SRB-KOS_SRP_web
SRB-KOS_SRP_web SRB-KOS_SRP_web
8TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA IZMEĐU SRBIJE I KOSOVA
2.1. Političko okruženjeNajveći politički problem Srbije je Kosovo, dok je Kosova ‐ Srbija.Nerazrešeni odnosi, kao i propratni efekti ovakvog nedefinisanogstanja sprečavaju zemlje da idu napred punim kapacitetima.Ipak, Kosovo nije jedini problem Srbiji, kao što i Kosovo ima čitavniz drugih političkih problema. Ti problemi su karakteristični zamlade demokratije i uspostavljanje višepartijskog parlamentarnoguređenja. Za brojne probleme i neuspehe prilikom izgradnjepolitičkog sistema i vladavine prava izgovori se traže u komplikovanimodnosima u regionu.Ipak postoje vrlo jasne poruke i akcije od strane Kosova i Srbijeda se situacija nedefinisanih odnosa želi rešiti. Dijalog je uspostavljen,vođen je željom obe strane da se odnosi definišu i ubrzajuEvropske integracije.Nema dileme da je konflikt između Kosova i Srbije prošao svojunajgoru fazu isto kao što nema dileme da će proći još puno vremenada se uspostave odnosi koji karakterišu odnose dobrih susedakoji imaju puno toga zajedničkog – pre svega mogućnosttrgovine na obostranu korist.2.2. Ekonomsko okruženjePo doing buisness izveštaju Svetske banke, Srbija se nalazi na 86,a Kosovo na 98. mestu od ukupno 185 zemalja po kreiranju poslovnogokruženja. Sve zemlje regiona ‐ Makedonija, Hrvatska,Albanija, Crna Gora ‐ su bolje plasirane, sem Bosne i Hercegovine.Očigledno da ima još puno prostora da se napreduje u kreiranjuekonomskog okruženja koje će prvenstveno bitiprepoznato od stranih investitora, ali i biti na usluzi onima kojidanas posluju u Srbiji i Kosovu.Proces pristupanja ovih zemalja EU je značajan stimulans za unapređenjesvih aspekata koji utiču na ekonomsko okruženje, biloda su direktno prepoznati kao deo ekonomskog okruženja kaošto su: monetarna stabilnost, inflacija, poreski sistem, prirodni iljudski resursi, efikasna administracija i dr. ili da imaju indirektanali značajan uticaj kao: vladavina prava, funkcionalan politički sistemi sl. Srbija je u EU integracijama odmakla dalje od Kosova i2. OKRUŽENJEtrenutno čeka dobijanje datuma za početak pregovora, dok Kosovočeka potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Oba ova procesa su uslovljena napretkom u pregovorima koji sevode između Srbije i Kosova.Ovi procesi se dešavaju u vremenu kada je i ceo svet pogođenekonomskom krizom, započetom 1998. godine i koja sličnim intenzitetomtraje i utiče na ekonomije svih zemalja u svetu. Srbijai Kosovo nisu izuzetak, naprotiv, duboko su im pogođeni finansijskii realan sektor, a posredno i poljoprivreda kroz smanjenu tražnju,nedostatak obrtnog kapitala i smanjenje investicija.Svetska kriza je imala veliki efekat na EU. Najpre na način da suodređene zemlje imale problema da servisiraju dugove, a posledičnoi na povećanje nepoverenja među državama članicama iprema novim pristupima. Pošto je Srbiji i Kosovu politički cilj, alii najveći ekonomski stimulans pristup EU, kriza utiče znatno naregion, a posredno i na ekonomije i odnose između Kosova i Srbije.Porast cena hrane započet 2008. godine, koji sa manjim ili većimoscilacijama traje i danas, u velikoj meri uticao je na Kosovo i Srbiju.Prvenstveno da Srbija kao neto izvoznik ostvari povećanjeizvoza i ukupne vrednosti proizvodnje, a proizvođači veći prihod,dok je Kosovo kao značajan uvoznik hrane povećalo uvoz. Zanimljivoje da su cene hrane rasle brže u Srbiji nego na Kosovu,tako su od januara 2012. godine cene hrane u Srbiji porasle značajnoviše nego u regionu, a u periodu od oktobra 2011. do oktobra2012. godine one su porasle za 17%. Cene hrane na Kosovusu porasle u peridu za oktobar 2011. do oktobra 2012. za oko3%. Osnovni razlog za ovo treba tražiti u činjenici da je Srbija zarazliku od Kosova još uvek zaštićeno tržište kako carinskim takoi vancarinskim merama i da se usled povećane izvozne tražnjestvorio nedostatak robe na domaćem tržištu.Pored ovih osnovnih procesa koji utiču na ekonomije, poljoprivredui odnose između Kosova i Srbije i ostali procesi imaju svojznačajan uticaj, kao što su: ulazak Hrvatske u EU, promene klime,porast cena inputa za poljoprivrednu proizvodnju (goriva, đubriva..)i drugo.9
- Page 1: Trgovinapoljoprivrednimproizvodima
- Page 4 and 5: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 7: 1. UVODIstraživanje i studija "Pri
- Page 13 and 14: 3. TRENDOVI3.1. Resursi 12• Srbij
- Page 15 and 16: 3. TRENDOVISrbi proizvodili hranu,
- Page 17 and 18: 3. TRENDOVI15
- Page 19: 3. TRENDOVIproizvedeno 1,46 milijar
- Page 22 and 23: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 24 and 25: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 26 and 27: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 28 and 29: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 30 and 31: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 32 and 33: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 34 and 35: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 36 and 37: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 38 and 39: TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIM
- Page 41 and 42: 5. PREPREKE• Srbija ne priznaje K
- Page 43 and 44: 5. PREPREKE41
- Page 45: 5. PREPREKEu EU. U vreme kada je sk
- Page 49 and 50: 7. POSTOJI ŠANSA• Što pre ući
- Page 51 and 52: 7. POSTOJI ŠANSAtržišnih veza i
- Page 53 and 54: 7. POSTOJI ŠANSAVećina dokumenata
2.1. Političko okruženjeNajveći politički problem Srbije je Kosovo, dok je Kosova ‐ Srbija.Nerazrešeni odnosi, kao i propratni efekti ovakvog nedefinisanogstanja sprečavaju zemlje da idu napred punim kapacitetima.Ipak, Kosovo nije jedini problem Srbiji, kao što i Kosovo ima čitavniz drugih političkih problema. Ti problemi su karakteristični zamlade demokratije i uspostavljanje višepartijskog parlamentarnoguređenja. Za brojne probleme i neuspehe prilikom izgradnjepolitičkog sistema i vladavine prava izgovori se traže u komplikovanimodnosima u regionu.Ipak postoje vrlo jasne poruke i akcije od strane Kosova i Srbijeda se situacija nedefinisanih odnosa želi rešiti. Dijalog je uspostavljen,vođen je željom obe strane da se odnosi definišu i ubrzajuEvropske integracije.Nema dileme da je konflikt između Kosova i Srbije prošao svojunajgoru fazu isto kao što nema dileme da će proći još puno vremenada se uspostave odnosi koji karakterišu odnose dobrih susedakoji imaju puno toga zajedničkog – pre svega mogućnosttrgovine na obostranu korist.2.2. Ekonomsko okruženjePo doing buisness izveštaju Svetske banke, Srbija se nalazi na 86,a Kosovo na 98. mestu od ukupno 185 zemalja po kreiranju poslovnogokruženja. Sve zemlje regiona ‐ Makedonija, Hrvatska,Albanija, Crna Gora ‐ su bolje plasirane, sem Bosne i Hercegovine.Očigledno da ima još puno prostora da se napreduje u kreiranjuekonomskog okruženja koje će prvenstveno bitiprepoznato od stranih investitora, ali i biti na usluzi onima kojidanas posluju u Srbiji i Kosovu.Proces pristupanja ovih zemalja EU je značajan stimulans za unapređenjesvih aspekata koji utiču na ekonomsko okruženje, biloda su direktno prepoznati kao deo ekonomskog okruženja kaošto su: monetarna stabilnost, inflacija, poreski sistem, prirodni iljudski resursi, efikasna administracija i dr. ili da imaju indirektanali značajan uticaj kao: vladavina prava, funkcionalan politički sistemi sl. Srbija je u EU integracijama odmakla dalje od Kosova i2. OKRUŽENJEtrenutno čeka dobijanje datuma za početak pregovora, dok Kosovočeka potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Oba ova procesa su uslovljena napretkom u pregovorima koji sevode između Srbije i Kosova.Ovi procesi se dešavaju u vremenu kada je i ceo svet pogođenekonomskom krizom, započetom 1998. godine i koja sličnim intenzitetomtraje i utiče na ekonomije svih zemalja u svetu. Srbijai Kosovo nisu izuzetak, naprotiv, duboko su im pogođeni finansijskii realan sektor, a posredno i poljoprivreda kroz smanjenu tražnju,nedostatak obrtnog kapitala i smanjenje investicija.Svetska kriza je imala veliki efekat na EU. Najpre na način da suodređene zemlje imale problema da servisiraju dugove, a posledičnoi na povećanje nepoverenja među državama članicama iprema novim pristupima. Pošto je Srbiji i Kosovu politički cilj, alii najveći ekonomski stimulans pristup EU, kriza utiče znatno naregion, a posredno i na ekonomije i odnose između Kosova i Srbije.Porast cena hrane započet 2008. godine, koji sa manjim ili većimoscilacijama traje i danas, u velikoj meri uticao je na Kosovo i Srbiju.Prvenstveno da Srbija kao neto izvoznik ostvari povećanjeizvoza i ukupne vrednosti proizvodnje, a proizvođači veći prihod,dok je Kosovo kao značajan uvoznik hrane povećalo uvoz. Zanimljivoje da su cene hrane rasle brže u Srbiji nego na Kosovu,tako su od januara 2012. godine cene hrane u Srbiji porasle značajnoviše nego u regionu, a u periodu od oktobra 2011. do oktobra2012. godine one su porasle za 17%. Cene hrane na Kosovusu porasle u peridu za oktobar 2011. do oktobra 2012. za oko3%. Osnovni razlog za ovo treba tražiti u činjenici da je Srbija zarazliku od Kosova još uvek zaštićeno tržište kako carinskim takoi vancarinskim merama i da se usled povećane izvozne tražnjestvorio nedostatak robe na domaćem tržištu.Pored ovih osnovnih procesa koji utiču na ekonomije, poljoprivredui odnose između Kosova i Srbije i ostali procesi imaju svojznačajan uticaj, kao što su: ulazak Hrvatske u EU, promene klime,porast cena inputa za poljoprivrednu proizvodnju (goriva, đubriva..)i drugo.9