GODINA I rujan 2003. Broj 1 - Nexe Grupa
GODINA I rujan 2003. Broj 1 - Nexe Grupa GODINA I rujan 2003. Broj 1 - Nexe Grupa
Berba groða na 150 hektaravinograda Feravina d.o.o. Ferièanci oveje godina poèela 22. kolovoza, dakle prijeplana i uobièajenih rokova. Razlog tomu jesuša i visoke ljetne temperature, no i prijezavršetka radova u vinogradu nedvojbenje zakljuèak; berba 2003. bit æe zapamæenakao jedna od najboljih. Uostalom, struènjaciFeravina u suradnji s konzultantimaiz Francuske ove su godine na osamhektara frankovke primijenili program«proizvodnje pune kvalitete», odnosnoproizvodnje koja jamèi visoku kvalitetu vinai u nepovoljnijim vremenskim uvjetima,pa se svakom detalju, prije svega tretmanutrsa, daje veæa pozornost. Urod na timhektarima zaista je fantastièan, èak je idealani omjer sladora i kiseline (22 :6posto),no zbog vinogradima povoljnih vremenskihuvjeta tako dobro groðe ubirese na gotovo svim površinama.Tajna dobrog uroda u sušnoj godini lei i upodneblju. Naime, zahvaljujuæi planinskompodneblju Krndije i Papuka noæi su uokolici Ferièanaca ipak bile relativno hladne,pa kiseline u groðu nisu padale, što jebio sluèaj kod drugih vinorodnih podruèja.- Ova berba dat æe najbolje vino u posljednjih20-ak godina, no to nam je samo dodatnipoticaj u ukupnim aktivnostima uproizvodnji i u nastupu na trištu. Naime,23 hektara starih nasada iskljuèujemo izproizvodnje da bi veæ 2004. godine na13,5 hektara zasadili nove nasade frankovke,a svake slijedeæe godine još najmanjepet novih hektara. Sadašnja strukturavinograda je 70 : 30 u korist bijelog vina,a novim nasadima nastojimo to poboljšatina 50 : 50 i tako pratiti europski trendpoveæane potranje crnih vina. Naravno,unaprijedili smo i naš trišni nastup, a boceæe dobiti novi vizualni identitet – istièeDomagoj Njegovan, direktor Feravinad.o.o..Ferièanaèka vina dobro su poznata uHrvatskoj, osobito u kontinentalnom dijeludrave, meðutim novom organizacijomprodaje nastoji se osigurati veæa zastupljenosti na ostalim trištima Hrvatske. Uzprimjerena skladišta sada postoje èetiritrišne zone; Slavonija i Baranja,Zagreb i okolica, Istra i Kvarner,te Dalmacija. Kvaliteta vina, blizinaskladišta i brza usluga veæsu pokazali prve efekte, toènijeuspostavljen je veæi broj poslovnihkontakata i ugovora. Osimtoga, dio ukupne proizvodnje(800 do 900.000 litara godišnje)plasira se na trište Austrije,Èeške, Njemaèke i Engleske.Prvi poslovi obavljeni su i zaSAD-e, a uskoro æe se u Rusijuplasirati 10.000 butelja.S novim etiketama na svim vinima,od 1. studenoga na trištuæe biti i vino koje je prošlo krozbarik baève. Rijeè je o specijalnimbaèvama koje istovremenoèuvaju okus i ostala temeljna obiljeja svakesorte vina, ali mu daju i specifièan mirispaljene baève. Takvo vino je vrlo traeno,gotovo pomodarski, pa æe od ove godinesva frankovka prolaziti kroz barik. Feravinoæe se tako i dalje ponositi što koristinajmoderniju tehnologiju u proizvodnji bijelihvina, ali i dri do tradicionalnih metodakod proizvodnje crnih vina (drvno sazrijevanje,klasièan naèin proizvodnje uvrionicama).
UvodTvornica cementa Našicecement d.d. podovim nazivom djeluje od 1993. godine kadaje provedena pretvorba i privatizacija dotadašnjegdruštvenog poduzeæa koje je zapoèelosa radom 1980. godine.Privatizacija je djelovala vrlo pozitivno nadaljnje poduzeæa, jer su voðenje tvornice usvojstvu dionièara preuzeli struènjaci koji sui do tada radili u tvornici. Odmah su intenziviranaulaganja u modernizaciju i poveæanjekapaciteta, tako da je od nominalnog kapacitetaod 550.000 t dosegnut kapacitet od800.000 t cementa godišnje u 2000. godini.U ovoj godini provedena je do sada najveæainvesticija kojom se kapacitet poveæava naviše od 1.000.000 t cementa na godinu, te jeuveden ugljen kao glavni (toplinski) energentumjesto zemnog plina.Vlasnici i menadment Našicecementa supored ulaganja u opremu istovremeno ulagalii u dodatnu izobrazbu svih visokostruènihkadrova, ali i svih zaposlenih, te su odluèilipoboljšati upravljanje tvrtkom kroz uvoðenjeSustava upravljanja kvalitetom u skladusa normama ISO 9000. Prva certifikacijaje provedena poèetkom 2000. godine kadaje dobiven certifikat ISO 9002:1994, a ovegodine je provedena recertifikacija i dobivencertifikat ISO 9001:2000 od strane certifikacijskekuæe Lloyd s Register Quality Assurance.Zbog ubrzanog razvoja zakonodavstva izpodruèja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj,te zbog sve veæeg pritiska lokalne zajednicei javnih medija, menadment ovetvrtke je poèetkom 2001. odluèio uvesti iSustav upravljanja zaštitom okoliša u skladusa normama ISO 14001.Svaka tvornica cementa je potencijalno znaèajanoneèišæivaè okoliša zbog velikih kolièinasirovine, poluproizvoda, pomoænih materijalai energenata koji se koriste i obraðujutijekom proizvodnog procesa, tako da jeneophodno uloiti znaèajan napor, znanje imaterijalna sredstva da bi utjecaj tvornice naokoliš ostao u granicama koje propisuju zakoniiz podruèja zaštite okoliša. Izgradnja SustavaupravljanjaokolišemKronološki gledano, rad na izgradnji Sustavaupravljanja okolišem (SUO) tekao je na slijedeæinaèin: angairan je konzultant da izvrši predprosudbu– snimku nultog stanja zaštiteokoliša u Našicecemenu; u suradnji sa konzultantom proveden jeuvodni teèaj upoznavanja s normom ISO14001:1996 na kojem je sudjelovao viši isrednji menadment; Uprava je imenovala Predstavnika upraveza okoliš koji je ujedno odreðen za voditeljaTima za uvoðenje ISO 14001: imenovan je Tim za uvoðenje ISO 14001u koji su ušli predstavnici svih organizacijskihjedinica za koje je procijenjeno daznaèajno utjeèu na okoliš; utvrðena je i publicirana Politika upravljanjakoja obuhvaæa i politiku upravljanjaokolišem; propisana je metodologija za utvrðivanjeaspekata okoliša; od strane èlanova Tima detaljno su analiziranisvi procesi u svrhu utvrðivanja utjecajana okoliš (prema vrsti i velièini utjecaja),na temelju èega je uspostavljena Listaaspekata okoliša. Plan zaštite okolišaU fazi kada je izraðena Lista aspekata okoliša,a zbog zauzetosti èlanova Tima drugimznaèajnim obavezama, Voditelj tima je došaodo zakljuèka da sljedeæi dio posla moeobaviti na dovoljno kvalitetan naèin jedinopod uvjetom da dio struènog posla (za kojinije postojalo potrebno struèno znanje unutarpoduzeæa) obavi neka tvrtka koja se bavitakvom vrstom posla. Izbor je pao na EkonergZagreb, iz razloga što je ista tvrtka u tovrijeme izradila Studiju utjecaja na okolišnamjeravanog zahvata loenja ugljenom, teje vrlo dobro poznavala tvornicu s gledištautjecaja na okoliš. S druge strane, ova tvrtkaje veæ imala odreðenih iskustava u izradi dokumenatakoje su nazvali opæenito: Plan zaštiteokoliša.Stoga je s navedenom tvrtkom ugovorenaizrada dokumenta koji je trebao riješiti znaèajan dio uvoðenja SUO kroz: ocjenjivanje znaèajnosti utvrðenih aspekataokoliša; utvrðivanje opæih i pojedinaènih ciljevaupravljanja okolišem; utvrðivanje provedbenih programa zaostvarivanje opæih i pojedinaènih ciljeva.Plan zaštite okoliša u ovakvom obliku nijedokument koji zahtijeva norma ISO14001:1996, ali je postavljen cilj da on budepodloga koja æe se moæi trajno (ili due vrijeme)koristiti kao referentni dokument SUO.U izradu dokumenta su ukljuèeni struènjacirazlièitih struka i profila tako da je osiguraninterdisciplinarni pristup kojeg nije bilo moguæeostvariti s postojeæim kadrovima u Našicecementu.
- Page 2 and 3: Na{icecement d.d. tvornica cementau
- Page 4 and 5: milijuna JNF, Jelen Do prednja~i u
- Page 6 and 7: * Dilj d.d. godi{njeproizvede 45 mi
- Page 8 and 9: Na{i~ki interijer d.o.o.zavr{ava tr
- Page 11 and 12: Kapacitet tvornice je 120 milijuna
- Page 13 and 14: Od proizvodnje iprodaje crijepa i c
- Page 15: * Uz 1.200 grlajunadi do ljeta2004.
Berba groða na 150 hektaravinograda Feravina d.o.o. Ferièanci oveje godina poèela 22. kolovoza, dakle prijeplana i uobièajenih rokova. Razlog tomu jesuša i visoke ljetne temperature, no i prijezavršetka radova u vinogradu nedvojbenje zakljuèak; berba <strong>2003.</strong> bit æe zapamæenakao jedna od najboljih. Uostalom, struènjaciFeravina u suradnji s konzultantimaiz Francuske ove su godine na osamhektara frankovke primijenili program«proizvodnje pune kvalitete», odnosnoproizvodnje koja jamèi visoku kvalitetu vinai u nepovoljnijim vremenskim uvjetima,pa se svakom detalju, prije svega tretmanutrsa, daje veæa pozornost. Urod na timhektarima zaista je fantastièan, èak je idealani omjer sladora i kiseline (22 :6posto),no zbog vinogradima povoljnih vremenskihuvjeta tako dobro groðe ubirese na gotovo svim površinama.Tajna dobrog uroda u sušnoj godini lei i upodneblju. Naime, zahvaljujuæi planinskompodneblju Krndije i Papuka noæi su uokolici Ferièanaca ipak bile relativno hladne,pa kiseline u groðu nisu padale, što jebio sluèaj kod drugih vinorodnih podruèja.- Ova berba dat æe najbolje vino u posljednjih20-ak godina, no to nam je samo dodatnipoticaj u ukupnim aktivnostima uproizvodnji i u nastupu na trištu. Naime,23 hektara starih nasada iskljuèujemo izproizvodnje da bi veæ 2004. godine na13,5 hektara zasadili nove nasade frankovke,a svake slijedeæe godine još najmanjepet novih hektara. Sadašnja strukturavinograda je 70 : 30 u korist bijelog vina,a novim nasadima nastojimo to poboljšatina 50 : 50 i tako pratiti europski trendpoveæane potranje crnih vina. Naravno,unaprijedili smo i naš trišni nastup, a boceæe dobiti novi vizualni identitet – istièeDomagoj Njegovan, direktor Feravinad.o.o..Ferièanaèka vina dobro su poznata uHrvatskoj, osobito u kontinentalnom dijeludrave, meðutim novom organizacijomprodaje nastoji se osigurati veæa zastupljenosti na ostalim trištima Hrvatske. Uzprimjerena skladišta sada postoje èetiritrišne zone; Slavonija i Baranja,Zagreb i okolica, Istra i Kvarner,te Dalmacija. Kvaliteta vina, blizinaskladišta i brza usluga veæsu pokazali prve efekte, toènijeuspostavljen je veæi broj poslovnihkontakata i ugovora. Osimtoga, dio ukupne proizvodnje(800 do 900.000 litara godišnje)plasira se na trište Austrije,Èeške, Njemaèke i Engleske.Prvi poslovi obavljeni su i zaSAD-e, a uskoro æe se u Rusijuplasirati 10.000 butelja.S novim etiketama na svim vinima,od 1. studenoga na trištuæe biti i vino koje je prošlo krozbarik baève. Rijeè je o specijalnimbaèvama koje istovremenoèuvaju okus i ostala temeljna obiljeja svakesorte vina, ali mu daju i specifièan mirispaljene baève. Takvo vino je vrlo traeno,gotovo pomodarski, pa æe od ove godinesva frankovka prolaziti kroz barik. Feravinoæe se tako i dalje ponositi što koristinajmoderniju tehnologiju u proizvodnji bijelihvina, ali i dri do tradicionalnih metodakod proizvodnje crnih vina (drvno sazrijevanje,klasièan naèin proizvodnje uvrionicama).
Change language