GODINA I rujan 2003. Broj 1 - Nexe Grupa

Na{icecement d.d. tvornica cementau Zoljanu kod Na{ica postojive} 28 godina, a cement proizvodi23 godine. Zadnjih godina proizvedese vi{e od 770.000 tona, a svakikilogram na|e svog kupca, gra|evinskutvrtku ili gra|anina. Tisu}e i tisu}e ljuditako svakoga dana `ivi od i(li) uz cement,{to logi~no oduvijek stvara zna~ajan interesza na{ proizvod, na{u proizvodnju, na{utvornicu, za nas. Me|utim, nikada do sada,to~nije do prolje}a ove godine, interes poslovnihpartnera i {ire javnosti za na{u tvrtku nijebio tako velik.3 NEXEPovijesno ime tvrtke budu}nosti5 NA[ICECEMENTCement jamac razvoja6 DILJNajve}i hrvatski proizvo|a~glinenog crijepa7 SLAVONIJA IGMOpeka u rukama kompjutora8 NA[I^KI INTERIJERReferentnom listom do gradili{ta9 GP PUTNa putu do starog/novog sjaja10 NEXE Grupa11 NEXE na Zagreba~kom velesajmu12 STRA@ILOVONovom tehnologijom do punogkapaciteta13 JELEN DOKamen i vapno – formula uspjeha14 POLETModernizacija bez otpu{tanjaradnika15 OPEKAEuropski sjaj palana~ke opeke16 OSILOVACRatari u slu`bi sto~ara17 FERAVINOIdealna berba za vrhunska vina18 NA[ICECEMENTSustav upravljanja okoli{emKontakti s poslovnim partnerima ostali su uobi~ajeni,uostalom znamo {to `elimo, planiramo iradimo i tako to prenosimo partnerima, {to nailazi nauobi~ajeno dobar prijam, dok nas ugodno iznena|ujeizuzetno velik interes medija, a time i {ire javnosti. Jednostavnore~eno, postali smo medijski atraktivni.Me|u stotinama upita redovito se prvo tra`i obja{njenje{to je Grupa Na{icecement. Odgovaramo kako je to poslovnisustav u kome djeluju samostalne tvrtke poputNa{icecementa d.d. Na{ice, Dilja d.d. Vinkovci, Slavonije IGMd.d. Na{ice, GP Puta d.d. Sarajevo, Poleta iz Novog Be~eja...Tako smo krajem pro{le godine pisali o osam tvrtki – k}eri, potomdevet, pa deset... Sada govorimo o 18 tvrtki, no na{e akvizicijsko{irenje nije zavr{eno.Zbog toga je pri kraju na{ novi organizacijski ustroj. Imenovanjem direktorasektora 1. srpnja 2003. godine zapo~elo je funkcioniranjeNEXE Grupe d.o.o. Na{ice, tvrtke osnovane radi efikasnijeg upravljanjadru{tvima u Grupi, a njih je – sve vi{e. U 18 tvrtki uposleno je 2.984ljudi. Svaka tvrtka ima stotine i stotine poslovnih partnera, a svi `elimoznati {to je NEXE Grupa, tko je ~ini, {to se u tvrtkama radi, {to se planira.Zato su pred Vama NEXE NOVOSTI. U prvom broju `elimo samo predstavitiNEXE Grupu, a od drugog broja pru`it }emo Vam informacije o svimdoga|anjima u na{im tvrtkama.Ure|iva~ki odborNEXE NOVOSTI, List NEXE Grupe d.o.o. Na{iceGlavna i odgovorna urednica: SILVIJA RUKAVINAUre|iva~ki odbor: EDIN FORTO, KRE[IMIR KNE@EVI], @ELJKO NEKI],SLA\ANA [IJAN I VESNA VRBO[I]Adresa uredni{tva: Zoljan, Tajnovac 1, 31500 Na{iceTelefon: 031/616-100List se besplatno dostavlja zaposlenima u NEXE GrupiPriprema i tisak: MC Glas Slavonije d.d. Osijek

Efikasnije upravljanje,br`a komunikacija,koordinacijaposlovanja, sustavnaanaliza i planiranje,transfer znanja iiskustva, financijskiefekti ) prednosti suosnivanja i radaNEXE d.o.o.Imenovanjem direktora sektora iproizvodnih divizija 1. srpnja 2003. godinezapo~elo je funkcioniranje NEXE Gruped.o.o. Na{ice, tvrtke kojoj je osnovni ciljefikasnije upravljanje dru{tvima koja smodo tada objedinjavali pod nazivom GrupaNa{icecement. Predsjednik UpraveNEXE Grupe je dipl. in`. Ivan Ergovi},anjegov zamjenik je dipl. oec. Ivan [kori}.Savjetnici pri Upravi su dipl. iur. @eljkoNeki}, dipl. in`. Oto Ostovi}, dipl. oec.Tomislav Rosandi} i dipl. oec. GoranPajni}. Direktori sektora su dipl. oec.Marija Matkovi} (interna kontrola), mr.Kre{imir Dundovi} (strategija, analiza iakvizicije), dipl. oec. Krunoslav Tomljanovi}(riznica), mr. Verica Babi} (kontroling),dipl. in`. Davor Ergovi} (nabava),dipl. iur. Spomenka Bili} (ljudski resursi),dipl. iur. Velimir Ve~erinovi}(pravni poslovi), dipl. in`. Boris [teher(informatika), dipl. in`. Ivan Abramovi}(in`enjering), dok su direktori divizija in`.Bo`o Ljulj (divizija za beton i agregat),dipl. in`. Ivan Ergovi} (divizija za cement),dipl. in`. \urica Mi{in (divizija zaciglu i crijep), dipl. in`. Boris Vuk (divizijaza graditeljstvo), te dipl. oec. DomagojNjegovan (divizija dodatnih djelatnosti).NEXE Grupa d.o.o. Na{ice trenutnopredstavlja poslovni sustav u komu djeluje18 samostalnih tvrtki. To su: Na{icecement d.d. Na{ice Dilj d.d. Vinkovci Slavonija IGM d.d. Na{ice GP Put d.d. Sarajevo IGK Polet a.d. Novi Be~ej Na{i~ki interijer d.o.o. Na{ice NC Betonproizvod d.o.o. Zagreb Jelen Do a.d. Jelen Do IGM Opeka a.d. SmederevskaPalanka IGM Stra`ilovo a.d. Sremski Karlovci Osilovac d.o.o. Feri~anci FeraVino d.o.o. Feri~anci Na{i~ki autocentar d.o.o. Na{ice Vibrobeton ) nova d.o.o. Vinkovci NGM d.o.o. Vukovar Lapovac d.o.o. Na{ice CE-MA d.o.o. Na{ice i Gastromarket d.o.o. Na{iceU tijeku su jo{ neke akvizicije, pa je samopitanje dana kada }e se broj ~lanicaNEXE Grupe ponovno pove}ati.Trinaest tvrtki iz NEXE Grupe ima sjedi{teu Hrvatskoj, ~etiri u Srbiji i CrnojGori, a jedna u Bosni i Hercegovini. Njihovaglavna djelatnost je proizvodnjagra|evinskih materijala. Sa godi{njomproizvodnjom od 1.000.000 tona Na{icecement(nakon ovogodi{nje rekonstrukcije)je druga hrvatska cementara, sa godi{njomproizvodnjom od 45 milijuna komadaDilj je najve}i hrvatski proizvo|a~crijepa, dok je Polet sa 37 milijuna komadacrijepa me|u vode}ima u Srbiji, na{i~kaIGM Slavonija proizvodi 100 milijuna JNFopeke, IGM Stra`ilovo 80-90 milijunaJNF, a Opeka iz Smederevske Palanke 16

milijuna JNF, Jelen Do prednja~i u Srbiji iCrnoj Gori po eksploataciji kamena (milijuntona) i proizvodnji vapna (55.000 tona),Na{i~ki interijer svrstao se me|u zapa`enehrvatske graditeljske tvrtke, dokje GP Put iz Sarajeva bio i sada je me|uvode}im gra|evinarima u BIH.U NEXE Grupi su i tvrtke iz podru~ja poljoprivrede(Osilovac i FeraVino), pa itrgovine i ugostiteljstva kao dodatnih djelatnosti.Dakle, generalno strate{koopredjeljenje NEXE Grupe i tvrtki je kristalnojasno; proizvodnja gra|evinskihmaterijala, te ja~anje postoje}ih i kupovinanovih tvrtki takvih djelatnosti koje seintenzivno razvijaju. Ipak, sustav jezadr`ao i tvrtke izvan osnovne djelatnosti,{to NEXE Grupi daje odre|enu raznolikost,pa i posebnost, ali i ote`ava upravljanje.Osim toga, problemi nastaju i zbogprostorne udaljenosti, razli~ite kadrovskeekipiranosti, kao i drugih objektivnih faktora,pa je bilo nu`no i logi~no stvaranjenovog organizacijskog ustroja, to~nije povezivanjeovih tvrtki po viziji koja jepo~etkom akvizicijske ekspanzije nastalau Upravi Na{icecementa d.d. Na{ice. Vizijavode}ih menad`era i vlasnika na{i~kecementare o «prerastanju u vode}eg regionalnogproizvo|a~a gra|evinskih materijala»tako je danas postala realnost, aNEXE Grupa d.o.o. Na{ice predstavljanjen sredi{nji organizacijski i upravlja~kidio.Naziv NEXE potje~e od povijesnog nazivaza grad Na{ice, {to je ujedno i potvrdastava da se po{tuje temelje na kojima jestvaran ~itav sustav. Podizanje efikasnostiupravljanja ve} smo spomenuli kao glavnirazlog osnivanja tvrtke NEXE Gruped.o.o., a jo{ neke pojedinosti i prednostinove organizacije kazali su nam predsjednikUprave NEXE d.o.o. dipl. in`. IvanErgovi} i savjetnik dipl. iur. @eljko Neki}.- Iako smo relativno jednostavno savladavalipo~etne probleme u konsolidaciji i integracijicijele Grupacije, o~ito je bilo da utim procesima dolazi do odre|enih problema.Stoga smo odlu~ili da znanja i iskustvakoja imamo na razini tvrtki i sektorauzdignemo na vi{u razinu, te takoolak{amo i ubrzamo integraciju cijele grupacije.NEXE je zaista heterogena grupa,pa je osnivanje pet divizija bilo logi~an nastavak) isti~e dipl. in`. Ivan Ergovi}.@eljko Neki} dodaje kako ~lanice divizijaostaju samostalne tvrtke, no bliske su podjelatnosti, a svaka ~lanica radi ba{ sve posloveod nabave, proizvodnje do prodaje,pa mo`e do}i do sudara na tr`i{tu. Uostalom) upozorava @eljko Neki} - kada svirade sve, kona~ni rezultat mo`e biti ni{ta.Ovako }e se problemi lak{e rje{avati, koordinirati}e se aktivnosti i rezultat nemo`e izostati. Osim toga, sinergijski efektipokazali su se ve} u startu akvizicija.- Djelovanje NEXE Grupe donijet }e efikasnijeupravljanje dru{tvima, kvalitetnijukoordinaciju poslovanja unutar Grupe,br`u komunikaciju, kvalitetnije pra}enjefinancijskih i proizvodnih kretanja,promptne analize radi uskla|ivanja eventualnihodstupanja u planiranju, koordiniranjeposlovnih politika tvrtki, uskla|ivanjestrategija divizija, jo{ sustavnije planiranjeakvizicija, stalan transfer znanja iiskustva, koordinacija svih stru~nih poslova,pa i utvr|ivanje stupnja uspje{nosti iodgovornosti za rezultate poslovanja. Napokon,uz sve pozitivne efekte logi~no jena kraju ostvariti dobre financijske rezultate) zaklju~uje Ivan Ergovi}, predsjednikUprave NEXE.Na{icecement d.d. Na{iceTvornica cementa druga je tvornica uRepublici Hrvatskoj po veli~ini proizvodnogkapaciteta. Zahvaljuju}i stalniminvesticijama Na{icecement od po~etkapretvorbe i privatizacije 1992. godinebilje`i samo pozitivno poslovanje, to~nijeiskazuje dobit. Tako je pro{la godinazavr{ena s ostvarenih 435 milijuna kunaukupnog prihoda, te 85 milijuna kunadobiti. Ovu poslovnu godinu ipak obilje`avajunajve}e investicije u Tvornicicementa, ali i sna`ne akvizicije u kojimana{a cementara ima odlu~uju}u rije~ uNEXE Grupi. Uostalom, iako ba{ svetvrtke unutar sustava NEXE posluju pozitivnoi redovito iskazuju dobit, materijalnei kadrovske preduvjete za investicijsko– akvizicijske aktivnosti osiguravai jam~i ponajvi{e Na{icecement d.d.Tvornica cementa.U Tvornici cementa ove su godine provedenedvije velike investicije – izgradnjamlinice ugljena i rekonstrukcija postrojenjaza proizvodnju klinkera, ukupnevrijednosti 18 milijuna . Rije~ je okapitalnim investicijama kojima se osiguravavisoka tehnolo{ka razina na{etvornice.Izgradnja mlinice ugljena zapo~ela je prijedvije godine. Investicija je ukupne vrijednosti8 milijuna , a cilj je osiguranjemogu}nosti kori{tenja oblika energijekoji je alternativa prirodnom plinu. Mlinicaje pu{tena u probni rad 15. srpnja2003. godine, a slu`beni po~etak radaovisi o zavr{etku tehni~kog pregleda.Projekt je financirala Europska banka zaobnovu i razvoj, a kreditni je aran`manbio sklopljen kada smo udovoljili svimzahtjevima EBRD-a po pitanju za{titeokoli{a.Prije po~etka investicije, izra|ena je iStudija utjecaja na okoli{, a najsuvremenijatehnologija i ~itav niz novih mjerenja(kontinuirano mjerenje SO 2 , NOx, nadzorkakvo}e tla, kontinuirano mjerenjeimisija imisijskom stanicom) jam~e visokstupanj za{tite okoli{a.Nepouzdanost isporuke prirodnog plina,ali i op}i trendovi u svjetskoj cementnojindustriji (u zemljama Europskeunije vi{e od 80 % tvornica cementakao glavno gorivo koristi ugljen i petrolkoks, dok samo 2 % koristi zemni plin)potakli su nas na ovu investiciju. Kori{tenjemugljena u proizvodnji do}i }edo smanjenja tro{kova energija, ali ve}izna~aj od u{teda u financijskom smisludat }e ~injenica {to }emo se u svakomtrenutku mo}i «osloniti» na pouzdanenergent, a smanjiti ovisnost o samo

jednom energentu. Prisjetimo se slu~ajevanesta{ice plina {to se proteklih godina dogodilou nekoliko navrata. Samo zahvaljuju}ipodudarnosti da je na{a tvornica u tovrijeme provodila redoviti godi{nji remontna rotacijskoj pe}i, nije do{lo do isklju~enjatvornice iz pogona zbog nedostatka plina.Rekonstrukcija postrojenja za proizvodnjuklinkera ukupne vrijednosti 10 milijuna sastojala se od uvo|enja nove tehnologijeu:a) proizvodnju sirovine uvo|enjem najmodernijegon-line analizatora, novog~eonog oduzima~a sirovine, temodernizacijom mlina sirovine ~ime}e se ujedna~iti kvaliteta sirovine;ukupna vrijednost investicije u proizvodnjusirovine je 3 milijuna b) proizvodnju klinkera ugradnjom pretkalcinacijes najmodernijim tehnolo{kimrje{enjem Low NOx pretkalcinatora,modifikacijom hladnjakaklinkera, te kori{tenjem otpadnogzraka za su{enje sirovine; rezultat oveinvesticije ukupne vrijednosti 6 milijuna biti }e manja potro{nja energijec) za{titu okoli{a izgradnjom potpunonovog vre}astog otpra{iva~a koji }ejam~iti emisije pra{ine ispod 15 mg /Nm 3 ukupne vrijednosti 1 milijun (radi usporedbe navodimo da je do2008. godine zakonska granica 150Izgradnjom mliniceugljena irekonstrukcijompostrojenja zaproizvodnju klinkera,odnosnoinvesticijama ukupnevrijednosti 18milijuna , pove}anje kapacitet tvornice,te ostvarena visokatehnolo{ka razinaproizvodnje i za{titeokoli{amg/Nm 3 , a od 2008. godine 50mg/Nm 3 )O~ekivani efekti ove rekonstrukcije su pove}anjeproizvodnje, smanjenje emisije uokoli{ i {tetnog utjecaja na okoli{, te smanjenjepotro{nje neobnovljivih izvoraenergije.Stalno investiranje u tvornici cementa provodise prakti~no u svim segmentima proizvodnje,no za Na{icecement je iznimnova`an i projekt izgradnje industrijskog kolosijekakoji je u fazi pripreme dokumentacijenu`ne za po~etak radova. Upu}en jezahtjev Skup{tini osje~ko-baranjske `upanijeza izdavanje prethodne suglasnosti zagradnju kolosijeka na ~esticama koje su uvlasni{tvu Hrvatskih {uma. Na temelju oveprethodne suglasnosti, Vlada RH }e razmotritidono{enje odluke kojom je gradnjaovog kolosijeka u interesu RH, a tek tadamo`e se pristupiti isho|enju gra|evinskedozvole, a o ~emu ovisi i po~etak radova.Zavr{etkom ovog projekta, Hrvatske `eljezniceostvarit }e pove}anje koli~ine prijevoznihusluga, pa time i prihoda. Prednostiza Na{icecement ogledaju se u mogu}nostikori{tenja jeftinijeg i ekolo{kiprihvatljivijeg prijevoza. Isto tako, do}i }edo zna~ajnog smanjenja cestovnog prijevoza,{to }e rezultirati smanjenjemtro{kova odr`avanja cesta i smanjenjememisije {tetnih ispu{nih plinova.

* Dilj d.d. godi{njeproizvede 45 milijunakomada crijepa, pa sesvakoga dana njimemo`e pokriti 55obiteljskih ku}a* Na tr`i{te BIH Diljplasira 60 – 70 postoproizvodnjeKada bi se krovopokriva~ki radoviobavljali tijekom cijele godine svakogadana bi 55 obiteljskih ku}a dobilo novikrov s crijepom proizvedenim u Dilju d.d.Vinkovci. Ova tvrtka naime godi{nje proizvede45 milijuna komada glinenog crijepa{to je dovoljno za pokrivanje 20.000stambenih objekata. Istina, Dilj samotre}inu ukupne proizvodnje plasira nahrvatsko tr`i{te, dok ve}i dio tog vrhunskikvalitenog proizvoda nalazi kupce natr`i{tu Bosne i Hercegovine, {to Diljsvrstava me|u zapa`ene hrvatske izvoznike.Po proizvodnim i prodajnim pokazateljimaDilj je najve}i proizvo|a~ glinenog crijepau Hrvatskoj. Tvornica je utemeljena1922. godine kao mala privatna ciglana.Postupno je stasala u pravu tvornicu i dana{njusuvremenu industriju gra|evinskogmaterijala u kojoj elementi krovnog programa~ine 85 posto proizvodnje i 90 postoprihoda. Preostali dio proizvodnje(oko 16,5 milijuna JNF) ~ine tri vrste blokopeke i jedna pune opeke, te manjim dijelomstropni ulo{ci i gredice. Proizvodnjase obavlja na ~etiri lokacije; crijepa i opekeu Dilju i Slavonci, pune opeke u Jankovcimai paleta u Otoku. Punih 80 godina glinaza diljski crijep kopa se na istom nalazi{tu,{to jam~i kontinuiranu kvalitetu sirovine,a time i kona~nog proizvoda. Nakondetaljnog i stru~nog istra`ivanjautvr|eno je da }e zadovoljavaju}a kvalitetai koli~ina sirovine na tom nalazi{tu bitiza eksploataciju jo{ najmanje 30 godina.- Strate{ka odrednica Dilja je usmjerenaprema proizvodnji krovnih elemenatavrhunske kvalitete, pa je aktualan investicijskiciklus vrijedan 80,3 milijuna kuna.Od toga su 17,3 milijuna kuna vlastitasredstva, a 63 milijuna kuna osigurano jeugovorom o dugoro~nom kreditiranjukoji je smo sklopili 24. srpnja 2003. godinesa Privrednom bankom Zagreb iHBOR-om. Rok otplate je 10 godina, akamatna stopa od samo 2 posto, jer je rije~o programu HBOR-a namijenjenomhrvatskim izvoznicima koji su pretrpjelidirektne ratne {tete – ka`e \urica Mi{in,predsjednik Uprave Dilja d.d..Investicija se izme|u ostaloga odnosi narekonstrukciju Linije III koja danas proizvodi16 milijuna komada crijepa, a nakonrekonstrukcije njen kapacitet }e iznositi27 milijuna komada. Investicija obuhva}asve proizvodne faze od primarne preradedo pakiranja, a unato~ smanjenju potro{njeenergije kona~ni proizvod biti }ejo{ kvalitetniji. Po uzoru na proizvo|a~e uzapadnoj Europi priprema se i rekonstrukcijapogona Slavonka. Napokon, cjelokupanplan investicija usmjeren je premamodernizaciji i racionalizaciji poslovanja,za {to se u naredne tri godine planiraulo`iti oko 20 milijuna eura.

Slavonija IGM d.d.danas je najve}atvornica opeke uSlavoniji i Baranji,pokriva 11 postohrvatskog tr`i{taopekarskih proizvoda,a 34 posto ukupneproizvodnje izvozi uBosnu i HercegovinuIako Slavonija IGM d.d. Na{ice godi{njena tr`i{te plasira 100 milijuna JNF,odnosno raznih vrsta opeke, stropnihgredica i ispuna, kao i terene za teniskaigrali{ta, niti jedan od njenih 174 radnikatijekom proizvodnje rukom ne dodirneopeku. Opeka se prvi puta uzima u rukutek – na gradili{tu. Dakako, tu nije rije~ nio kakvoj posebnosti, nego samo rezultatusustavnog ulaganju u modernizaciju ovetvornice. Samo u zadnje ~etiri godine vrijednostinvesticija iznosi vi{e od 2,5 milijunaeura, pa ne ~udi dojam i ~injenica da sukompjutori i strojevi potpuno preuzeliulogu radni~kih ruku.Slavonija IGM ima dugu tradiciju. Po~eciproizvodnje datiraju iz 19. stolje}a, potomje kupuje i njome upravlja grof Peja~evi},1945. godine tvornica postajedr`avno vlasni{tvo, a 1993. godine dioni~kodru{tvo. U studenom 1997. godinetvornica prelazi u vlasni{tvo Na{icecementad.d. i od tada se ubrzano rje{avajuproblemi, osobito «uska grla» u proizvodnomprocesu.Slavonija IGM d.d. danas je najve}a tvornicaopeke u Slavoniji i Baranji, pokriva 11posto hrvatskog tr`i{ta opekarskih proizvoda,a 34 posto ukupne proizvodnje izvoziu Bosnu i Hercegovinu.- Iako u na{em okru`enju djeluju i drugeciglane, dr`imo da se od njih razlikujemopo kvaliteti proizvoda i usluge. Veliko nalazi{tekvalitetne gline imamo u neposrednojblizini tvornice. Na visokoj tehnolo{kojrazini rade svi pogoni, od iskopa iprerade sirovine, formiranja proizvoda,su{enja, pe~enja i pakiranja do skladi{tenja.Svi ti pogoni su potpuno mehaniziranii automatizirani, a sam utovar se obavljavili~arima, pa se kupac veoma kratkozadr`ava u krugu tvornice. Kupcima bezvlastitog vozila spremni smo organiziratiprijevoz robe i istovar na gradili{tu, te bitimaksimalno uslu`ni. Kupac mo`e uplatiti imanje koli~ine od {leperskih pakiranja, ana blagajni koja je registrirana i kao mjenja~nicamo`e se platiti u kunama ili stranojvaluti. Blizina prometnica je na{a velikaprednost, a uz dobru kadrovsku organizacijuna{ asortiman stalno prilago|avamopotrebama tr`i{ta – ka`e Goran Pajni},predsjednik Uprave Slavonije IGMd.d. Na{ice.U narednom razdoblju Slavonija IGM planirainvestirati 2,4 milijuna eura u pove}anjekapaciteta proizvodnje opeke na130 milijuna JNF, ali i daljnje smanjenjetro{kova proizvodnje, pove}anje kvaliteteproizvoda, te pro{irivanje tr`i{ta.

Na{i~ki interijer d.o.o.zavr{ava tri stambeno -poslovne zgrade uSlavonskom Brodu.Na ukupnoj povr{ini od 8.734~etvorna metra priprema se128 stanova za stradalnikeDomovinskog rata, te dvaposlovna prostora i 38 gara`aNa Internet stranici www.nasicki-interijer.hr,do koje se mo`e do}i ipreko www.nasicecement.hr, nema punoteksta, osobito opisivanja. Tu su tekslike popra}ene osnovnim podacima, noupravo taj na~in predstavljanja tvrtke govorikoje su njene temeljne odlike.Na{i~ki interijer d.o.o. Na{ice osnovan je1995. godine kada je Na{icecement d.d.kupio Novogradnju d.d. Na{ice, gra|evinskutvrtku u ste~aju i bez perspektive. Uvrlo kratkom vremenu sve je iz temeljapromijenjeno, a Na{i~ki interijer je postaorespektabilna tvrtka za izgradnju objekatavisokogradnje do potpune gotovosti. Uostalomumjesto rije~i o Na{i~kom interijeruponajbolje «govori» njegova referentnalista i povjerenje investitora.Za samo sedam godina na referentnoj listiNa{i~kog interijera d.o.o. nalazi se niz objekata,a njihovi korisnici svakodnevno seuvjeravaju u kvalitetu izvedenih radova.Popis objekata izgra|enih ili adaptiranih uNa{icama ~ine poslovni prostor Privrednebanke Zagreb, stambeno poslovni objektPer{i}, poslovni objekt NAC-a, nizobjekata u Na{icecementu, stambeni objektiu Valpovu, \akovu i Na{icama,sportske dvorane u Gunji, @upanji, Sibinju,Komletincima, Davoru i \ur|enovcu,{kole u Vinkovcima i Antunovcu, obnovaku}a u zapadnoj Slavoniji, okolici Osijeka,Vukovaru i Baranji, poslovni objekti Mehanotehneu Osijeku, zgrade HEP-a uOrahovici i Ljubeka d.o.o. u Valpovu, obnovacrpnih stanica u Zlatnoj Gredi.Na{i~ki interijer d.o.o. upravo zavr{ava tristambeno - poslovne zgrade u SlavonskomBrodu. Na ukupnoj povr{ini od8.734 ~etvorna metra priprema se 128stanova, te dva poslovna prostora i 38 gara`a.Investiciju vrijednu 42,34 milijunakuna financira Ministarstvo za javne radove,obnovu i graditeljstvo. U Osijeku je utijeku gradnja zgrade sa 46 stanova iz programapoticajne stanogradnje.- Svoju snagu, postojanost i pouzdanoststalno dokazujemo kroz izgradnju svakognovog objekta i kroz povjerenje na{ih investitora,dr`avnih ministarstava i javnihpoduze}a. Svojim radom osiguravamo iposao za zna~ajan broj kooperanata, pasmo u toj simbiozi zaista respektabilnatvrtka. Osim toga, ovla{teni smo za provo|enjenadzora u gra|enju, imamo vlastitubetonaru kapaciteta 200 prostornihmetara na dan svje`eg betona, te armira~kipogon. Svje`i beton razvozimo vlastitimautomje{alicama do gradili{ta udaljenih50 kilometara, raspola`emo mehanizacijomza zemljane radove, toranjskomdizalicom, autopumpom za vertikalnii horizontalni prijenos svje`eg betonana udaljenost od 20 metara, te ostalomopremom potrebnom za izgradnjuobjekata – isti~e Boris Vuk, direktorNa{i~kog interijera.

Usvojen je investicijski planukupne vrijednosti 4,5 milijunaeura, i to s ciljem pokretanjaciglane kapaciteta 80 – 85milijuna JNF do sredine 2004.Gra|evinsko poduze}e Put d.d. Sarajevo u NEXE Grupuunosi ime i dio potencijala nekada jedne od pet najve}ih gra|evinskih firmiu biv{oj Jugoslaviji. Od osnivanja 1952. godine, GP Put stoji iza nekolikotisu}a kilometara cesta svih vrsta kao i stotine stambenih i poslovnihobjekata. Poduze}e je pored podru~ja biv{e dr`ave djelovalo ili djeluje navelikim projektima u dr`avama biv{eg Sovjetskog Saveza, Pakistanu, Libiji,Ugandi i Keniji. Na `alost, od nekada velikog poduze}a sa vi{e od 3.000uposlenika, rat je u~inio da se imovina, broj zaposlenih i aktivnostivi{estruko smanje. Veliki dio imovine i zaposlenih ostao je u poduze}uistog imena koje je formirano tijekom rata sa sjedi{tem u Lukavici, RepublikaSrpska. GP Put d.d. trenutno upo{ljava 300 radnika, posluje dalekoispod kapaciteta, objekti i strojevi su devastirani, a mnogi raniji poslovnikontakti su prekinuti.Osnovna djelatnost GP Puta je projektiranje i gradnja svih vrsta cesta,mostova, zgrada, pruga, asfaltnih i betonskih pista, kao i proizvodnjagra|evinskog materijala. Od dosada{njih radova, 65 % je izvr{eno u niskogradnji,19 % u visokogradnji i 16 % u proizvodnji gra|evinskog materijala.S obzirom na nove uvjete na bosanskohercegova~kom i regionalnomtr`i{tu, GP Put upravo stvara novu organizaciju i strukturu ~iji }e rezultatbiti izdvajanje tri dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u. Osnovnedjelatnosti ovih dru{tava bit }e gra|enje (nisko i visokogradnja), proizvodnjacigle, kao i proizvodnja betona i agregata.Ulaskom NEXE Grupe u vlasni~ku strukturu, stigao je i «svje` zrak»me|u upravu i radnike od kojih su mnogi na ~ekanju, a dobra reputacijakoja prati Na{icecement zbog na~ina postupanja po preuzimanju drugihfirmi stvorila je odre|enu dozu optimizma u poduze}u. Optimizam seposebno odnosio na ciglanu koja bi trebala biti prvo ve}e ulaganje NEXEGrupe, pa radnici nestrpljivo o~ekuju najavljene pozitivne promjene. Naime,ciglana je ve} godinama izvan funkcije, a prema planovima menad`mentauskoro bi trebalo po~eti njena ozbiljna obnova. Podsjetimo,prilikom kupovine dionica i stjecanja ve}inskog vlasni{tva najavili smo kakoGP Put treba opet biti renomirana tvrtka. Poslovi niskogradnje se nastavljajui jo{ unapre|uju, dok se u proizvodnji gra|evinskih materijala usrednjoro~nom planu za naredne tri godine najavilo investiranjeu iznosu od 25 milijuna eura. Prvo se planirainvestirati u suvremeno opremanje ciglane (investicijaukupne vrijednosti 4,5 milijuna ) kako bi se proizvodnjapokrenula s kapacitetom od 80 do 85 milijuna JNF (prijerata i potpune devastacije imovine kapacitet je bio 50milijuna JNF). Osim toga, NEXE Grupa namjerava investiratiu otvaranje jo{ jednog kamenoloma, zatim u pokretanjetvornice `buke kapaciteta 70.000 tona godi{nje,te otvaranje distribucijskog centra u Sarajevu za sve proizvodetvrtki iz NEXE Grupe. Na taj na~in ostvarit }e sepreduvjeti za otvaranje 150 novih radnih mjesta, no takoozbiljne investicije i projekti ne doga|aju se «prekono}i».Obnovi i modernizaciji pogona GP Puta prilazi se krajnjeodgovorno, {to zna~i uz sustavnu analizu postoje}egstanja, te tra`enje optimalnih rje{enja za daljnje poslovanje.Stoga, podr`imo zajedni~ki sve projekte, a stru~niljudi i prijedlozi uvijek su dobrodo{li u NEXE Grupu i GPPut.

Kapacitet tvornice je 120 milijuna JNF, a posljednjih godina proizvodnja dosti`e 80 do 90 milijuna JNFOd srpnja 2003. godine u sklopuDivizije za ciglu i crijep NEXE Grupeposluje i Industrija gra|evinskog materijalaStra`ilovo a.d. Sremski Karlovci. Ovatvrtka proizvodi vi{e proizvoda odpe~ene gline: blokove za zidanje, montaopeku, fert ispune za tavanice, fert gredicei kanalice za izradu fert gredica. Kapacitettvornice je 120 milijuna JNF, a posljednjihgodina proizvodnja dosti`e 80 do90 milijuna JNF.Ulazak NEXE Grupe u vlasni~ku strukturuStra`ilova bio je motiviran ja~anjem Divizijeza ciglu i crijep, te potencijalima kojimaraspola`e ova tvrtka. Udjel od 38 postopla}en je 1,3 milijuna eura, me|utim uplanu su ozbiljne rekonstrukcije linija imodernizacija tehnologije kako bi se postiglaoptimalna proizvodnja. Tvrtka zapo{ljava150 radnika, {to je vi{e od potrebnogs obzirom na proizvodnju i kapacitet,a osobito na stanje nakon modernizacije.Otpu{tanja radnika ipak ne}e bitinego je dogovoren obziran socijalni pristup,konkretnije tehnolo{ki vi{ak rje{avat}e se socijalnim mjerama poput otpremnina.Stra`ilovo je osnovano 1923. godine nanalazi{tima veoma kvalitetne gline i na izvanrednojlokaciji: u neposrednoj blizini`eljezni~ke pruge, neposredno poredDunava i u blizini puta Novi Sad - Beograd.U vrijeme osnivanja bio je to moderanpogon sa strojnom proizvodnjom kapaciteta3.000.000 komada cigle godi{nje.Sve do 1955. godine poduze}e je proizvodilood 2.000.000 - 3.000.000 komada cigle.Te godine izvr{ena je ve}a rekonstrukcijapogona i nakon toga proizvodnjase stalno pove}ava, da bi 1989. godine dostiglarekordnih 121.000.000 jedinica normalnogformata. To je rezultat stalnogulaganja u proizvodnju i izgradnje dva modernapogona 1973. i 1983. godine.U vrijeme me|unarodnih sankcija premaSrbiji proizvodnja je bila smanjena zbogmanjeg tr`i{ta i velikih problema saopskrbom energentima, prije svega prirodnimplinom. Usprkos te{kim uvjetimaposlovanja poduze}e je ostvarivalo pozitivnerezultate, a upornim radom postupnose vra}a razina proizvodnje iz 1989.godine.Ulaganjem milijun eura vlastitih sredstavau 2002. godini za rekonstrukciju pe}i isu{ara, nabavkom opreme za automatskopakiranje proizvoda pove}an je stupanjkvalitete proizvoda, tako da sada {kart iznosisvega 0,02 %.Ulaskom NEXE Grupe u vlasni~ku strukturupoduze}a, koje je jednoglasno prihvatilaskup{tina Dru{tva, uz podr{ku sindikata,svi zaposlenici Stra`ilova o~ekujudaljnji napredak, pove}anje proizvodnje ive}e u~e{}e na tr`i{tu.

Zbog {iroke primjene proizvodnjavapna nije ovisna samo o kretanjimau gra|evinarstvuU Jelen Dolu se trenutno privodi krajumodernizacija primarne preradekamena i po~inju radovi na plinifikacijiproizvodnje vapna.Prva organizirana eksploatacija kamena i vapna u Jelen Doluizvr{ena je u sklopu zadruge, a 10. srpnja 1948. godineosnovano je gra|evinsko poduze}e Ratko Mitrovi}. Krajemiste godine formiran je u Jelen Dolu pogon za proizvodnjukamena i vapna radi opskrbe vlastite gra|evinske operativei pripojen gra|evinskom preduze}u Ratko Mitrovi}.Nakon {estogodi{njeg razvoja, 1954. godine izgra|ena je vlastitatvornica za industrijsku proizvodnju nega{enog vapna.Tijekom 1978. godine pu{tena je u pogon novoizgra|enatvornica za proizvodnju nega{enog vapna i tvornica za proizvodnjuhidratiziranog vapna. Izgradnjom jo{ jedne pe}i1986. godine za proizvodnju nega{enog vapna kapaciteta150 tona na dan, ova tvornica se svrstala u sam vrh proizvo|a~anega{enog vapna u Srbiji.Modernizacijom eksploatacije kamena, primjenom sistemamasovnog miniranja, suradnjom sa raznim institutima i zahvaljuju}isvojim stru~njacima Jelen Do je jedan od najorganiziranijihi najzna~ajnijih kamenoloma u Srbiji. Poduze}e se1989. godine izdvaja iz GP Ratko Mitrovi} i formira kao posebnopoduze}e sa dvije osnovne djelatnosti:- proizvodnja i prerada kamena- proizvodnja i prerada vapnaSvrha osnivanja ovog poduze}a bila je proizvodnja za potrebevlastite gra|evinske operative, da bi daljnjim razvojemposlovanja poduze}e preraslo u industriju gra|evinskogmaterijala ~iji proizvodi pokrivaju podru~je Srbije i CrneGore.Jelen Do je naselje u zapadnom dijelu Srbije, izme|u Po`egei ^a~ka, u kome `ivi samo 36 doma}instava, no poznato je poistoimenoj tvrtki Jelen Do koja je najve}i proizvo|a~ agregata ivapna u Srbiji i Crnoj Gori. Godi{nja proizvodnja iznosi oko milijuntona agregata i tehni~kog gra|evinskog kamena, te oko55.000 tona vapna, pa je i po tim pokazateljima jedna od najzna~ajnijihakvizicija Na{icecementa. Osim toga, ulaskom u ovuakviziciju NEXE Grupa je svoju paletu proizvoda pro{irila i navapno koje se koristi u gra|evinarstvu, ekologiji (termoelektrane,vodoprivreda), u `eljezarama, za papirnu industriju, u proizvodnjiplastike. Zbog tako {iroke primjene vapno nije ovisno samo okretanjima u gra|evinarstvu, pa je na taj na~in diverzificiran i riziku gra|evinarstvu.Ugovor o kupovini 70 posto udjela u tvrtki Jelen Do potpisan je uAgenciji za privatizaciju 8. kolovoza 2003. godine, a njegova vrijednostiznosi pet milijuna dolara. Na{icecement se ujedno obvezaou narednih pet godina dodatno ulo`iti 4,17 milijuna dolara,~ime bi se proizvodnja vapna udvostru~ila, odnosno pove}ala na110.000 tona godi{nje. Istovremeno je usvojen socijalni programu vrijednosti 1,2 milijuna dolara u kome je posebno nagla{enaodredba o obvezi neotpu{tanja radnika u sljede}ih pet godina,osim rje{avanja tehnolo{kog vi{ka uz dogovorene otpremnine.Zbog uva`avanja socijalnih aspekata, takvim sporazumom zadovoljnisu i predstavnici sindikata u Jelen Dolu koji predstavljaju370 trenutno zaposlenih u poduze}u.

Od proizvodnje iprodaje crijepa i ciglePolet ostvaruje 60posto prihoda, a odkeramike 40 postoGodi{njom proizvodnjom 37.000.000komada crijepa, 10.000.000 stropnihispuna, 1.500.000 ~etvornih metara zidnihkerami~kih plo~ica i 400 tona mljevenogagregata za teniske terene a.d. PoletIndustrija gra|evinske keramike iz NovogBe~eja svrstava se me|u respektabilneproizvo|a~e u Srbiji, a od 24.03.2003. godinezna~ajan je dio poslovnog sustavaNa{icecement, danas NEXE Grupe. Polettrenutno zapo{ljava 689 radnika kojigodi{nje od proizvodnje i prodaje crijepa icigle ostvaruju 60 posto prihoda, a od keramike40 posto.Prvi preduvjet za vlasni~ke promjenestvoren je 2001. godine kada je Ministarstvoza privredu i privatizaciju RepublikeSrbije pokrenulo inicijativu za privatizacijuPoleta. Na{icecement d.d. Na{ice i TozaMarkovi} a.d. Kikinda potom su osnovalikonzorcij koji 24.03.2003. godine potpisujeugovor o kupovini 70 posto udjela u Poletua.d. Novi Be~ej. Konzorcij je za udjelplatio 12,5 milijuna USD, uz obvezu investiranjadodatnih 25 milijuna USD kroz slijede}e3 godine, i to u slijede}e projekte: izgradnja nove linije za proizvodnjupodnih kerami~kih plo~ica kapaciteta800.000 m 2 /god. rekonstrukcija pogona 2 – proizvodnjaspecijalnih elemenata za krov rekonstrukcija pogona 3 – proizvodnjacrijepa u U kazetama izgradnja novog pogona 4 – proizvodnjacrijepa u H kazetama otvaranje novog glini{ta ulaganje u automatizaciju i informatizacijutehnolo{kog procesa ulaganje u informatizaciju poslovnihfunkcijaOsim toga, prihva}en je i socijalni programkojim se u slijede}ih 5 godina ne}eotpu{tati radnici, te }e se u istom razdobljuulo`iti 7 milijuna USD u inicijalno pove}anjepla}a, bonuse i obuku radnika.Razgovorima u tijeku privatizacije bili suprisutni i predstavnici sindikata, koji sunekoliko mjeseci nakon privatizacijepotvrdili zadovoljstvo postignutim sporazumomi postupnom realizacijom socijalnogprograma.Zaposlenici posebno pozdravljaju organiziranjestru~nih seminara radi usavr{avanjai nadopunjavanja znanja. U tijeku jepostupak prijema novih stru~nih i visokoobrazovanihmladih ljudi u Polet.Kvaliteta i dizajn na svjetskoj raziniTemelji dana{njeg Poleta postavljeni su 1907. godine. Tvornica 1922. godine prelaziu ruke bra}e Bon, tada vlasnika najzna~ajnijih tvornica za proizvodnju crijepa i cigle usrednjoj Europi. Poslije drugog svjetskog rata poduze}e dobija naziv Polet Industrijacigle i crepa, a njegov intenzivan razvoj po~inje 1960.godine kada se gradi prva suvremenatvornica za proizvodnju glinenih blokova za me|ukatne konstrukcije tipa monta.Proizvodni asortiman Poleta tada se po~inje {iriti. S obzirom na visoku potra`njucrijepa, Polet zapo~inje izgradnju dva tehnolo{ki najsuvremenija pogona u biv{oj Jugoslaviji.Po~etkom 1975. godine zavr{ena je i izgradnja plinovoda i razvodne mre`e,pa je za cijelo poduze}e osigurano novo tehnolo{ko gorivo - prirodni plin.Proizvodnja kerami~kih plo~ica u Poletu po~ela je 1980. godine uz kapacitet od1.000.000 ~etvornih metara kerami~kih plo~ica. Rekonstrukcija ove tvornicezavr{ena je 2000. godine, kada je pu{tena u rad nova linija za proizvodnju presanihkerami~kih plo~ica “Standard plus” po najmodernijoj tehnologiji talijanske firmeS.I.T.I., a kapacitet tvornice je pove}an 87 posto. Ovom investicijom Polet je uhvatiokorak sa svjetskim trendovima u proizvodnji kerami~kih plo~ica u pogledu kvalitete idizajna, a u procesu privatizacije i NEXE Grupi na{ao je partnera koji prihva}a njegovstrate{ki razvoj, te omogu}ava nastavak izgradnje suvremenih kapaciteta. Prva investicijaplanira se za kraj prosinca 2003. godine.

IGM Opekadanas ima 79radnika kojirade u dvijesmjene iproizvode43.000jedinicadnevnoZajedno s tvrtkom GPP Ferbildiz Beograda, tvrtka IGM Slavonija d.d.Na{ice kao dio NEXE Grupe u lipnju2003. godine kupila je 57 posto udjela uIGM Opeka a.d. Smederevska Palanka.Tvornica kapaciteta 80 milijuna JNF opekenalazi se u centralnoj Srbiji u blizini autoputai na kri`anju puteva (nekada{nji carigradskiput). Od Beograda je udaljena90 km, Kragajuvca 45 km, Kraljeva 100km, Ni{a i U`ica 180 km. Po~eci proizvodnjedatiraju iz 1898. godine, kada jemalu ciglanu osnovala palana~ka trgova~kaobitelj Dimi}. Danas je Opeka modernaindustrija gra|evinskog materijalakoja se razvija po europskim standardima,nastoje}i pratiti najsuvremeniju tehnologijui kupcima ponuditi najkvalitetnije proizvodena ovim prostorima.Od 1945. do 1989. godine Opeka je bila usastava GIO Jedinstvo, a tada se osamostaljujei s novim rukovodstvom po~injemodernizaciju. Tako je kupovinom novihstrojeva primarne prerade od njema~kogpartnera Hendle, izgradnjom nove tunelskesu{are, automatizacijom slaganja i remontomtunelske pe}i, u suradnji sa partneromCosmec iz Italije, zaokru`en ciklusinvesticija koje je Opeka 80 posto financiralaiz vlastitih sredstava, dok jeostalo financirano iz bankarskih kredita.Poslije ovih investicija, kapacitet referentnogproizvoda (giter blok) iznosi1.320.000 jedinica mjese~no, odnosno15.840.000 jedinica godi{nje, {to Opekusvrstava u red ciglana srednjeg kapaciteta.Danas je cilj osvajanje novih proizvoda,permanetna edukacija kadrova, uspostavljanjei odr`avanje visoke kvalitete proizvoda,a dobijanjem certifikata ISO 9001 :2000 (u toku je uvo|enje istog), stje~epravo da se pojavi i na zapadno-europskomtr`i{tu i ravnopravno uhvati uko{tac sa konkurencijom na tom tr`i{tu.Promjenom vlasni{tva nije do{lo do bitnijihpromjena u funkcioniranju Dru{tva, iakoje smanjen broj zaposlenih, odnosnodoveden do optimalnog broja za automatiziranuproizvodnju. IGM Opeka danasima 79 radnika koji rade u dvije smjene saproizvodnjom od 43.000 jedinica dnevno.Po ocjeni Sindikata odnos vlasnika premaradnicima je korektan tako da iz sindikatado sada nije bilo posebnih primjedbi. Dapa~e,i zaposlenici su uvjereni da je ulaskomu sustav NEXE d.o.o. Opeka dobilavlasnika i strate{kog partnera koji }e imdonijeti veliku korist, i to prije svega prijenosomiskustva od drugih ~lanica NEXEGrupe d.o.o. - velikog sustava uspje{nihpoduze}a.

* Uz 1.200 grlajunadi do ljeta2004. godine bit }e i400 muznih krava* Gradnju farmeprati i daljnjeulaganje u“zelenu liniju”Osilovac d.o.o. Feri~anciobra|uje 1.200 hektara poljoprivrednogzemlji{ta, godi{nji toviznosi oko 1.200 grla junadi, tu jei 120 ovaca, na 22 hektara ribnjakaproizvede se8-12tona dvogodi{nje{aranske mla|i i - kakose ponosno govori - ova tvrtka i55 njenih zaposlenika primjer suuspje{nog poslovanja u rizi~nojpoljoprivrednoj djelatnosti. Ovaocjena potvr|uje se ve} vi{e godina,no vlasnici i Upravu tvrtke`ele jo{ ove godine “otvoriti novustranicu” u radu i razvoju Osilovcad.o.o. Feri~anci.- U proizvodnji Osilovca d.o.o. dominirajuratarstvo i sto~arstvo, s tim da se ratarskaproizvodnja znatnim dijelom stavlja uslu`bu sto~arstva, pri ~emu se uz dugogodi{njutradiciju poseban naglasak stavlja napostojanost i kvalitetu proizvoda. U posljednjevrijeme plasiramo na tr`i{te isvje`e meso, i to pravnim osobama igra|anima preko dvije na{e mesnice uNa{icama. Tr`i{no smo orijentirali i radionicuza popravke i odr`avanje poljoprivrednemehanizacije, pa te uslugepru`amo i drugim osobama. Kao temeljposlovnog uspjeha `elimo imati zadovoljnogkupca, kvalitetnu uslugu i proizvod,te motivirane djelatnike, a uz daljnje stabiliziranjevlastite tr`i{ne pozicije, planiramopro{iriti i suradnju sa selom. Kapitalnizahvat ipak je investicija u farmu muznihkrava - ka`e Goran Blagojevi}, direktorOsilovca d.o.o..Projektna dokumentacija za ovu investicijuve} je pripremljena, a u tijeku su postupciza isho|enje lokacijske i gra|evinskedozvole. Do kraja godine trebali bipo~eti “zeleni radovi”, potom slijedi izgradnjai opremanje objekata, a krajemlipnja 2004. godine planira se i punjenjeobjekata. Planirani kapacitet farme je 400muznih krava, i to friesian pasmine.Farma }e biti suvremenoopremljena. Osilovac d.o.o.}e prvi u Hrvatskoj imati farmus najmodernijim izmuzi{tem.Rije~ je o izmuzi{tuRotolaktor sa 24 muzna mjesta,to~nije izmuzi{tu koje jenajzastupljenije po proizvodnjimlijeka svjetski priznatimdr`avama poput Danske i Nizozemske.Investiciju u farmu, vrijednu10 milijuna kuna, pratit }e idaljnje ulaganje u “zelenu liniju”,{to }e dodatno osna`iti ikoncept razvoja ratarstva uslu`bi sto~arstva. Naime, kukuruz se proizvodiuglavnom za potrebe tova junadi iribnjaka, te prekrupe zrna kukuruza i sila`u,dok se sjemenski kukuruz sije radidorade i osiguranja sjemena za daljnjuproizvodnju. P{enica se dijelom plasira natr`i{te, a i slama je va`an proizvod za farmu.Zbog su{e je ove godine prikupljenone{to manje slame, pa }e se balirati i soja iuljana repica. Uz te kulture, sije se i suncokret,a u svim kulturama nastoji se pratitinajnovije znanstvene dosege, pa je razvijenasuradnja sa Poljoprivrednim fakultetomi Poljoprivrednim institutom iz Osijeka.

Berba groða na 150 hektaravinograda Feravina d.o.o. Ferièanci oveje godina poèela 22. kolovoza, dakle prijeplana i uobièajenih rokova. Razlog tomu jesuša i visoke ljetne temperature, no i prijezavršetka radova u vinogradu nedvojbenje zakljuèak; berba 2003. bit æe zapamæenakao jedna od najboljih. Uostalom, struènjaciFeravina u suradnji s konzultantimaiz Francuske ove su godine na osamhektara frankovke primijenili program«proizvodnje pune kvalitete», odnosnoproizvodnje koja jamèi visoku kvalitetu vinai u nepovoljnijim vremenskim uvjetima,pa se svakom detalju, prije svega tretmanutrsa, daje veæa pozornost. Urod na timhektarima zaista je fantastièan, èak je idealani omjer sladora i kiseline (22 :6posto),no zbog vinogradima povoljnih vremenskihuvjeta tako dobro groðe ubirese na gotovo svim površinama.Tajna dobrog uroda u sušnoj godini lei i upodneblju. Naime, zahvaljujuæi planinskompodneblju Krndije i Papuka noæi su uokolici Ferièanaca ipak bile relativno hladne,pa kiseline u groðu nisu padale, što jebio sluèaj kod drugih vinorodnih podruèja.- Ova berba dat æe najbolje vino u posljednjih20-ak godina, no to nam je samo dodatnipoticaj u ukupnim aktivnostima uproizvodnji i u nastupu na trištu. Naime,23 hektara starih nasada iskljuèujemo izproizvodnje da bi veæ 2004. godine na13,5 hektara zasadili nove nasade frankovke,a svake slijedeæe godine još najmanjepet novih hektara. Sadašnja strukturavinograda je 70 : 30 u korist bijelog vina,a novim nasadima nastojimo to poboljšatina 50 : 50 i tako pratiti europski trendpoveæane potranje crnih vina. Naravno,unaprijedili smo i naš trišni nastup, a boceæe dobiti novi vizualni identitet – istièeDomagoj Njegovan, direktor Feravinad.o.o..Ferièanaèka vina dobro su poznata uHrvatskoj, osobito u kontinentalnom dijeludrave, meðutim novom organizacijomprodaje nastoji se osigurati veæa zastupljenosti na ostalim trištima Hrvatske. Uzprimjerena skladišta sada postoje èetiritrišne zone; Slavonija i Baranja,Zagreb i okolica, Istra i Kvarner,te Dalmacija. Kvaliteta vina, blizinaskladišta i brza usluga veæsu pokazali prve efekte, toènijeuspostavljen je veæi broj poslovnihkontakata i ugovora. Osimtoga, dio ukupne proizvodnje(800 do 900.000 litara godišnje)plasira se na trište Austrije,Èeške, Njemaèke i Engleske.Prvi poslovi obavljeni su i zaSAD-e, a uskoro æe se u Rusijuplasirati 10.000 butelja.S novim etiketama na svim vinima,od 1. studenoga na trištuæe biti i vino koje je prošlo krozbarik baève. Rijeè je o specijalnimbaèvama koje istovremenoèuvaju okus i ostala temeljna obiljeja svakesorte vina, ali mu daju i specifièan mirispaljene baève. Takvo vino je vrlo traeno,gotovo pomodarski, pa æe od ove godinesva frankovka prolaziti kroz barik. Feravinoæe se tako i dalje ponositi što koristinajmoderniju tehnologiju u proizvodnji bijelihvina, ali i dri do tradicionalnih metodakod proizvodnje crnih vina (drvno sazrijevanje,klasièan naèin proizvodnje uvrionicama).

UvodTvornica cementa Našicecement d.d. podovim nazivom djeluje od 1993. godine kadaje provedena pretvorba i privatizacija dotadašnjegdruštvenog poduzeæa koje je zapoèelosa radom 1980. godine.Privatizacija je djelovala vrlo pozitivno nadaljnje poduzeæa, jer su voðenje tvornice usvojstvu dionièara preuzeli struènjaci koji sui do tada radili u tvornici. Odmah su intenziviranaulaganja u modernizaciju i poveæanjekapaciteta, tako da je od nominalnog kapacitetaod 550.000 t dosegnut kapacitet od800.000 t cementa godišnje u 2000. godini.U ovoj godini provedena je do sada najveæainvesticija kojom se kapacitet poveæava naviše od 1.000.000 t cementa na godinu, te jeuveden ugljen kao glavni (toplinski) energentumjesto zemnog plina.Vlasnici i menadment Našicecementa supored ulaganja u opremu istovremeno ulagalii u dodatnu izobrazbu svih visokostruènihkadrova, ali i svih zaposlenih, te su odluèilipoboljšati upravljanje tvrtkom kroz uvoðenjeSustava upravljanja kvalitetom u skladusa normama ISO 9000. Prva certifikacijaje provedena poèetkom 2000. godine kadaje dobiven certifikat ISO 9002:1994, a ovegodine je provedena recertifikacija i dobivencertifikat ISO 9001:2000 od strane certifikacijskekuæe Lloyd s Register Quality Assurance.Zbog ubrzanog razvoja zakonodavstva izpodruèja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj,te zbog sve veæeg pritiska lokalne zajednicei javnih medija, menadment ovetvrtke je poèetkom 2001. odluèio uvesti iSustav upravljanja zaštitom okoliša u skladusa normama ISO 14001.Svaka tvornica cementa je potencijalno znaèajanoneèišæivaè okoliša zbog velikih kolièinasirovine, poluproizvoda, pomoænih materijalai energenata koji se koriste i obraðujutijekom proizvodnog procesa, tako da jeneophodno uloiti znaèajan napor, znanje imaterijalna sredstva da bi utjecaj tvornice naokoliš ostao u granicama koje propisuju zakoniiz podruèja zaštite okoliša. Izgradnja SustavaupravljanjaokolišemKronološki gledano, rad na izgradnji Sustavaupravljanja okolišem (SUO) tekao je na slijedeæinaèin: angairan je konzultant da izvrši predprosudbu– snimku nultog stanja zaštiteokoliša u Našicecemenu; u suradnji sa konzultantom proveden jeuvodni teèaj upoznavanja s normom ISO14001:1996 na kojem je sudjelovao viši isrednji menadment; Uprava je imenovala Predstavnika upraveza okoliš koji je ujedno odreðen za voditeljaTima za uvoðenje ISO 14001: imenovan je Tim za uvoðenje ISO 14001u koji su ušli predstavnici svih organizacijskihjedinica za koje je procijenjeno daznaèajno utjeèu na okoliš; utvrðena je i publicirana Politika upravljanjakoja obuhvaæa i politiku upravljanjaokolišem; propisana je metodologija za utvrðivanjeaspekata okoliša; od strane èlanova Tima detaljno su analiziranisvi procesi u svrhu utvrðivanja utjecajana okoliš (prema vrsti i velièini utjecaja),na temelju èega je uspostavljena Listaaspekata okoliša. Plan zaštite okolišaU fazi kada je izraðena Lista aspekata okoliša,a zbog zauzetosti èlanova Tima drugimznaèajnim obavezama, Voditelj tima je došaodo zakljuèka da sljedeæi dio posla moeobaviti na dovoljno kvalitetan naèin jedinopod uvjetom da dio struènog posla (za kojinije postojalo potrebno struèno znanje unutarpoduzeæa) obavi neka tvrtka koja se bavitakvom vrstom posla. Izbor je pao na EkonergZagreb, iz razloga što je ista tvrtka u tovrijeme izradila Studiju utjecaja na okolišnamjeravanog zahvata loenja ugljenom, teje vrlo dobro poznavala tvornicu s gledištautjecaja na okoliš. S druge strane, ova tvrtkaje veæ imala odreðenih iskustava u izradi dokumenatakoje su nazvali opæenito: Plan zaštiteokoliša.Stoga je s navedenom tvrtkom ugovorenaizrada dokumenta koji je trebao riješiti znaèajan dio uvoðenja SUO kroz: ocjenjivanje znaèajnosti utvrðenih aspekataokoliša; utvrðivanje opæih i pojedinaènih ciljevaupravljanja okolišem; utvrðivanje provedbenih programa zaostvarivanje opæih i pojedinaènih ciljeva.Plan zaštite okoliša u ovakvom obliku nijedokument koji zahtijeva norma ISO14001:1996, ali je postavljen cilj da on budepodloga koja æe se moæi trajno (ili due vrijeme)koristiti kao referentni dokument SUO.U izradu dokumenta su ukljuèeni struènjacirazlièitih struka i profila tako da je osiguraninterdisciplinarni pristup kojeg nije bilo moguæeostvariti s postojeæim kadrovima u Našicecementu.

U drugoj polovini 2002. godine rad na izgradnjiSUO je prekinut zbog pripreme velikerekonstrukcije postrojenja i izgradnje postrojenjaza mljevenje i loenje ugljena, kao izbog pripreme za certificiranje po ISO9001:2000.Programi zaštite okoliša utvrðeni su na naèinda se za utvrðene pojedinaène ciljeve pokušaloutvrditi sadraj korektivnih mjera kojimaæe se utvrðeno stanje dovesti na razinukako to zahtijeva zakon ili omoguæuje najsuvremenijatehnologija. Programima je adresirani izvršitelj – sluba unutar Našicecementa,te procijenjeno potrebno vrijeme zaprovoðenje.Dokument je izraðen krajem 2001. godine,te je upotrijebljen za nastavak izgradnjeSUO. U 2002. godini nastavljen je rad na izgradnjiSUO u Našicecementu kroz: izradu procedura koje zahtijeva ISO14001:2000; osposobljavanje internih auditora okoliša(osposobljeno je devet auditora); izradu i primjenu Strategije odnosa premamedijima i javnosti; izradu i realizaciju Programa za realizacijuPojedinaènih ciljeva; izobrazbu o zaštiti okoliša svih zaposlenihkoji mogu znaèajno utjecati na okoliš.Plan zaštite okoliša pokazao se i kao vrlo dobrapodloga kod dodatne izobrazbe svih zaposlenihkoji mogu utjecati na okoliš, jer jena temelju tog dokumenta izraðen programizobrazbe, te su ponovno struènjaci Ekonergaangairani da provedu izobrazbu koja jeobuhvatila ukupno 270 zaposlenih (po petškolskih sati za razinu tehnologa i poslovoða,te po tri školska sata za razinu izvršitelja).Izobrazba je obuhvatila obavezno testiranjepo završetku izobrazbe, te izradu podsjetnikaza sve polaznike. Uvoðenje sustavai certifikacijaNakon što je poèetkom druge polovine2003. godine završena rekonstrukcija postrojenjaza proizvodnju klinkera u svrhupoveæanja kapaciteta i pušteno u rad postrojenjeza mljevenje i loenje ugljena, te provedenaznaèajna reorganizacija u Našicecementu(kao posljedica formiranja NEXEGrupe d.o.o.) stvoreni su uvjeti za završetakrada na ovom projektu.U iduæih nekoliko mjeseci planira se provestisljedeæe aktivnosti: provesti promjene u sastavu Tima, kaoposljedicu kadrovskih i organizacijskihpromjena; provesti reviziju aspekata okoliša, zbogpromjena u tehnologiji proizvodnojopremi; izdati nedostajuæe i revidirati postojeæeprocedure i upute; uskladiti utjecaj tvornice na okoliš u potpunostisa zakonskim zahtjevima; provesti interne audite okoliša, te otklonitiuoèene nedostatke; provesti certifikaciju SUO prema ISO14001:1996.Potrebno je naglasiti da uvoðenje SUO nijejednokratan posao, koji se završava dodjelomcertifikata. Jednom uvedeni sustav morase trajno odravati i poboljšavati, te zahtijevadisciplinu svih zaposlenih u pridravanjuutvrðenih postupaka kojima se štiti okoliš.Krešimir Kneeviæ, dipl. ing.Predstavnik uprave za okoliš