Teorija

OčekivanjaNominalne i realne kamatne stopei t = nominalna ks za godinu tr t = realna ks za godinu t(1+i t ) – pozajmljivanjenekome jednog dolara ovegodine donosi (1+i t ) dolarasljedeće godineAlternativno, pozajmljivanjeod nekoga jednog dolara ovegodine uključuje plaćanje(1+i t ) dolara sljedeće godineP t = cijena ove godine.P e t+1= očekivana cijenasljedeće godineOčekivane diskontirane sadašnje vrijednostiOčekivana diskontirana sadašnja vrijednost niza budućih plaćanja jedanašnja vrijednost tog očekivanog niza budućih plaćanja.(a) Jedan dolar ove godine vrijedi1+i t dolara sljedeće.(b) Ako pozajmimo 1/(1+it) dolaraove godine, platit ćemodolara sljedeće godine.(c) Jedan dolar vrijedidolara za dvijegodine.(d) Sadašnja diskontirana vrijednostjednog dolara za dvije godine jejednakaElement 1/(1+i t ) naziva se diskontni faktor, ajednogodišnja nominalna kamatna stopa i t čestose naziva diskontna stopa.

OčekivanjaOpća formulaSadašnja diskontirana vrijednost niza plaćanja, odnosnovrijednost u današnjim dolarima dana je:$z – zaradeUkoliko su buduća plaćanja ili kamatne stopenesigurna, tada je:Dakle, sadašnja vrijednost pozitivno ovisi o sadašnjimplaćanjima i očekivanim budućim plaćanjima, anegativno o sadašnjim i očekivanim budućimkamatnim stopama.Konstantne kamatne stope i plaćanjaAko se očekuje da se kamatne stope neće mijenjati tijekomvremena, tada je:Ako je tok plaćanja jednak - recimo $z, formula sadašnjevrijednosti se pojednostavljuje na (izraz u zagradi predstavljageometrijski niz):Ako pretpostavimo da plaćanje započinje sljedeće godine i da ćetrajati zauvijek, tada je:

OčekivanjaNominalne vs realne kamatne stope i SVZamijenimo li nominalne kamatne stope realnima usvrhu izračunavanja sadašnje vrijednosti realnihplaćanja, dobivamo:• Što se može napisati drugačije:Nominalne i realne kamatne stope i IS-LM modelPrilikom donošenja investicijskih odluka poduzećaimaju u vidu realnu kamatnu stopu. IS relacija glasi:Kamatne stope su izravno pod utjecajem monetarnepolitike - nominalne kamatne stope! LM relacija glasi:Realna kamatna stopa je:

OčekivanjaNominalne i realne kamatne stope u KR i SRAko jerr iieetada jeAko je e konstantna, nominalnai realna kamatna stopa se krećuezajedno, tj. 0, pa r iPovećanje stope rasta novca ukratkom roku povećava M/P štodovodi do rasta Y, te smanjenjai i r.U SR, Y=Yn, a realna kamatnastopa je jednaka prirodnojkamatnoj stopi r n te je:U srednjem je roku je e = , aako je gy=0, slijedi da je usrednjem je roku inflacijajednaka rastu novčane masepa možemo pisatiDrugim riječima, stopa rasta novca ne utječeniti na Y niti r u SR, nego samo na i i.Fisherov efektU srednjem roku, rast novca utječe na inflaciju inominalnu kamatnu stopu po načelu jedan-za-jedanTaj je rezultat poznat kao Fisherov efekt iliFisherova hipoteza.Na primjer, povećanje nominalnog rasta novca od 10%rezultira u 10%-tnom povećanju stope inflacije i 10%-tnompovećanju nominalne kamatne stope, međutim bez promjenarealne kamatne stope.

OčekivanjaOd kratkog do srednjeg rokaU kratkom roku niženominalne kamatne stopevode k većem outputu iinflacijiKakoraste:U srednjem roku vrijedi:Povećanje rasta novca isprva dovodi dopada nominalne i realne kamatne stope.Tijekom vremena, r se vraća na svojupočetnu razinu, a i konvergira novoj,višoj razini, koja je jednaka početnojvrijednosti, uvećanoj za rast novca.Financijska tržišta i očekivanjaBlanchard: Poglavlje 15.

OčekivanjaCijene obveznica kao sadašnje vrijednostiPretpostavimo da imamo dva tipa obveznica: Jednogodišnja obveznica - obveznica koja obećavajednu isplatu od $100 u jednoj godini. Dvogodišnja obveznica - obveznica koja obećavajednu isplatu od $100 za dvije godine.Cijena jednogodišnjeobveznice:Cijena dvogodišnjeobveznice:Tržište dionica i kretanja cijena dionicaPoduzeća se financiraju na dva načina:1. Putem zaduživanja - obveznice i zajmovi; te2. Putem dioničkog kapitala - emitiranje dionicaili udjela.Obveznice plaćaju predeterminirane iznose, dokdionice isplaćuju dividende od profita poduzeća.

OčekivanjaCijene dionica kao sadašnje vrijednostiCijena dionice jednaka je SV dividende sljedećegodine, diskontiranoj tekućom jednogodišnjom k.s.,uvećanoj za SV dividende za dvije godine,diskontiranoj ovogodišnjom jednogodišnjom k.s. iočekivanom jednogodišnjom k.s. za iduću godinu i itd.Isto se može napisati i u realnim terminima pa vrijedida:Više očekivane buduće realne dividende dovode do višerealne cijene dionicaViše tekuće i očekivane buduće jednogodišnje realne k.s.dovode do nižih realnih cijena dionicaMonetarna ekspanzija i tržište dionicaMonetarna ekspanzijasmanjuje kamatnu stopu ipovećava outputKretanje na tržištu dionica ćeovisiti o očekivanjima tržištaglede buduće monetarnepolitike:Ako je tržište predvidjelomonetarnu ekspanziju, natržištu dionica neće doćido reakcije – Q ostaju naistoj raziniNo, ako je MPneočekivana, Q rastu -zbog nižih k.s. i zbogvišeg Y, što znači višedividende

OčekivanjaRast osobne potrošnje i tržište dionicaPorast osobne potrošnjeiznad očekivane razinedovodi do više kamatnestope i više razine outputa.Reakcija tržišta dionica ovisio 1) nagibu krivulje LM i 2)ponašanju Fed-a.1.a) Ukoliko je LM krivuljaravnija, k.s. blago raste, dokoutput naglo skače. Cijenedionica se povećavaju .1.b) ko je LM krivulja strma,k.s. naglo skače, a outputblago raste. Cijene dionicapadaju.Povećanje osobne potrošnje i tržište dionica2.a) Ako se Fedprilagođava pomaku ISkrivulje – ponuda novcaraste u skladu spotražnjom, kamatne stopene rastu (LM’), ali outputraste. Cijene dionica rastu.2.b) Fed može ostati pripostojećoj MP, LM se nemiče – utjecaj na cijenedionica je dvojak2.c) Ako Fed odluči držatioutput konstantnim kakoinflacija ne bi rasla, LM idegore, kamatna stopa raste,ali ne i output. Cijenedionica padaju.

OčekivanjaOčekivanja, osobna potrošnja i investicijeBlanchard: Poglavlje 16.Osobna potrošnjaTeoriju osobne potrošnje neovisno su jedan oddrugoga razvili Milton Friedman u 1950-im, koji ju jezvao teorija potrošnje permanentnog dohotka, iFranco Modigliani, koji ju je zvaoteorija životnog ciklusa potrošnje.“Dalekovidan” potrošač odlučuje koliko trošiti sobzirom na vrijednost svojeg ukupnog bogatstva,koje obuhvaća:Vrijednost neljudskog bogatstva (zbroj financijskogbogatstva i bogatstva u nekretninama) iVrijednost ljudskog bogatstva (sadašnja vrijednostočekivanih dohodaka od rada poslije oporezivanja).ZADAĆA!!!!

OčekivanjaTekući dohodak, očekivanja i osobna potrošnjaOčekivanja utječu na potrošnju na dva načina:Izravno putem ljudskog bogatstva - očekivanja budućegdohotka od rada, realnih kamatnih stopa i porezaNeizravno putem neljudskog bogatstva - dionice, obveznice inekretnine. Očekivanja vrijednosti neljudskog bogatstvamogu se dobiti na financijskim tržištima.Potrošnja će na fluktuacije dohotka vjerojatno reagirati u omjerumanjem od jedan za jedanPotrošnja se može smanjiti jedan za jedan sa smanjenjemdohotka samo ako se smanjenje dohotka smatra trajnimProlazne promjene postojećeg dohotka kao što su oneuzrokovane recesijom i ekspanzijom vjerojatno nećeuzrokovati promjenu potrošnje u iznosu dohotkaPotrošnja se može promijeniti čak iako se tekući dohodak nemijenja, zbog promjena u potrošačkom povjerenju (optimizam)InvesticijeInvesticijske odluke ovise o sadašnjoj prodaji, sadašnjoj realnojkamatnoj stopi i očekivanjima o budućnosti.Odluka o kupnji stroja ovisi o sadašnjoj vrijednosti profita kojupoduzeće može očekivati od kupnje stroja nasuprot trošku njegovekupnje.Stopa amortizacije ( ) - mjeri koliko korisnosti gubi stroj iz godine ugodinu.Pretpostavke:eItI( V ( t ))It - agregatne investicije - funkcija investicija:( )t - profit po stroju (ili po jedinici kapitala) za ekonomiju u cjeliniV(e t ) - očekivana SV profita po jedinici kapitalaSadašnja vrijednost očekivanog profita u godini t je jednaka:e 1 e 1eV( Π ) = Π ( 1- δ ) Π + ×××t t+ 1 et+21+ r ( 1+ r )( 1+r )t t t+1

OčekivanjaTobinov qJames Tobin - postoji uska veza između tržišta dionica i investicijaCijena dionica pokazuje poduzećima koliko tržište dionica vrednujesvaku jedinicu već postojećeg kapitalaPoduzeće tada treba samo usporediti nabavnu cijenu dodatnejedinice kapitala s cijenom koju je tržište dionica voljno platiti za tujedinicu (knjigovodstvena vs burzovna vrijednost)Ako cijena na tržištu kapitala premašuje nabavnu cijenu, tvrtka bitrebala kupiti stroj, i obratno.Vrijednost na tržištu kapitala svih tvrtki (cijena dionica pomnožena snjihovim brojem) podijeljena s vrijednošću kapitala tih tvrtki nazivase Tobinov q.Taj omjer (Tobinov q) daje nam vrijednost jedinice raspoloživogkapitala u odnosu na njegovu trenutnu nabavnu cijenuŠto je viša vrijednost kapitala prema njegovoj trenutnoj nabavnojcijeni (dakle viši q), investicije bi trebale biti višeOčekivanja, output i ekonomska politikaBlanchard: Poglavlje 17.

OčekivanjaOčekivanja i odluke o potrošnji i investicijamaOčekivanja i IS relacijaPotrošnja i investicije ovise o očekivanjima budućnosti. Kako bismouzeli u obzir učinak očekivanja, činimo slijedeće:Ranije je IS relacija bila:Definiramo agregatnu privatnu potrošnju (A) kao:A( Y, T, r) C( Y T) I( Y, r)Ponovno napišimo IS relaciju kao:Y C( Y T) I( Y, r)GY A( Y, T, r)G( , , )Uvažavajući ulogu očekivanja, tada IS izgleda ovako:e e eY A( Y, T , r , Y' , T' r' ) G( , , +, , )pri čemu apostrof = buduće vrijednosti, e = očekivane vrijednosti

OčekivanjaOčekivanja i IS relacijaUz dana očekivanja, velikosmanjenje realne kamatnestope dovodi do blagogpovećanja outputa: IS krivuljastrmo opadaDva su razloga tome:Smanjenje tekuće r, uznepromijenjena očekivanjabuduće r, nema mnogoutjecaja na potrošnju.Multiplikator će vjerojatnobiti malen promjenatekućeg dohotka, uznepromijenjena očekivanjabudućeg dohotkavjerojatno neće imatiznačajan utjecaj na C i I.Očekivanja i LM relacijaLM relacija nije prilagođena za očekivanja jer oportunitetni trošakdržanja novca danas ovisi o sadašnjoj nominalnoj kamatnoj stopi,a ne o očekivanoj nominalnoj kamatnoj stopi za godinu danaMPYL( i)Obzirom da su odluke o držanju novca kratkovidne - ovise prijesvega o tekućem dohotku i tekućoj kratkoročnoj kamatnoj stopi,može se koristiti “stara” LM relacijaPretpostavljamo da su očekivana tekuća inflacija i očekivanabuduća inflacija jednake nuli, pa slijedi da je r=i

OčekivanjaMonetarna politika, očekivanja i outputUčinci monetarnepolitike na outputuvelike ovise o tomeda li i na koji načinmonetarna politikautječe na očekivanja– racionalnaočekivanjaMonetarnaekspanzija – LMdolje, iz A u BNo, MP utječe naočekivanja pa seočekuju i ubudućnosti niže ks iviši Y IS idedesno, idemo iz B u C