Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim - Hrvatske šume

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskimzemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Osobna iskaznica "Hrvatskih šuma'SADRŽAJ2 Proslov"Hrvatske šume" -javno poduzeće za gospodarenješumama i šumskim zemljištima u"Hepublici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od1. siječnja '1991., a temeljna im je zadaćada gospodare državnim šumama i šumskimzemljištem."Hrvatske šume",p.o. Zagreb,gospodare soko 80 % svih šuma i šumskoga zemljištaRepublike Hrvatske. Šume i šumsko zemljištezauzimaju 43 % kopnene površine RepublikeHrvatske.Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstvapotrajno gospodarenje. U skladu s tim Zakon0 šumama obvezuje na jednostavnu iproširenu biološku reprodukciju šume. Jednostavnabiološka reprodukcija obuhvaćapripremne radove u obnovi sastojina, sadnjui sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala iprosijecanje šume. Ti se radovi obavljaju uskladu sa šumskogospodarskom osnovom kojavrijedi do 2005. godine na ploštini okoicima i sredstvima rada, a 50% radova putemuslužnih djelatnosti. Poduzeće gospodari s13.669 km tvrdih šumskih cesta, što je dul-328.000 ha. Proširena biološka reprodukcijajinski oko 50 % svih javnih prometnica Hr­obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje vatske.Tijekom 1995. izgrađeno je vlastitimneobraslih površina te konverziju i sanaciju sredstvima 90,3 km donjega stroja i 86,2sastojina na ploštini oko 97.918 ha. Sve suto šumskouzgojni radovi, koji s radovima nazaštiti šuma predstavljaju značajan diošumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radovakm gornjega stroja šumskih cesta te 320 kmprotupožarnih prosjeka,U 1996. godini sječni je etat "Hrvatskihšuma"iznosio 4.934.000 m\ aprirast drvetafinancira se prihodom od iskorištavanja iznosio je 8.123.000 m'. "Hrvatske šume"šuma, budući da Zakon o šumama i načelo financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarskogafakulteta i Šumarskoga instituta upotrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihodau šumu.godišnjem iznosu od 6.900.000 kn. OneOd ostalih gospodarskih djelatnostišumarstvo se razlikuje:- posebno dugom ophodnjom ili proizvodnimciklusom; katkad prođe i 150 godinaizmeđu početka i svršetka proizvodnoga procesa,od ulaganja kapitala do ostvarenja prihoda;- obvezom održavanja proizvodne osnovena nepromijenjenoj razini, odnosno održanjaopstojnosti šume i potrebne biomase zakakvoćni prirast drveta;- obvezom obnove šuma na krškom šumskomzemljištu mediteranskog i submediteranskogpojasa od Savudrije do Prevlake,posebno značajnog za turizam;- obvezom održanja i poboljšanja općekorisnihi ekoloških funkcija šume. Suma vežeznatnu količinu ugljičnog dioksida, stvarakisik, sprječava eroziju tla, održava zalihupitke vode te čuva postojeći, prirodni vodnirežim; ona je mjesto za razonodu i odmor i.napokon, pridonosi stalnosti globalnoga ekosustava.Zato su "Hrvatske šume" dužnegospodariti šumama višenamjenski;- konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnovljivatvar koja se može izravno tehnički rabiti.Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancute mali utrošak energije po jedinici proizvoda.Ustroj je "Hrvatskih šuma", javnogpoduzeća za gospodarenje šumama i šumskimzemljištima u Republici Hrvatskoj,p.o.Zagreb, trostupanjski - Direkcija u Zagrebu,16 uprava šuma i 171 šumarija. "Hrvatskešume" imaju oko 10.000 zaposlenika, pričemu 1188 s akademskom naobrazbom.U 1995. godini "Hrvatske šume" su naprivlačenju i prijevozu drvnih sortimenataobavile oko 50 % radova vlastitim zaposlen­gospodare s oko 38 lovišta, gdje se danas kaoprvenstvena zadaća nameće obnova ratomuništenoga fonda divljači.Višenamjenskim potrajnim gospodarenjemšumama i šumskim zemljištem, kojim se podjednakoosiguravaju ekološke, općekorisne igospodarske funkcije šume, "Hrvatske šume"uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnostihrvatske države.ČASOPIS "HRVATSKIH SUMA")DCEJavno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskimzemljištima u Republici Hn/atsl

PROSLOV1#Sume smoposudili odpotomakaamjenaje časopisa "Hrvatske šume" upoznavanje čitateljasa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenimekosustavom, sa šumarskom strukom koja brine o tomi ekosustavu i poduzečem "Hrvatske šume", javnimpoduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima uRepublici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, koje gospodari sa 80 postotog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šumskihzemljišta u Hrvatskoj. Namjera nam je hrvatskoj javnosti,ljubiteljima prirode, građanima željnim zelenila, hrvatskojmladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točneobavijesti o šumi, šumarstvu i poduzeću "Hrvatske šume". Želimoim pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje onašem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu, o strucipriznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i opoduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorijanaše zemlje.Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma povećavajuza više od tisuću hektara, a drvna zaliha u šumama zaviše od jedan posto. Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15milijuna tona ugljičnog dioksida, proizvode preko 30 milijunatona kisika, zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tonaprašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju iuljepšavanju životne sredine.Uz 2,5 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta, 324 milijunanr^ drvne zalihe, godišnji prirast od 9,6 milijuna m^ ukvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenjauzgojenim šumama, imamo razloga biti zadovoljni i ponosni.Današnje generacije hrvatskih šumara, zaljubljenici u šumu išumarstvo, naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma ipožrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisunaslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka.O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti, o tržišnimi netržišnim vrijednostima šume, o osiguranju potrajnog gospodarenja,o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji idomaćinstvu, o biološkoj raznolikosti, o očuvanju svih vrstaživih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemudrugom najvećim dijelom brine i skrbi više od 10.000 zaposlenikapoduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb.Redakciji časopisa "Hrvatske šume" želim puno uspjeha.DIREKTORAnđelko Serdarušić, dipl. ing. šum.2 /Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMOProf dr.StanislavSeverNa mjestopomoćnikaministrapoljoprivredei šumarstvaimenovan jedugogodišnjiprofesormehanizacije šumarstva Šumarsl

INTERVJU Mr. Gašpar FabijanićZa još šumovitijuHrvatskuu povodu odobrenja šumskogospodarskeosnove Hrvatske razgovarali smo smr. Gašparom Fabijanićem, u "Hrvatskimšumama" rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma, koja se u sklopu radnih zadaćasusreće i s - barikadamaRazgovarali Miroslav Mrkobrad, Ivan TomićPotkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede išumarstva odobrilo je šumskogospodarsku osnovupodručja Republike Hrvatske. Na taj način utvrđena jeekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološkopoboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Osim toga,stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnihplanova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskimzemljištima u državnom vlasništvu, odnosno šumama išumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva.- Prema Zakonu o šumama, šumskogospodarska osnova područjamora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnogkorištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-Uzimajući u obzir melioracije degradiranihformacija i gledajući preko okvira doneseneosnove, može se očekivati oko 400.000 havisokovrijednih medunčevih i 350.000 hacrnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina.ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru. Ona mora bitiekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina, orijentacijskiza daljnjih 20 godina, a revizija osnove obavlja se redovito svakih10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanješuma u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, mr. se. Gašpar Fabijanić,u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja temeljnogakta za gospodarenje šumama.Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitimzakašnjenjem. Kako je do toga došlo?- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilose zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31.ožujka prošle godine. No, iako je osnova prihvaćena 12. prosinca,podatke smo sveli tako da vrijedi od 1. siječnja prošlegodine.S radom na osnovi počelo se 1993. godine i to je drugi elaborattijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog područja,no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornimpodacima. Prethodna je osnova, naime, bila samo kompilacijadevet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva programabivših područja.Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima, pamožemo reći daje to opća inventarizacija šuma, budući daje popisan svaki odsjek i svi ostalipovršinski entiteti s atribucijamakoje tu pripadaju: površina, drvnazaliha, prirast, vrste drveća, debljinskastruktura i dob. Upisani su obrasti,sklopovi, nadmorska visina, nagib,ekspozicija, bonitet staništa, naziv fitocenoze,tip tla i još neke značajke,i to za svaki odsjek. Osim toga tu sui količinski propis sječa za svakuvrstu drveta te radovi na jednostavnoji proširenoj biološkoj re­mr. se. Gašpar Fabijanićprodukciji šuma. Za dan 1. siječnja 1996. godine sveli smostanje po osnovama gospodarenja i programima za gospodarskejedinice računskim putem, u rasponu od jedne dodeset godina, uzimajući u obzir sječu, prirast i eventualnopošumljavanje. Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske,bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to jeistaknuto.S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata?- Na okupiranim područjima problem prikupljanja podatakarješavali smo kako smo mogli. Nakon "Bljeska" i "Oluje" provodilismo reviziju i provjeravali stanje šuma. Za područje istočneSlavonije imali smo Osnove gospodarenja, no za oko 3posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka, te ćemo ihkasnije morati provjeriti. Najveći problem je okupirano područjeBaranje,jer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjedovaopotrebne elaborate bivšeg SG "Jelen".Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadržinova šumskogospodarska osnova.- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi24.900 km^, a to je 44 posto površine kopnenog državnog teritorija.Na šume otpada 20.800 km^ ili 37 posto, a to je šumovitostkao u Bavarskoj. Visokovrijednih šuma sjemenjača ima12.300 km^, a niskih šuma panjača 5000 km-. Različite degradacijskeformacije makije, garizi, šikare, šibljaci, zauzimaju 3300km2, a površina plantaža topola i vrba je 0,2 tisuće km^. Trebaistaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizvodnjukoje nije sada obraslo šumom itna 3300 km'.S obzirom na namjenu, u Hrvatskoj ima 23.400 km^ gospodarskihšuma, 0,9 tisuća km- zaštitnih i 0,5 tisuća km^ šuma sposebnom namjenom.Većim dijelom državnih šuma gospodare4 /Časopis Hrvatske šume

\"Hrvatske šume" p.o. Zagreb (19.900 km2), a neznatnim dijelomostali subjekti. U našoj državi ima 4600 km' privatnih šuma išumskog zemljišta.Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 324,3 milijunani\ Bukva je najzastupljenija vrsta (36 %), a zatim dolazelužnjak (14 %), kitnjak (9,9 %), jela (9,4 %) itd. Godišnje se nanavedenu drvnu zalihu akumulira 9,6 milijuna m^ prirasta (2,96%),a propisani godišnji etat je 5,35 milijuna m^. Novi elaboratpropisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359.485ha za deset godina, a u sklopu proširene biološke reprodukcijeplanirano je 100.825 ha.Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata?- Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik, propisani iskazi,prikazi,planovi, tabhce, evidencije te pregledne i specijalne karte,koje smo radili na digitalan način, uz pomoć Geografsko-informacijskogsustava (GlS-a). Nova osnova sadrži 625 stranicaOdjeli za uređivanje prilično se osipaju. Zakadrovima, naročito poslije "Bljeska" i "Oluje",vlada velika potreba, pa mnogi odlaze naatraktivnija mjesta. Tako se ugasio tek začetiOdjel u Našicama, u Senju je u uređivanju ostaosamo rukovoditelj s nekoliko tehničara, u Gospićusamo je jedan iskusni uredivač, a slično je i uOgulinu, Sisku...uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica. Na njenojizradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma,deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjelaza uređivanje šuma.Uredajni zapisnik sadrži opis područja, dosadašnje gospodarenješumama i šumskim zemljištima, sadašnje stanje šuma, budućegospodarenje, vrijeme sječe i izvlačenja iz šume, a obuhvaća irazvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području. U zapis-Svrha šumskogospodarskeosnoveSukladno Zakonu o šumama, izrada šumskogospodarskeosnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskimzemljištima u Hrvatskoj.Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug,ophodnja traje i do 160 godina, dimenzije gospodarenjaposve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodnimciklusom. Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarskeosnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bilancupotrajnog gospodarenja. Ovim jedinstvenim planompropisuju se svi uzgojni radovi, radovi na njezi i zaštiti šumai radovi iskorištavanja.Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojemse određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama iizrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jedinice.U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbogdugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vremenskui prostornu dimenziju gospodarenja šumama.Rečeno posve nestručno: šumskogospodarska osnova područjaglobalni je plan koji bilancira stanje te propisuje radovekako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumskuglavnicu već da bi se ona i povećala.Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osiguravanačelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji,nažalost, ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju, već koristesinonim "održiv razvoj" ili "održivo gospodarenje".Potrajnost gospodarenja podrazumijeva: potrajnost šumskihpovršina, potrajnost volumena drvne mase, potrajnostfunkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive sirovine— drva.

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke, gospodarske i ekonomskepodloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumskeproizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski zasljedećih 10 odnosno 20 godina.Kakav bi, s obzirom na dobivene podatke i propisaneradove na uzgoj'u i sj'eči, mogao biti dugoročni razvojhrvatskog šumarstva?-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godina,kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomičnomoglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstvai drvne industrije koja na nj računa. Promatra se, dakle, razdobljeod 40 godina, pri čemu je za prvih 10 godina propisano, a zasljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6milijuna m\ s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 5,4Što kaže zakon o šumamamilijuna m^ drvne mase godišnje, a potkraj spomenutograzdoblja 6,5 milijuna m\Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po istekupromatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirastagodišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mVha; sadašnja iznosi 200 mVha. Uzimajući u obzir melioracijedegradiranih formacija i gledajući još dalje, može se očekivatioko 400.000 ha visokovrijednih medunčevih i 350.000 hacrnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina.Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata punaje očiglednih, ali i skrivenih mogućnosti, a hrvatsko šumarstvosustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zalihei prirasta te općekorisnih funkcija. Podaci iz elaboratapokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto.0 šumskogospodarskom područjuHrvatske Zakon o šumama (zajednosa Zakonom o izmjenama i dopunamaZOŠ-a) govori u više članaka.Članak 13.: "Radi osiguranja jedinstvenogi trajnog gospodarenja šumamai šumskim zemljištem na teritorujuRepublike ustanovljuje se šumskogospodarskopodručje Republike.Šume i šumska zemljišta obuhvaćenašumskogospodarskim područjemiz stava I. ovog članka navedena su uPopisu šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskogpodručja koji se objavljujeuz ovaj zakon i njegov je sastavnidio.Ministarstvo poljoprivrede i šumarstvavodi evidenciju o stanju i promjenamapovršina šumskogospodarskogpodručja na osnovi izvješća koja obvezatnodostavljaju općinski organiuprave za poslove šumarstva."Članak 14.: "Šumskogospodarsko područjedijeli se na gospodarske jedinice.Gospodarskom jedinicom smatra sedio šumskogospodarskog područjakoji je, u pravilu, prilagođen konfiguracijiterena, organizacijskim potrebamai prometnicama, a obuhvaćajedan ili više šumskih predjela.Gospodarska jedinica dijeli se naodjele i odsjeke."Članak 29.: "Šumama i šumskimzemljištem na šumskogospodarskompodručju gospodari se na temeljušumskogospodarske osnove područja.Šumskogospodarska osnova područjamora polaziti od općekorisnihfunkcija i racionalnog korištenja proizvodnihmogućnosti šuma, vodećiračuna o općem razvoju šumskogospodarskogpodručja, industriji zapreradu drveta i o drugim djelatnostimate o značenju šuma za oblikovanjekulture područja i stvaranje prirodneravnoteže u prostoru.U šumskogospodarskoj osnovi područjamora biti utvrđena ekološka,proizvodna i ekonomska podloga zabiološko poboljšavanje šuma i povećanješumske proizvodnje.Šumskogospodarska osnova područjamora biti ekonomski uravnoteženaza vrijeme od 20 godina.Izrada šumskogospodarske osnovepodručja i njezina revizija može sepovjeriti pravnoj osobi čija je to djelatnosti koja ima zaposlene radnike sastručnom spremom sedmog (VII/2)stupnja kojom stječu znanja za obavljanjespecijalističkih visokostručnihposlova uređivanja šuma ili građaninukoji ima odobrenje za obavljanje takvedjelatnosti s istom stručnom spremom,odnosno zaposlenog radnikakoji ispunjava uvjete stručne spreme".Članak 30.: "Šumskogospodarsku osnovupodručja donosi Poduzeće zašume, a odobrava je Ministarstvo poljoprivredei šumarstva na osnovimišljenja stručne komisije.Za dio šume s posebnom namjenomza potrebe obrane RH šumskogospodarskaosnova područja donosi se nakonpribavljenog mišljenja Ministarstvaobrane."Članak 31.: "Revizija šumskogospodarskeosnove područja obavija se redovitosvakih 10 godina.Ako se u toku provedbe šumskogospodarskeosnove područja ustanovi da suse trajno i bitno izmijenile činjenice iokolnosti na kojima se temelje njezineodredbe. Poduzeće za šume moraobaviti izvanrednu reviziju osnove nanačin i po postupku koji vrijedi za njezinodonošenje."Članak 33.: "Šumskogospodarska osnovapodručja, osnova gospodarenjagospodarskom jedinicom, odnosnoprogram za gospodarenje šumamapredstavljaju temelj za donošenje dugoročnihi srednjoročnih planova razvojapravnih osoba koje gospodarešumama i šumskim zemljištima udržavnom vlasništvu, odnosno šumamai šumskim zemljištima na kojimapostoji pravo vlasništva..."Članak 38.: "Šumskogospodarskom osnovompodručja, osnovom gospodarenjagospodarskom jedinicom i programomza gospodarenje šumama mora sepredvidjeti za zaštitne šume i šume sposebnom namjenom način gospodarenjai način njihove regeneracije, uskladu sa svrhom radi koje su takvimaproglašene, te smjernicama i na načinodređen aktom o proglašenju zaštitnešume ili šume s posebnom namjenom."

drvna zaliha za 10 posto, ili 1 posto godišnje, a prirast slijeditokove drvne zalihe. Treba reći da su sve glavne vrste drvetaakumulirale drvnu zalihu, dok jedino jela znatno naginje smanjenju,a smanjenje i prvi dobni razred.Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrvatskoj?- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarskeosnove najzahtjevniji i najstručniji posao. Zakon,uostalom,propisujedaje može raditi samo institucija koja ima stručnu spremuVII/2. U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanjuzaposleno oko 180 što inženjera što tehničara. No ovdje je gotovodnevna fluktuacija, pripravnik dođe i sutra ode. Odjeli zauređivanje prilično se osipaju, za kadrovima, naročito poslije"Bljeska" i "Oluje", vlada velika potreba, pa mnogi iz uređivanjaodlaze na atraktivnija mjesta.Tako se ugasio tek začeti Odjel uNašicama, u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj snekoliko tehničara, u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač,slično je u Ogulinu i Sisku. Deficit stručnjaka je očit, pa akoželimo da uredivači ostanu, mora se nešto napraviti da se ti ljudistimuliraju.Osobit problem su neuređene šume. Na području "Hrvatskihšuma" je 417.000 ha neuređenih šuma, najviše na područjuUprave šuma Split. Od ukupno 461.000 ha privatnih šuma uHrvatskoj, čak 280.000 haje neuređeno, a kada uzmemo u obzirdaje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao, očito je daimamo mnogo posla, a malo stručnjaka.Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijativuu uređivanju?- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku, to je "Mirta"Sesvete, koju je osnovao kolega Laginja. On već radi tri-četirigodine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30.000ha. Uskoro će se, koliko znamo, osnovati još nekoliko tvrtki, auvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema.Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani suPravilnikom o uređivanju, koji je donesen ne tako davno,ali se već mijenja. Možete li reći nešto o tome?-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14. listopada 1994.godine. U toku su neke promjene Pravilnika, no želim naglasitida u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedanslužbeni uredivač u Hrvatskoj.Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja?- Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati,mišljenje naše službe je isto. Sporno je to što su državne i privatnešume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je takoušlo u osnovu područja. Cijela je država razdijeljena na gospodarskejedinice s tim da se one dotiču, a to se nije moglo napravitiako tu ne udu i privatne šume. Sada je u osnovu područjaušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice,ali je jedan naziv i teritorij. Po novom prijedlogu to bi se mijenjalou tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume.Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma nauredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji subili i prije.Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio iZakon o denacionalizaciji?- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakono denacionalizaciji, pa postavljaju čak i barikade. Nedavno namu jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu.Šumarija se žali, sud donese odluku da je u pravu, sve je legalno,no kada pođemo u šumu, seljaci nas ne puštaju. To je zatvorenkrug, problem koji treba rješavati.MEĐUNARODNI SUSRETIPosjet prijateljaiz BavarskePomoćnik ministra za poljoprivredu, preliran u i šumarstvo pol

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoruGodišnji izvještaj 19951985 1990 1995izvor: Reinhold ErlbockOpseg državnih subvencijai^uor: Reinhold ErlheckBitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatskije činjenica da je u Bavarskoj 1.316.504 ha šume u privatnom,općinskom ili gradskom posjedu, a tek 31 % svih šuma i šumskihzemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske.Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna. Primjerice,250.000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektarašume. Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjednikaiznosi 2,64 ha na prosječno tri parcele.Ustroj bavarskog šumarstvaBavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstvogospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest uprava,ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regija.Pored navedenog, nadležnost je državnog Ministarstva danadzire sve ostale šume u privatnomili komunalnomposjedu u skladu sa Zakonomo šumama, kojima Ministarstvopruža stručne ekspertize iostale usluge.Direktor Hrvatskih šumaAnđelko SerdarušićOd ukupnih izravnih troškova,62 % otpada na državne šumeu svrhu iskorištavanja, 5 % nazaštitu državnih šuma, 12 % naprivatne šume, 7 % na korporativnešume, 5 % na inspekcijskedjelatnosti, 2 % na nacionalneparkove i ostale,neodređene troškove. Obujamradova i usluga razlikuje se uodnosu na vlasničku strukturu- največi dio radova, pa time i izravnih troškova. Ministarstvoima u državnim šumama. Ukupni troškovi iskazani po djelatnostimastrukturirani su na sljedeći način: 31 % troškova otpada naiskorištavanje šuma, 17 % na biološku reprodukciju, 40 % naupravu i personalne troškove, a 12 % je neodređeno. Prodajomdrva stječe se 82 % prihoda, a ostatak iz sporednih djelatnosti.Broj zaposlenih sa 3290 u 1953. godini smanjio se na 2981 u1995., a predviđa se da će ih 2008. biti 2550.Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupnoraspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti uprivatnim i komunalnim šumama, pa tako 25 % subvencija otpadana komunalne i općinske šume, a 73 % na privatne šume.Iz budžeta Bavarske puni se 35 % fonda za subvencije, 38 % sredstavaiz saveznog budžeta, a 26,2 % dolazi od Europske unije. Tase sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma, uklanjanje posljedicakatastrofa, uzgojne mjere, istraživanje staništa, gospodarenjezaštitnim šumama, pošumljavanje, kao i za zakonom propisaneusluge privatnim posjednicima šuma. Izraženo realnombrojkom, različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šumau 1995. godini iznose 70 do 80 milijuna DEM.Pored svih nabrojanih djelatnosti, troškovi Ministarstva u samomgospodarenju državnim šumama iznose oko 520 milijunaDEM, a prihod doseže oko 450 milijuna DEM. Time već ugospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gubitak.Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija, računa seda se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subvencionirasa 300 DEM godišnje.Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarskepolitike u Bavarskoj. Od 1970. do 1994. godine u Bavarskoj suživotni troškovi porasli za 242 %. Za usporedbu, od 1970. do1994. cijena cigle povećala se 150%, dok se cijena građevinskogdrva uvećala za samo 80 %. Troškovi iskorištavanja u šumarstvuporasli su 300 % po m3, troškovi njege i uzgoja porasli su 400%. Cijena krumpira porasla je 70 %, cijena pšenice i industrijskogdrva pojeftinila je za 30 %, a furnirski su trupci poskupili 45 %.Izlet u BanovinuOvi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo, jasnaje konstatacija gospodina Eribecka.Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanječetrdesetak okupljenih rukovodilaca "Hrvatskih šuma", uključujućisve upravitelje Uprava "Hrvatskih šuma". U nadasve prijateljskojatmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu.Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora AnđelkaSerdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sunju,Kostajnicu, Dvor, Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u posljedicaokupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovornezadatke koje predstoje "Hrvatskim šumama" u toj regiji .Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing. ViktoraLocherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta, a većniz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj.S pomoćnikom ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarstvopokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena jekonkretna suradnja u raznim područjima. Ovim je posjetomhrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno, a ima izgledai da se uskoro mnogostruko produbi./Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJA/MEĐUNARODNI DOKUMENTIStandard suvremenogŽ i Vl i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-' ' na disciplina nego i l

EKOLOGIJA/KUMAMože li se klima spasiti?Veliki porastemisije lakihplinova, ponajprije uindustrijskim zemljama, pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klimePrema predviđanjima klimatoloških modela, u sljedećihstotinu godina temperatura će se na cijelome svijetuprosječno povećati za tri stupnja Celzijevih, promijenitće se vremenska i prostorna raspodjela padavina, učestatće oluje, poplave, suše i druge ekstremne meteorološke priUke.Zbogglobalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknutistotinu kilometara sjevernije. Drveće svojstveno određenim vegetacijskimzonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjenamaniti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura imijenjala se kUma. Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapregnuta.Šume će dodatno ugroziti vjetrovi, sve češće oluje, kao i učestališumski požari u razdobljima suše, ali i brojni štetnici čijem će razmnožavanjupogodovati sve toplija ljeta .U posljednjih trideset godina u Njemačkoj je prosječna zimskatemperatura porasla za 1,5 stupnjeva, a ljetne su se padavinesmanjile za 30 milimetara. Promjena klime najviše će pogoditišumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu.Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmuodlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanjelakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavajustabilnost klimatskih zona. Želi li se ove procese djelotvornoublažiti, kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav,moraju uslijediti odlučne promjene u području prometne, energetskei poljoprivredene politike u industrijskim zemljama.Kriterij potrajnosti, koji već 200 godina njeguju srednjoeuropskišumari, a medu njima se do danas ističu i hrvatski, mora seprimijeniti na ekološki preustroj svih industrijskih grana i aktivnosti.Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišumoraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eksternihtroškova). Cijene moraju iskazivati ekološku istinu.Skladištenjem ugljika šume Fotografije: Tomislav Starčevićimaju značajnu funkciju uzaštiti klime. Biljke fotosintezomvežu laki plin ugljični dioksid.One iz ugljika grade svojubiomasu, a izdvajaju i oslobađajukisik. Štoviše, šume čuvajui regeneriraju tlo, vodu izrak, a ljudima nude mjesto zaodmor i mir i osiguravaju radnamjesta. Svesvjetska zaštitašuma - uz nužna ograničenjau potrošnji energije, smanjenjuprometa i proizvodnji konzumnihdobara - važna je mjerazaštite klime.Gospodarenje šumamaubuduće u cijelome svijetumora biti potrajno - mora seprilagoditi lokalnim uvjetimastaništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva, a da istodobnoosigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava: raznolikost vrsta,funkciju zaštite i odmora, stabilnost ekosustava i vezanje ugljika.Sve to može se osigurati samo prirodnom obnovom šuma i potrajnimgospodarenjem.Šumsko gospodarenje koje je potrajno i blisko prirodi u sebiuključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom.Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla. Zato starostablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik.Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotrijebikao građevinski materijal, ugljik u njemu i dalje ostaje vezanjoš desetljećima i stoljećima.Valja, dakle, dati prednost drvu predsvim ostalim materijalima, osobito ako je riječ o izradi trajnihpredmeta kao stoje namještaj ili o građevinskom materijalu.Od svih građevinskih materijala, za proizvodnju, transport ipreradu drva potrebno je najmanje energije. Uz to, drvo imaodlična izolacijska termička svojstva te je prvorazredni materijalza izgradnju niskih objekata. Spaljivanjem drva oslobađa seonolika količina ugljika koliko gaje stablo vezalo, a novorastućedrveće će u kružnom tijeku globalnog ekosustava tukoličinu ponovo vezati. S druge strane, drvo velikim dijelommože zamijeniti druge energente, čije se zalihe bliže kraju.Takoobnovljiva sirovina drvo mnogostruko pridonosi zaštiti klime.Prema napisu prof. dr Ulricha von IVcizsdckera, od 1991. predsjednikaInstituta za klimu, okoliš i energiju, redovnog profesora u Essenu, rektora uKasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku, od1984. do 1991. direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnui (lana Rimskog klubaPriredio Hrvoje Glavač10 /Časopis Hrvatske šume

PRIRODNA BAŠTINAKopački rit se'W "T^f^^lk d^^lk m^% 1 ^^"^ S prestankonn okupacijepod nadzor "Hrvatskihšuma", koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovihdijelova, Zoorezervata i Parka prirode, koji bi valjalo i proširitiPiše Darko GetzKako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijateljiBelja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpljiviji. Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu, na Sakadašu?LU kakvom je stanju Kopačko jezero? Dolaze li čaplje nagniježdenje kod Coška šume? Koliko je preživjelo beljskih jelena?Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd.Velika bijela čaplja (Egretta alba); rijetka gnjezdarica Kopačkoga ritaUoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav RepublikeHrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda. Kopačkirit, Dunav, orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu, svimnarodima svijeta. Postoje samo jedan zrak i voda, samo jedno Suncekoje nas grije i ne poznaje nacije, nacionalizme, regionalizme iprivatna vlasništva. Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smodio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji. Oni koji suproteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe, mislili su, naprotiv,daje sve dopušteno. A nije, i ne smije biti.KOPAČKI RIT - FLUVIJALNO-RITSKANIZINAKopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio jepoznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha). Nalazi se u sjeveroistočnomdijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45° 44'-45° 51' geografskeširine i 18° 44-18° 50' geografske dužine. Rit s juga omeđuje13rava, s istoka Dunav, a sa sjevera i sjeverozapada okružuju gaobrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac(32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga kombinata"Belje", od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač.Pod pojmom "rit" podrazumijevamo zemljišta koja su samopovremeno pod vodom. Prema nekim autorima (Stebut, 1950.)ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močvarane stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusnimslojem. Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-močvarnanizina (Bognar, 1990.) izražajnoga mikroreljefa, koju činebezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci, kanali, fokovi,dunavci,bare,"jezera","grede" i slične geohidromorfološke tvorevine.Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić, 1965.), područjeBaranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu;nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipai kontinentalne klime Panonske nizine. Granica između oba klimataide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće premajugoistoku do Vukovara. Najniže temperature zabilježene suu mjesecu siječnu (srednja mjesečna -0,8° C), a najviše u lipnju(srednja mjesečna 21,6° C). Najviše oborina padne u srpnju,nešto manje u listopadu i studenome, a najmanje zimi, u siječnju,veljači i prosincu. Siječanj je najhladniji mjesec, s 25 mraznih,10 ledenih dana i 12,9 dana pod snježnim pokrivačem. Najtoplijije srpanj, sa 10,7 tropskih dana i 0,3 tropske noći. Uo-

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavacabičajeni vjetar je sjeverozapadnjak.U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klimazonalnihzajednica, i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceaeBr.-Bl. exTx. (Festucion sulcate Soo.,Chrysopogonetum danubialeI. Horvat), i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farnettocerris Rud. i mezofilne Quercetto-Carpinetum I. Horvat.Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumskebiljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda.Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena.Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kodbara Sarvaš, Isinj, Linjak, Kan i Olajo. Znatno su više obalneterase Dunava i Drave,Vemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanalate spomenute "grede": Remeta (83,5 m), Pavlova (82,3 m),Hordovanj (82,3 m) i druge.POPLAVE DONOSE ŽIVOTJedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijekaDrave i Dunava. Poplave u ovom kraju, kako je lijepo rekaopjesnik, nisu nevolja već "krv" krajolika, voda koja život znači,koja napaja trščake i vrbike, koja potiče ribu na mriješćenje, apticama vodaricama čuva legla i mlade. Bez njenoga utjecaja nebi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osobnosti.Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padalinau planinskom području Alpa i Tatra, odakle se napajajurijeke slivnoga područja Dunava i Drave.No, nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanakbiljnoga i životinjskoga svijeta. Poplave u ranim proljetnimmjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja.Naprotiv, poplave koje započinju početkom travnja i traju dokraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste. To jerazdoblje obnavljanja života u ritu. Tijekom 90 dana, kolikoobično traje poplava, riba će se izmrijestiti, a podmladak će imatidovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego štovoda nestane iz rita. U međuvremenu izrast će trstika u kojoj ćese gnijezditi čaplje i druge vodarice. Na otvorenim površinamaprocvjetat će lopoči, plavuni {Nymphoides peltatd), rašci [Trapanatans), dragušci (Rorippa amphihia), močvarni žabnjak (Ranunculuscircinatus) i drugo vodeno bilje.U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25, a najviše234 dana). "Poplavne godine" često smjenjuju "sušne", kadapoplava gotovo izostane ili je kratkotrajna. Ovakve se poplavemogu ponoviti više puta tijekom godine. Za vrijeme dugotrajnihpoplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm premavodomjeru u Apatinu, k=78,81 m) Kopački rit nalikuje na velikopanonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala. U takvimprilikama više se ne mogu raspoznati bare, kanali, šumske prosjeke,"grede" i druga poznata mjesta u ritu.Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izgledšumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom ukojem će se još neko vrijeme zadržati voda. Bezbrojni neimenovanivrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinamaraznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja.PTIČJE STANIŠTE, ODMORIŠTE IZIMOVALIŠTEPovoljne klimatske prilike, veliki broj sunčanih dana, optimalnetemperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvojfito i zooplanktona, kojim se hrani izlegla riba. Da podsjetimo.Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnihmrijestilišta slatkovodne ribe u Europi. U prošlosti su na ovomepodručju ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodneribe. Pored divljega šarana ovdje još žive štuka, smuđ, som, de-Časopis Hrvatske šume/ 13

verika, kesega, podust, jez... -ukupno 43 autohtone i osamalohtonih vrsta riba.Obilje riba i drugih vodenihživotinja razlog su zadržavanjai gniježdenja brojnih vrstamočvarica i drugih ptica. Najvećaje koncentracija pticatijekom kasnoga ljeta i jeseni,kada se okupljaju ptice iz sjevernihi sjeveroistočnih dijelovaEurope. Okupljanje ptica uuskoj je vezi s obiljem hrane, sbogatim "stolom" raznovrsnihživotinja koje zaostanu nakonpoplave. Plitke bare i kanaliprepuni su različitih beskralježnjakai kralježnjaka: riba,žaba, pijavica, gvijavica, školjki, puževa, kukaca i njihovih razvojnihoblika, na koja dolijeću jata čaplji, galebova, žličarki, zlatara,prutki, žalara, kulika, čigri...IzazovbiolozimaBogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nijeistraženo.Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona.Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Protozoa),4 metilja (Trematoda), 63 koinjaka (Rotatoria), 35 + 8oblica (Nematoda), 5 školjki (Bivalvia), 28 puževa (Gastropoda),19 maločetinjaša {Oligochaeta), 16 pijavica {Hirudinea),10 grinja (Acaria), 17 rakova {Crustacea), 17 vretenaca(Odonata), 39 ravnokrilaca (Orthoptera), 38 kornjaša (Coleoptera),81 vrsta leptira (Lepidoptera), 39 dvokrilaca{Diptera), 5 opnokrilaca (Hymenoptera), 8 istokrilaca {Homoptera)i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida).Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba, 10 vrstavodozemaca, 8 vrsta gmazova, 270 vrsta ptica i 61 vrstasisavaca.To je ukupno 831 vrsta, no pretpostavlja se da je taj brojznatno veći.Beljsko lovištePod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijelolovno-šumsko područje Baranje, što nije točno. OsnivačGospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj LeopoldI., koji 1698. godine vojvodi Eugenu Savojskom daješume, oranice, voćnjake, vinograde, livade, potoke, ribnjakei oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Manastir.Dio zapadno od ceste, dakle cijelo područje uz lijevuobalu Drave, uključujući tu i šume Maljeva, dobili su po LeopolduI. drugi zaslužni ratnici, npr. braća Veteranyi, pa selovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljevane mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta.14 /Časopis Hrvatske šumeMi smo dio zemlje i ona je dio nas.Mirisni cvjetovi naše su sestre, a jelen,konj, veliki orao naša braća. Kamenitobrdo, potoci što teku livadama, toplatijela konjq, i čovjek - sve to pripada istojobitelji... Stoje čovjek bez životinja?!Ako sve životinje nestanu, čovjek ćeumrijeti od osamljenosti. Sve što sedogodi životinjama ubrzo će se dogoditi ičovjeku. Sve su stvari povezane.(Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjednikuSAD-a Abrahamu Lincolnu 1854. godine, kao odgovorna ponudu da država kupi indijansku zemlju)Sve to govori u prilog tvrdnjidaje seoba ptica za mnogeskupine usko povezana s ovimdodatnim izvorom energije naselidbenom putu i da bi bez togizvora slika seobe bila sasvimdrukčija, dok bi za neke ptičjeskupine to možda bio i sudbonosanudarac.Na Kopačkom jezeru kao najvećojbari u Kopačkom ritunerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid),3000 do 5000 velikih vranacakormorana{Phalacrocorax carbo),10.000 do 20.000 pataka,višetisuća već spomenutih vivčarica(Charadriidae), po nekolikostotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardeacinered), na tisuće galebova, pretežno običnih {Larus ridibundus), alii dvostruko većih, kao stoje galeb klaukavac {Larus cachinnans).Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače {Anserfabalis)i Usaste {Anser albifrons). Nisu rijetke godine kada brojači ustanoveda ih ima više od 30.000.Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama. U nj nerijetkozaluta poneko jato velikih čigri {Hydroprogne caspica) ili pokojazlogodnica {Hydrobates pelagicus), inače morska ptica. Meduraritete ubrajaju se i plijenori: veliki {Gavia immer), crnogrli (G.arctica) i crvenogrli (G. stellata), ptice pomalo nalik na kormorana,pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavateljiptica. Događa se, iako rijetko, da na Kopačkogo jezero sleti nesit{Pelecanus onocrotalus ili P. crispus). Dolazak nesita je pravaornitološka senzacija. Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali 'jumbo jet" s promjerom krila 3 metra i težinom12 kilograma. U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili susupovi: bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar {Aegypius monachus).U zračni prostor zaluta i suri orao {Aquila chrysaetos), najvećagrabljivica našega podneblja. Nekada se ovdje gnijezdila inaša najveća sova, buljina {Bubo buho)...U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Haliaeetusalhidlla, 20 parova), stepski sokoli {Falco cherrug, 10-15 parova),sive divlje guske {Anser anser, 20-40 parova),patke njorke (/lytliyanyroca,oko 50 parova), crne rode {Ciconia nigra, 10-15 parova).Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta, od toga oko 120gnjezdarica.Većina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnomi nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta tesu zaštićene i kod nas.Baranjsko podunavlje, prema tome, nije samo mjestogniježdenja, nego jedno od većih, možda i najvećih okupljalištaptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodaricapalearktičko-sibirske regije. Do prvoga leda ostat će dosta pticana Kopačkom jezeru i Ribnjacima, a kada se te površine zamrznu,preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša iMilšvala do Hulova.SANIRATI ŠTETU, PROŠIRITI ZAŠTITUZbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit jeukazom Sabora 1967. godine proglašen Upravljanim prirodnimrezervatom. Istovremeno su mu zakonom određene granice. Upočetku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje. Zakonomo zaštiti prirode iz 1976. godine ("Narodne novine".

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha),a šire Park prirode (10.510 ha).Bivši Republički zavod za zaštituprirode 1975. godine i Republičkogi komitet za prosvjetu, kulturu,fizičku i tehničku kulturu 1984. godine uputili su Izvršnomvijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za12.570 ha. Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja, alinije ni odbačen. Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi velikoznačenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezervatai Parka prirode.Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitui uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit ("Narodnenovine", 52 52/79), kojima se određuje način upravljanjai održavanja zaštićenog objekta prirode. U veljači 1982. godineodlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorniplan Kopački rit, koji je izradio Zavod za prostorno planiranje iurbanizam Zajednice općina Osijek. Najnovijim Zakonom ozaštiti prirode iz 1994. godine (NN30) Specijalni zoološki rezervatpostaje Posebnim zoološkim rezervatom.Nakon demokratskih izbora Baranja, Beljsko lovište i njegovizaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni sustavRepublike Hrvatske. Na osnovi Zakona o šumama ("Narodnenovine", br. 41/90, članak 108 stavak 2) godine 1991. upravunad ovim područjem preuzele su "Hrvatske šume" - javncipoduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima uRepublici Hrvatskoj, p.o. Zagreb.Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš podprivremenom upravom UNTAES-a, treba reći da se veza s ovimpodručjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća.Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlazilisu na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja uritu. Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje. O stanju na tompodručju obavještavali su i prognani građani. Danas su veze prognanikasa svojim mjestima (Kopačevo,Varđarac,Bilje) znatno boljezahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upravitelja Jaquesa Paula Kleina,tako da su i informacije pouzdanijei lakše se do njih dolazi. Štoviše, uz pomoć UNTAES-ova uredamoguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita.Ostaje, međutim, činjenica daje Kopački rit tijekom rata, pai sada, izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti.Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija, nijedan poznatijiekolog koji ovo područje poznaje od ranije. Stoga su svi oninapisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretpostavke.S druge strane, djelatnici fantomskoga poduzećaNacionalni park "Jelen"- Baranja nisu do sada pokazivali voljuni želju za suradnjom, a sami nisu nastavili započeta istraživanjai promatranja.Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih objekataprirode djelatnike "Hrvatskih šuma" očekuje velik posao.Osim sigurnosti na terenu (razminiranje), prvi zadatak bit ćeinventarizacija svih materijalnih vrijednosti, počevši od šuma,divljači, rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata.Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se neutvrde stvarno stanje, štete i promjene u ekosustavu nastale zbograta i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokrugazaštite prirode.Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita. Primjerice,Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća barau cijelom baranjsko-slavonskom području, no postupno gaoplićuju i "guše" taloženje pijeska koji donosi poplava i muljbogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpunorazgrađuju. Ako čovjek ne intervenira, sigurno je da će nakonnekog vremena nestati.gore: Čapljica voljak (Ixobrichus minutus), redovita gnjezdaricaKopačkoga rita i trščaka Ribnjaka "Podunavlje", česta je metasnimatelja životinjau sredini: Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonjedolje: Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljetoČasopis Hrvatske šume/ 15

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODEFoto: Tomislav StarčevićPotrajno gospodarenje ičuvanje raznolikostiPiše prof. dr. Branimir PrpićŠumarska strukaveć više od 150godina održavašume u ekološkoj ravnoteži ione danas predstavljajunajvrjedniji prirodni resurs HrvatskePrema članku 1 Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine"30/94 i 72/94), priroda je značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najboljesvjetske prakse.Prema članku 2 istoga Zakona, zaštita prirode provodi se osobito:- određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu• zaštitu Republike Hrvatske,- osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bezbitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, uz što manjenarušavanje ravnoteže njenih sastojaka,- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kaoposljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjemšto povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja prirode,- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i- provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenihdijelova prirode.U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumarodmah vidjeti svoju struku i sebe, što se u prvome redu odnosi naodržavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potrajnostgospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu, koji u sebisadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume. Potrajnostgospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji je čine jednimod glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjemproizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta. Ušumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarskiosigurava održavanje šumskih ekosustava. Ovakvim postupkom sašumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenjeprirode na 42 % površine Republike Hrvatske, na kolikom se prostoruprostiru šuma.I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danaspotpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj.Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom jeobuhvaćena sva priroda, a ne samo zaštićene površine (nacionalniprakovi, parkovi prirode i dr.), koje u smislu globalne zaštite prirodeznače vrlo malo.Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hrvatskojdržava bi se oslobodila troškova financiranja današnjih institucijaza zaštitu prirode, a zaštita šuma značajno bi se povećala.Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume,koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju. Naprotiv, nazaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile "Hrvatske šume",p.o. Zagreb, a iznose 113.000 ha, striktno se provodi zaštita šuma.U "Hrvatskim šumama", koje vode brigu o 80 % površina svihšuma u Hrvatskoj, gospodari se prema načelu potrajnosti i teži seraznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta, a šumese pomlađuju prirodnim putem. Na 95 % površine hrvatskih šumašumske sastojine imaju prirodan sastav.Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogusamo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor. Šumarskastruka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnotežii one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske. Ovakavnačin gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštitiprirode. Zaštitne šume, koje se nalaze na nepristupačnom terenu, isve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije, stvaraju uvjete zadobivanje danas vrlo tražene pitke vode, uravnotežuju vodne odnose,ublažavaju klimatske krajnosti, uvjetuju povećanje poljoprivredneproizvodnje, proizvode kisik i pročišćavaju zrak, u procesu fotosintezevežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovoljnihklilmatskih promjena. Sume, nadalje,povećavaju turistički prometi uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost. Šumarskazaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama, koji se dosljednoprovodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće, ali i općuzaštitu prirode hrvatskoga prostora.16 /Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJA/REINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKUDabar Darkoponovo unašemsusjedstvuIz Njemačke su donesene dvije obiteljidabrova od po tri člana i dva samca, avoditelj projekta dr. Grubešić tvrdi da seodlično snalaze i da su se sasvimprilagodili novom staništu Žutica nastarom rukavcu rijeke LonjePiše Hrvoje GlavačAko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujetežestoko pljuskanje vode, imali ste sreću naići na dabra. Prema riječima dr, Marijana Grubešića sa Šumarskog fakultetau Zagrebu, voditelja projekta reintrodukcije dabra u Hrvatsku,dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom XIX stoljeća. Ta simpatičnaživotinja, koja dosegne težinu i od 35 kg, uglavnom je uEuropi izumrla tijekom XIX. stoljeća, a zadržala se tek na rijetkimmikrostaništima u Skandinaviji, Rusiji i Francuskoj.Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabraupoznat: u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđaliu američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tuživotinju zbog njena krzna, a mlade ga se generacije sjećaju izWaltDisneyjeve animirane produkcije "Maza i Lunjo", gdje simpatičnidabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva.Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992. godine.Dr. Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskojgdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratkudabra na naše lokalitete. Nijemci su dabra na svoja područja vratili1966. godine, a Austrijanci 1976. U obje zemlje populacija te vrsteje narasla i stabilizirala se.Dr. Grubišić tijekom 1992. godine vodi razgovore sa svim relevantniminstitucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa terealizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja ubudućem staništu. Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divljačiu Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju. Oni prihvaćajusuradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećujeHrvatsku i buduće stanište dabra. Jedan od uvjeta Augsburške preporuke(dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta), objašnjava namdr. Grubešić.jest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodnoobitavala. Prema rijetkim pisanim dokumentima, u našim su krajevimadabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi, gdje postojitoponim Dabrovine. Dabrova je populacija danas ponovo naseljenana lokalitetu Žutica, na starom rukavcu rijeke Lonje.

Dr. Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih institucija,od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo, ali je tek 1996.dobio izvozno odobrenje iz Njemačke.Time započinje druga fazarealizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa.Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje uHrvatsku samo jedne dabrove obitelj, prvo hvatanje započinje 15.travnja 1996. Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to uposljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnostidabrovih ženki.Tada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvolaza izvoz većeg broja dabrova, a u lov se uključuje i Bavarskauprava za zaštitu prirode. Nakon višekratnih akcija lovljenja, konačnosu do veljače 1997. na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonjedonesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca.Hrvatski stručnjaci na čelu s dr. Grubešićem pripremili su umjetnenastambe na odabranoj lokaciji, a doneseni su dabrovi uspješnozauzeli svoje nove domove. Dabrovi se odlično snalaze i sasvim suse prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje, kažedr. Grubešić, ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdobljekada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi. Dabar je vegetarijanac, biljožder.Nasuprot uvriježenoj predrasudi, on nije ribolovac i ne štetiribljem fondu. Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu jeteško ući u tag, a zimi drvenastim biljkama. Na lokalitetu Žutica tosu vrbini i brezini samonikli podmlaci. Dabarova obitelj zauzimarevir od 500 do 1000, gdje gradi brane i dvije vrste nastambi.Dr. Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrvatskojbiti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigurase dovoljan genetski pool. Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih,ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imajudva do tri mlada. Nema sumnje da će populacija ove simpatične životinjeu Hrvatskoj rasti, pa se očekuje da će se tijekom vremena proširitina cijelom području Lonjskog polja, od Ivanićgrada do Gradiške.Svakako valja napomenuti, kaže dr. Grubešić, da je projekt ostvarenuz financijsku pomoć "Hrvatskih šuma", bez čije potpore nebi bio izvediv. Kada je u veljači 1997. došla zadnja obitelj dabrova,"Hrvatske šume" preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabromkoji je dobio ime Darko. Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj,kažu, naočitoj ženki. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstavaopredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika,Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav, dok su lovci jednumladu curu nazvali Mira.Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterističnopljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera, imajte naumu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinjskavrsta. Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac, obogaćuje našekosustav, pridonosi raznolikosti našeg okoliša. Njegovi susjedi naovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumamasu vidra, brojne ptice, razni vodozemci i obilje ribljeg fonda.Dabar je nezahtjevan, bezopasan i nadasve simpatičan sisavac,odličan plivač koji se kreće noću.Dr. Grubešić i dalje će, dok se populacija ne stabilizira, voditi projektreintrodukcije, a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrovau njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitoringa.Kada, dakle, sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parkaprirode Lonjsko polje, prenesite mu šumarske pozdrave.18 /Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENEPrilagodba europskimtl01^in3,tTlB.Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novogsustava cijena i primjenu normi za drvo l

normizacijskog odbora CEN (Njemačkimnormama DIN, Francuskim normama i Austrijskimuzancama), utvrđene su sljedeće različitosti:- prema prijedlogu normi EN i normamanavedenih zemalja drvo se izdvaja urazrede i podrazrede po kakvoći i debljini, asamo se drvo za pragove i sitno industrijskodrvo za mehaničku i kemijsku preradu izdvajaprema preradbenoj namjeni;- norme HRN drvo izdvajaju isključivoprema namjeni za preradu u drvnoj industriji,razvrstavajući kakvoću s najnižimpromjerom razreda, bez obveze primjenedebljinskih razreda i podrazreda.Prema tome, norme se razlikuju u izdvajanjudrvnih sortimentata za tržište; premaHRN-u, drvo se izdvaja po namjeni za preraduu drvnoj industriji, a po EN-u drvo seizdvaja osim po kvaliteti i po promjeru.Na osnovi navedenoga približna usporedbakakvoće drva prema normama EN iHRN iskazuje odnos:KAKVOĆAKAKVOĆA- NAMJENAA/EEZ-EWG (A)- Fl - trupci za furnir- Fll - trupci za furnir- L - trupci za Ijuštenje- R - rezonantno drvo- K - kombinirani trupciB/EEZ-EWG (B)- Fll - trupci za furnir-1. razred - pilanski trupci- Piloti, jarboli, katarkeC/EEZ -EWG (C)- II. razred - pilanski trupciD/EEZ -EWG (D)- III. razred- pilanski trupciEEZ - Europska ekonomska zajednicaEWG - Europaische VVirtschaft GemeinschaftEEZ = EWGOdnos kakvoće i oznaka kakvoćepotvrđuju se uspješnošću prodaje na javnimnadmetanjima za međunarodno tržište. Unazaddvije godine uspješnost prodaje objavljenihkoličina na međunarodnim javnim nadmetanjimakreće se od 25 % do 90%, ovisnoo vrsti i sortimentima drva, odnosno uprosjeku se prodaju oko 50 % ponuđene robe.CIJENE GLAVNIHŠUMSKIH PROIZVODAOd sedamdesetih do 1990. godine zbogdržavne politike cijena i značajne razlikecjenika i vrijednosti drva na tržištu, normeza drvo i cijene drvnih sortimenata nisu semogle objektivno primijeniti u poslovanjuizmeđu šumarstva i drvne industrije.Osnivanjem javnog poduzeća "Hravatskešume" 1. siječnja 1991. godine, na osnovivažećih cjenika šumskih gospodarstavaizrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumskihproizvoda s osnovnom cijenom hrastaI. razreda kakvoće 211,1 DEM/m'.U Hrvatskoj i u "Hrvatskim šumama"cijene glavnih šumskih proizvoda za domaćei međunarodno tržište formiraju se slobodnoprema uvjetima tržišta i u skladu sa Zakonomo sustavu kontrole cijena, Hrvatskimnormama za drvo i Pravilnikom o prodajiproizvoda i usluga poduzeća. Cijene glavnihšumskih proizvoda primjenjuju se od danakoji utvrđuje Upravni odbor ili direktor"Hrvatskih šuma", za sada uz suglasnostMinistarstva gospodarstva, sukladno odluciVlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosnotarifa pravnih osoba.Tijekom 1991. godine zbog teškog ekonomskogstanja u zemlji osnovnaje cijena palana 133,8 DEM/ml U 1992. godini cijene supovećane na 180 DEM/m' i daljnjimmjesečnim usklađenjima u 1993. godinicijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200DEM/m\ U cijeloj 1994. godini osnovnacijena ostaje nepromijenjena. Ipak, promjenamatečaja kune u odnosu na DEM cijenesu realno snižene oko 16 %. Od 1. siječnja1995. godine na osnovi Uredbe Vlade RepublikeHrvatske utvrđene su cijene zadomaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni740 kn/m^ i za međunarodno tržište po osnovnojcijeni 200 DEM/m\ Na osnovi situacijena tržištu drvom u 1995. godini cijenesu korigirane, pa su travnju povećane za 0,7% i u svibnju snižene za 0,25 %. Tijekom1996. godine cijene ostaju nepromijenjene.NORME - CJENIKIzjednačavanje hrvatskih normi s normamaza drvo europskih zemalja sastavni je dioposlovne politike "Hrvatskih šuma" s ciljemi zadatkom djelovanja:• Cilj - pripremiti prihvaćanje i provođenjeeuropskih normi koje će se primijenitinakon potpisivanja međunarodnogugovora Europskog normacijskog odboraCEN i Republičkog zavoda za normizacijui mjeriteljstvo Republike Hrvatske.• Zadatak - primjenom važeće Hrvatskenorme za drvo omogućiti izdvajanje premasrednjem promjeru i promjeru na tanjemkraju te sukladno normama izmijeniti idopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskihproizvoda i trajno usklađivati cijene s uvjetimana tržištu.NOVI POSLOVNI ODNOSII POLITIKA CIJENAGospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenjenovog sustava cijena i primjenu normiza drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima iuvjetima tržišta.Sukladno tome, prvi korak učinjen je 28.travnja 1996. godine kada je Upravni odbor"Hrvatskih šuma" donio odluku o kriterijimaza izradu cjenika glavnih šumskihproizvoda. Prema tim kriterijima Upravnije odbor 20. rujna donio odluku o izradicjenika glavnih šumskih proizvoda zadomaće i međunarodno tržište. Cjenikomje utvrđena prodaja drvnih sortimenata podebljinskim razredima i cijanama nižim zamanje i višim za veće debljinske razrede,čime je osigurano objektivnije vrednovanjedrvnih sortimenata. Konačno je 29. siječnja1997. godine Upravni odbor donio odlukuo priinjeni osnovnih i indeksnih cijenaglavnih šumskih proizvoda.Sukladno odluci, cijene drvnih sortimenatamogu se mijenjati prema zahtjevimatržišta, ovisno o konjunkturi ili dekonjunkturiproizvoda šumarstva, primjenom indeksana svaku pojedinačnu cijenu. Promjenecijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora,osim Upravnog odbora, donosi i direktorpoduzeća, koji o tome mora obavijestitiUpravni odbor.Ovakav način formiranja cijena iposlovnih odnosa između šumarstva iđrvnopreradivačke i papirne industrije približanje onom u Njemačkoj.PRIHVAĆANJE PROMJENAPočetkom prošle godine, s namjeromprilagodavanja tržištu, sukladno dogovorimapotaknutim očitovanjem JP "Hrvatskešume" prema Vladi Republike Hrvatske,održani su sastanci između predstavnika"Hrvatskih šuma" i đrvnopreradivačke ipapirne industrije. Osnovana je uža skupinapregovaračkog tima sa zadatkom i pravomda putem pregovora i dogovorausklađuje međusobne poslovne interese,uvažavajući zahtjeve tržišta. Uža skupinapregovaračkih timova postigla je suglasnosto oblicima i načinima prodaje, uvjetimaprodaje, primjeni normi za drvo, pripremiza prihvaćanje europskih normi za drvo iprimjeni odnosno promjeni cijena za drvnesortimente prema utjecaju tržišta.UMJESTO ZAKLJUČKAAutorje svjestan daje izdavanje Cjenika,kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažavaosnovno načelo slobodne ponude i potražnje,netržišan i štetan ako postane dugoročnimnačelom poslovne politike. Kratkoročnogledano, ako ne traje predugo.Cjenik može pomoći nekim prilagodbama.Osim toga smatramo da se dugoročno nesmije praviti razlika između domaćih istranih kupca. Hrvatska što prije morapostati dijelom europskog gospodarskogprostora.20 /Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJISeminari za ocjenjivačeSlužba lovstva "Hrvatskih šuma" pristupila je organizaciji seminara i ispitaza ocjenjivače lovačkih trofeja. Sviposlovi oko organizacije nastave i polaganjaispita te izdavanja uvjerenja o položenomispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, povjerenisu Šumarskoj školi Karlovac. Od ukupnoPredavači i polaznici seminara za ocjenjivačelovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar16 područnih uprava šuma seminari su dosada održani u Delnicama (za djelatnikeUprave šuma Delnice),Velikoj Gorici (zaUŠ Zagreb, Sisak i Karlovac), Bjelovaru (zaUŠ Bjelovar), Radinj.u (za UŠ NovaGradiška i Požega), Novom Vinodolskom(za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (zaDiplomu 0 položenom ispitu HLS-adobili su:Davor Ciprić i Darko Abramović iz Upravešuma Sisak,Marijan Barulek, Kazimir Čaklec, MilanPavičević, Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarićiz Uprave šuma Zagreb,Dražen Kratofil, Antun Rendulić, Ivan Pavličići Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac,Goran Godina, Slaven Ernjak, Stjepan Ivezić.Mlade Lužanić, Stevo Laiić, Darko Habalija,Dean Diebalo, Anđelko Habijanac,Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Upravešuma Bjelovar,Damir Matošević, Ivan Višić, Jadranko Paulus,Antun Vidlanović, Krunoslav Szabo, IvoDuvnjak, Antun Dumenčić i Matija ŠimunovićUŠ Ogulin). U 1997. godini, kako nas jeizvijestio dipl. ing. Milan Celap, stručnisuradnik za lovstvo Službe lovstvaDirekcije, seminari će se organiziraju jošza djelatnike uprava šuma Gospić, Našice,Vinkovci i Osijek.U skladu s programom seminara zaocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskoglovačkog saveza, uz postupak uzimanjamjera i načina ocjenjivanja trofeja svihglavnih trofejnih vrsta divljači, kandidatise tijekom 15 sati predavanja upoznaju strofejnim značajkama pojedinih vrsta divljači,utvrđivanjem starosti trofeja, postupkomskidanja, obrade i pripreme trofeja zaocjenjivanje, povijesnim prikazom lovnetrofejistike, značajnijim lovačkim izložbamau zemlji i svijetu, zakonskim propisimao lovačkim trofejima i drugom materijomnužnom u ovom zahtjevnom iodgovornom poslu.Seminare vode stručni lovni djelatniciSlužbe lovstva Direkcije, a ispitnu komisijukarlovačke Šumarske škole čine: dipl.ing. šumarstva Milan Celap i Alojzije Frkovićte dr. Antun Alegro (ranije AnđelkoStažić), koji su ujedno članovi stalne Komisijeza ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrvatskoglovačkog saveza.Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja zazaposlenike "Hrvatskih šuma", od kojih jenemali broj putem svojih matičnihlovačkih udruga učlanjen u HLS, održanisu u Karlovcu (27.i 28.Upnja 1996.),NovojGradiški (22. i 23. listopada 1996.), NovomVinodolskom (10. i 11. prosinca1996.) i Delnicama (17. i 18. prosinca1996.). Prilikom dodjele svjedodžbi polaznicimaseminara je na položenom ispitučestitao ravnatelj Šumarske škole Karlovacprof. Martin Šimunić. (A. F.)iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega,Milan Rukavina, Krunoslav Božičević i EdiVozila iz Uprave šuma Buzet,Ivica Blažević, Goran Novotni, ŽeljkoBlažičević, Boris Miklić, Jurica Tomljanovići Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj,Franjo Brentar, Mihajlo Kovačević, Dario Majnarići Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice,Mario Stipetić, Branko Puškarić, BrankoBlašković, Ivan Meašić, Franjo Lipošćak,Branko Sabljak, Dubravko Hodek, NenadVukadinović i Željko Tatalović iz Upravešuma Ogulin.Uz djelatnike "Hrvatskih šuma" ispit su jošpoložili: Nenad Rodić iz LD Samobor, SuzanaTrninić, šumarski i lovni inspektor iz Vrbovca,i Josip Tomljanović iz LD Senj.IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIHPROIZVODAGrančice za devizeGeološko-pedološki i klimatskiuvjeti Dalmacije, područja podUpravom šuma Split, povoljnoutječu na rast i razvoj konjunkturnih vrstaljekovitog, aromatskog i ukrasnog drveća igrmlja. Zbog takvih osobina to je područjeoduvijek privlačilo pozornost skupljačaljekovitog bilja, proizvođača aromatskihsredstava i cvjećara. Desetljećima su se sdalmatinskog krša na svjetsko tržište plasiraletone i tone ljekovitog i aromatskogbilja, a ponajviše kadulja, pelin, ružmarin,lovor, smilje, kupina, bazga i dr.Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rastena kršu bogato je eteričnim uljima.Takosu mirta,lemprika, ružmarin, iglice i češerisvih borova i čempresa odlična sirovina zaekstrakciju eteričnih ulja koja su traženana svjetskom tržištu.U posljednje vrijeme probirljivo zapadnoeuropskotržište posebno je zainteresiranoza češere svih eumediteranskih vrstate za grančice alepskog bora, čempresa,smrdljive borovice, bršljana, planike, tršlje,mirte, erike, brnistre, lovora, masline i nekihšumskih plodova, koje koriste za cvjetne iukrasne aranžmane. Zato bi trebalo osuvremenitinjihovo branje i skupljanje naprostorima dalmatinskog krša.Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenskimprilikama i početničkim organizacijskimslabostima. Uprava šuma Split potkrajprošle godine izvezla je u Nizozemsku69 tona grančica alepskog bora, čempresa,smrdljive borovice i lovora te zaradilaoko stotinu tisuća DEM, što je značajandevizni prihod.Dalmacija nema visokovrijednih drvnihsortimenata, ali njene šume imajuizrazitu općekorisnu funkciju. Šume naširem području Dalmacije mogu donosititrajne prihode, no njihova funkcija slabiako se te šume ne njeguju. U tim ješumama izostala njega po načelu "rano,često i umjereno", iako mjere njegemogu donijeti značajna devizna sredstvaako se prorjedivanjem alepskog bora ičišćenjem makije suvišne grančice, kojesmetaju pri sječi, te češeri i plodovi ponudetržištu.Uprava šuma Split, u skladu s programomgospodarenja šumama, obvezala se daće i ove godine nizozemskom kupcu otpremitiveće količine grančica, češera išumskih plodova. (LT.)Časopis Hrvatske šume/ 21

RESTRUKTURIRANJEIzabrana treća varijantaMedu 255 velikih hrvatskihpoduzeća u kojima je počeopostupan proces restrukturiranja,što je preduvjet njihove privatizacije,nalaze se i "Hrvatske šume". Nakonstručnog kolegija "Hrvatskih šuma",održanog potkraj listopada prošle godine,pojedine uprave šuma trebale su seizjasniti za prihvaćanje jedne od četirijupredloženih varijanti organiziranjadruštva s ograničenom odgovornosti(d.o.o). Povjerenstvo za izdvajanje radnihjedinica do početka prosinca primiloje prijedloge vinkovačke, požeške,bjelovarske i sisačke uprave šuma, dok sudruge uprave svoje primjedbe iznijele naglavnom stručnom kolegiju u Zagrebuili na svojim stručnim kolegijima te nazaposleničkim vijećima.Povjerenstvo na čelu s mr. JurajemZeličem, a u nazočnosti pomoćnika direktoraing.Josipa Papa, odlučilo se na sastanku23. siječnja za modificiranu varijantuIII, po kojoj treba osnovati 12 društava sograničenom odgovornošću.To su Transporti mehanizacija uVinkovcima, Osijekui Kutini te Transport, mehanizacija igrađevinarstvo u Našicama, Požegi, NovojGradiški, Bjelovaru, Koprivnici, Karlovcu,Ogulinu, Delnicama i Senju.Predsjednik povjerenstva mr.Juraj Zelićrekao nam je da se vodi računa i o skorašnjemulasku hrvatskog Podunavlja uustavni poredak RH, čime će Upravašuma Osijek znatno proširiti područjedjelovanja. Uvažava se, također, prijedlogvinkovačke i koprivničke uprave šuma dase osnuje društvo ograničene odgovornostiu kojem će biti obuhvaćene druga itreća faza rada. Društva ograničene odgovornosti,kaže mr. Zelić, neće biti kruteorganizacijske cjeline nego će sadržavatispecifičnosti dosadašnje i nove organizacije,što će se definirati pravima i obvezamaizmeđu osnivača i društva ograničeneodgovornosti.Prema riječima predsjednika povjerenstva,elaborat o osnivanju društva trebauskladiti s novom organizacijom i sistematizacijompoduzeća "Hrvatske šume", uzusporedno rješavanje problema zaposlenih,posebice invalida rada. Pritom je potrebnoobaviti konzultacije s Ministarstvompoljoprivrede i šumarstva, odnosnos Uredom za restrukturiranje javnihpoduzeća. (I.T)22 /Časopis Hrvatske šumeŠUMARIJA RAVNA GORADobri poslovni rezultatiVŠumarija Ravna Gora posluje u sastavu Uprave šuma Delnice, a pokrivašume u jugoistočnom dijelu Gorskogkotara. Suinarijaje podijeljena u dvijegospodarske jedinice -Velika Višnjevica iMalaVišnjevica.Unatoč lošijim vremenskim prilikamatijekom prošle godine posječene suplanirane količine crnogorice i 83 %godišnjeg etata bjelogorice.Za ovu godinu etat iznosi 36.091 m-*bruto drvne mase, od čega je dvije tećinecrnogorica, a jedna trećina bjelogorica.Od uzgojnih radova, tijekom 1997.planira se pošumljavanje na 0,4 ha, popunjavanjena 0,6 ha,prihranjivanje na 2,39 ha,njega podmlatka na 48 ha, njega mladikana 32 ha, čišćenje koljika na 32 ha, čišćenjeletvika na 5,5 ha, zaštita od divljači na 1,89ha itd. U Šumariji je zaposleno 11 sjekača,sedam traktorista, četiri radnika na uzgoju,četiri revirnika, 13 pomoćnika revirnika tečetiri čuvara šuma i lovišta. (V. P.)POŽEŠKA UPRAVA ŠUMAKome prodatifurnirske trupcePožeška uprava šuma nije u potpunosti ispunila godišnje planove sječe,privlačenja i otpreme. Potkraj 1996.godine na pomoćnim i glavnim šumskimstovarištima bilo je 15.682 m-' drvnih zaliha,vrijednih oko 6,5 milijuna kuna, a količinetehničke oblovine i prostornog drva približnosu jednake. Najbolje rezultate u svim fazamarada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska.Od ukupno izrađene drvne mase (133.000nr^), u samoizradi je izrađeno 5100 m\Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvuklasu 72.000 m^ drvnih sortimenata, a dnevnase norma gotovo u cijelosti ispunjavala.Poslovna jedinica Mehanizacija igrađevinarstvo kamionima je prevezla oko73.000 m^ drvnih sortimenata naprosječnoj relaciji 30 km. Zbog nelikvidnostidrvne industrije, nepovoljne strukturesortimenata i ograničenog broja kupaca,financijski je plan ostvaren 80 posto.U narednom razdoblju sva će nastojanjabiti usmjerena na prodaju furnirskih trupacahrasta lužnjaka i hrastove pilanskeoblovine, za koju drvna industrija trenutačnonije zainteresirana. Osobit je problemprodaja kitanjakove oblovine. Nanekim zbog snijega nepristupačnimstovarištima čekaju veće količine celuloznogdrva za DIK "Belišće".Plan šumskouzgojnih radova u okvirujednostavne biološke reprodukcije ispunjenje 90 posto, no na popunjavanju jeobavljeno samo pola posla budući da zbogsnijega nisu posađene sve sadnice, a nijezavršeno ni čišćenje guštika u kamenskoji veličkoj šumariji. (I.T)GORSKI KOTARVelika šteta odnevremenaGoranska zima opet je pokazalaoštre zube. Snježno nevrijemepraćeno ledenom kišom i vrlo niskimtemperaturama do 18° C ispod ništicenanijelo je velike štete šumama na područjukojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30.000 m'' drvne mase.Najviše je stradala bjelogorica i to tanjabukovina. Šteta je najveća u šumama nanadmorskoj visini od 300 do 700 m na područjukojim gospodare šumarije Skrad,Gerovo, crni Lug, Gomirje,Vrbovsko...Ledena kora debela i do petnaestak centimetaraotežava i kretanje divljači, kojastoga postaje laki plijen vuka i risa.Od 1. travnja do 31. prosinca 1996. ulovištima Uprave šuma Delnice stradaloje ukupno 30 grla jelenske divljači, 35 grlasrneće divljači, dvije divlje svinje ijedantetrijeb. (V. P.)ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKAVećina etata na PsunjuŠumarija Nova Gradiška planira u1997. godini posjeći gotovo 43.000m' neto drvne mase, od koje približno60 posto čini drvna masa glavnogprihoda. Šumskouzgojni radovi u sklopuPojedine sječine su nepristupačne zbog jošuvijek nerazminiranog terena

jednostavne biološke reprodukcijepredviđeni su na ukupno 332 ha, najvišena pripreiTii staništa te njezi pomlatka imladika (223 ha).Šumarija,prema riječima upravitelja ing.Zorana Ferkovića, ima 90 zaposlenih, astručno osoblje uz njega čine tri revirnika,devet pomoćnika i pet čuvara šuma.Većina etata nalazi se u gospodarskoj jediniciJužni Psunj, na području do kojegje težak pristup jer su ceste zatvorene. Zbogminiranog terena u dijelovima gospodarskihjedinica Južni Psunj i Gradiška brdasječa se još ne provodi. Osim toga, nedostajekvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenjeetata dolazi u pitanje.U privlačenju drvne mase novogradiškašumarija koristi tri LKT-a, tri Torpeda ivanjske usluge (kirijaše).Trenutačno se radidovršni sijek u odjelu 55 a gj. Podložje-Ključevi, gdje se planira posjeći oko 1800m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sjemenjačihrasta lužnjaka.Od 1989. godine do sada u ovoj sastojiniprovedene su propisane uzgojno-zaštitnemjere, a nakon dovršnog sijeka planira sepopunjavanje lužnjakovim sadnicama natrećini površine.Tijekom godine bit će doznačeno oko34.000 nr^ neto drvne mase, stoje etat za1998.godmu. (I.T.)UPRAVA ŠUMA POŽEGASmanjiti drvne zaliheNa drugom skupu zaposlenikaUprave šuma Požega u veličkoniVatrogasnom domu biloje riječi o prošlogodišnjem poslovanju teo trenutačnom stanju u toj upravi. Napočetku skupa predsjednik Zaposleničkogvijeća Mijo Radičević osvrnuo se na prošlogodišnjeaktivnosti i suradnju sa sindikalnimpovjerenstvom, koje je, po njegovumišljenju, slabo radilo.Upravitelj požeške uprave šuma ing.Stjepan Blažičević, koji se na toj dužnostinalazi nekoliko mjeseci, naglasio je da suradni zadaci ispunjeni naturalno, ali ne ifinancijski. Nisu isplaćeni terenski dodaciza srpanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinacte plaća za prosinac, a nedostaje i novacza isplatu nekih financijskih obveza.Zbog nelikvidnosti drvne industrije nazalihi ima gotovo 16.000 nr' drva, čija jevrijednost 6,5 milijuna kuna. Suradnjaposlodavca i Zaposleničkog vijeća bila jekorektna - istaknuo je ing. Blažičević.Na skupu je govorio i predsjednikGlavnog zaposleničkog vijeća ing. IvanZovak. - Danas ne donosimo nikakve od-Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeškeuprave šumaluke, već nam je cilj da se zaposleni informirajuo stanju u poduzeću i o radusindikata te dobiju odgovore na pojedinapitanja, rekao je ing. Zovak te se osvrnuona manjkavosti Zakona o radu, probleminformiranosti i na ulogu zaposleničkihvijeća u provođenju kolektivnog ugovora.Dopredsjednik Hrvatskog sindikatašumarstva ing. Vlado Gradeček iznio jeuvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetnoradio, no imao primjedbu na rad zaposleničkihvijeća. - Kolektivni ugovor je koinpromisizmeđu naših htijenja i mogućnostiposlovanja - istaknuo je ing. Gradeček.Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing.Ante Mihčević govorio je s optimizmom osmanjivanju drvnih zaHha.Uime sindikalnogpovjerenstva požeške Uprave šuma govorilisu dosadašnji glavni povjerenik mg. StjepanCurić te novoizabrani Pero Jurić iz pleterničkešumarije. Zaposleni su, medu ostalim,postavljali pitanja o nepriznavanju beneficiranogstaža traktoristima,prornjeni tehnologijerada na sječi i izradi te ispunjenju normi.Uime Direkcije "Hrvatskih šuma" skupu jebio nazočan mr. ŽeljkoTomašić. (I.T.)ŠUMARIJA DONJI LAPACTeško bez sjekačaTijekom posjeta novogradiškoj upravi šuma novi upravitelj Šumarije Donji Lapac ing. Slaven Bačićrazgovarao je s rukovoditeljem proizvodnjeing. Ivanom Stanfarom o mogućnostizapošljavanja sjekača s novogradiškog područjau donjolapačkoj šumariji. Iskoristilismo taj susret za kraći razgovor.- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio: I.TomićOve godine koristit ćemo usluge sa strane •kaže upravitelj Doljnolapačke šumarijeiješene ruke da zajedno s vladinim povjerenstvomrješavam probleme zapošljavanjasjekača i ostalih zaposlenih. Za neke samzaposlene našao stanove, a o tome nastavljamdogovore s Ministarstvom poljoprivredei šumarstva - ističe ing. Bačić.Unatoč tome što njegova šumarija zauzimapovršinu od gotovo 2000 ha, a godišnjietat je 65.000 m3, etat za 1997. godinuiznosit će tek oko 10.000 ni3,jer manjkaradne snage, a dio terena na području gospodarskejedinice Plješivica-Drenovača jošnije razminiran. Takvih nepristupačnihpovršina ima približno 3000 ha.Mladi upravitelj donjolapačke šumarije,koji je na to područje došao iz Zadra u rujnuprošle godine, žali se da mu nedostajesjekača, administrativnih i šumarskih stručnjaka,ali i traktora i druge mehanizacije.Tijekom ove godine problemi će se rješavatiuz pomoć zaposlenih iz drugih šumarijagospićke Uprave šuma te vanjskih izvođačaradova. Raspisan je natječaj za knjigovođui blagajnika. Za izvođenje ovogodišnjeg etatai uzgojne radove na popunjavanju šumarijabi trebala imati šest sjekača i dva šumskouzgojnaradnika. (I.T.)UPRAVA ŠUMA BJELOVARDobra ostvarenjaKolegij upravitelja Uprave šumaBjelovar ocijenio je dobrim naturalno izvršenje proizvodnog planaza 1996. godinu. Najvažniji uzgojni raTdovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukcijiobavljeni su prema planu, osim što su seponegdje umiješale vremenske neprilike.Tose dogodilo kod pošumljavanja sadnicamakoje su bile na vrijeme izvađene i pripremljeneza sadnju, no zbog ranog snijega nijese stiglo obaviti kompletno pošumljavanje.Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće.S obzirom na znatno manji urod žira odočekivanog, nije bilo potrebe za planiranompripremom staništa.Financijski pokazatelji za prošlu godinujoš nisu gotovi, a pokazatelji naturalnihizvršenja govore daje njega sastojina u jednostavnojreprodukciji obavljena u cijelosti,zaštita šuma 102 posto te da je za toutrošeno 94 posto namjenskih sredstava.Revidirani, točnije povećani, plan sječe iizrade ispunjenje 104 posto. Zadovoljstvoumanjuje tek podatak daje tehničkog drvamanje od planiranog. Privlačenje je ostvareno94 posto. Prvi podaci govore da jeprodaja naturalno ostvarena 109 posto, a financijski96 posto. Razlika između naturalnogi financijskog ostvarenja donekle će seodraziti na ukupno poslovanje Uprave, (m)Časopis Hrvatske šume/ 23

RESTRUKTURIRANJEPretvorba mora početibez odgađanja Restrukturiranje "Hrvatskih šuma"započelo je pretvorbom Ambalaže izLanišča u društvo s ograničenom odgovornošću24 /Časopis Hrvatske šumePiše Miljenko ŠarićUvažavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija iproklamiranu makroekonomsku politiku zemlje premavelikim javnim poduzećima, krenulo se u proces restrukturiranjai "Hrvatskih šuma". Glavne promjene traže se udrukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnihdjelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja poslovanjapoduzeća, a to je gospodarenje državnim šumama.Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem usamostalna društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima,želi se uvesti kriterij profitabilnosti, odnosno rentabilnosti kaomjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju.Drugim riječima, "Hrvatske šume" transformiraju se prematržišnom poslovanju, koje jest najgori oblik odnosa medu ljudimau proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji društvenogprihoda, ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno. Prilagodbamora početi bez odgađanja, u suprotnom slijede daljnje štete igubici u poslovanju.Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz "Hrvatskihšuma"radnih jedinica Ambalaža - Lanišće, Drvna galanterija-Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preoblikovanjeu društva s ograničenom odgovornošću.Snimljeno je stanje na dan 31. prosinca 1995. godine (zaposleni,imovina koja se koristi, proizvodnja i tržište, ostvareni rezultatposlovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanostiosnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Svaka odnavedenih radnih jedinica je specifična, ali su im problemi zajednički:gubitak tržišta, višak zaposlenih i zastarjela oprema.Ambalaža iz Lanišća, društvo s ograničenom odgovornošću zaproizvodnju i prodaju ambalaže, bit će prvi organizacijski dio"Hrvatskih šuma" koji će se registrirati u nadležnom trgovačkomsudu. Naime, Upravni odbor je na sjednici održanoj 29. siječnja1997. godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenovaočlanove Skupštine i Nadzornog odbora društva.Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača, a vrijednosttemeljnog kapitala, predstavljenog u nekretninama,opremi i rezervnim dijelovima, procijenjena je na 2.195.000 kuna.Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980. godine ubivšem Šumskom gospodarstvu Istra, Buzet, kao dio programarevitalizacije područja Kraša-Cićarije,kojeje karakteriziralo stalnoiseljavanje stanovništva, pretežito u daleke zemlje (Australija,Kanada, SAD). Proizvodni program pogona temeljio se na proizvodnjidrvne Ijuštene ambalaže za voće, povrće, ribu i meso teproizvodnji paleta.Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge prednostiu odnosu na dosadašnje poslovanje. Prvo, buduća upravadruštva bit će samostalna u vođenju poslova društva, a samimtim i motiviranija za što bolje rezultate. S većom samostalnošćuu radu raste i osobna odgovornost. Nadalje, bit će veće mogućnostiza kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na financijskomtržištu, a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privatizaciju,koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakonao privatizaciji "Hrvatskih šuma".

INFORMATIKAŠume na InternetuOsnovni jeproblem kakou mnoštvupronaći potrebnu informaciju, stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivimstranicama o šumama i šumarstvuPiše Ratko MatoševićINTERNET UGROZIO TVInternet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu administracijui usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vladaizrazito demokratska atmosfera. Svojim neizmjernim dimenzijamai značenjem u suvremenoj komunikaciji, Internet jedanas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra isvojevrsnim sociološkim fenomenom. U nekim sredinama(u SAD ponajviše), zbog njega se toliko promijenio stil životadaje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji.Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkimkomunikacijskim protokolima. Iako naizgled samorazumljiva, ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomenInterneta. Većina ljudi pod Internetom vjerojatno podrazumijevaegzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka kojiprovode noći pred ekranima računala i bave se samo njimarazumljivim poslovima. U počecima Interneta vjerojatno je ibilo tako, no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkuriradrugim sredstvima masovnog komuniciranja. Ono što je1969. godine počelo kao projekt američkog ministarstvaobrane, u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenihinstitucija, danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijunakorisnika po cijelom svijetu,a njihov broj mjesečno rasteza milijun novih.Načelo povezivanja računalau Internet prilično je jednostavno.Onaj tko želi pružitisvoje informacije svjetskoj internetskojzajednici treba nabavitiodgovarajuću opremu,povezati se na komunikacijskuinfrastrukturu, registrirati se i""-'"'•''•"•'"""tako postaje čvorom u mrežikojoj može pristupiti svakikorisnik iz bilo kojeg dijela s M,R« «l »4, »»tis "Zl 'M'svijeta. Pojavom komercijalnihdavatelja usluga nestaje i potrebaza nabavom opreme, valjajedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi, organiziratiih prema određenim pravilima i prenijeti na računalokoje je čvor na mreži.\fi,i, i,AS,t,s duH bMf of lUFROU .SA. ruilmd_• • • • • - • " • ••• '••• d•"•" •'•'-'•"• .a •Stranica Udruženja za istraživanje šumarstvavanja, od religije i politike, znanosti i umjetnosti pa do onihnajbezazlenijih i najbizarnijih, koje nije na raspolaganju korisnicimaInterneta. Stoga valja spomenuti usluge što ih svjetskamreža pruža svojim korisnicima. Iako je tih uslugamnogo, ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije, a to suWWW (World Wide Web), svjetska mreža za tekstualne islikovne sadržaje, i elektronička pošta (e-mail) za razmjenuporuka i datoteka.Načelo WWW-a izuzetno je jednostavno za korištenje. Informacijesu organizirane u tzv. web stranice, koje sadrže tekstualnei slikovne podatke o nekoj temi. Korisnik te podatkemože čitati, otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom računalu.Neki su objekti na ekranuaktivni, u sebi sadrže veze(tzv. linkove) prema drugimstranicama te vas pritiskomtipke miša vode na odabranutemu. Veze vas mogu upućivatina bilo koju lokaciju bilogdje na svijetu. Postupak trajevrlo kratko pa se u nekolikosekundi iz Hrvatske možeotići do Amerike, načas skoknutido Japana ili pogledatikakvo je vrijeme u Australiji.Osnovno je načelo da nijevažno gdje se informacijanalazi, već kako do nje doći.Zbog takve organizacije Internetbi još više od televizije odgovarao pojmu globalnogsela. Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv. URL)preko koje im se može izravno pristupiti.Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam omogućujeda putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetušaljete pisma i datoteke, a one do odredišta dolaze gotovotrenutno. Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno naklasičnu neusporediva, nije čudno da se klasična pošta uinternetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv.snail-mail). Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ilikratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Americi,a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen, pa je umjestoone užasno duge adrese Direkcije "Hrvatskih šuma",primjerice, dovoljno upisati direkcija@hrsume.tel.hr i možeteČasopis Hrvatske šume/ 25

iti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju. Za to je najbolje koristiti specijalizirane preadresom.traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu,Korištenje navedenih usluga, uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit oiranijih servisa, potpuno je besplatno. Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdjepaušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje. Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njegopulsa.va je jedinstvena adresa http://yahoo.com) i Altavista (http://www. altavista.digital. com).UVJETI ZA PRISTUPU Hrvatskoj se počeci InternetaPošto se pristupi tim stranicama, u okvir se otipka željenipojam i udaljeno će računalovežu uz osnivanjeEjaaza nekoliko sekundi dati podatkeo svim stranicama naCARNETA, akademskeo zmreže računala koja je osnovana• S^H^^^V I VVrlcoiiie toInternetu na kojima se1991. godine. U počet­ku je bila zamišljena kaonavedeni pojam spominje.Pojmove valja birati pažljivo.mreža akademskih ustanovaJAko na primjer upišete riječda bi kasnije postupno obuhvaćalai ostale korisnike. Dan­pronaći 518.093 mjesta na"oak" (engl.hrast),Altavista ćeas u Hrvatskoj ima više davateljausluga, od kojih trebaistaknuti HPT, čija je usluganajkvalitetnija, ali nažalost inajskuplja.S pojavom HPT-a kao davateljakojima se spominje hrast, amnoga sa šumarstvom nemajunikakve veze.Želite li saznati nešto višeo šumarstvu, preporučamovam da posjetite nekolikousluga i "Hrvatskemjesta.To je prije svega Met­Stranica Švedske šumarske službešume" priključuju se na Internetla, finski šumarski institut kojite su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Interla,Direkciju, čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu, a adresa je/!«|j.-//MWM'.mef/fl.J/. Švedska šumarska služpristupna Internet i korištenje njegovih usluga. S fantastičnim ba može se pronaći na http://wiiw-forest.slu.se/, ali je nažalostrastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku. lUFRO, Međunarodnate se nadamo da će i "Hrvatske šume" uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija, ima svoje strantivneusluge putem vlastitihice na http://iufro.boku.ac.at/web stranica.. Zanimljive su i stranice,„ £., ,_ E) fffW 8 H^^Da bi pojedinac pristupio o r lA S FS:.. S & ^i' 2nezavisne istraživačke organizacijeEuropean Forest In­-a. 1^ id,, B.,.i,h„.«rj,.«,»i^ Bw*Bj.i, BF«*O"-.HB«„««Internetu mora posjedovatiračunalo (ili pristup računalu),Zalesina - Educational and £xpenmentiil Forest Areastitute {http://efi.joensuu.fi).modem (uređaj za pr­Nahttp://ijenos digitalnih podatakawww.forestnet.com nalaze seputem telefonske linije),elektronska izdanja časopisaodgovarajući softver te"Forest Products Equipmentotvoren korisnički račun kodMagazine", "Logging andnekog davatelja usluga. ZaSawmilling Journal" tepuni doživljaj preporuča seračunalo s Pentium procesorom,kolor monitorom i brzimmodemom (28.800 bpsi više) te operativni sustavWindows 95. Za pretraživan- Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotarumnoštvo drugih podataka vezanihuz proizvođače šumarskeopreme.Postoji još mnogo zanimljivihstranica koje vrijedi posjetiti,što naravno ovisi o injeInterneta nisu potrebna osobita informatička znanja, teresima pojedinca, ah je sigurno da će svatko pronaći neštodovoljno je poznavati osnove rada s računalom, stoje, medu zanimljivo.ostahm, i omogućilo njegov golem rast. Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljajudominira engleski jezik, snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže, bilo lokalne ili globalne, ikoji njime vladaju.ADRESE KOJE VALJA POSJETITINe treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastupljenona svjetskoj računalskoj mreži. Informacija ima mnogo,zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva, pa je osnovniproblem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu intimedio općeg svjetskog informatičkog sustava. Iako je jošuvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitkemože očekivati od Interneta, raduje da sve veći broj tvrtkiodlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu, a sve je češćislučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija prekomreže. U svakom slučaju, zaneniarvanje važnosti Internetamože biti pogubno. U doba neizbježne globalne komunikacijeu tome je itekeko važno sudjelovati.26 /Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO I KLIMABura uborovimKako većim V ^ ^ ^ ^^^ ^ -^^ ^proredom isumamaprorjeđivanjemkrošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otpornijimna orkanske udare burePiše Ivan ŠimićSudbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenihćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šumama. Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju jeobrađivao tijekom školovanja, što na kušnju stavlja njegovestručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito.S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranupoprimaju obilježja park-šuma, što je posljedica intenzivnije fluktuacijeljudi. Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim objektimakako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje itako im se produžio vijek trajanja. Kako su borove šumske sastojinenajzastupljenije, to će se ovaj članak baviti uglavnom njima.IZAZOV ŠUMARIMAJedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjevernivjetar, bura, koji ostavlja traga na arhitekturi, ljudima pa i u biljnomsvijetu. U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanosećištetu mnogim materijalnim dobrima, uključujući i šumske sastojine.Tako,na primjer, u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlojaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 km/ha te s udarima 100 do120 km/ha. Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do triorkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 km/ha, a udari povremenodosegnu i više od 150, čak 200 km/ha. Podaci posljednjih desetak godina,koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj, pokazuju da jeblokovska bura rjeđa od velebitske, ali su njeni udari jači. Uzrok leži ureljefu toga kraja. Nigdje se, naime, na jadranskoj obali vrletno i impresivnobrdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova.Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera, alije cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranjemože primijeniti na širem području.Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio timuvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku. Prilagodljivostnekog sustava, u ovom slučaju biogeocenoze, uvjet je njegoveuravnoteženosti i opstanka. Čovjek kao nedjeljivi dio prirodetreba znati djelovati u tom smjeru.Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najvišepa njih bura posebno ugrožava, pogotovo ako se u borovim sastojinamana nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume. Bor nekadnije bio poželjna vrsta, ali s promjenom gospodarskih uvjeta, tj. s razvojemturizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskimugođajima. U tom su smislu borove sastojine poželjne, poglavito uturističkim krajevima. Danas je većina park-šuma u hrvatskom primorjunezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa.Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost naopasnost koju nosi bura. Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negativniekološki element izazov je za svakog šumara, stoga valja početibarem s ovakvim teoretskimrazmatranjem.Rezistentnost sustava kao što ješumska sastojina ne možemopostići akutnim zahvatima nego tomora biti plod smišljenog i sustavnograda. Dakle, ključ rješenjaleži u sustavnom uređenju takvihšuma. Kaže se daje šuma učiteljicaživota. Promatrajući prirodu uborovim sastojinama izloženimjakim naletima vjetra uočavamoneke pojave na osnovi kojih bismomogli utvrditi pravila našegdjelovanja.MJERE ZAŠTITELako uočavamo da su borova stablakoja se razvijaju na širem prostoruotpornija na jak vjetar negostabla u gustom sklopu.Već se naprvi pogled uočava morfološka različitostmedu tim stablima. Stabla koja su zauzimala veći dio pedosferei atmosfere fizikalno su stabilnija. Tome u prvom redu pridonosinjihov niži rast pa je niže i težište tijela, a kako je i u tlu dovoljnoprostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatnustabilnost. Te dvije fizikalne osobine stabla, uvjetovane njegovimekološkim karakteristikama, navode nas na sasvim određene zaključke.Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izloženejakim udarima vjetra smanji visina stabala, što bi ih učinilo otpornijima.Tajse parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom. Dakle,intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja, ali bi prethodnoipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative.Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja.Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljemprorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru. Kodtakvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane nastablu. Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće: zaštita reza, načinreza, odabir grana i vrijeme rezanja. Idealno vrijeme rezanja je ranoproljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoritiranu. Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugrozitipovršinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnompresjeku. Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila koradebla. Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane, i tonajprije rez odozdo pa onda odozgo. Kada odstranimo glavninu graneodstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla, ponavljajući isteradnje pilom.Dakle, iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sveslučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati, valja se znati služiti stečenimznanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak.I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekihpoteškoća mogao pomoći da manje lutamo.Časopis Hrvatske šume/ 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVAKako je Europa ostala bez šumaStanje sa šumskim površinama u Europi postaje do l

na zemlji način na koji duga polja kao oštriceprodiru u šumsku masu.Potražnja za drvom je uznemiravajućonibrzinom rasla već pnje XVI. stoljeća i zbograzvoja manufaktura i svih industrija kojeupotrebljavaju vatru. Primjera radi, u Francuskojblizu Dijona 1315-1317., da bi sehranilo šest peći koje proizvode pločice odpečene gline, u obližnjoj šumi rade 423 drvosječe,a drvo prenose 334 radnika. U svemu,bilo je zaista mnogo zahtjeva na šumskobogatstvo, za koje se vodi žestoka borba jerga samo naizgled ima u izobilju. Čak ni uono vrijeme potencijal goriva jedne šumene može se usporediti niti s vrlo skromnimrudnikom ugljena, a treba i čekati dvadesetdo trideset godina da se obnovi. Za vrijemetridesetgodišnjegrata (1618.-1648.) Šveđani,da bi došli do novca, obaraju beskrajne šumskemase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasnijevelika područja osvojio pijesak. U FancuskojXVIII. stoljeća, kada se situacija sašumama krajnje zaoštrava, samo jednakovačnica troši toliko drva kao neki omanjigrad. U Wieliczi, u Poljskoj, od 1724. morase odustati od eksploatacije velikog rudnikakamene soli, sve zbog opustošenosti okolnihNAJUGUJOS GOREBijesni seljani posvuda se žale nakovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu neostavljajući dovoljno goriva čak ni za pekarskepeći. A ogrjevno drvo i drvo za kuhanjemora biti nadohvat ruke. Doprematiga s udaljenosti veće od 30 kilometarapreskupo je, osim ako se prijevoz ne obavljariječnim putem ili morem. Međutim, ovosnabdijevanje ima svoje granice i većinagradova mora se zadovoljiti s onim što senade u blizini. Situacija je teža i nestašicadrveta očitija što se više ide prema juguEurope. Španjolski humanist Antonio deGuevara zabilježio je da je u njegovomgradu gorivo skuplje od onog što se kuha uloncu.Golema potražnja za drvom podrazumijevai veUku transportnu organizaciju, održavanjevodenih puteva koji služe za plovidbu(od XIV. stoljeća beskrajne drvne splavisilaze poljskim i ruskim rijekama sve do Baltika)te široku trgovačku mrežu. Ipak, čak iu šumom obdarenim zemljama drvo je svakimdanom sve rjeđe. Trebalo bi ga boljeiskorištavati, no to se ne pokušava ni u staklanama,ni u kovačnicama. Kada se područjeopskrbe jedne tvornice na vatru previšeproširi i troškovi porastu, najviše što sepoduzima je smanjenje aktivnosti ili preseljenjena drugo mjesto. Prema proračunustručnjaka, u razdoblju koje je prethodiloXVIII. stoljeću jedna je prosječna kovačnicasama trošila proizvodnju drva s 2000 hašuma.Potražnja drva, naravno, nadmašuje proizvodnju- posljedica je velika napregnutostcijena. Francuski ekonomist XVIII. stoljećaSully u svojoj "Kraljevskoj ekonomiji" idetako daleko da tvrdi kako "svim proizvodimapotrebnim za život neprestano raste cijenai daje tome uzrok sve veća rijetkost drva"!Suvremeni kroničar bilježi:"Trgovina drvomje uVogezima (Francuska) postala zanimanjemsvih stanovnika: natječu se tko će višestabala posjeći i šume će za kratko vrijemebiti potpuno uništene."Situacija sa šumskim površinama u Europipostaje do kraja XVIII. stoljeća uistinudramatična. Pnje revolucije kamenog ugljenaizvan pandža civilizacije koliko-tolikoostaju samo skandinavske šume i šumskilanac između Moskve i Arhangelska. Nadzornad preostalim šumskim rezervamanagoni europske vlade u razdoblju prosvijećenogapsolutizma da donesu brojnezabrane i zakone. Tako je "Šumski red"kraljice MarijeTerezije tiskan 1796. i na hrvatskomjeziku. Osnivaju se moderniješumarije i šumarska služba, organiziraju sešumarska društva, postavljaju se temeljiekološke svijesti i moderne šumarske znanosti.Proces je to koji traje sve do danas i ukojem nema opuštanja. Rezulati su, bar uEuropi, ipak vidljivi. Čovjek uvida da suSVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenjatiodnos prema njima.Časopis Hrvatske šume/ 29

KULTURNA POVIJEST SUMAZastoje važna zlatna grana"Zlatna grana" Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik ojednom davno prošlom vremenu, ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijeststvara u svom odnosu prema prirodiPiše dr. Darko PoišekU'antiHko doba šumski predio pored jezeraNemi, u kotlini talijanskih Albijskihgora, bio je poprište (udne tragedije kojase stalno ponavljala. Na sjevernoj obali jezeranalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dijane,boginje šume, lova i plodnosti. U svetomgaju raslo je drvo kod kojega se u svako dobadana, a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjetistrašna ljudska prilika što se krije i vreba. To jebio svećenik i ubojica, a išovjek koji ga je tražioubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniškipoložaj. Kada bi ga ubio, zadržavao se na tompoložaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji.U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije segrane nisu smjele lomiti. Samo je odbjegli rob smioodlomiti jednu granu. Uspjeh u tom pokušajudavao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenikom.Kada bi ga ubio, postao bi kralj šume. Poopćem mišljenju Rimljana, sudbonosna grana bilaje zlatna grana, grana koju je Eneja odlomio prijenegoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih.Ovo je navod s početka knjige "Zlatnagrana", klasičnog djela kulturne i prirodnepovijesti, etnologije i antropologije, škotskogantropologa Jamesa Georga Frazera (1854.-1941.). Rijetka djela uspijevaju sintetiziratikulturnu povijest tako da se vezanost za prirodupokazuje kao najdominantnija osobina.Iz upravo ispričane epizode o nemijskomgaju, Frazer na više od 6000 stranica u 12tomova razvija "najveću znanstvenvi odisejusuvremenog humanizma", u kojoj se osvjetljavagolemi mozaik ljudskih vjerovanja,običaja i obreda, raznovrsnih oblika čovjekovaodnosa prema prirodi, a posebno prema"duhu bilja"- mozaik koji tvori jezgru ljudskosti.Zastoje u našoj kulturnoj povijesti "zlatnagrana" tako važna?OBOŽAVANJE DRVEĆASuvremeni civilizirani čovjek često zaboravljakoliko je ovisan o prirodi - plodnostibilja, o vremenskim prilikama i izmjenigodišnjih doba - i koliko je jako nekoćmoralo biti poštovanje prema njoj. Unatočtom zaboravu, u danas još postojećim značajnimritualima zadržava se to poštovanje.Kićenje božičnog drva, maslinova grana uvrijeme Pepelnice, imela za Advent, svibanjskodrvo, isticanje zimzelenog drva nakonizgradnje krovišta, polaganje uskršnjih jajau travicu, spaljivanje fašnika napravljenogod granja i slame (simbol zime i smanjeneplodnosti) ,Jurj evo, sve su to samo simboličnioblici obožavanja bilja i drveća, pažnje ipoštovanja prema prirodi. Ali, unatoč ritualiziranompoštovanju suvremenije čovjekzaboravio njihovo nekoć dominantnoznačenje. Osim antropologa i etnologa, danasviše nitko ne zna da se datumi naših svetkovinapodudaraju s vremenom u kojemsu se održavale i svetkovine i bitni kulturnidogađaji gotovo otkad postoji čovjek, jerse tih dana zbivaju važne prirodnepromjene.Božić i Uskrs, rođenje novoga kralja i njegovouskrsnuće, samo su kršćanskomonoteističkereinkarnacije magijskih rituala.Tadva najvažnija kršćanska datuma slavese u vrijeme solsticija kada je plodnost prirodesmanjena, odnosno kad se ona ponovobudi. Nije čudno da su te kalendarskepromjene od vremena "prvih ljudi" do danasostavile značajne kulturne tragove. Ubojstvokralja šuma u nemijskom gaju i vladavinanovoga kralja, izmjena kraljeva koji doslovnoili simobično čuvaju plodnost, a kulturnoizražavaju prirodne mijenje, dobar je povodza pisanje cjelokupne antropološke povijesti,za Frazerovu "Zlatnu granu". Ali da biopisao transformacije tih rudimentarnihmagijskih postupaka u elaborirane, poli imonoteističke religije, Frazeru su potrebnejoš neke kulturno-prirodne kategorije: kategorijeobožavanja i zabrana, odnosno totemai tabua. Zabrane su uvijek vezane uzobožavanja pa je, shodno tome, obožavanjedrveća (i plodnosti) izravno utjecalo nazabranu sječe drva i neizravno na zabrane uvezi s plodnošću, tj. zabrane spolnog općen­ja-U skraćenoj verziji "Zlatne grane" (850stranica) dostupnoj našem čitatelju, povezanostšume i kulturne povijesti najdetaljnijese obraduje u poglavljima "Obožavanjedrveća", "Ostaci obožavanja drveća u modernojEuropi" i "Ubojstvo duha drveta"."U vjerskoj povijesti arijevske rase u Europi,obožavanje drveća igralo je važnu ulogu",kaže Frazer.Ništa prirodnije, jer je u praskozorje povijestiEuropa bila prekrivena golemim prašumama ukojima su raspršene krlevine morale izgledati kaootočići u oceanu zelenila. Herzenska šuma prostiralase istoćno do Rajne unedogled u nepoznatudaljinu; Germani kod kojih se Cezar raspitivaogovorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseca,a nisu joj vidjeli kraj. U Engleskoj, šume Kenta,Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Anderide,koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni diootoka. Izgleda da se prostirala i zapadno, sve dodruge šume koja se opet širila od Hampshirea doDevona...... Kod Germana su šume bile najstarija svetišta.Germani su imali svete gajeve gdje god su bili.Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidjetipo okrutnoj kazni koju su stari njemački zakoniodredili za one što bi se usudili oljuštiti koruživog drveta. Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga zaoguljeni dio drveta, a krivca su tjerali da trči okodrveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju okostabla. Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamijeniživim dijelom tijela krivca; kazna je bila životza život, život čovjeka za život drveta.Svima je poznato obožavanje hrasta kodkeltskih Druida. Litvanci su obožavali izuzetnovelike hrastove od kojih su dobivali proročanskeodgovore. Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu.Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenadaumrijeti u tom gaju ili ostati sakat. U Eskupalovomsvetištu na Kosu, pod prijetnjom kazne odi 000 drahmi, bilo je zabranjeno sjeći čemprese.Na Forumu, središtu rimskog života, Romulovosveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremenacarstva. Na padini Palatina rastao je drijen kojise smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu.Medu ugrofinskim plemenima pogansko hogosluženjeobavljalo se u svetim gajevima koji suuvijek bili ograđeni...... Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje30 /Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima. U mjestu Grbalj uDalmaciji kaže se da medu velikim bukvama ihrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i dušei tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostatibogalj za cijeli život. Ako se drvosječa boji dastablo koje je posjekao pripada toj vrsti, on moraodsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i toistom sjekirom kojom je posjekao drvo. Ovo čegaluvati od zla, premda je drvo jedno od onih sdušom...... Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živabića s njima se postupa kao s muškim i ženskimbićima koja se mogu vjenčati, ne samo u poetskomi figurativnom smislu... Ponekad se vjerujeda duše mrtvnih oživljavaju drveće. Dijer, plemeu centralnoj Australiji, smatra izvjesno drveće vrlosvetim. Oni vjeruju da su ta stabla njihovireinkarnirani oćevi. Neko filipinsko pleme vjerujeda i njihovi preci borave u drveću. Kada lišće šuština vjetru urođenici misle daje to glas duha; oninikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se nepoklone i ne zamole duh za oproštaj štonarušavaju njegov mir. Kod Ignorota svako seloima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predaka.Tom se drvetu prinose pokloni; ako mu naneki način naškode, vjeruju da će to selu donijetinesreću. Kada bi se to stablo posjeklo, selo i njegovistanovnici bili bi uništeni... Prema jednomkasnijem mišljenju, stablo nije tijelo nego samostan duha drveta koji ga može napustiti i vratitimu se kad hoće... Čak kada je drvo posjećeno,oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće,šumski se duh možda krije u korištenoj gradi tega prije ili nakon useljenja u novu kuću valjaumilostiviti.BLAGOTVORNE MOĆIOsim svetosti prebivališta duha drveta, drvopruža i blagotvorne moći. Maori, primjerice,smatraju da drveće ima moć da žene učiniplodnima. Ono je pupčanom vrpcom povezanos mitskim precima, pa su se donedavnosve pupčane vrpce novorođenčadi vješale onjih. Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo sistočne strane dobit će muško dijete, a akogaje zagrlila sa zapadne - žensko. Slični su seobredi s vješanjem posteljice o drvo ponavljalii kod starih Slavena.Spaljivanje karnevala također pripadaobožavanju duha drveća. Premda udanašnjim svetkovinama poprima razne oblike,lomača, štule, slama i osušene grane kojimase često ukrašava fašnik jasan su znak daje riječ o drvetu. No, zašto se on spaljuje akoje predmet obožavanja? Frazer nagađa daje"baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuježivotu čovjeka - boga", tj. svećenika zaštitnikadrveća, "potrebno da on umre nasilnomsmrću, jer je to jedini način da se njegovaduša sačuva od inače neizbježnog starenja.Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo pokojem se on drži na položaju dok ga jači nepogubi služi tome da se njegov božanski životsačuva u punoj snazi i da se prenese na nasljednikačim ta snaga počne opadati. Jer dokgod može održavati svoj položaj čvrstomrukom, njegova je prirodna snaga nesmanjena,dok njegov poraz od ruke drugogadokazuje da mu je snaga počela opadati." Amesopust, još jedan reziduuni magijskogživota, koji prati rušenje tabua, postaje slavljenovoga početka plodne godine.U očima primitivnog čovjeka cijeli je svijetživ, pa ni drveće naravno nije izuzetak.Magijski je čovjek vjerovao da može djelovatina sile prirode, udobrovoljiti ih pomoćusimpatičke magije, tj. pomoću postupaka kojinalik prirodnima pomažu prirodi da obnovisvoju plodnost. Kuglica na zimzelenomdrvcu i uskršnja jaja potiču plodnost, apromjena kraljeva i spaljivanje karnevalapomažu prirodi da se što prije riješi duhovaneplodnosti.Premda je između magijskog i današnjegčovjeka velika razlika, naša civilizacija jošuvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnihpotreba. Ne samo kao kuriozitete davnogadoba, kao primjere etnološkog bogatstva iliprimitivne naivnosti, nego i kao oslonce vlastitogakulturnog kalendara. A Frazerova"Zlatna grana", čiji smo tek neznatni djelićprikazali, ostat će trajni znanstveni i literarnispomenik o jednom davno prošlom vremenu,ali i o kulturnom bogatstvu koječovjek kroz povijest stvara u svom odnosuprema prirodi.Časopis Hrvatske šume/ 31

IN MEMORiAMAdolf Malekživot Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanici,gdje se i opraštamo od njega. Završivši osnovnu školu,naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskojškoli u Karlovcu. Šumarija Daruvar podarila mu je prvo revirničkozaposlenje. Godine 1964. započeo je studij šumarstvana Šumarskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1970. promoviranu diplomiranoga inženjera šumarstva. Radni je vijeknastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar,najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma, a zatim iiskorištavanju šuma. Godine 1977. nastavio je zahtjevnijirad u bjelovarskome pogonu šumskoga "Autotransporta",a 1983. godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogona.Godine 1992. započeo je rad u Direkciji "Hrvatskih šuma"u Zagrebu, najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća,a od 1995. rukovoditelja razvojno-planske službe, na kojojga je dužnosti zatekla iznenadna smrt.Za sve vrijeme šumarničkoga posla. Ado nije bio samozaposlenik; bio je i djelatnik i promicatelj struke. Tako su izanjega ostale pošumljene i njegovane šumske papučkepovršine, uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjernabjelovarska jedinica "Hrvatskih šuma" za prometanjedrvom. Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta,mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla,neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti. Jedino su setu, medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše,mogla naći uvezana sva godišta "Mehanizacije šumarstva",čiji je 1991. godine Ado postao gospodarski tajnik, pa tajnikuredništva i član uredničkoga vijeća. Kako ne spomenutida je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga"Autotransporta" potekla spoznaja o stvarnome opterećenjukamionskih hidrauličnih dizalica. 0 tome je sa suradnicimasvjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima, uVinkovcima i Splitu, ali i u dalekoj Švedskoj. Ado je na radnomemjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbinešumarskih radnih jedinica, pa i usustavljeno planiranje"Hrvatskih šuma" u okviru danih okolnosti.Ado Malek bio je mnogim poticajem, ostvarenjem, prinosomi skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrvatskeza sve vrijeme svoga službovanja. Njegov promicateljskirad također je pridonio da "Hrvatskim šumama"1994. godine bude dodijeljena časna godišnja državnanagrada tehničke kulture Faust Vrančić. Na raznim natjecanjimabio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskogagospodarstva Bjelovar, ali i autor naputaka, i učitelj, istvaratelj u mnogom smislu. S tim je povezan i njegov radna ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994. i 1995. godine.Svojim je radom dipl. ing. Ado Malek na radnome mjestustekao poštovanje i odanost suradnika. To najboljepotvrđuju riječi zaposlenika "Autotransporta" 1992. godine,prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju: "Sve namuzmite, ali nam ostavite upravitelja." Bolje se nije moglaiskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima, potičućiponajprije čovječni suodnos posla i radnika. Zato je biovoljen i poštovan. I na radu u Direkciji iskazivao je iste odlike,iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogimsastavnicama upitnome poslu, bile teže i prijepornije.Ado je bio Čeh. Te je korijene svjedočio na mnogi način.Ali, domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj. Obitelj je bilatemelj i poticaj za mnogi napor. Sa suprugom Radmilomsvojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskojpodario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaroslava,koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelskestruke.A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca, struka bez jošmnogoga Adina prinosa. Njegovo umijeće darivanja mira,vjera u posao, predanost, iznimni, često neprimjetan mar,čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti. Neizbrisivo jenjegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu, makako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći,odnoseći mu život, odnoseći ga od bližnjih, gaseći duh odanogavjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji. Adinapovučenost, suzdržanost, pa gotovo i stidljiva nenametljivost,darovala mu je energiju i iskustvo, jer je on sa svojimokruženjem i poslom volio i patio.Ado, nek Ti humak kite cvijećem. Život si. Ado, produžiodjecom, posađenim drvom i napisanom riječju. Zato za Tebeprestati živjeti ne znači umrijeti. Smiri se. Ado, i počini upoljupcu Gospodnjem. Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu. Pamtimo. Bio si s nama, radiosi s nama, ostaješ s nama! Više ne bi ni želio da se govori.Poštujmo to!Dragi Ado,lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemjekoju si toliko volio i štovao."Hrvatske šume"32 /Časopis Hrvatske šume