Srednji vijek, renesansa

Srednji vijek• samostani kao žarišta urbanog života• njihov se broj povećavao s povećanjem brojavjerskih redova, posebno u 11. i 12. st.

Srednji vijek• politički: velika teritorijalnarascjepkanost (jake grofovije ivojvodstva) od 9-13. st. podignutvelik broj burgova koji su postalijezgre kasnijeg razvoja gradova– fr. château– Châteauroux, Châteaudun,Château-Thierry...– njem. burg – Regensburg, Würzburg,Magdeburg...

• od početka 13. stoljećabastide – utvrđenanaselja u(jugozapadnoj)Francuskoj – preko 300sagrađenih u 150godinaMonflanquin, dep. Lot-et-Garonne, regija Midi-Pyrenées

Srednji vijek• mnogi gradovi nastali na temeljima rimskihgradova

• razdoblje od 11.-14. 14.st. je doba procvatasrednjovjekovneurbanizacije, čiji sunositelji bili trgovci iobrtnici – grad serazvijao na osnoviekonomskihfunkcija

Srednji vijek• trgovačka i obrtnička naselja uz biskupskegradove ili zamkove podgrađa• slobodni kraljevski gradovi (u Engleskojborough, u Škotskoj burgh)• gradovi-komune ili gradovi-republike republike sodređenim stupnjem samostalnosti (Milano,Firenca, Köln, Brugge, kod nas Split, Hvar,Dubrovnik...)

Srednji vijek• srednjovjekovni gradovi bili su mali• do 13. st. najveći europski gradovi bili su usklopu Bizanta i Kordopskog kalifata uŠpanjolskoj (Konstantinopol i Cordoba)• 1300. najveći je Pariz(oko 800. g. najveći gradovi na svijetu su biliChangan (Xian) u Kini i Bagdad s više od700.000 st.)

• trgovački savezipojedinih gradova -najpoznatija jeVelika Hanza (odkraja 12. st.) koja jeu 14. stoljećuujedinjavala oko 160gradova

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• složena - nekoliko morfoloških ifunkcionalnih dijelova:– zamak– vjerske institucije (katedrala, župnacrkva, samostani i sl.)– gradska uprava (gradska vijećnica...)– gospodarski objekti (zgrade gildi i cehova,tržnice, obrtničke radionice...)– stambeni dijelovi

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• zamak – jezgra razvoja mnogih gradova, alise ponekad gradio usporedo s gradom; nekigradovi su i nastali kao veliki zamkovi• središte političke vlasti i kulturno središte• kraljevski, grofovski, kneževski, ali isamostanski ili katedralski• u podgrađu se razvija obrtničko naselje

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• katedrala – posebno značenje u ranom sr.vijeku okupljanje stanovništva• veličina i raskoš pokazuju njeno značenje mnoge su imale svoj obrambeni sistem,vlastiti zid i sl. – bile su samostalni zamci• crkve – njihov broj ovisio o veličini grada –svaka župa imala je svoju crkvu (središteokupljanja)• samostani – činili su zasebne komplekse,često s obrambenim zidom

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• zamak i katedrala – najznačajnijielementi u prostornoj strukturi grada(kao simbol značenja feudalaca i crkve gl. nosioci političke i duhovne snagedruštva)

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• s razvojem gradske autonomije podižu senovi sadržaji• za potrebe gradske uprave podižu segradske vijećnice (neki gradovi u 12., asvi slobodni gradovi u 13. st.)• kuće za prodaju različite robe (soli, žitarica idr.); od 14. st.• nove institucije – škole, bolnice, sveučilišta idr.

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• udruženjatrgovaca iobrtnika (gilde,hanze i cehovi)imala su svojekućezgrada Hanze,Antwerpen

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• središnje značenje gradskog trga –višenamjenski: za razmjenu dobara, javneskupove, vjerske obrede, vojne smotre i dr.• oko glavnog trga su najreprezentativnijezgrade: katedrala, gradska vijećnica, zgradetrgovačko-obrtničkih obrtničkih udruženja, zgradebogatijih i sl.• gradovi koji se razvili na ostacima rimskihgradova imali su pravilan oblik trga, a onikoji se razvili spontano najčešće nepravilan

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• obrambeni sistem - najvažniji element bioje gradski zid - simbol srednjovjek. grada +nasipi ili jarci s vodom• funkcija zaštite grada od pljačkaša ilivojnih napada + psihološko i političkoznačenje simbol sigurnosti, slobode idrugačijeg načina života

Planovisrednjovjekovnihgradova• utjecaj fiziografskihobilježja i obrambenihsistema, ali i načinagradnje (planski ilispontani razvoj)• u planskima supravokutne mreže ulica iblokovi zgrada, uspontanima nepravilnije

• složena strukturazbog različitogvremena nastankapojedinih gradova• koncentrični oblik(razvoj oko jednejezgre) ilipravokutna mrežaulica

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• ulice - uske i nepravilne (za pješačkipromet), osim glavnih; od 13. st. sepopločuju• kuće - drvene, niske, povezane unizu, s malim prozorima s kapcima• velika gustoća izgrađenosti velikiproblemi (voda, ogrjev, hrana i dr.)

Dinan, BretanjaSighisoara, Rumunjska

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• loši higijenski uvjeti: nedostatak vode,kanalizacije epidemije (kuga)• propisi o uzgoju stoke, odstranjivanjuotpadnih tvari i dr.• u 13. st. prve kupaonice i javnakupališta; u 14. st. službeni gradskiliječnik

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• socijalna struktura stanovništva: : stvarase novi, građanski sloj• stroga podjela rada između gradova iokolice razmjena dobara pojavatrgovaca i obrtnika + drugazanimanja: odvjetnici, bilježnici,vojnici, policajci, glasnici i dr.

Prostorna strukturasrednjovjekovnog grada• stanična struktura grada (nije bilo izrazitogzoninga) – glavne ulice dijelile grad načetvrti koje su imale karakter samostalnihzajednica (svoj trg, crkvu i dr.)• zasebne komplekse činili su zamak,samostani i druge javne zgrade u središtu, aobrtnici su imali posebne zone rada istanovanja

Razdoblje od 1500-18001800 g.(renesansni i barokni grad)

Renesansa i barok• velike promjene u polit. org. Europe odraz na urbani razvoj– 1. stvaranje velikih državnih tvorevina širenjedrž. teritorija širenje urbane mreže (osnivanjenovih gradova)– 2. centralizacija polit. vlasti stvaranje jakihcentralističkih monarhija• glavni grad ima privilegiran položaj 15.-19. 19.st.; urbani sistem je usko vezan uzadministrativnu podjelu zemlje

Renesansa i barok• važni impulsi za razvoj gradova:– inovacije u poljoprivredi– razvoj znanosti– razvoj novčane privrede

Renesansa i barok• uvođenje vatrenog oružja i savršenije vojnetehnike utjecaj na razvoj obrambenihsistema složen obrambeni sistem gradova• u 17. st. umjetnost izgradnje fortifikacijskogsustava – francuski graditelj Vauban• nove utvrde su geometrijski pravilna oblika,često se sastoje od dvostrukih bedemazvjezdasta oblika, s kulama

Renesansa i barok• razvoj novčane privrede jačanjecentralno-državnog sistema zbog sve višenovaca (porezi, monopol na pojedineproizvode i dr.) povećavaju seekonomske i druge društvene osnove zarazvoj gradova• mijenja se prostorna struktura gradova,grade novi urbani sadržaji, mijenja seznačenje pojedinih gradova i položaj gradau društvu

Renesansa i barok• ipak, to se nije toliko odrazilo na razvoj iizgradnju novih gradova, tj. povećanje brojagradova• razlog: centralizacija državne vlasti i porastnacionalnih interesa gradovi postupnogube lokalne municipalne slobode i prava• gubi se potreba da trgovci, obrtnici i i sličnislojevi teže koncentraciji u gradovima ukojima bi bili zaštićeni njihovi interesi; stogaslabi zanimanje za podizanje novih gradova

• jedno od bitnihobilježja urbanograzvoja: mrežagradova se unajvećem dijeluEurope nije mnogoproširila

• izuzeci:– prekomorski posjedipojedinih zemalja– ist. dio Europe, posebnoRusija koja širi svojteritorij prema istoku; uSibiru: Tobolsk, Tomsk,Irkutsk, Verhojansk, Ohotsk,ali i Petrograd kaoprijestolnica radi otvaranjaRusije prema SZ

Renesansa i barok• novi gradovi grade se pretežno zbogopćih nacionalnih potreba(vojne, obrambene, teritorijalnaekspanzija + nove prijestolnice, , noveluke...)

Renesansa i barok• preoblikovanje mnogih starijih gradova ustilu renesanse i baroka• promjene u veličini i funkcionalnoj hijerarhijigradova• favoriziraju se prijestolnice prostornoširenje tih gradova i porast stanovništva nepravilan red veličine gradova u urbanimsistemima pojedinih država

• procjena:– 1600. g. je u Europibilo oko 6 milijuna– 1750. g. oko 10milijuna gradskogstanovništva (65% umalim gradovima)

Prostorna strukturarenesansnih gradova• promjene kao odraz planskog razvojagradova u duhu novih ideja (humanizma irenesanse), širenja funkcija gradova tepromjene njihova značenja i položaja udruštvu• potreba gradnje novih fortifikacijskihsustava u novim uvjetima ratovanja i općetežnje za humanizacijom života u gradupotakle su nove prijedloge za izgradnjunovih gradova

Prostorna strukturarenesansnih gradova• bitna obilježja:geometrijska pravilnostsloženi fortifikacijski sustavi• u gl. gradovima najvažniji element jekraljevska palača (u samim gradovima iliu okolici)• Versailles, Petrodvorec, Schönbrunn i dr.• administrativne zgrade, vojarne, parkovi ivrtovi, zoološki vrtovi, kulturne institucije,burze, banke, robne kuće...

Prostorna strukturarenesansnih gradova• široke ulice (novi oblici prometa ugradu)• veliki i pravilni glavni trgovi, okruženireprezentativnim javnim zgradama• zbog fortifikacija grad raste u visinu,puno zgrada na malom prostoru

Prostorna strukturarenesansnih gradova• većina današnjih gradova ima obilježjaurbanog razvoja iz toga vremena, ali su umnogim gradovima ti elementi uklopljeni usrednjovjekovnu urbanu jezgru• u Hrvatskoj: uz planski sagrađene novegradove, mnogi srednjovjekovni gradovidobili nove dijelove ili su rekonstruirani stari• Zagreb, Varaždin, Požega, Osijek...

Renesansa i barok• za urbani razvoj Europe poslije 16. st. važna suvelika geografska otkrića i merkantilističkaekspanzija• dvojak utjecaj na urbani razvoj:1. pospješen razvoj gradova pojedinih europskih zemalja,posebno luka i gl. gradova2. proširen urbani sistem tih zemalja izvan nacionalnogteritorija (gradnja novih gradova u osvojenim zemljama)• stvoreni jedinstveni urbani sistemi (gradovi u sklopunac. teritorija u Europi + gradovi u prekomorskimposjedima)

Renesansa i barok• stvorena osnovna urbana mreža uprekomorskim zemljama - posebnoznačenje dobivaju lučki gradovi• osnovno obilježje mreža urbanihsistema u tom razdoblju: nepravilnost,tj. asimetričnost

Svijet 1500-18001800• u Srednjoj i Južnoj Americi gradovi starihkultura postali su jezgre novih gradova –najznačajniji Cuzco i Tenochtitlan (od 1521.Mexico)• osnivaju se i novi gradovi (od 1492-1520. 1520.uglavnom na Karibima i na sjev. obali JužneAmerike, a od 1521. do kraja 16. st. na zap.i ist. obalama, u Andama i u SrednjojAmerici• razvoj gradova ubrzali su eksploatacijaprirodnih izvora i razvoj trgovine

Svijet 1500-18001800• u Angloamerici utjecaj Španjolaca prekoMeksika (najviše na JZ današnjih SAD)• za razvoj gradova bile su važne Engleska,Francuska i Nizozemska• prvi grad osnovan je na Floridi - St.Augustine (1565.), a jači razvoj počinje u17. st. na obali Atlantika (Boston,Philadelphia, New York, Richmond,Jamestown itd.); postupno se mrežagradova širi prema zapadu

Svijet 1500-18001800• u Africi su glavna žarišta urbanog razvojaostala na području Maghreba, u dolini Nila iu zapadnoj Africi, a kasnije i u dijelovima ist.Afrike• Kairo 300 000 st., Fes, Marrakech i Tunisviše od 100 000 st.• u Aziji – jugozapadna Azija (Irak i Iran),Indijski potkontinent, Kina (između Beijingai Shanghaija) i Japan• najveći Beijing od 300 000 (1500.) do 1,1mil. st. (1800.)

Hvala na pažnji!