stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovine• prirodno stanje• tehnogeno stanjeIPRIMARNAPRERADAIISEKUNDARNAPRERADAIIIRECIKLAŢAIISirovinskekomponenteStanje iztehnologijedobijanjaMogućifinalnioblikpakovanjeIIIProizvodnja materijala,supstanciStepen finalizacije- Stanje iztehnologijadobijanja- PrevoĊenjeu stanje zadirektnukonstrukcionu primenu(deo, sklop)- PrevoĊenjeu stanje zadirektnufunkcionalnuprimenu(komponente, legure,kompoziti)IVIndustrijaFINALNIPROIZVOD- Energetika- Еlektrotehnika- Еlektronika- Informatika- Мašinogradnja- GraĊevinarstvo- Preradanemetala- Hemijska- Farmace5 - 30% 10 – 40%TRŢIŠTEutskaPROFIT 40 – 75% 100 %- KozmetiĉSlika 1. Reprodukcioni proces sirovine –materijali –finalni proizvodi ka- PoljoprivStoga se za stvaranje strategije razvoja sektora nemetaliĉnih mineralnih sirovina, podrazumevaju redna sledećisektorski ciljevi:- UsklaĊivanje propisa iz oblasti rudarstva sa zakonodavstvom EU;- Racionalno upravljanje neobnovljivim prirodnim resursima i suzbijanje nelegalne eksploatacije;- Kompletno restrukturiranje u proizvodnji nemetaliĉnih mineralnih sirovina, što podrazumevauspešan završetak tranzicije sa većim uĉešćem privatnog kapitala;- Razvoj i primena tehnoloških rešenja za smanjenje, integrisano spreĉavanje i kontrolu štetnoguticaja eksploatacije nemetaliĉnih mineralnih sirovina na ţivotnu sredinu;- Odrţivo snabdevanje trţišta mineralnim sirovinama;- Razvoj privrede na lokalnom nivou i povećanje zaposlenosti, uz ukljuĉivanje svih zainteresovanihstrana u donošenju odluka, u toku ĉitavog ţivotnog ciklusa rudnika, ali i kasnije.Ostvarenje ovih ciljeva će imati višestruko pozitivne efekte, ne samo što će uticati na smanjenje pritisakana ţivotnu sredinu, već će podstaći razvoj primenjenih nauĉnih istraţivanja, razvoj tehnologije i dr.Struĉno i nauĉno posmatrano, na planu regionalnog istraţivanja nemetaliĉnih mineralnih sirovina trebalobi uraditi sledeće:- Izraditi kompleksne studije o potencijalnosti Srbije u odnosu na najvaţnije nemetaliĉne mineralnesirovine, uz razradu prognoznih kriterijuma i ocenu mineragenetskih faktora;- Unaprediti i racionalizovati metodiku istraţivanja uz primenu novih metoda i instrumentalnihtehnika;107
Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Uvesti neophodnu primenu modernih analitiĉkih metoda ispitivanja sirovine u sve fazeistraţivanja;- Uvesti moderne licencirane softverske pakete u istraţivanje od obrade leţišta do definitivnogproizvoda.Na kraju, moţe se reći da teška ekonomska vremena i tranzicija traţe mnogo više rada svih nas, višedijaloga, razgovora i meĊusobnog razumevanja, kako bi se što pre prevazišli razliĉiti problemi. Ne smemoda zaboravimo da smo u stvari svi mi koji radimo u sektoru mineralne industrije na istoj strani i da ţivimood profita koji zajedniĉki stvaramo [1, 7].ZAKLJUĈAKNemetaliĉne mineralne sirovine ili industrijski minerali kako se nazivaju u nekim zemljama predstavljajuznaĉajan ekonomski potencijal ako se njihovom istraţivanju, eksploataciji, preradi i izuĉavanju njihoveprimene posveti odgovarajuća paţnja. U svetu se proizvodnji nemetaliĉnih mineralnih sirovina (industrijskihminerala) poklanja velika paţnja. Ukupna svetska proizvodnja ovih sirovina iznosi oko 25 milijardi tonagodišnje. U industrijski razvijenim zemljama primenjuju se najsavremenije metode obuke kadrova uz primenusofisticirane opreme za istraţivanja, kao i primenu drugih dostignuća savremenih informacionih tehnologija.U Evropi je najveći deo kapaciteta u ljudstvu i laboratorijama angaţovan na valorizaciji kako nemetaliĉnihmineralnih sirovina tako i tehnogenih mineralnih sirovina, recikliranju otpada, pripremi ekološkihmineralnih sirovina u sprezi sa preĉišćavanjem otpadnih voda, zatim razvoju biotehnologija i jednimdelom razvoju novih materijala. Rezultati koji se ostvaruju su u skladu sa uloţenim sredstvima u ovuoblast.Nemetaliĉne mineralne sirovine sve više nalaze prostora u tehnološkim procesima svih granaindustrije. MeĊutim, zahtevi tehnoloških procesa ovih idnustrija za kvalitet nemetaliĉnih sirovina suveoma strogi. Iz ovog razloga priprema najvećeg broja rovnih nemetaliĉnih mineralnih sirovina jeneophodna.Na prostorima nekadašnje Jugoslaviji, a i danas u Srbiji, ove sirovine su bile veomazapostavljene, i u najvećem broju sluĉajeva one kvalitetnije, industrija je uvozila u orgromnim koliĉinama.Sa oteţanim uslovima uvoza osetila se ozbiljna potreba za korišćenje sopstvenog prirodnog resursa koji jeu mnogome i ranije geološki bio definisan, ali nije uvek bio kvaliteta dovoljnog za direktnu primenu utehnološkim procesima indutrija koje ga koriste. Iz tog razloga poslednjih godina se veoma mnogoeksperimeualno radi na razvoju sopstvenih tehnologija za pripremu nemetaiĉnih mineralnih sirovina, iizgradnji industrijskih kapaciteta prerade .Nama ostaje da ulaţemo napore da se u ovoj oblasti što više pribliţimo industrijski razvijenim zemljama ato moţemo ostvariti kroz istraţivaĉki rad, obrazovni rad i zakonsku regulativu koja omogućavainvesticiona ulaganja u ovu oblast.LITERATURA[1] Ljubiša Andrić: ''Proizvodnja nemetaliĉnih mineralnih sirovina'', Poglavlje u monografiji:''Mineralnosirovinski kompleks Srbije danas: izazovi i raskršća'', Akademija inţenjerskih naukaSrbije (AINS), Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Privredna komora Srbije,ISBN 978-86-87035-02-7, 2010, Beograd, s.189-202[2] Mineral Raw Materials of Republic of Serbia: http://www.mpo.cz/kalendar/download/.pdf[2] Ljubiša Andrić: Jantar grupa, (2002), Projekat: ''Izrada baze podataka o leţištima ekološkihmineralnih sirovina Srbije sa mogućnošću primene'', Beograd, str. 5-8.[3] Ljubiša Andrić: ''Proizvodnja nemetaliĉnih mineralnih sirovina'', Poglavlje u monografiji:''Mineralnosirovinski kompleks Srbije danas: izazovi i raskršća'', Akademija inţenjerskih nauka108
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Uvesti neophodnu primenu modernih analitiĉkih metoda ispitivanja sirovine u sve fazeistraţivanja;- Uvesti moderne licencirane softverske pakete u istraţivanje od obrade leţišta do definitivnogproizvoda.Na kraju, moţe se reći da teška ekonomska vremena i tranzicija traţe mnogo više rada svih nas, višedijaloga, razgovora i meĊusobnog razumevanja, kako bi se što pre prevazišli razliĉiti problemi. Ne smemoda zaboravimo da smo u stvari svi mi koji radimo u sektoru mineralne industrije na istoj strani i da ţivimood profita koji zajedniĉki stvaramo [1, 7].ZAKLJUĈAKNemetaliĉne mineralne sirovine ili industrijski minerali kako se nazivaju u nekim zemljama predstavljajuznaĉajan ekonomski potencijal ako se njihovom istraţivanju, eksploataciji, preradi i izuĉavanju njihoveprimene posveti odgovarajuća paţnja. U svetu se proizvodnji nemetaliĉnih mineralnih sirovina (industrijskihminerala) poklanja velika paţnja. Ukupna svetska proizvodnja ovih sirovina iznosi oko 25 milijardi tonagodišnje. U industrijski razvijenim zemljama primenjuju se najsavremenije metode obuke kadrova uz primenusofisticirane opreme za istraţivanja, kao i primenu drugih dostignuća savremenih informacionih tehnologija.U Evropi je najveći deo kapaciteta u ljudstvu i laboratorijama angaţovan na valorizaciji kako nemetaliĉnihmineralnih sirovina tako i tehnogenih mineralnih sirovina, recikliranju otpada, pripremi ekološkihmineralnih sirovina u sprezi sa preĉišćavanjem otpadnih voda, zatim <strong>razvoj</strong>u biotehnologija i jednimdelom <strong>razvoj</strong>u novih materijala. Rezultati koji se ostvaruju su u skladu sa uloţenim sredstvima u ovuoblast.Nemetaliĉne mineralne sirovine sve više nalaze prostora u tehnološkim procesima svih granaindustrije. MeĊutim, zahtevi tehnoloških procesa ovih idnustrija za kvalitet nemetaliĉnih sirovina suveoma strogi. Iz ovog razloga priprema najvećeg broja rovnih nemetaliĉnih mineralnih sirovina jeneophodna.Na prostorima nekadašnje Jugoslaviji, a i danas u Srbiji, ove sirovine su bile veomazapostavljene, i u najvećem broju sluĉajeva one kvalitetnije, industrija je uvozila u orgromnim koliĉinama.Sa oteţanim uslovima uvoza osetila se ozbiljna potreba za korišćenje sopstvenog prirodnog resursa koji jeu mnogome i ranije geološki bio definisan, ali nije uvek bio kvaliteta dovoljnog za direktnu primenu utehnološkim procesima indutrija koje ga koriste. Iz tog razloga poslednjih godina se veoma mnogoeksperimeualno radi na <strong>razvoj</strong>u sopstvenih tehnologija za pripremu nemetaiĉnih mineralnih sirovina, iizgradnji industrijskih kapaciteta prerade .Nama ostaje da ulaţemo napore da se u ovoj oblasti što više pribliţimo industrijski razvijenim zemljama ato moţemo ostvariti kroz istraţivaĉki rad, obrazovni rad i zakonsku regulativu koja omogućavainvesticiona ulaganja u ovu oblast.LITERATURA[1] Ljubiša Andrić: ''Proizvodnja nemetaliĉnih mineralnih sirovina'', Poglavlje u monografiji:''Mineralnosirovinski kompleks Srbije danas: izazovi i raskršća'', Akademija inţenjerskih naukaSrbije (AINS), Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Privredna komora Srbije,ISBN 978-86-87035-02-7, 2010, Beograd, s.189-202[2] Mineral Raw Materials of Republic of Serbia: http://www.mpo.cz/kalendar/download/.pdf[2] Ljubiša Andrić: Jantar grupa, (2002), Projekat: ''Izrada baze podataka o leţištima ekološkihmineralnih sirovina Srbije sa mogućnošću primene'', Beograd, str. 5-8.[3] Ljubiša Andrić: ''Proizvodnja nemetaliĉnih mineralnih sirovina'', Poglavlje u monografiji:''Mineralnosirovinski kompleks Srbije danas: izazovi i raskršća'', Akademija inţenjerskih nauka108