Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ - Splitsko ...

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ - Splitsko ... Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ - Splitsko ...

V. IZNOS ZAKUPA (koje ubire “Biokovka”)U <strong>za</strong>kup smo dali prostore <strong>za</strong>:- pedikerski salon (od kojeg ubiremo mjesečno 1.156,20 kn)- frizerski salon( od kojeg ubiremo mjesečno 1.845,00 kn)- prostor <strong>za</strong> bankomat –OTP banka ( mjesečni iznos 1.291,50 kn)- prostor dijela krova <strong>za</strong> antenu HT (od kojeg mjesečno ubiremo5.375,10kn) U mjesečnu naknadu je uključen PDV.Ukupan godišnji prihod od <strong>za</strong>kupa iznosio je 90.011,62 knVI.SUDSKI SPOROVI I OVRHESudski sporovi – do dana podnošenja izvješća:- U tijeku je pred Općinskim sudom u Splitu spor <strong>za</strong> naknadu štete zbog propusta u liječenju, solidarnouz prvotuženi KBC Split, po tužbi pacijenta Danijela Kužića iz Staševice. Odštetni <strong>za</strong>htjev – VPS -iznosi 2.500.000,00 kn.- Ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> isti slučaj, roditelji tužitelja D.Kužića potražuju svaki po 220.000,00 kn zbog trajnoginvaliditeta sina.- Spor s NK “Imotski” u kojem “Biokovka” kao tužitelj potražuje glavnicu od 45.231,50 kn na imeneplaćenog računa <strong>za</strong> boravak nogometaša na pripremama, okončan je, po žalbi tuženika,pravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu 13.01.2011.g., prema kojoj je tuženik dužanisplatiti tužitelju naznačeni iznos sa <strong>za</strong>konskim kamatama. Tužitelj je prihvatio prijdlog <strong>za</strong> nagodbutuženika, prema kojoj je tuženik dužan isplatiti tužitelju ukupan iznos od 60.000,00 kn u 12 mjesečnihrata po 5.000,00 kn. Tuženik uredno podmiruje rate po nagodbi- Pred Općinskim sudom u Makarskoj pravomoćno su okončana dva kaznena postupka koje je“Biokovka” pokrenula zbog kaznenog djela prijevare učinjenih neplaćanjem računa <strong>za</strong> ljetovanje:- Milorad Smiljanić iz Rovinja, s privremenim boravištem u Novom Sadu – Srbija, osuđen je10.06.2010.g. na kaznu <strong>za</strong>tvora u trajanju od 5 mjeseci, uvjetno 1 god., a “Biokovci” je, kao oštećenikudosuđen imovinskopravni <strong>za</strong>htjev u iznosu od 10.643,50 kn, koji nije dobrovoljno plaćen. Žalba D.O.odbijena presudom Županijskog suda 16.09.2010.g. U tijeku je opoziv uvjetne osude i izricanje kazne<strong>za</strong>tvora.- Milan Akmadžić iz Osijeka osuđen je 08.02.2011.g. na kaznu <strong>za</strong>tvora u trajanju od 6 mjeseci,uvjetno 2 god., a “Biokovci” je, kao oštećeniku dosuđen imovinskopravni <strong>za</strong>htjev u iznosu od 8.259,50kn, koji nije dobrovoljno plaćen. U tijeku je opoziv uvjetne osude i izricanje kazne <strong>za</strong>tvora.Prvi osuđenik je trenutačno nedostupan – u Srbiji, a drugi je na izdržavanju <strong>za</strong>tvorske kazne radidrugih k.d.- 13.09.2011.g. "Biokovka" je kao tužitelj pokrenula sudski spor protiv bivšeg radnika,dr.med. Sandra Miše, specijaliste fizijatra, radi isplate naknade štete zbog neizvršenjaugovora o specijali<strong>za</strong>ciji, u iznosu od 65.055,88 kn. Glavna rasprava je <strong>za</strong>ključena iočekuje se donošenje presude.Ovrhe – do dana podnošenja izvješća – u odnosu na prošlogodišnje izvješće:- Ovrv. 97/06 odnosno pravomoćno i ovršno rješenje javnog bilježnika od 11. 4. 2006.godine protiv ovršenika MATE KURILJA iz Makarske radi naplate novčane tražbine od41.742,00 kune proizišle iz Ugovora o organiziranju svadbene večere 29. siječnja 2005. godine– nenaplaćeno.- Ovrv. 547/ 07 predmet koji se još vodi kod javnog bilježnika Ante Barbića od 18. 12. 2007.godine protiv ovršenika IVANA SOVULJA radi naplate novčane tražbine od 23.154,00 kuneproi<strong>za</strong>šle iz Ugovora o organiziranju svadbene večere 2. 6. 2007. godine, nenaplaćeno.


- Ovrv. 429/ 08 predmet koji se još vodi kod javnog bilježnika Ante Barbića od 11. 12. 2008.godine protiv ovršenika HNK „Trogir“ Trogir radi naplate novčane tražbine od 59.884,00 kune <strong>za</strong>pružene hotelsko ugostiteljske usluge od 16. 2. do 26. 2. 2008. godine, nenaplaćeno.VII.ULAGANJA U PRETHODNIM GODINAMAOPIS 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.I. IZVORFINANCIRANJASredstva Županije 1.000.000 900.000 1.000.000 1.318.795 600.726Vlastita sredstva 1.968.992 2.497.850 3.305.467 4.069.925 1.841.574UKUPNO: 2.968.992 3.412.850 4.305.467 5.388.720 2.442.300II. OPISULAGANJAUlaganje u- - - 163.048zemljišteUlaganje na tuđoj- - - 236.191imoviniUlaganje u glavni 1.381.109 2.325.026 2.907.854 3.561.120 1.573.412objektSobni namještaj,uredska oprema 250.330. 299.769 116.470 394.499 648.276Komunikacijska 29.016 55.744 23.695 99.799 9.895opremaOprema <strong>za</strong>16.169 18.700 469.401 44.003 56.898održavanjeMedicinska ilaboratorijska opre. 871.267 41.294 69.245 69.245 34.736Instrumenti, uređajii strojevi 6.550 76.354 143.440 57790 46.681Uređaji i strojevi 72.969 90.760 416.206Automobil 252.663 124.484 - 750Nematerijalna450.878 346.819 71.652341.582 252.540imovinaUKUPNO: 2.968.992 3.412.850 4.305.467 5.388.720 2.442.300


IZNOS ULAGANJA PO IZVORU FINANCIRANJA2007. godina –ukupno 2.968.992 kuna<strong>Specijalna</strong> <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> «Biokovka» - Makarska, je oddecentraliziranih sredstava iz Županije <strong>za</strong> 2007. godinu dobila 1.000.000,00 kuna i to <strong>za</strong><strong>medicinsku</strong> opremu 841.400,00 kuna, a 158.600,00 kuna <strong>za</strong> izradu projekta <strong>za</strong> renoviranje «C» dijela.Iz vlastitih sredstava <strong>za</strong> kapitalna ulaganja Ustanova je izdvojila 1.968.992,00 kuna.2008. godina – ukupno 3.412.850 kuna<strong>Specijalna</strong> <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> «Biokovka» - Makarska, je oddecentraliziranih sredstava iz Županije <strong>za</strong> 2008. godinu dobila 900.000,00 kuna i to <strong>za</strong> uvođenjeklimati<strong>za</strong>cijskog sustava u «A» dijelu Ustanove.Iz vlastitih sredstava <strong>za</strong> kapitalna ulaganja Ustanova je izdvojila 2.497.850,00 kuna.2009.godina – ukupno 4.305.467 kuna<strong>Specijalna</strong> <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> «Biokovka» - Makarska, je oddecentraliziranih sredstava iz Županije <strong>za</strong> 2009. godinu dobila 1.000.000,00 kuna i to <strong>za</strong> dovršenjeuvođenja klimati<strong>za</strong>cijskog sustava u „A“ dijelu Ustanove (sobe 500, 600, 700, 800, 900) i izraduprojekta <strong>za</strong> diletaciju „A“ i „B“ dijela.Iz vlastitih sredstava <strong>za</strong> kapitalna ulaganja Ustanova je izdvojila 3.305.467,00 kuna.2010.godina – ukupno 5.388.720kunaBiokovka je od decentraliziranih sredstava dobila 1.318.795 kuna i to:- radovi na sanaciji kuhinje 575.032,44 kn- uređenje fasade na A dijelu 59.203,83 kn- radovi na sanciji bazena 277.683,90 kn- Fango aparat 69.245,31 kn- oprema <strong>za</strong> kuhinju 86.056,51 kn- kombinirani stroj <strong>za</strong> sladoled 196.800,00 kn- ulaganja na strojarnici 54.773,01 knIz vlastitih sredstava <strong>za</strong> kapitalna ulaganja Ustanova je izdvojila 4.069.925,00 kn2011.godine – ukupno 2.442.300 kunaBiokovka je od decentraliziranih sredstava dobila svega 600.726,00 kuna- <strong>za</strong> rekonstrukciju ventilacijskog sustava u kuhinji 600.726,00 kn


VIII.BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIHNa dan 31.12.2011. imamo ukupno 181 <strong>za</strong>poslenih, i to 57 zdravstvenih djelatnika i 124administrativno, ugostiteljskih i tehničkih djelatnika (33,91% : 66,09%). Od ukupnog broja 144djelatnika ima Ugovor na neodređeno vrijeme, a 37 na određeno vrijeme.STRUČNA NEODREĐENO ODREĐENOSPREMAVRIJEMEVRIJEMEUKUPNONKV 18 11 29KV 23 4 27SSS 48 6 54VKV 11 1 12VŠS 29 15 44VSS 11 11SPECIJALISTI 4 - 4NEPLAĆENIDOPUST- - -UKUPNO: 144 37 181IXBRUTO PLAĆE ZA 2011.G.U 2011.g. ukupno je <strong>za</strong> bruto plaće utrošenoukupna neto plaća <strong>za</strong> ustanoviu iznosila je15.336.235,37 kn11.247.689,55 knProsjećna plaća po djelatniku <strong>za</strong> 2011.g.- bruto plaća 7.031,36 kn- neto plaća 5.156,84 knUdio bruto plaćeu rashodima poslovanja iznosi 50,55 %u ukupnim rashodima 46,79 %Ukupni rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene iznosili su 18.644.370,00 knUdio ukupnih rashoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>posleneu rashodima poslovanja 61,45 %u ukupnim rashodima 56,88 %


X. FINANCIJSKI PLAN ZA 2011.g. – reali<strong>za</strong>cijaGOD.PLANAZA 2011.OSTVARENOU 2011. INDEX 2011/2010. GODINI GODINU GODINIplan0 1 2 3 4 5R.B. O P I S OSTVARENO UI PRIHODI POSLOVANJA 34.983.019 36.748.358 35.040.893 95,361. Pomoći iz proračuna 0 0 0 0a Tekuće pomoći iz proračuna 0 0 0 02. Prihodi od financijske imovine 394.952 219.400 426.602 194,44a Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 273.292 146.100 265.869 181,98b Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 0 1.000 66.902 6.690,20c Prihodi od <strong>za</strong>kupa i iznajmljivanja imovine 121.660 72.300 93.831 129,783. Prihodi po posebnim propisima 16.642.777 15.479.000 16.879.896 109,05a Prihodi od HZZO-a po ugovoru 13.055.468 12.144.000 12.677.567 104,40b Ostali prihodi od HZZO-a (dopunsko, HZZOZZR) 3.587.309 3.335.000 3.947.679 118,384. Ostali prihodi 17.945.290 21.049.958 17.989.045 85,46a Prihodi od obavljanja osnovne i ugostit.djelatnosti 16.511.720 18.826.958 17.087.781 90,77b Prihodi iz proračuna <strong>za</strong> nabavu nefinan. imovine 1.318.795 2.110.000 600.726 28,47c Prihodi od lječenja i participacije 114.775 113.000 300.538 265,97II RASHODI POSLOVANJA 29.538.803 30.415.162 30.340.314 99,761. Rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene 18.004.136 18.399.966 18.644.370 101,331.1 Plaće 14.790.548 14.932.489 15.336.234 102,711.2 Ostali rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene 665.158 901.945 685.397 75,991.3 Doprinosi na plaće 2.548.430 2.565.532 2.622.739 102,23a Doprinosi <strong>za</strong> mirovinsko osiguranje 27.119 28.668 23.357 81,48b Doprinosi <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje 2.274.122 2.287.800 2.365.475 103,40c Doprinosi <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje 247.189 249.064 233.903 93,922. Materijalni rashodi 11.454.018 11.900.631 11.604.288 97,512.1 Naknade troškova <strong>za</strong>poslenima 1.254.673 1.264.881 1.418.788 112,17a Službena putovanja 52.504 57.941 87.425 150.89b Nakn.<strong>za</strong> prijevoz,<strong>za</strong> rad na terenu i odvojeni život 1.141.120 1.116.940 1.239.560 110,98c Stručno usavršavanje <strong>za</strong>poslenika 61.049 90.000 91.803 102,012.2 Rashodi <strong>za</strong> materijal i energiju 7.449.800 7.870.100 7.147.682 90,82a Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 390.030 531.000 408.452 76,93b Materijal i sirovine 4.455.912 4.405.000 4.265..988 96,85c Energija 2.001.521 2.321.000 1.998.180 86,10d Materijal i dijelovi <strong>za</strong> tekuće i invest. održavanje 243.530 250.000 165.019 66,01e Sitni inventar i auto gume 358.807 363.100 310.043 85,392.3 Rashodi <strong>za</strong> usluge 2.379.328 2.391.750 2.597.504 108,61a Usluge telefona, pošte i prijevo<strong>za</strong> 315.011 311.000 260.776 83,85b Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 533.281 550.000 573.003 104,19c Usluge promidžbe i informiranja 57.184 62.900 59.964 95,34d Zakupnine i najamnine 59.963 44.500 41.553 93,38e Komunalne usluge 987.025 1.010.000 942.825 93,35f Zdravstvene i veterinarske usluge 155.064 155.000 161.055 103,91g Intelektualne i osobne usluge 125.381 82.500 278.129 172,59h Računske usluge 108.869 119.200 137.766 115,58i Ostale usluge 37.550 56.650 142.433 491,052.4 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 370.217 373.900 440.314 117,77a Nakn.<strong>za</strong> rad predst.i izvršnih tijela, povjerens.i sl. 51.948 50.900 51.948 102,06b Premije osiguranja 263.889 288.500 330.164 114,45c Reprezentacija 53.994 34.500 56.708 164,38d Članarine 0. 0 0 0e Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 386 0 1.494 03. Financijski rashodi 54.519 91.600 59.959 65,463.1 Ostali financijski rashodi 54.519 91.600 59.959 65,46a Bankarske usluge i usluge platnog prometa 39.186 47.600 38.878 81,68


Negativne tečajne razlike i valutna klauzula 4.317 900 15.689 1743,23c Zatezne kamate 1.994 1.700 1.675 98,53d Ostali nespomenuti financijski rashodi 9.022 32.365 3.717 11,494. Ostali rashodi 26.130 32.000 31.697 99,064.1 Kazne, penali i naknade štete 26.130 32.000 31.697 99,06a Naknade štete pravnim i fizičkim osobama 26.130 32.000 31.697 99,06III. VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA 5.444.216 6.333.196 4.700.579 74,23IV. MANJAK PRIHODA POSLOVANJA 0 0 0 0Višak prihoda poslovanja - preneseni 0 0 0 0Preneseni manjak 0 0 0 05. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 600 06. Prihodi od prodaje proizv.dugotrajne imovine 0 0 600 06.1 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 0 0 0 0a Uredska oprema i namještaj 0 0 600 06.2 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 0 0 0 0a Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 0 0 0 07. Rashodi <strong>za</strong> nabavu nefinancijske imovine 5.388.720 12.289.364 2.442.300 19,888. Rashodi <strong>za</strong> nabavu neproizvedene imovine 399.239 307.500 59.011 19,198.1 Zemljišta 163.048 307.500 0 08.2 Ulog na tuđoj imovini radi prava korištenja 236.191 0 0 08.3 Projektiranje 0 0 59.011 09 Rashodi <strong>za</strong> nabavu proizv.dugotrajne imovine 4.989.481 11.981.864 2.383.288 19,899.1 Građevinski objekti 3.561.120 9.051.944 1.573.412 17,38a Poslovni objekti 3.561.120 9.051.944 1.573.412 17,38b Stambeni objekti <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene 0 0 0 09.2 Postrojenja i oprema 1.081.542 2.817.320 796.486 29,00a Uredska oprema i namještaj 394.499 2.308.900 648.276 28,08b. Komunikacijska oprema 99.799 402.220 9.895 2,46c. Oprema <strong>za</strong> održavanje i <strong>za</strong>štitu 44.003 30.200 56.898 188,41d. Medicinska i laboratorijska oprema 69.245 0 34.736 0e. Instrumenti, uređaji i strojevi 57.790 76.000 46.681 61,43f. Uređaji,strojevi i oprema <strong>za</strong> ostale namjene 0 0 0 09.3 Prijevozna sredstva 0 0 750 0a Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 0 0 750 09.4 Nematerijalna proizvedena imovina 346.819 112.600 12.641 11,23a. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 346.819 112.600 12.641 11,23b. Umjetnička i znanstvena djela 0 0 0 0V. VIŠAK PRIHODA OD NEFINAN. IMOVINE 0 0 0 0VI. MANJAK PRIHODA OD NEFINAN. IMOVINE 5.388.720 12.289.364 2.441.700 19,87Višak prihoda od poslovanja - preneseni 0 0 0 0Manjak prihoda od nefinancijske imovine -preneseni 0 0 0 0Obračunati prihodi od prodaje nefinancij. imovine -nenaplać. 0 0 0 0VII. UKUPNI PRIHODI 34.983.019 36.748.358 35.041.493 95,36VIII. UKUPNI RASHODI 34.927.523 42.704.526 32.782.614 76,77IX. UKUPAN VIŠAK PRIHODA 55.496 0 2.258.879 0X. UKUPAN MANJAK PRIHODA 0 0 0 0Višak prihoda - preneseni 5.900.672 5.956.168 5.956.168 0Manjak prihoda - preneseni 0 0 0 0Manjak prihoda koji će se pokriti u slijedećem razd. 0 0 0 0Višak prihoda koji će se raspodijeliti u slijedećemraz. 5.956.168 0 8.215.047 0


Obračunati prihodi - nenaplaćeni 4.714.148 0. 4.871.562


Pregled izvršenih rashoda 2010. godine po izvoru financiranjaVRSTA TROŠKAIZVOR FINANCIRANJAHZZO SUFIN. KORISNIKA ŽUP. PRORAČUN VLASTITI PRIHODISVEUKUPNOplan ostvarenje plan ostvarenje plan ostvarenje plan ostvarenje plan ostvarenje3111 Plaće <strong>za</strong> redovan rad 14.932.489 15.336.235 15.336.2353112 Plaće u naravi3113 Plaće <strong>za</strong> prekovremeni rad3114 Plaće <strong>za</strong> posebne uvjete rada3121 Ostali rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene 901.945 685.397 901.945 685.3973131Doprinosi <strong>za</strong> mirovinskoosiguranje 28.668 23.357 28.668 23.357Doprinosi <strong>za</strong> obvezno3132 zdravstveno osiguranje 546.511 708.956 1.741.289 1.656.523 1.741.289 2.365.479Doprinosi <strong>za</strong> obvezno os.u3133 slučaju ne<strong>za</strong>p. 249.064 233.903 249.064 233.903.9033211 Službena putovanja 57.941 87.425 57.941 87.4253212Naknade <strong>za</strong> prijevoz, rad naterenu i odvojeni život 1.116.940 1.239.560 1.116.940 1.239.5603213Stručno usavršavanje<strong>za</strong>poslenika 90.000 91.803 90.000 91.8033214Ostale naknade troškova<strong>za</strong>poslenima3221Uredski materijal i ostalimaterijalni rashodi 531.000 408.452 531.000 408.4523222 Materijal i sirovine 4.405.000 4.265.988 4.405.000 4.265.9883223 Energija 2.321.000 1.998.180 2.321.000 1.998.1803224Materijal i dijelovi <strong>za</strong> tekuće iinv.održavanje 250.000 165.019 250.000 165.0193225 Sitni inventar i auto gume 363.100 310.042 363.100 310.0423227Službena,radna i <strong>za</strong>štitnaodjeća i obuća3231Usluge telefona, pošte iprijevo<strong>za</strong> 311.000 260.776 311.000 260.7763232Usluge tekućeg i inv.Održavanja 550.000 573.003 550.000 573.0033233Usluge promidžbe iinformiranja 62.900 59.964 62.900 59.9643234 Komunalne usluge 44.500 942.825 44.500 942.8253235 Zakupnine i najamnine 1.010.000 41.553 1.010.000 41.5533236Zdravstvene i veterinarskeusluge 155.000 161.055 155.000 161.0553237 Intelektualne i osobne usluge 82.500 278.129 82.500 278.1293238 Računalne usluge 119.200 137.766 119.200 137.7663239 Ostale usluge 56.650 142.433 56.650 142.433


Naknade troškova osobama3241 izvan radnog odnosa3291Nakn.<strong>za</strong> rad predst.iizvr.tijela, povjerenstava i sl. 50.900 51.948 50.900 51.9483292 Premije osiguranja 288.500 330.164 288.500 330.1643293 Reprezentacija 34.500 56.708 34.500 56.7083294 Članarine3295 Pristojbe i naknade 1.494 1.4943299Ostali nespomenuti rashodiposlovanja3422 Kamate <strong>za</strong> primljene <strong>za</strong>jmove 1.700 1.675 1.700 1.6753431Bankarske usluge i uslugeplatnog prometa 47.600 38.878 47.600 38.8783721Naknade građanima ikućanstvima u novcu3722Naknade građanima ikućanstvima u naravi4212 Poslovni objekti 2.110.000 600.726 6.941.944 972.686 9.051.944 1.573.4124221 Uredska oprema i namještaj 2.308.900 648.276 2.308.900 648.2764222 Komunikacijska oprema 402.220 9.895 402.220 9.8954223Oprema <strong>za</strong> održavanje i<strong>za</strong>štitu 30.200 56.898 30.200 56.898Medicinska i laboratorijska4224 oprema 0 34.735 0 34.7354225 Instrumenti,uređaji i strojevi 76.000 46.681 76.000 46.6814227Uređaji,strojevi i oprema <strong>za</strong>ostale namjene4231Prijevozna sredstva ucestovnom prometu4262Ulaganja u računalneprograme4264Ostala nematerijalnaproizvedena imovina 112.600 71.652 112.600 71.6524511Dodatna ulaganja nagrađevinskim objektima4521Dodatna ulaganja napostrojenjima i opremi4531Dodatna ulaganja naprijevoznim sredstvimaSVEUKUPNO 15.479.000 16.045.191 2.110.000 600.726 24.742.761 16.019.113 42.331.761 32.665.030


USTANOVA: "BIOKOVKA" - MakarskaREZULTATI TEKUĆEG POSLOVANJA* Izvor: Obra<strong>za</strong>c PR-RASR.br.OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJEAOP OPIS PLAN ZA 2011. IndeksiI-XII 2009. I-XII 2010. I-XII 2011.1 2 3 4 5 6 7 8(5/4) 9(6/5) 10(7/6)1. 492 UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 36.783.069 34.983.019 35.041.493 36.748.358 95,11 100,17 104,87* prihodi od HZZO-a17.205.391 16.642.777 16.879.896 15.479.000 96,73 101,42 91,70* prihodi od smještaja korisnika 17.542.246 16.511.720 16.833.131 18.826.958 94,13 101,95 111,84* prihodi iz županijskog proračuna1.000.000 1.318.795 600.726 2.110.000 131,88 45,55 351,24* prihodi <strong>za</strong> posebne namjene 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00* vlastiti prihodi 359.220 114.775 300.538 113.000 31,95 261,85 37,60* ostali prihodi i primici 676.212 394.952 427.202 219.400 58,41 108,17 51,362. 493 UKUPNI RASHODI I IZDACI 34.116.856 34.927.523 32.782.614 42.704.526 102,38 93,86 130,27* rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene 18.025.805 18.004.136 18.644.370 18.399.966 99,88 103,56 98,69* materijalni rashodi 11.442.113 11.454.018 11.604.288 11.900.631 100,10 101,31 102,55* rashodi <strong>za</strong> nabavu nefinancijske imovine 4.305.467 5.388.720 2.442.300 12.289.364 125,16 45,32 503,19* ostali rashodi i izdaci 343.471 80.649 91.656 114.565 23,48 113,65 124,993. 494 VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - tekući 2.666.213 55.496 2.258.879 2,08 4.070,35 0,004. 495MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA -tekući5.956.168 0,00 0,00 0,007. 498Višak prihoda i primitaka raspoloživ uslijedećem razdoblju5.900.672 5.956.168 8.215.047 0 100,94 137,93 0,008. 499Manjak prihoda i primitaka <strong>za</strong> pokrićeu sljedećem razdoblju0,00 0,00 0,00


R.B. PRIKAZ PRIHODA I RASHODA I - XII 2010. I - XII 2011. PLAN 2011.INDEX2011./2010.OSTVARENO/PLANIRANO2011.GODINE0 1 2 3 4 5 61. PRIHODI POSLOVANJA 34.983.019 35.040.893 36.748.358 100,17 95,362. RASHODI POSLOVANJA 29.538.803 30.340.314 30.415.162 102,72 99,753.VIŠAK PRIHODAPOSLOVANJA5.444.216 4.700.579 6.333.196 86,34 74,234. PRIHODI OD NEFIN.IMOVINE 0 600 0 0,00 0,005.RASHODI ZA NABAVUNEFIN.IMOVINE5.388.720 2.442.300 12.289.364 45,33 19,886.MANJAK PRIHODA ODNEFIN.IMOVINE5.388.720 2.441.700 12.289.364 45,32 19,877. UKUPNI PRIHODI 34.983.019 35.041.493 36.748.358 100,17 95,368. UKUPNI RASHODI 34.927.523 32.782.614 42.704.526 93,86 76,779. KONAČNI MANJAK PRIHODA 0 5.956.168 0,00 0,0010. KONAČNI VIŠAK PRIHODA 55.496 2.258.879 0 0 0,0011.PRENJETI MANJAK PRIHODAIZ PRETHODNE GODINE0,00 012.PRENJETI VIŠAK PRIHODA IZPRETHODNE GODINE5.900.672 5.956.168 5.956.168 100,94 10013.14.VIŠAK PRIHODA RASPOLOŽIVZA NAB.NEFIN.IM.USLJED.RAZD.MANJAK PRIHODA ZAPOKRIĆE U SLJEDEĆEMRAZDOBLJU5.956.168 8.215.047 0 137,93 00 0 0,00 015.OBRAČUNATI ANENAPLAĆENI PRIHODI4.714.148 4.871.562 0 103,34 016. NAŠE OBVEZE NA DAN 31.12. 5.000.578 2.879.350 0 57,58 017.NAŠA POTRAŽIVANJA NADAN 31.12.4.840.224 4.981.037 0 102,91 0


Prihodi poslovanja u razdoblju siječanj-prosinac 2011. godine u odnosu na isto razdoblje2010. godine veći su <strong>za</strong> 0,77%, a u odnosu na planirano manji su <strong>za</strong> 4,64%. U prihode poslovanja smoplanirali i prihod od Fonda <strong>za</strong> energetsku učinkovitost, ali na žalost isti nismo uspjeli ostvariti, tako dadolazi do manje ostvarenog prihoda u odnosu na planirano <strong>za</strong> navedeni postotak.Rashodi poslovanja u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu su <strong>za</strong> 2,72% veći, a u odnosuna planirane 0,25% manji.Višak prihoda poslovanja u 2011. godini iznosio je 4.700.579 kuna što je <strong>za</strong> 13,66% manje uodnosu na 2010., a 25,77 % manje u odnosu na plan.Ukupni prihodi u 2011. godini su <strong>za</strong> 0,17 % u odnosu na 2010. godinu, a u odnosu naplanirano manji su <strong>za</strong> 4,64%..Prihodi od HZZO-a prema ugovorenom limutu <strong>za</strong> stacionarne i ambulantne uslugeu 2010.godini iznosili su 13.055.468 kn, a u 2011.g. su iznosili 12.677.567 što je <strong>za</strong> 2,89% manje u odnosuna 2010. godinu.Ukupni rashodi u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu manji su <strong>za</strong> 6,14% , a u odnosu naplanirano manji su <strong>za</strong> 23,23 %.U 2011. godini <strong>za</strong> kapitalna ulaganja planirano je utrošiti 12.289.364 kuna, a utrošeno je svega2.442.300 kuna, što je <strong>za</strong> 80,12% manje u odnosu na plan.U 2011. godini je utrošeno manje <strong>za</strong>kapitalna ulaganja u odnosu na 2010.g. <strong>za</strong> 54,67%.Manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 2.441.700 kn u cijelosti jepokriven viškom prihoda poslovanja, a ostatak viška prihoda od poslovanja u iznosu od2.258.879, ukupno s viškom prihoda iz prethodne godine prenjet će se u 2012.g. kao sredstva<strong>za</strong> ulaganje u nefinancijsku imovinu tijekom 2012.g. i to u ukupnom iznosu od 8.215.047,ookunaXII. POTRAŽIVANJA NA DAN 31.12.POTRAŽIVANJAR.br. OPIS 2009. 2010. 2011.Index4/31 2 4 5 5 6 7Indeks5/41. Potraživanja od HZZO-a 3.009.230 4.104.053 4.255.461 136,38 103,692. Ostala potraživanja 1.174.952 736.171 725.576 62,65 98,563.UKUPNOPOTRAŽIVANJA4.184.182 4.840.224 4.981.037 115,67 102,91XIII. OBVEZE NA DAN 31.12.


OBVEZE - stanje 31.12.R.br. OPIS 2009. 2010. 2011.Index4/3Indeks5/41 2 3. 4. 5 6 71.Obveze <strong>za</strong><strong>za</strong>poslene849.945 922.285 938.033 108,51 101,712.Obveze <strong>za</strong>materijalne rashode892.094 1.276.621 988.404 143,10 77,433. Obveze <strong>za</strong> <strong>za</strong>jmove 0 0 0 0,00 0,004. Ostale obveze 846.252 2.801.672 952.913 331,06 34,025. UKUPNE OBVEZE 2.588.291 5.000.578 2.879.350 193,19 57,58R.br. OPIS 2009. 2010. 2011. Index 4/3Indeks5/41 2 4 5 5 6 7DOSPJELEOBVEZE397.566 418.063 219.641 105,15 52,54* prekoračenje do120 dana388.892 418.063 210.673 107,50 50,40* prekoračenje od120 do 180 dana1.354 0 2.004 0,00 0,00* prekoračenje preko180 dana7.320 0 6.964 0,00 0,00NEDOSPJELEOBVEZE2.190.725 4.582.515 2.659.709 209,17 58,04PODACI O ZAPOSLENICIMA


R.br. OPIS 2009. 2010. 2011.1. Broj <strong>za</strong>poslenika na 31.12. 181 171 181* zdravstveno osoblje 55 58 57* administrativno osoblje 15 15 152.3.* ugostiteljsko-tehničkoosobljeProsječan broj <strong>za</strong>poslenikapo matičnoj evidencijiProsječan broj <strong>za</strong>poslenikana osnovu sati rada111 98 109196 192 195177 179 1824. Stopa osipanja (3/2) 11 7 6XIV.KRATKOTRAJNA IMOVINAO P I SIZNOS- kn1. Stanje žiro-računa na dan: 31.12.2011. godine: 424.2382. Zalihe na dan 31.12.2011. godine:- lijekova i potrošnog medicinskog materijala 14.533- krvi i krvnih pripravaka 0- živežnih namirnica 62.301- ostale <strong>za</strong>lihe 1.185.978UKUPNE ZALIHE: 1.262.812


ZDRAVSTVENA USTANOVA: "BIOKOVKA" - MakarskaOPISPotraživanjana dan31.12.2011.godineP O T R A Ž I V A NJ AUkupnodospjelapotraživanjaDospjelo do90 danaDospjelo od90 do 120danaDospjelo od120 do 150danaDospjelo od150 do 180danau kunamaDospjelo preko180 dana0 1 2 3 4 5 6 7Potraživanja od Hrvatskog <strong>za</strong>voda<strong>za</strong> zdravstveno osiguranje poosnovu pružanja zdravstvene2.627.510 156.629 12.950 1.350 8.190 7.164 127.056<strong>za</strong>štitePotraživanja od HZZO-a temeljemugovora <strong>za</strong> usluge pružene izvanugovorenog limita*0 0 0 0 0 0 0Potraživanja od dopunskogzdravstvenog osiguranja1.415.482 268.000 196.666 1.150 250 0 69.934Potraživanja od HZZOZZR212.469 165.202 18.727 40.590 19.992 24.803 61.090Potraživanja od drugih zdravstvenihustanovaOstala potraživanja0 0 0 0. 0 0 0725.576 642.601 163.295 141.287 29.255 32.121 276.643UKUPNO: 4.981.037 1.232.432 391.638 184.377 57.606 64.088 534.723


ZDRAVSTVENA USTANOVA: "BIOKOVKA" - MakarskaOPISUkupneobveze nadan31.12.2011UkupnodospjeleobvezeO B V E Z EDospjeleobveze do 90danaDospjeleobveze od 90do 120 danaDospjeleobveze od120 do 150danaDospjeleobveze od150 do 180danaDospjeleobveze od180 do 365danau kunamaDospjeloobveze preko365 dana0 1 2 3 4 5 6 8 91. Za lijekove 0 0 0 0 0 0 0 02. Za sanitetski materijal, krvi I krvnederivate I sl.0 0 0 0 0 0 0 03. Za živežne namirnice 346.048 72.127 70.773 0 0 0 0 1.3544. Za energiju 76.359 0 0 0 0 0 0 05. Za ostale materujale Ireproducijski materijal6. Za proizvodne I neproizvodneusluge367.798 38.440 38.440 0 0 0 0 0198.199 54.874 54.753 121 0 0 0 07. Za opremu (osnovna sredstva) 367.301 10.367 10.367 0 0 0 0 08. Obveze prema <strong>za</strong>poslenicima 938.033 0 0 0 0 0 0 09. Obveze <strong>za</strong> usluge drugihzdravstvenih ustanova10. Obveze prema komitentnimbankama <strong>za</strong> kredite3.781 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 011. Ostale nespomenute obveze 581.831 43.833 35.217 1.002 2.004 0 4.608 1.00212. Obveze prema HZZO <strong>za</strong>manje izvršen rad0 0 0 0 0 0 0 0SVEUKUPNE OBVEZE: 2.879.350 219.641 209.550 1.123 2.004 0 4.608 2.356


BOŽIĆNICA, K-15U 2011.g. smo isplatili Božićnicu u iznosu 232.500,00 kn ili 1250 kn po djelatniku,a na imeregresa ukupno <strong>za</strong> sve djelatnike 237.848,51 kn.UGOVORI O DJELURad specijaliste fizijatraUgovor sa muzičarima <strong>za</strong> <strong>za</strong>bavu na plaži i kavaniUkupno <strong>za</strong> 2011.g.53.196,21 kn59.183,84 kn112.380,05 knOTPUŠTENI DJELATNICINKV kuhinjska djelatnica26.896,56 knUkupno 2011.g.26.896,56 knOTPLATA KREDITA<strong>Specijalna</strong> <strong>bolnica</strong> „BIOKOVKA“ nema <strong>za</strong>duženja po kreditimaXV. KRATAK PRIKAZ PROBLEMA U POSLOVANJU S PRIJEDLOGOM MJERAPREVLADAVANJA ISTIHKljučni problemi u poslovanju su:1. Neriješen status glede obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Rješenje je preregistrirati sekao lječilište ili da se <strong>za</strong>konskim izmjenama specijalnim <strong>bolnica</strong>ma omogući bavljenjeugostiteljskom djelatnošću.


2. Nepovoljan ugovor s HZZO-om (85 kreveta u mreži, nedostatan godišnji limit). Rješenje je upovećanju broja postelja u mreži, te u povećanju godišnjeg limita.XVI.ZAKLJUČAKUprava „Biokovke“ u suradnji sa Upravnim vijećem i svojim osnivačem <strong>Splitsko</strong>dalmatinskomžupanijom u sljedećem periodu trebala bi realizirati sljedeće ciljeve:1. Stvoriti poseban „brand“ zdravstvenog turizma koji će se temeljiti na visokom stupnjumotiviranih i educiranih profesionalaca koji vole svoj posao koji se sadrži u kvalitetnoj istručnoj medicinskoj potpori (znanju i iskustvu).2. Posti<strong>za</strong>nje razvojno investicijskog ciklusa u cilju podi<strong>za</strong>nja kvalitete a time i konkuretnostina regionalnom i međunarodnom tržištu (renovirati smještajne kapacitete kako bolničketako i hotelske na razini 4 zvjezdice).3. Zadržavanje i unapređivanje stručnih i medicinskih elemenata u ponudi bolnice (lječilišta)sa proširenjem ponude u smjeru wellnessa te di<strong>za</strong>nju i proširenju turističkih i gastrokulinarskihsadržaja.4. Očuvanje statusa u javnoj zdravstvenoj mreži (opremiti lječilište (bolnicu), otvoriti noveambulante te dobiti nove koncesije <strong>za</strong> specijalističku djelatnost u okviru javne mreže.Ravnatelj:Ante Roso, dipl.oec.


SPECIJALNA BOLNICA ZAMEDICINSKU REHABILITACIJU21 300 M A K A R S K APut Cvitačke 9Tel: 021/615-837, 602-400Fax: 021/612-493, 611-753www.biokovka.hrE mail: biokovka.uprava@gmail.comMBS: 060010422MB: 3397726OIB: 22775078552Žiro račun: 2330003-1100060257Br: 681/12Makarska, 14. lipnja 2012.g.Z A K L J U Č A Kna temelju iznensenog financijskog izvješća i izvješća o radu ustanoves posebnim naglaskom na postojeće probleme u poslovanjute prijedlog mjera u prevladavanju istih1. Kratak osvrt na poslovanje i financijski rezultat u 2011. godiniU 2011. godini, “Biokovka” je ostvarila ukupno 99.722 noćenja, od čega s HZZO-om 34.836noćenja, a ostalih 64.886 noćenja – ambulantni pacijenti, udruge umirovljenika, domaći i stranituristi.Treba napomenuti da je zbog smanjenog limita broj noćenja od HZZO-a manji <strong>za</strong> 2,44% u odnosuna 2010. godinu, a broj noćenja na slobodnom tržištu manji je <strong>za</strong> 1,74%.Ustanova vodi poslovne evidencije po principima proračunskog računovodstva i modificiranognačela blagajne (od 01.01.2010. godine smo u sustavu PDV-a), pa je tako u 2011. godini ostvarenukupan prihod od 35.041.493,00 kuna, od toga prihodi medicine i rehabilitacije iznose16.879.896,00 kuna, a prihod od poslovanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti iznosi17.989.045,00 kuna, te prihod od financijske imovine 426.602,00 kuna.Ukupan rashod iznosi 32.782.614,00 kuna, od čega rashodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene iznose 18.644.370,00kuna, materijalni rashodi iznose 11.604.288,00 kuna i financijski rashod 59.959,00 kuna.Višak prihoda iznosi 4.700.579,00 kuna. Višak prihoda, prema godišnjem planu i financijskomplanu, te odlukama Upravnog vijeća utrošen je u kapitalna ulaganja, koja ukupno iznose2.441.700,00 kuna.2. Prikaz ključnih problema u poslovanju2.1. Problem registracijePrema prika<strong>za</strong>nim financijskim rezultatima, evidentan je značaj ugostiteljsko-turističke djelatnostiu ukupnom poslovanju “Biokovke”, koja je kao specijalna <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong>,upisana 1996. godine u registar Trgovačkog suda u Splitu, iako postoji od 1961. godine - prvo kaoOdmaralište RVI (ratnih vojnih invalida II svjetskog rata), da bi 1983.g. godina postala zdravstvena


adna organi<strong>za</strong>cija – Centar <strong>za</strong> liječenje, <strong>rehabilitaciju</strong> i odmor. Pri registraciji specijalne bolniceizvršen je upis predmeta poslovanja – djelatnosti <strong>bolnica</strong> (85.11), ali i djelatnosti hotela (55.1) ibarova (55.4), mada isto onda (kao ni danas) nije bilo u skladu sa Zakonom o ugostiteljskojdjelatnosti jer ustanovama nije dozvoljeno (uz neke izuzetke, npr. nacionalni parkovi) bavljenjeugostiteljskom djelatnošću. Na isti način su, sukladno <strong>za</strong>tečenom stanju djelatnosti, registrirane svespecijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> u Hrvatskoj, što se smatralo privremenim rješenjemdo <strong>za</strong>konskog reguliranja zdravstvenog turizma.Ovdje naglašavamo da je “Biokovka” od <strong>za</strong>četaka koncipirana, projektirana i građena kao “kurhotel”,a ne kao klasična <strong>bolnica</strong>, te je poslovna politika vođena u pravcu ravnopravnog razvitka zdravstvenei ugostiteljske djelatnosti, kao neodvojivih segmenata zdravstvenog turizma. Sukladno temeljnim odredbamakoncepcije razvitka i rada Specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> “Biokovka” Makarska, donesenimna 10. sjednici Upravnog vijeća 19. travnja 1996. godine, “Biokovka” se treba razvijati kao specijalna<strong>bolnica</strong> <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong>, jedina takve vrste u <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji. Uz razvitaktemeljne – zdravstvene djelatnosti (radi koje je i osnovana), strateško opredjeljenje i dugoročni interes“Biokovke” je istovremen i ravnopravan razvitak ugostiteljsko-turističke djelatnosti, posebice u budućimokvirima zdravstvenog turizma.Hrvatske specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong>, okupljene u Zajednici zdravstvenogturizma koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, godinama vode borbu <strong>za</strong> izmjene <strong>za</strong>kona ireguliranje statusa glede obavljanja ugostiteljske djelatnosti. U HGK je organizirano bezbrojsastanaka na kojima su sudjelovali predstavnici resornih ministarstava, nudila su se nekakvarješenja - primjerice da bolnice osnuju trgovačka društva <strong>za</strong> ugostiteljstvo, koja su neprovediva uustanovama koje rade “pod jednim krovom” (nemaju mogućnost potpunog odvajanja smještajnihprostora, kuhinje i restorana, posebno <strong>za</strong> goste, a posebno <strong>za</strong> pacijente ), no nije se daleko odmaklo.Zapravo, osnivanje trgovačkog društva unutar ustanove se u praksi poka<strong>za</strong>lo kao loše rješenje, <strong>za</strong>šta imamo primjer u lječilištu "Topusko", koje je, u vrijeme kada niti lječilišta nisu smjela obavljatiugostiteljsku djelatnost, osnovalo trgovačko društvo "Top-terme" d.o.o.Uz traženje izmjena u postojećoj <strong>za</strong>konskoj regulativi, “Biokovka” je putem svogpredstavnika aktivno sudjelovala i u radnoj grupi, pod vodstvom prof.dr. Eduarda Kušena sInstituta <strong>za</strong> turi<strong>za</strong>m, koja je pripremila Podlogu Zakona o zdravstvenom turizmu, no Podloga nijerezultirala <strong>za</strong>konskim niti pod<strong>za</strong>konskim aktom. Mijenjale su se vlade, mijenjali su se ministri, aliproblem je ostao neriješen.Tražene izmjene <strong>za</strong>kona koji regulira ugostiteljsku djelatnost nisu uslijedile – Zakon ougostiteljskoj djelatnosti 2006. godine omogućio je lječilištima pružanje ugostiteljskih usluga, aline i specijalnim <strong>bolnica</strong>ma. U obrazloženju neprihvaćanja prijedloga izmjena Zakona stoji da..."nije prihvaćen prijedlog da se među subjekte koji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost poduvjetima propisanim Zakonom uvrste zdravstvene ustanove kao što su specijalne bolnice (Odbor <strong>za</strong>turi<strong>za</strong>m)...iz razloga što je ocijenjeno da isto ne bi bilo u funkciji razvoja turizma, pa niti <strong>za</strong>štitepotrošača. Naime, ne smatramo primjerenim omogućiti pružanje ugostiteljskih usluga u prostorunavedenih zdravstvenih ustanova tj. u istom prostoru pružati zdravstvene usluge <strong>za</strong> pacijente, augostiteljske usluge <strong>za</strong> goste/turiste. Naime, smatramo da je nužno fizičko odvajanje dijela prostoraspecijalnih <strong>bolnica</strong> koji će biti "zdravstveni" od dijela koji će biti "turistički", jer je nužno turistuomogućiti korištenje usluge ne dovodeći ga u neposredni kontakt s bolesnicima. Takođernapominjemo da su specijalne bolnice i po sada važećim propisima mogle pružati usluge u turizmuna komerijalnoj osnovi osnivanjem trgovačkih društava, a što je prema našem saznanju i u većinitakvih ustanova i učinjeno..."Sa žaljenjem moramo konstatirati da ovakav stav proizlazi očito iz nepoznavanja načina radazdravstvenih ustanova ovoga tipa koje godinama uspješno pružaju usluge i pacijentima i gostima.Ovdje posebno moramo istaknuti diskirminirajući stav koji pacijente specijalnih <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong>medcinsku <strong>rehabilitaciju</strong> tretira kao neku obilježenu skupinu koja se ne bi trebala "miješati" sa"zdravim"(?) turistima. U smještajnom dijelu nema "miješanja" pacijenata i gostiju, a kad se radi o


<strong>za</strong>jedničkim prostorima (restoran, društvene prostorije, tv-saloni, hol recepcije) ističemo da bi svakipacijent specijalne bolnice mogao istovremeno biti i gost bilo kojeg hotela. Zar bi netko u hotelimatrebao <strong>za</strong>braniti pristup ljudima s ortopedskim pomagalima, štakama ili u invalidskim kolicima? I,u krajnoj liniji, da li netko u hotelima uopće provjerava i dovodi u pitanje zdravstveno stanjegostiju, ukoliko se, naravno, ne radi o nekom akutnom i vidljivom stanju koje podrazumijevaopasnost od širenja <strong>za</strong>raznih bolesti?Spomenuli smo primjer lječilišta Topusko i njihovog trgovačkog društva. Naglašavamo daegzistiranje dvije pravne osobe (ustanove i trgovačkog društva) unutar jednog "tijela" (bolnice ililječilišta, svejedno) ne rješava detektirani "problem miješanja" gostiju i pacijenata već jedino iisključivo dodatno komplicira poslovanje. Specijalnim <strong>bolnica</strong>ma <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong>nužno treba omogućiti obavljanje ugostiteljske djelatnosti uz zdravstvenu, a odvajanje pacijenata igostiju u smještajnom dijelu (jer <strong>za</strong> ostalo nema bilo kakve potrebe niti opravdanja) rješava sejednostavno pod<strong>za</strong>konskim aktom.Napomenimo da je "Biokovka" uz suglasnost Županije i podršku župana, pokušalariješiti problem i na drugi način te je sredinom 2008. godine tražila od ministra zdravstva (gosp.Darko Milinović) mišljenje o namjeravanoj preregistraciji u lječilište, kako bi se legaliziralaugostiteljska djelatnost. Međutim ministar je dopisom (Klasa: 510-06/08-01/8) u kolovozu 2008.g.,odgovorio da se niti kao lječilište ne bismo mogli baviti ugostiteljskom djelatnošću, što je ostalonejasno jer je gospodin ministar time praktički derogirao odredbe Zakona o ugostiteljskojdjelanosti.S druge strane, jasno je da “Biokovka”, kao ni ostale ustanove ovog tipa, ne bi mogla“preživjeti” isključivo od pružanja zdravstvenih usluga jer od ukupno optimalnih 480 ležaja (usituacijama “over-bookinga” ukupan kapacitet penje se na 550), ima 85 ležaja ugovorenih u mrežizdravstvene djelatnosti, dok se ostatak plasira na turističkom tržištu, pretežito u segmentu tzv.zdravstvenog turizma.Danas se od ugostiteljsko-turističke djelatnosti ostvaruje više od 50% prihoda.Ovaj problem detaljno smo izložili ministru zdravlja dr.sc. Rajku Ostojiću, koji je krajemožujka ove godine posjetio “Biokovku”. Kao jedino primjereno i prihvatljivo rješenje sugeriralismo izmjenu i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na način da se u čl.3., stavku 2. Zakonadodaju i specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> kao subjekti koji mogu obavljatiugostiteljsku djelatnost, s time da bi se svi dodatni <strong>za</strong>htjevi i uvjeti (primjerice "odvajanje"pacijenata i gostiju) rješavali pod<strong>za</strong>konskim aktom resornih ministarstava (zdravlja i turizma) ominimalnim uvjetima pod kojima se specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> mogu bavitiugostiteljskom djelatnošću.Međutim, nismo naišli na razumijevanje. Ministar nam je početkom lipnja jednostavnopisano odgovorio da je “Biokovka” osnovana <strong>za</strong> trajno obavljanje zdravstvene djelatnosti, te da,prema odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti, ne može obavljatiugostiteljsku djelatnost.Uz to, Ministarstvo zdravlja je krajem travnja ove godine od svih zdravstvenih ustanovatražilo usklađenje i upis djelatnosti u registar trgovačkog suda, temeljem čega će Ministarstvo ondaizdavati rješenja <strong>za</strong> obavljanje onih djelatnosti <strong>za</strong> koje zdravstvena ustanova ispunjava uvjete upolgedu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme.Za "Biokovku" nije problem usklađenje zdravstvene djelatnosti – to će se provesti nanačin da ista obavlja bolničku zdravstvenu <strong>za</strong>štitu iz djelatnosti fizikalne medicine irehabilitacije i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu iz djelatnosti fizikalne medicine irehabilitacije.Međutim, traženo usklađenje djelatnosti aktualizira problem legali<strong>za</strong>cije ugostiteljskedjelatnosti


Problem legalnog obavljanja ugostiteljske djelatnosti u segmentu zdravstvenog turizma može seriješiti na sljedeće načine:- Izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/19,50/12) na način da se u u čl.3., stavku 2. Zakona dodaju i specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong><strong>rehabilitaciju</strong> kao subjekti koji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Međutim, kao što smoranije naveli, Ministarstvo zdravlja stoji na stanovištu da se zdravstvena ustanova u bilo kojojvarijanti (ni kao specijalna <strong>bolnica</strong>, niti kao lječilište) i neovisno o odredbama Zakona ougostiteljskoj djelatnosti, ne smije baviti ugostiteljskom djelatnošću, te u tom pravcu nemožemo očekivati neka povoljna rješenja.- Drugo (nepoželjno) rješenje (koje je sugeriralo Ministarstvo zdravstva još iz vremenaministrice Stavljenić-Rukavina i oko kojeg ni sadašnji ministar zdravlja ne bi pravio problema)– je osnivanje trgovačkog društva (d.o.o.) od strane ustanove - <strong>za</strong> obavljanje ugostiteljskedjelatnosti. Bolnica bi bila jedini osnivač društva.Pri tome naglašavao da o promjeni naziva i promjeni (i/ili proširenju) djelatnosti odlučujeosnivač zdravstvene ustanove.5. Treće (nepoželjno) rješenje je prestanak bavljenja ugostiteljstvom i davanje ugostiteljskihsadržaja u <strong>za</strong>kup, što bi <strong>za</strong>sigurno dovelo do otpuštanja radnika i socijalnih potresa, s jednestrane, te – s druge strane – dovelo bi u pitanje uopće smisao zdravstvenog turizma, mada –prema Zakonu o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti – specijalna <strong>bolnica</strong> može pružati zdravstvene usluge uturizmu.2.2. Problem ugovorenih kapaciteta i limita bolnice"Biokovka" ima u Mreži javne zdravstvene službe 85 postelja.Mišljenja smo da je taj broj neprimjereno mali i na to upozoravamo od 2004. godine, kada namje broj postelja smanjen s 93 na 85.Realan broj bolničkih postelja u "Biokovci", prema važećim parametrima prema kojima seutvrđuje Mreža, trebao bi se kretati između 120 i 140 postelja.U neposrednoj vezi s brojem postelja je i limit bolnice koji se od 2001. godine do danaskonstantno smanjuje.Iz priložene tabele razvidno je da je limit <strong>za</strong> 2001. godinu iznosio 14.679.974,07 kuna, a da je <strong>za</strong>tekuću, 2012. godinu najavljen u iznosu od 11.617.760,00 kuna, što znači smanjenje od cijelih3.062.214,07 kuna, odnosno približno 20,86%.2001. 14.679.974,072002. 14.118.835,00


2003. 10.183.223,842004. 12.307.416,062005. 11.723.183,972006. 12.211.786,002007. 12.756.264,002008. 13.567.176,972009. 13.122.000,002010. 11.760.000,002011. 12.144.000,002012.- najava 11.617.760,00Smatramo da ne treba posebno naglašavati koliko ovo smanjenje limita ugrožava poslovanjenaše zdravstvene ustanove – posebice u okolnostima u kojima se dovodi u pitanje obavljanjeugostiteljske djelatnosti.Uprava “Biokovke” u suradnji s Upravnim vijećem i svojim osnivačem <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskomžupanijom trebala bi realizirati sljedeće strateške ciljeve:VIII. dugoročno održivi razvitak “Biokovke”IX. konkurentnostX. društveno odgovorno poslovanjeXI. kvalitetu i izvrsnost kao imperativXII. očuvanje statusa u javnoj zdravstvenoj mrežiRavnatelj:Ante Roso, dipl.oec.


SPECIJALNA BOLNICA ZAMEDICINSKU REHABILITACIJU21 300 M A K A R S K APut Cvitačke 9Tel: 021/ 602-300, 615-837Telefaks: 612-493www.biokovka.hrE-mail: info@biokovka.hrUPRAVNO VIJEĆENaš znak: 12-06Vaš znak: 2181/1-07/06-12-0001SPLITSKO‐DALMATINSKA ŽUPANIJAUpravni odjel <strong>za</strong> zdravstvoi socijalnu skrbAttn. Helena Bandalović, dipl. iur.,pročelnicaHR ‐ 21 000 SPLITU Makarskoj, 20. lipnja 2012.Predmet: IZVJEŠĆE O RADU UPRAVNOG VIJEĆA BIOKOVKE ZA 2011. GODINUOvo izvješće je inicirano Vašim dopisom pod gore navedenim brojem, kojeg smo dobili sa<strong>za</strong>kašnjenjem. Na temelju navedenog, a sukladno Programu rada Županijske skupštine (u daljnjem tekstu iSDŽ ili Županija) <strong>za</strong> 2011. godinu, kao i potrebi redovnog izvještavanja prema Županiji i Upravnom odjelu <strong>za</strong>zdravstvo i socijalnu skrb, Upravno vijeće Specijalne bolnice <strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> BIOKOVKAMakarska ovim se očituje u svezi rada u 2011. godini.Sukladno uputama koje ste dali, uz uvažavanja načela žurnosti i činjenicu da se dostavlja izvješćekoje je u stvari dopuna obimnijeg izvješća o radu i poslovanju u 2011. godini <strong>za</strong> ustanovu <strong>Specijalna</strong> <strong>bolnica</strong><strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> BIOKOVKA Makarska (u daljnjem tekstu i Biokovka ili Ustanova), ovo izvješće jesažeto i obuhvaća samo određene elemente koji se odnose na rad Vijeća i Ustanove.A) Sastav Upravnog vijeća BiokovkeTrenutni sastav Upravnog vijeća Biokovke je prema sljedećem:1. Dr. sc. Siniša Rudelj, predsjednik (predstavnik SDŽ)


2. Dr. sc. Ivo Jurić, član (predstavnik SDŽ)3. Marko Ožić‐Bebek, dr. med., član (predstavnik SDŽ)4. Vojislav Malešević, dr. med., član (predstavlja Stručno vijeće Biokovke)5. Nikša Radić, član (mandat Radničkog vijeća Biokovke).B) Kratak pregled rada Upravnog vijeća UstanoveU aktualnom mandatu, Upravno vijeće Ustanove održalo je konstituirajuću sjednicu nadnevka 22.prosinca 2009. godine. Bila je to 86. po redu sjednica upravnog vijeća Biokovke, a u to vrijeme je u Ustanovipostojao vršitelj dužnosti ravnatelja.Uvažavajući odrednice propisa koji reguliraju rad upravnog vijeća u Ustanovi, a posebno Zakon ozdravstvenoj <strong>za</strong>štiti, Statut Biokovke i Poslovnik o radu upravnog vijeća, sjednice su uredno i na vrijemesazivane (nije bilo tzv. telefonskih sjednica). Prijedlog dnevnog reda je bio sastavni dio poziva <strong>za</strong> sjednice(pri sastavljanju prijedloga dnevnog reda učešće je uzimao i ravnatelj, a u nekim slučajevima i određeneodgovorne osobe iz Ustanove).Sjednicama Upravnog vijeća su redovito i uredno nazočili predsjednik i članovi Upravnog vijeća,osim u jednom slučaju (zbog objektivne spriječenosti odsustvovao je jedan član). Na sve sjednice Upravnogvijeća su pozivane odgovorne osobe Ustanove te stručnjaci iz određenih oblasti, sukladno predloženomdnevnom redu. Sjednice Upravnog vijeća su pojedinačno trajale od cca 2 do 4 sata i na njima su vođenestručne i argumentirane rasprave u kojima su učešće uzimali članovi vijeća, odgovorne osobe i stručnjaciUstanove. Za svaku sjednicu vođen je <strong>za</strong>pisnik o radu Upravnog vijeća (obuhvat <strong>za</strong>pisnika uglavnom jeizmeđu 6 i 14 stranica). Nakon sjednica su, sukladno raspravama, sačinjavane odgovarajuće odluke i<strong>za</strong>ključci Vijeća.Sukladno odluci o principima (društveno‐odgovorno poslovanje – DOP; kvaliteta – sustavikvalitete; reorganiziranje sukladno <strong>za</strong>konu ‐ funkcionalnu organi<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong>mijeniti divizionalnom sintegriranim informacijskim sustavom; izvrsnost kao imperativ; proaktivno djelovanje Upravnogvijeća; antikorupcijski program) i načinu rada, što je odlučeno na konstituirajućoj sjedniciUpravnog vijeća, određene novosti uvedene u radu aktualnog Vijeća su poštivane i tijekom 2011.godine. Tako je na svakoj sjednici ostavljana mogućnost postavljanja pitanja prije isticanjaprijedloga dnevnom reda sjednice, poštivano je pravo maksimalne javnosti rada Upravnog vijeća spozivanjem na sjednice svih osoba koje bi na bilo koji način mogle doprinijeti kvaliteti rasprava na


Vijeću. Upravno vijeće je svoj rad prvenstveno usmjerilo prema upravljanju Ustanovom iodređenom nadzoru nad rukovođenjem Ustanovom.Uvažavajući činjenicu da je BIOKOVKA vrlo specifičan i kompleksan poslovni subjekt, koji usebi inkorporira javnozdravstvenu i klasičnu poslovnu komponentu, Upravno vijeće je vodiloračuna o svojevrsnom balansu između navedenih cjelina te principu sinergije u poslovanjuUstanove. Spominjući konkurentske prednosti ove ustanove na otvorenom tržištu industrijehotela i restorana i u svezi rezultata poslovanja Ustanove (npr. dio kapaciteta je pokrivenugovorom s HZZO‐om ‐ čime se može pokriti značajan dio fiksnih troškova; Ustanova je u sustavuPDV i to nezdravstveno poslovanje, proračunsko računovodstvo ‐ rashodi i izdaci ne sadržeamorti<strong>za</strong>ciju, itd.), Upravno vijeće se <strong>za</strong>laže <strong>za</strong> načelo kvalitete i uopće <strong>za</strong> načelo izvrsnosti u raduUstanove, jer postoje temeljni uvjeti <strong>za</strong> to. Strategije <strong>za</strong> konkurentnost Ustanove prvenstvenotreba tražiti u domeni anticipiranja budućnosti, izvrsnosti i kvalitete. Upravno vijeće uvažavačinjenicu da su svojevrsne <strong>za</strong>vrzlame oko statusa Ustanove jedan od realnih problema „Biokovke“te da je potrebno pristupiti rješavanju tog problema. Ovaj problem je pove<strong>za</strong>n s mnogo eksternihvarijabli pa se mora iznaći najbolje rješenje u suradnji s vlasnikom Ustanove (ŽSD).Rad na sjednicama je bio pretežito timski uz poštivanje tolerancije i određenogstupnja demokratičnosti. Tijek sjednica je bio planiran i one su realizirane na sličan način. Na sjednicama senakon postavljanja pitanja raspravljalo o predloženom dnevnom redu te su najprije usvajani <strong>za</strong>pisnici sprethodnih sjednica. Na svim sjednicama se jedna od točaka odnosila na mjesečna izvješća o poslovanjuustanove (s inkorporiranim mjesečnim financijskim izvješćem). Nakon nekoliko sjednica ustalila se i praksada jedna od redovnih točaka bude i izvješće ravnatelja. Tri navedene točke su postale standardne točkednevnog reda na sjednicama Upravnog vijeća. Pored izvješća o raznim pitanjima iz poslovanja Ustanove,doneseno je niz odluka i <strong>za</strong>ključaka te su provedene rasprave o određenim pitanjima iz poslovanjaUstanove.Dnevni redovi na sjednicama sadržavali su od 6 do 12 točaka i prilagođavani surazdoblju održavanja i okrenute aktualnim situacijama u poslovanju Ustanove.Za primjer se navodi dnevni red na 98. Sjednici Upravnog vijeća, održanoj u Makarskoj, 30.studenog 2011. godine /srijeda/ s početkom u 12,00 sati u prostorijama „Biokovke“:


1. Usvajanje <strong>za</strong>pisnika sa 96. sjednice Upravnog vijeća2. Usvajanje <strong>za</strong>pisnika sa 97. sjednice Upravnog vijeća3. Mjesečna financijska izvješća Ustanove4. Investicije u tijeku5. Plan <strong>za</strong> 2012. godinu6. Procjena prihoda i primitaka <strong>za</strong> 2012.g. i Projekcija <strong>za</strong> 2013. i 2014.g.7. Plan i program razvoja Ustanove8. Izvješće savjetnika ravnatelja <strong>za</strong> pravne poslove9. Izvješće voditelja tehničke službe10. Izvješće ravnatelja.C) Sjednice Upravnog vijeća UstanoveMandat novom Upravnom vijeću Biokovke <strong>za</strong>počeo je na kraju 2009. godine, sjednicom od 22.prosinca. Sjednice Upravnog vijeća koje se odnose na poslovanje Ustanove Biokovka su one od 93. sjednicedo 98. sjednice Upravnog vijeća.Sjednice Upravnog vijeća su prilagođavane radu i poslovanju Ustanove, uvažavajući sezonskeprocese i vrijeme djelomičnog <strong>za</strong>tvaranja Biokovke radi investicijskog i cikličkog redovnog održavanja.D) Neki dokumenti, mjere, teme i preporuke iz rada Upravnog vijeća u 2011. godini2011. godini:Navode se neka izvješća, imenovanja i dokumenti koji imaju poveznice s radom Upravnog vijeća uPravilnik o mjerama, radnjama i postupanjima radi sprječavanja pranja novca i financiranjaterorizmaIzvješće o realiziranim investicijama <strong>za</strong> bazen i kuhinjuIzvješće o funkcijskom području ugostiteljstva i turizma u UstanoviIzvješće o funkcijskom području medicine u UstanoviIzvješće ravnateljaPlan <strong>za</strong> 2011. godinu


Izmjene i dopune Pravilnika o organi<strong>za</strong>ciji i sistemati<strong>za</strong>ciji radnih mjesta Specijalne bolnice<strong>za</strong> <strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> „Biokovka“Izmjene i dopune Pravilnika o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravimaradnikaMjesečna financijska izvješća UstanoveGodišnje izvješće <strong>za</strong> 2010. godinuIzmjene i dopune Plana <strong>za</strong> 2011. godinuImenovanje <strong>za</strong>mjenika ravnateljaPravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ustanove.E) Generalni <strong>za</strong>ključak o poslovanju UstanovePoslovanje Ustanove u 2011. godini je bilo stabilno i kontinuirano. Detalji pregledPoslovanja u 2011. godini daje se u glavnom dokumentu u privitku. „Biokovka“ specijalna <strong>bolnica</strong> <strong>za</strong><strong>medicinsku</strong> <strong>rehabilitaciju</strong> Makarska je ustanova koja posluje dugi niz godina. Glavni predmet poslovanja seodnosi na medicinsko‐rehabilitacijske i usluge smještaja osoba. Smještajni kapaciteti su 485 ležajeva usobama, od čega je 85 ležajeva pokriveno ugovornim odnosom s HZZO. Poslovanje se odvija na trifunkcionalna područja: medicina i rehabilitacija; turističko‐ugostiteljsko poslovanje; ostalo poslovanje.Ustanova vodi poslovne evidencije po principima proračunskog računovodstva i modificiranog načelablagajne (tijekom 2011. je u sustavu PDV). Iako ne iskazuje dobit, već višak prihoda, u smislu poslovneučinkovitosti Biokovka relativno stabilno posluje (to se uglavnom <strong>za</strong>sniva na inerciji i pove<strong>za</strong>no je steškoćama u području menadžmenta promjena), ali se ne postižu natprosječni rezultati glede rentabilnostiposlovanja. Pitanja, kao što su: održivost; strategije; konkurentnost; performanse; izvrsnost, kvaliteta, većdanas su dominantna, a <strong>za</strong> budućnost Ustanove ona su imperativnog karaktera.Glavni problem Ustanove je iz domene strateškog menadžmenta, odnosno pitanje poslovanjaUstanove u budućnosti. Na tom problemu moraju <strong>za</strong>jednički raditi Upravno vijeće, Županija SD (kao vlasnik)i Vlada RH (kao regulator i <strong>za</strong>interesirani subjekt u domeni javnozdravstvene funkcije BIOKOVKE). Dvatemeljna poslovna područja (podjednake prihodovne <strong>za</strong>stupljenosti) su pove<strong>za</strong>na s ugovornim odnosima(medicina – ugovor HZZO; ugostiteljstvo/turi<strong>za</strong>m – ugovori s partnerima na globalnom tržištu) te je realnoočekivati da će u budućnosti Ustanova sve više biti izložena globalnom tržištu i situaciji u tržišnomokruženju. U tim uvjetima presudna će biti interna okolina (organi<strong>za</strong>cijska kultura, resursi koji doprinosetrajnoj konkurentskoj prednosti, itd.), makrookolina (npr. asocijacije – EU i kompletan PESTEL lanac) iposlovna okolina (kupci, dobavljači, konkurenti, dionici, itd.).


U ovoj fazi razvoja Biokovke, nužne su aktivnosti u smjeru merkantili<strong>za</strong>cije usluga i proizvoda sbitnim pomacima na području marketinga te inicijali<strong>za</strong>cija s tim pove<strong>za</strong>ne nove paradigme i poslovnefilozofije. Glavni cilj je dugoročno održivi razvitak Biokovke. To svakako <strong>za</strong>htijeva i funkcionalne promjenepove<strong>za</strong>ne s diferencijacijama usluga i proizvoda te strategijom tržišnih niša. Operativno je to prvenstveno uvezi s novim menadžerskim alatima i organi<strong>za</strong>cijskom klimom, internet marketingom i graničnimpromidžbenim aktivnostima. U smislu rada Upravnog vijeća i menadžmenta Ustanove prioritet je napodručju strategije razvoja Biokovke.Budućnost Biokovke u bitnom <strong>za</strong>visi od snažnog partnerskog povezivanja s novim subjektima uoblasti medicinsko‐rehabilitacijskog poslovanja (nova osiguranja, udruge, fondovi, makrookolina‐EU, itd.) istrukturnog prilagođavanja u oblasti turizma i ugostiteljstva. Na strani Biokovke u ovom trenutku su:humani resursi sa svojim znanjima, praksama i vještinama; lokacija; iskustvo u poslovanju i diferenciranostfunkcionalnog portfelja. Prijetnje, u prvom redu, dolaze iz makrookoline; privatne inicijative i nelojalnekonkurencije.Između globalne konkurencije i „<strong>za</strong>štićenosti“ županijske ustanove, Biokovka mora i<strong>za</strong>brati tržište,konkurentnost i izvrsnost. Na taj način će biti osigurana dugovječnost Ustanove. U tom smislu ohrabrujućije i podatak da je Biokovka u 2011. godini ostvarila bolji komparabilni financijski konsolidirani i revidiranirezultat poslovanja u odnosu na prošlu poslovnu godinu <strong>za</strong> cca 18 posto.Pozdravljamo Vas s poštovanjem.BIOKOVKA ‐ MakarskaPredsjednik Upravnog vijeća:dr. sc. Siniša Rudelj

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!