Mehanika loma - FESB
Mehanika loma - FESB Mehanika loma - FESB
Poslijediplomski studij strojarstvaMehanika lomaintegraliLinijski integraliJ2 B0C0kada nisu opterećeni rubovi pukotine su jednaki nuli. Linijskisu jednaki nuli, u slučaju kada nema opterećenja na rubovima pukotine, samokada je opterećenje tipa I ili tipa II, u slučaju opterećenja mješovitog tipasu različiti odnule, jer u tom slučaju uz singularna naprezanja oko vrška pukotine postoje i ona nesingularna.Postojanje linijskog integrala različitog od nule poništava prednosti transformacije krivuljnog upovršinski integral.Računanje se linijskih integrala može izbjeći provođenjem metode dekompozicije [7]. Ovim sepristupom polja pomaka i naprezanja rastavljaju na simetrični (tip I) i antisimetrični (tip II) dio.Pomoću tako rastavljenih pomaka i naprezanja mogu se dobiti dva simetrična integrala J S1 , i J S2 , tedva antisimetrična integrala J AS1 i J AS2 . Integrali J S2 i J AS2 su jednaki nuli (produkt singularnog inesingularnog naprezanja za rastavljeno simetrično i antisimetrično polje naprezanja je jednak nuli[75]), pa je onda za linearno elastični materijal, te uz uvjet da nema opterećenja na rubovimapukotine:I q I uiqJI JS1 w ui ij ui dAx A1x1x, (38)j II q II uiqJII JAS1 w ui ij ui dAx A1x1x. (39)j Kako je za linearno elastični materijal J integral identičan faktoru oslobođene energije, onda seuz pomoć izraza (32) mogu dobiti faktori intenziteta naprezanja.Metodom konačnih elemenata integrali (38) i (39) se rješavaju tako da se provodi integracija naelementima odabranim da predstavljaju površinu A. Odabrana površina je najčešće rozetatrokutastih izoparametarskih singularnih elemenata (slika 2.2).3. SMJER ŠIRENJA PUKOTINEJ1 B0C0J2 B0C0Smjer širenja pukotine ovisi o stanju naprezanja u blizini vrška pukotine. Razvijeno je niz kriterija zapredviđanje smjera širenja pukotine u polju naprezanja mješovitog tipa (kombinacija tipa I i tipa IIopterećenja) [10], [11]. Većina kriterija za predviđanje smjera širenja pukotine prvotno je razvijena zastatičko opterećenje. Kako ne postoje kriteriji razvijeni posebno za promjenjivo opterećenje, te iakopostoje značajne razlike u smjerovima širenja pukotine kod statičkog i promjenjivog opterećenja[12], to se statički kriteriji koriste za predviđanje širenja pukotine i kod promjenjivog opterećenja.12
2aPoslijediplomski studij strojarstvaMehanika lomaProblem je predstavljen slikom 3.8, odnosno pločom s pukotinom nagnutom pod kutom uodnosu na smjer nominalnog naprezanja .yaxSlika 3.1 Problem pukotine pod kutom u odnosu na smjer nominalnog naprezanjaNajčešće korišteni kriteriji su: kriterij maksimalnog cirkularnog naprezanja, kriterij minimumagustoće energije deformiranja i kriterij maksimuma faktora oslobođene energije.3.1 Kriterij maksimalnog cirkularnog naprezanja (MCN-kriterij)Jedan od prvih pokušaja predviđanja smjera širenja pukotine u slučaju kombiniranog opterećenjatipovima I i II bio je onaj Erdogana i Siha [13]. Oni su istraživali širenje pukotine u ploči iz krhkogmaterijala, te su predložili kriterij po kojem je pravac širenja pukotine okomit na pravacmaksimalnog cirkularnog naprezanja.Matematički se ovaj kriterij može pisati:2 20, 0. (40)13
- Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
- Page 3 and 4: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 5 and 6: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 7 and 8: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 9 and 10: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 11: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 15 and 16: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 17 and 18: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 19 and 20: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 21 and 22: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 23: 2t2hPoslijediplomski studij strojar
- Page 26 and 27: optere ć enje ili FINPoslijediplom
- Page 28 and 29: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 30 and 31: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 32 and 33: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 34 and 35: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 36 and 37: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 38 and 39: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 40 and 41: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 42 and 43: Poslijediplomski studij strojarstva
- Page 44: Poslijediplomski studij strojarstva
Poslijediplomski studij strojarstva<strong>Mehanika</strong> <strong>loma</strong>integraliLinijski integraliJ2 B0C0kada nisu opterećeni rubovi pukotine su jednaki nuli. Linijskisu jednaki nuli, u slučaju kada nema opterećenja na rubovima pukotine, samokada je opterećenje tipa I ili tipa II, u slučaju opterećenja mješovitog tipasu različiti odnule, jer u tom slučaju uz singularna naprezanja oko vrška pukotine postoje i ona nesingularna.Postojanje linijskog integrala različitog od nule poništava prednosti transformacije krivuljnog upovršinski integral.Računanje se linijskih integrala može izbjeći provođenjem metode dekompozicije [7]. Ovim sepristupom polja pomaka i naprezanja rastavljaju na simetrični (tip I) i antisimetrični (tip II) dio.Pomoću tako rastavljenih pomaka i naprezanja mogu se dobiti dva simetrična integrala J S1 , i J S2 , tedva antisimetrična integrala J AS1 i J AS2 . Integrali J S2 i J AS2 su jednaki nuli (produkt singularnog inesingularnog naprezanja za rastavljeno simetrično i antisimetrično polje naprezanja je jednak nuli[75]), pa je onda za linearno elastični materijal, te uz uvjet da nema opterećenja na rubovimapukotine:I q I uiqJI JS1 w ui ij ui dAx A1x1x, (38)j II q II uiqJII JAS1 w ui ij ui dAx A1x1x. (39)j Kako je za linearno elastični materijal J integral identičan faktoru oslobođene energije, onda seuz pomoć izraza (32) mogu dobiti faktori intenziteta naprezanja.Metodom konačnih elemenata integrali (38) i (39) se rješavaju tako da se provodi integracija naelementima odabranim da predstavljaju površinu A. Odabrana površina je najčešće rozetatrokutastih izoparametarskih singularnih elemenata (slika 2.2).3. SMJER ŠIRENJA PUKOTINEJ1 B0C0J2 B0C0Smjer širenja pukotine ovisi o stanju naprezanja u blizini vrška pukotine. Razvijeno je niz kriterija zapredviđanje smjera širenja pukotine u polju naprezanja mješovitog tipa (kombinacija tipa I i tipa IIopterećenja) [10], [11]. Većina kriterija za predviđanje smjera širenja pukotine prvotno je razvijena zastatičko opterećenje. Kako ne postoje kriteriji razvijeni posebno za promjenjivo opterećenje, te iakopostoje značajne razlike u smjerovima širenja pukotine kod statičkog i promjenjivog opterećenja[12], to se statički kriteriji koriste za predviđanje širenja pukotine i kod promjenjivog opterećenja.12