stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi, Nemetali Valjevo (rudna tela Ĉuĉuge, Slatina, BogovaĊa), kaolinisani granit Šamot AranĊelovac,a dobija se iz rudnika sa separacijama (Garaši, Ţitkovci i Ploĉnik), optiĉka sepracija za koncentracijumagnezita (Goleš) i kalcita. U ovom, "zlatnom", periodu po tehnološkim rešenjima, nauĉno-istraţivaĉkomradu, ostvarenim kapacitetima i tehnološkim rezultatima, kao i po ugraĊenoj opremi, priprema mineralnihsirovina u Srbiji bila je u samom svetskom vrhu.Tokom osamdesetih godina prošlog veka bilo je znaĉajnihsistemskih propusta u istraţivanju pojedinih nemetaliĉnih mineralnih sirovina i leţišta, a razlog tome bilaje nedovoljna saradnja struĉnjaka iz privrede i nauke. I pored toga, treba naglasiti da su istraţivanjanemetaliĉnih mineralnih sirovina u poreĊenju sa ostalim mineralnim sirovinama bila dalekonajracionalnija i efikasnija.Od osamdesetih do 1990. godine stanje u sektoru nemetaliĉnih mineralnih sirovina deklarativno seodrţavalo usporenim tempom razvoja, a zapravo se radilo o neekonomiĉnoj eksploataciji ineprincipijelnom poslovanju. Razlozi za to su višestruki:- nedovoljna ulaganja znanja i sredstava u razvoj novih tehnologija za eksploataciju, pripremu ipreradu nemetaliĉnih mineralnih sirovina na osnovu kojih bi mogle da budu valorizovane isirovine niţeg kvaliteta;- znaĉajno smanjenje obima geoloških istraţivanja i pripreme novih rezervi usled intenzivneeksploatacije nemetaliĉnih mineralnih sirovina, sa tzv. „raubovanjem― leţišta, što ima zaposledicu pad kvantiteta i kvaliteta mineralne sirovine na kojoj se bazira proizvodnja.Uprkos opštem trendu pada industrijske proizvodnje u Srbiji, industrija graĊevinskog materijala jeznaĉajna i profitabilna industrijska grana koja doţivljava kontinuirani rast (u 2000. godini zabeleţen jeporast od 20 odsto), a oslonjena je pre svega na nemetaliĉne mineralne sirovine, odnosno na rudarstvo. Tosu fabrike cementa: u Beoĉinu, Kosjeriću i Novom Popovcu, industrija opeke: u Kikindi, Novom Beĉeju,Novom Pazaru, Rumi, Kanjiţi i dr. Eksploatacija tehniĉkog i arhitektonskog kamena je takoĊe profitabilnarudarska delatnost i odvija se na površinskim kopovima kod Uba, Topoli, Jelen Dolu, AranĊelovcu i dr.S‘obzirom na drţavnu ekonomiju, bez veoma ozbiljne analize podataka kroz ceo ovaj period, oekonomiĉnosti proizvodnje i eksploataciji nemetaliĉnih mineralnih sirovina, ne bismo mogli ništa datvrdimo. Iz oblasti istraţivanja nenmetaliĉnih mineralnih sirovina postoji ogroman fondovski materijal iliteraturna graĊa objavljena u raznim monografijama, zbornicima radova sa kongresa, simpozijuma,konferencija i dr. Fondovski materijal je smešten po raznim institucijama, a pogotovo u ―Geoinstitutu‖,Ministarstvu energetike i rudarstva i rudnicima nemetala. Zbog toga u ovom radu nije mogao biti prikazancelikupan materijal, već samo podaci koji su bili dostupni, kao i od ''Statistiĉkog zavoda Srbije'' pa stogaovaj separat ima i svojih nedostataka.Prema podacima Republiĉkog statistiĉkog zavoda, u tabeli 6 prikazani su prikupljeni podaci o proizvodnjinemetaliĉnih mineralnih sirovina od 1939. do 2003. godine, [5].Tabela 6. Eksploatacija nemetaliĉnih mineralnih sirovina u periodu od 1939-2003. god.Godina Nemetaliĉna mineralna sirovina Eksploatacija (t) Eksploatacija, (m 3 )1939-2003 Sirovi magnezit, 14,225,074 -1939-2003 Negašeni kreĉ 16,077,463 -1939-2003 Portland cement 90,357,155 -1939-2002 Vatrostalne gline 6,461,606 -1939-2001 Kvarcni pesak, sirovi i prani 27,262,915 -1939-1998 Kaustiĉni magnezit 791,767 -1939-1992/94-2003 Gips 1,707,578 -105
Rudarstvo 2011 / Mining 20111947-2003 Ruda azbesta 4,888,403 -1947-1984/86/2003 Azbestno vlakno, 107,107 -1947-1950/52/53/55-2003 Feldspat 512,971 -1952-2003 Sinter magnezit 5,855,499 -1955-1958/63/2003 Liskuni 449,943 -1956-2003 Lomljeni i tucani kamen i mermer - 168,6121956-2003 Šljunak i pesak - 285,4621961-2003 Hidratisani kreĉ 7,219,383 -1961-1965 Barit 13,420 -1977-2003 Kaolin 2,804,568 -1977-1979 Kreĉnjak 3,207,000 -1984-2003 Keramiĉke gline 1,051,250 -1984-1990/94/95 Bentonit 103,469 -1984-1985 Talk 94 -1986-1992/1995-2000 Dolomit 761,027 -STRATEGIJA RAZVOJA SEKTORA NEMETALIĈNIH MINERALNIH SIROVINAZa razumevanje uslova strategije daljeg korišćenja raspoloţivog mineralnog resursa nemetaliĉnihmineralnih sirovina Srbije, nophodno je analizirati okolnosti i pravce sveukupnog privrednog razvojaSrbije. Pregledom sektora nemetaliĉnih mineralnih sirovina u privredi sa viĊenom – mogućom ulogom urazvoju Srbije do 2020. godine, vidi se da nemetaliĉne mineralne sirovine su direktno ili indirektno (prekosirovinskih komponenti i materijala) ukljuĉene u više privrednih delatnosti, a što je prikazano na slici 1.U ovom za Srbiju vrlo vaţnom sektoru, ĉija je dominantna uloga obezbeĊenje kvalitetne infrastrukture ikonkurentnih domaćih inputa, nemetaliĉne mineralne sirovine direktno uslovljavaju delatnosti"proizvodnja nemetala", "prerada nemetala" (proizvodnja stakla, porcelana, vatrostalnih materijala),"graĊevinski materijali", a indirektno imaju bitni udeo u "graĊevinarstvu", "hemijskoj industriji" i sl., a štoje prikazano u tabeli 6.Na izrazito globalizovanom svetskom trţištu, bez granica i posebnih zaštita, realno se mora proceniti ukojoj fazi na relaciji: dobijanje i primarna prerada rasploţivih nemetaliĉnih mineralnih sirovina →primenljive sirovinske komponente → sinteza materijala namenskih-upotrebnih svojstava →finalna proizvodnja, se privreda Srbije moţe efikasno ukljuĉivati. Ovo je posebno vaţno ako se zna daprivreda danas ima izuzetno malo finalnih proizvoda, sa markom i kvalitetom za zasićeno svetsko trţište.Prema ovome, velike su mogućnosti, pored svih drugih, da se privreda Srbije ukljuĉuje u svetsko trţište,korišćenjem preostalog resursa nemetaliĉnih mineralnih sirovina i otpadnih sirovina.Zašto smatramo da je ovo suštinsko pitanje u odreĊivanju dalje strategije korišćenja raspoloţivogsirovinskog, pre svega nemetaliĉnog mineralnog resursa?Sektor "proizvodnja nemetala " treba da se, bazira na ozbiljnim geološkim rezervama za mnogenemetaliĉne mineralne sirovine, razvija sa visokom godišnjom stopom u periodu do 2020. godine. Ovo ćese, bez ikakve dileme, postići ako se imaju u obzir realna i pozitivna svetska iskustva: naime, definisanje idobijanje upotrebnih kvaliteta industrijskih minerala predstavlja proces koji je veoma sloţen i traţiverifikaciju ne samo proizvoda iz procesa pripreme i prerade prirodnih sirovina, već i verifikaciju usvojstvima finalnog materijala za ĉiju sintezu se koriste [6].106
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
Rudarstvo 2011 / Mining 20111947-2003 Ruda azbesta 4,888,403 -1947-1984/86/2003 Azbestno vlakno, 107,107 -1947-1950/52/53/55-2003 Feldspat 512,971 -1952-2003 Sinter magnezit 5,855,499 -1955-1958/63/2003 Liskuni 449,943 -1956-2003 Lomljeni i tucani kamen i mermer - 168,6121956-2003 Šljunak i pesak - 285,4621961-2003 Hidratisani kreĉ 7,219,383 -1961-1965 Barit 13,420 -1977-2003 Kaolin 2,804,568 -1977-1979 Kreĉnjak 3,207,000 -1984-2003 Keramiĉke gline 1,051,250 -1984-1990/94/95 Bentonit 103,469 -1984-1985 Talk 94 -1986-1992/1995-2000 Dolomit 761,027 -STRATEGIJA RAZVOJA SEKTORA NEMETALIĈNIH MINERALNIH SIROVINAZa razumevanje uslova strategije daljeg korišćenja raspoloţivog mineralnog resursa nemetaliĉnihmineralnih sirovina Srbije, nophodno je analizirati okolnosti i pravce sveukupnog privrednog <strong>razvoj</strong>aSrbije. Pregledom sektora nemetaliĉnih mineralnih sirovina u privredi sa viĊenom – mogućom ulogom u<strong>razvoj</strong>u Srbije do 2020. godine, vidi se da nemetaliĉne mineralne sirovine su direktno ili indirektno (prekosirovinskih komponenti i materijala) ukljuĉene u više privrednih delatnosti, a što je prikazano na slici 1.U ovom za Srbiju vrlo vaţnom sektoru, ĉija je dominantna uloga obezbeĊenje kvalitetne infrastrukture ikonkurentnih domaćih inputa, nemetaliĉne mineralne sirovine direktno uslovljavaju delatnosti"proizvodnja nemetala", "prerada nemetala" (proizvodnja stakla, porcelana, vatrostalnih materijala),"graĊevinski materijali", a indirektno imaju bitni udeo u "graĊevinarstvu", "hemijskoj industriji" i sl., a štoje prikazano u tabeli 6.Na izrazito globalizovanom svetskom trţištu, bez granica i posebnih zaštita, realno se mora proceniti ukojoj fazi na relaciji: dobijanje i primarna prerada rasploţivih nemetaliĉnih mineralnih sirovina →primenljive sirovinske komponente → sinteza materijala namenskih-upotrebnih svojstava →finalna proizvodnja, se privreda Srbije moţe efikasno ukljuĉivati. Ovo je posebno vaţno ako se zna daprivreda danas ima izuzetno malo finalnih proizvoda, sa markom i kvalitetom za zasićeno svetsko trţište.Prema ovome, velike su mogućnosti, pored svih drugih, da se privreda Srbije ukljuĉuje u svetsko trţište,korišćenjem preostalog resursa nemetaliĉnih mineralnih sirovina i otpadnih sirovina.Zašto smatramo da je ovo suštinsko pitanje u odreĊivanju dalje strategije korišćenja raspoloţivogsirovinskog, pre svega nemetaliĉnog mineralnog resursa?Sektor "proizvodnja nemetala " treba da se, bazira na ozbiljnim geološkim rezervama za mnogenemetaliĉne mineralne sirovine, razvija sa visokom godišnjom stopom u periodu do 2020. godine. Ovo ćese, bez ikakve dileme, postići ako se imaju u obzir realna i pozitivna svetska iskustva: naime, definisanje idobijanje upotrebnih kvaliteta industrijskih minerala predstavlja proces koji je veoma sloţen i traţiverifikaciju ne samo proizvoda iz procesa pripreme i prerade prirodnih sirovina, već i verifikaciju usvojstvima finalnog materijala za ĉiju sintezu se koriste [6].106