Povijest prava i države

Sveučilište u RijeciPravni fakultetHahlić 651000 RijekaAk. godina 2012./2013.Povijest prava i državeStudij: Upravni studij – Trogodišnji stručni studij – Redoviti studijBroj predmeta: 47197 84344Web-stranica predmeta: http://www.pravri.hr/hr/studij/strucni/g01/povijestpid.htmlGodina, semestar: 1. godina, I. semestar (zimski semestar)ECTS bodovi: 6Nastavno opterećenje: 60 sati predavanja semestralnoNositelji predmeta:Dr. sc. Željko Bartulović, izvanredni profesorVrijeme konzultacija: utorkom od 13:00 do 15:00Telefon: 051-359-542e-mail: zeljko@pravri.hrDr. sc. Budislav Vukas, docentVrijeme konzultacija:ponedjeljkom od 12:00 do 14:00Telefon: 051-359-526e-mail: bvukas@pravri.hr

Povijest prava i države – stručni redoviti studij 2OPIS PREDMETACiljevi i očekivani ishodi učenja:Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:- definirati i opisati pojedine institute iz povijesti prava (stvarnog, obveznog, obiteljskog inasljednog, kaznenog prava kao i postupka pred sudovima) i države (organi vlasti: zakonodavne,izvršne i sudske) u njihovom povijesnom kontekstu (pojedine države i pojedina vremenskarazdoblja).- razlikovati tj. prepoznati pojedine institute države i pravne institute u povijesnom razdoblju,- usporediti pojedine institute države i prava u različitim vremenskim razdobljima te različitimdržavama i pravnim sustavima kao i usporediti iste sa suvremenim institutima,- analizirati pojedine institute, njihove oblike i razvoj u različitim državama i vremenskimrazdobljima- argumentirati dobre i loše strane pojedinih rješenja u njihovom povijesnom razvoju i usporeditiargumentaciju sa suvremenim stanjem i problemimaNa razini konceptualnog znanja studenti su dužni poznavati definicije, klasifikacije ikategorizacije u istraživanju povijesti prava i države, a u okvirima proceduralnog znanjausvojene podatke primjenjuju na prepoznavanje pojedinih instituta države i prava u povijesnomrazvitku, usporedbu sa suvremenim stanjem tih institucija te poznavanju povijesne i suvremeneproblematike primjene različitih modela i rješenja tih instituta.Korelativnost i korespodentnost predmeta:Povijest prava i države korelativan je i korespodentan sa drugim predmetima koji seizvode u okviru upravnog studija osobito na I. godini studija gdje se usvajaju osnovni pojmovi,definicije, klasifikacije i usporedbe općih instituta prava i države. U odnosu na pozitivnopravnepredmete povijest prava i države osposobljava studente da na tim predmetima prepoznajupojedine institute i njihovim pojavnim oblicima, povijesnim problemima razvoja i primjene, telakše usvoje, usporede, razlikuju, analiziraju i vrednuju te u konačnici primijene podatke iz tihpredmeta. Predmet se kao obvezan izvodi i na drugim upravnim studijima u R. Hrvatskoj.Sadržaj predmeta:I. OPĆA POVIJEST PRAVA I DRŽAVE: UVOD. Predmet i odnos prema drugimznanstvenim disciplinama, postanak i razvoj predmeta kao znanstvene discipline (antika, ranokršćanstvo, glosatori i postglosatori, Francuska elegantna pravna škola, Škola prirodnog prava,razvoj istraživanja od XVII. st., Göttingenska pravna škola, Historijska pravna škola) Povijesniizvori, periodizacija povijesti, tipovi vlasništva, računanje vremena (kronologija) Prvobitnazajednica: etape, organizacija društva, obitelj, religija, norme ponašanja, pojava vlasništva ipatrijahalnog ropstva. PRAVO I DRŽAVE STAROGA VIJEKA. Osnovne karakteristikedržava i prava. Egipat: povijest, državno uređenje, pravo (izvori, statusno, stvarno, obvezno,bračno i obiteljsko, nasljedno, kazneno pravo, sudski postupak). Babilon: povijest, državnouređenje, društvo, pravo (izvori, stvarno, obvezno, bračno i obiteljsko, nasljedno, kaznenopravo). Hetiti: povijest, državno uređenje, pravo (statusno, stvarno, obvezno, bračno, kaznenopravo, sudski postupak). Hebreji: povijest, državno uređenje, pravo (izvori, stvarno, obvezno,bračno, obiteljsko i nasljedno, kazneno pravo) Perzija: povijest, državna organizacija. StaraGrčka: povijest, Gortina, Helenističke države. Sparta: povijest državno uređenje, društvo,pravo (stvarno, bračno i obiteljsko pravo). Atena: nastanak države, Drakonove reforme, početakdemokratske republike - Solonove reforme, Klistenove reforme, Efijaltove i Periklove reforme,državno uređenje, društvo, pravo (izvori, vlasništvo, obvezno, bračno i obiteljsko, nasljedno,kazneno pravo, sudski postupak). PRAVO I DRŽAVE SREDNJEGA VIJEKA. Osnovnekarakteristike država i prava. Franačka: povijest, državno uređenje, lokalna uprava, sudovi,društvo, Crkva, pravo (izvori, stvarno, obvezno, bračno, obiteljsko, nasljedno, kazneno pravo,sudski postupak). Langobardi: povijest, državno uređenje, društvo, pravo (izvori, stvarno,

Povijest prava i države – stručni redoviti studij 4prostoru, nastanak Kraljevstva SHS. Državnopravni razvitak (poglavito upravni) i političkiživot Kraljevstva SHS/Kraljevine Jugoslavije, organizacija vlasti i temeljna načela ustava iz1921. i 1931. Položaj Hrvatske u okviru jugoslavenske države, položaj hrvatskih krajeva u Italiji.Formiranje Banovine Hrvatske, organi vlasti (poglavito uprave), te njezin ustavnopravni položaju Kraljevini Jugoslaviji. Pravni partikularizam i proces unifikacije prava u prvoj jugoslavenskojdržavi. V. Raspad jugoslavenske države i podjela teritorija 1941. Hrvatska u II. svjetskom ratu.Formiranje NDH i pregled osnovnih ustanova državne vlasti (poglavito uprave). Proces stvaranjaantifašističkih organa vlasti u Hrvatskoj tijekom II. svjetskog rata, AVNOJ, ZAVNOH, genezafederativnog uređenja, pitanje razgraničenja federalnih jedinica. Politika Saveznika premahrvatskom i jugoslavenskom pitanju 1941.-1945., ustavnopravni i faktični položaj izbjegličkevlade Kraljevine Jugoslavije, sporazumi Tito-Šubašić, Privremena narodna skupština. VI.Ustavotvorna skupština 1945., osnovne karakteristike prvog ustava FNRJ, pitanje međunarodnogpriznanja nove jugoslavenske države, pitanje državnosti hrvatske federalne jedinice. Pregleddržavnopravnog razvitka Hrvatske u okviru FNRJ/SFRJ od 1945.-1990. Osnovni pravci razvitkapravnog sustava od 1945. do 1990.Pristup učenju i poučavanju u predmetu:Na nastavi se obrađuje gradivo prema tematskim cjelinama i nastavnim jedinicama izsadržaja predmeta. Student mora na nastavu doći pripremljen i proučiti gradivo koje se obrađuje.Način izvođenja nastave:Nastava se izvodi u prvoj godini studija u prvom semestru (zimski semestar) u oblikupredavanja, minimalno 40% sati u odnosu na redoviti studij. sata tjedno. Na nastavu je studentobvezan doći pripremljen i aktivno pratiti nastavu.Obveze studenata/studentica i njihovo vrednovanjeOpisni prikazStudent/studentica može ostvariti 3% bodova uz prisustvo od 70-80%, 4% uz prisustvood 81-90% i 5 bodova uz prisustvo od 91-100%. Prisustvo se evidentira popisom ili drugomprikladnom metodom. Iznimno, ako student uslijed bolesti ili drugih opravdanih razloga nijemogao prisustvovati nastavi u dovoljnom broju sati da bi dobio bodove na taj način predmetninastavnik može u zamjenu dati pisani zadatak/esej kako bi student mogao dobiti od 3-5% bodovanužnih da bi ostvario pristupio završnom ispitu tj. imao 30% bodova. Veličina zadatka/esejaodređuje se proporcionalno broju izostanaka.Napomena: prisustvo na nastavi se evidentira i boduje, ali nije uvjet za pristup bilo kojem oblikuprovjere znanja.Student/studentica može ostvariti do 10% bodova pisanom provjerom znanja I (obuhvaćagradivo Opće povijesti prava i države Uvod i Stari vijek – do kraja Atene). Provjera se sastoji od4 pitanja (2 po 2 i 2 po 3 boda). Ukoliko student/ica to želi ostvareni bodovi uračunavaju se u tajdio pitanja na međuispitu. Ukoliko student nije pristupio provjeri znanja I ili nije zadovoljanrezultatom rezultatom pa ga želi poništiti piše ispravak u okviru međuispita. Ocjenski postotak seizračunava prema ostvarenim bodovima. Studentu/ici koji/a ostvari bodove između dva punaboda, računa se veći broj (npr. 2,5 boda računa se kao 3% itd.).Međuispit iz gradiva Opće povijesti prava i države se sastoji od 8 pismenih pitanja kojanose 4 pitanja po 2, a 4 po 3 boda. Student/ica za svaki ostvareni bod (od maksimalnih 20)proporcionalno dobiva ocjenske postotke Ocjenski postotak se izračunava tako da se broj bodovaudvostručuje (npr. 12,5 bodova su 25%). Međuispit se održava sukladno planu koje utvrđujeVijeće prve godine studija i prodekan/ica za nastavu. Ukoliko student/ica ostvari 16 i višeocjenskih postotaka, to gradivo ne piše na završnom ispitu.

Povijest prava i države – stručni redoviti studij 5Pisana provjera znanja II iz dijela gradiva Povijesti hrvatskog prava i države (gradivo doI svjetskog rata tj. 1914. godine) sastoji od 4 pitanja koja nose, svako po 3 boda. Student/ica zasvaki ostvareni bod (od maksimalnih 12) proporcionalno dobiva ocjenske postotke. Ocjenskipostotak se izračunava tako da se broj bodova udvostručuje i pribraja 1 (npr. 10,5 bodova su22%). Ukoliko student/ica ostvari 12 i više ocjenskih postotaka, to gradivo ne piše na završnomispitu.Student/studentica koji ne pristupi međuispitu ili provjeri II, ili je nezadovoljan/narezultatom pa ga želi poništiti, može pristupiti popravnom međuispitu/provjeri, koji se održava uzadnjem tjednu nastave. Može se može pisati najviše jedan ispravak tj. međuispit ili provjera.Student koji ne zadovolji uvjete izlaska na završni ili popravni ispit ponovno upisuje predmet uidućoj akademskoj godini.Student/studentica mora pristupiti završnom ispitu. Završni ispit je pisani, a obuhvaćaprovjeru znanja iz gradiva u kojem student/studentica nije ostvario predviđeni ocjenski postotakte gradivo iz Povijesti hrvatskog prava i države od 1914. do 1945. Popis pitanja za sve oblikeprovjere znanja prethodno se objavljuje.Student/studentica polaže pisane provjere iz gradiva svake od dviju cjeline premasadržaju programa: iz Opće povijesti prava i države (prema Željko Bartulović, Opća povijestprava i države (nacrt predavanja), akad. god. 2012./2013.,- samo krupni slog), Povijest hrvatskogprava i države (Željko Bartulović, Povijest hrvatskog prava i države (nacrt predavanja), akad.god. 2012./2013., samo krupni slog).Tablični prikaz odnosa opterećenja studenata, očekivanih ishoda učenja i studentskih obavezaAKTIVNOST ECTS 1 AKTIVNOSTSTUDENATAMETODA PROCJENJIVANJA BODOVI(postotak)min maxPohađanje nastave 0.3 Nazočnost veća od 70% evidencija 3% 5%Međuispit 2.4 pisani kolokvij kolokvij 40%Provjera II 1.5 pisani kolokvij kolokvij 25%Ukupno % 70%Završni ispit 1.8 pisani ispit pisani ispit 15% 30%UKUPNO 6 50% 100%Vrednovanje obveza studenata/studenticaOpisni prikazPohađanje nastaveStudent/studentica može ostvariti 3% bodova uz prisustvo od 70-80%, 4% uz prisustvo od 81-90% i 5 bodova uz prisustvo od 91-100%. Prisustvo se evidentira popisom ili drugomprikladnom metodom. Iznimno, ako student uslijed bolesti ili drugih opravdanih razloga nijemogao prisustvovati nastavi u dovoljnom broju sati da bi dobio bodove na taj način predmetni

Povijest prava i države – stručni redoviti studij 6nastavnik može u zamjenu dati pisani zadatak/esej kako bi student mogao dobiti od 3-5%bodova nužnih da bi pristupio završnom ispitu tj. imao 40% bodova. Veličina zadatka/esejaodređuje se proporcionalno broju izostanaka.Međuispit, provjera znanja II i završni ispitStudent/studentica može ostvariti do 40% za međuispit (moguće je 10% iz provjereznanja i 30% ostalog gradiva međuispita), a 25% za provjeru znanja II.Završni ispitStudent/studentica mora tijekom nastave skupiti najmanje 40% bodova da čime imapravo i mora pristupiti pisanom završnom ispitu. Na završnom ispitu student može ostvaritinajviše 30% bodova, dok je za uspješno polaganje završnog ispita potrebno ostvariti najmanje15% bodova. Student ima pravo tri puta pristupiti završnom ispitu. Student koji dva puta padneili ne izađe na ispit u redovitom ispitnom roku u veljači ima pravo još jednom pristupiti ispitu urujnu. Nakon toga ponovno upisuje predmet u idućoj ak. god.Student/studentica koji skupi 29,9% i manje bodova tijekom nastave nije zadovoljio napredmetu, ocjenjuje se ocjenom F i mora ponovno upisati predmet.Završni ispit koncipiran je kao i međuispit te provjere znanja, uključuje provjeruosnovnih kompetencija studenta/studentice stečenih tijekom nastave.Završni ispit obuhvaća gradivo koje se određuje prema ocjenskim postotcima ostvarenimna predispitnim provjerama znanja i međuispitu. Minimalno 4 pitanja iz dijela gradiva Povijestihrvatskog prava i države od 1914. do 1991., na što se dodaju pitanja iz gradiva u kojemstudent/ica nije ostvario/la minimalne predviđene ocjenske postotke iz međuispita (8 pitanja) iprovjere znanja II (4 pitanja). Ocjenski postotci izračunavaju se proporcionalno broju pitanja iostvarenih bodova na završnom ispitu.Popravni ispitStudent/studentica koji skupi između 30 i 39,9% bodova tijekom nastave svrstava se ukategoriju FX i može pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu može ostvariti najviše10% ocjenskih postotaka. Popravni ispit je uspješno položen ako student/studentica ostvarinajmanje 50% bodova na ispitu. Gradivo koje se polaže na popravnom ispitu određuje se na istinačin kao i gradivo na završnom ispitu. Student/studentica koji položi popravni ispit dobivaocjenu E bez obzira na ostvareni uspjeh na popravnom ispitu i ukupni zbroj bodova. Popravnomispitu može se pristupiti tri puta. Popravni ispit održava se u istim terminima kao i završni.Završna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenihna završnom ispitu. Konačna ocjena je apsolutna prema ostvarenom pojedinačnom rezultatusvakog studenta:A – 80-100% ocjenskih bodovaB – 70-79,9%C – 60-69,9%D – 50-59,9%E- položen popravni ispitLiteraturaObvezna literatura1. Željko Bartulović, Opća povijest prava i države (nacrt predavanja), akad. god. 2009./2010.2. Željko Bartulović, Povijest hrvatskog prava i države (kompendij), akad. god. 2009./2010.Izborna / dopunska literatura1. BARTULOVIĆ, Željko, Srednjovjekovne bratovštine, Zbornik: Sv. Vid, Rijeka 1994.2. BARTULOVIĆ, Željko i Ranđelović, Nebojša, Osnovi ustavne istorije jugoslavenskihnaroda, Niš 2009. (određena poglavlja);

Povijest prava i države – stručni redoviti studij 73. BEUC, Ivan, Povijest država i prava na području SFRJ, Zagreb, 1986. ili novija izdanja(određena poglavlja);4. BOBAN, Ljubo, Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, Zagreb, 1992. (samozemljovidi).5. ENGELSFELD, Neda, Povijest hrvatske države i prava, Razdoblje od 18. do 20. stoljeća,Zagreb 1999.;6. FESTIĆ, Raifa, Opća historija države i prava, Sarajevo 1988.7. KURTOVIĆ, Šefko, Opća historija države i prava, knj. I. i II., Zagreb 1989. ili novijaizdanja,8. MARGETIĆ, Lujo, Cetinski sabori u 1527. godini, Senjski zbornik, br. 17, str. 35-44;9. MARGETIĆ, Lujo, Opća povijest prava i države, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,Rijeka, 1998.,10. SIROTKOVIĆ, Hodimir i MARGETIĆ, Lujo, Povijest država i prava naroda SFRJugoslavije, Zagreb 1988. ili novija izdanja (određena poglavlja);Akademska čestitostStudenti/ice su dužni pridržavati se Statuta i drugih općih akata Fakulteta i Sveučilišta uRijeci, ispunjavati akademske obveze, pristojno se odnositi spram svojih kolega, nastavnika idrugih zaposlenika Fakulteta, čuvati imovinu Fakulteta te čuvati i promicati njegov ugled.Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata propisani su stegovni prijestupi,stegovne mjere, uvjeti i način provođenja stegovnog postupka te sastav i način rada Stegovnogpovjerenstva. Vidi:http://www.pravri.hr/hr/opcenito/statut/studenti.htmhttp://www.pravri.hr/hr/opcenito/statut/stegovna.pdf .Kontaktiranje s nastavnicimaTermini za konzultacije objavljeni su na oglasnoj ploči i na web stranicama fakultetahttp://www.pravri.hr/hr/studij/diplomski/g01/opcappd.html