Mehanika loma - FESB

Mehanika loma - FESB Mehanika loma - FESB

13.07.2015 Views

Poslijediplomski studij strojarstvaMehanika lomaintegraliLinijski integraliJ2 B0C0kada nisu opterećeni rubovi pukotine su jednaki nuli. Linijskisu jednaki nuli, u slučaju kada nema opterećenja na rubovima pukotine, samokada je opterećenje tipa I ili tipa II, u slučaju opterećenja mješovitog tipasu različiti odnule, jer u tom slučaju uz singularna naprezanja oko vrška pukotine postoje i ona nesingularna.Postojanje linijskog integrala različitog od nule poništava prednosti transformacije krivuljnog upovršinski integral.Računanje se linijskih integrala može izbjeći provođenjem metode dekompozicije [7]. Ovim sepristupom polja pomaka i naprezanja rastavljaju na simetrični (tip I) i antisimetrični (tip II) dio.Pomoću tako rastavljenih pomaka i naprezanja mogu se dobiti dva simetrična integrala J S1 , i J S2 , tedva antisimetrična integrala J AS1 i J AS2 . Integrali J S2 i J AS2 su jednaki nuli (produkt singularnog inesingularnog naprezanja za rastavljeno simetrično i antisimetrično polje naprezanja je jednak nuli[75]), pa je onda za linearno elastični materijal, te uz uvjet da nema opterećenja na rubovimapukotine:I q I uiqJI JS1 w ui ij ui dAx A1x1x, (38)j II q II uiqJII JAS1 w ui ij ui dAx A1x1x. (39)j Kako je za linearno elastični materijal J integral identičan faktoru oslobođene energije, onda seuz pomoć izraza (32) mogu dobiti faktori intenziteta naprezanja.Metodom konačnih elemenata integrali (38) i (39) se rješavaju tako da se provodi integracija naelementima odabranim da predstavljaju površinu A. Odabrana površina je najčešće rozetatrokutastih izoparametarskih singularnih elemenata (slika 2.2).3. SMJER ŠIRENJA PUKOTINEJ1 B0C0J2 B0C0Smjer širenja pukotine ovisi o stanju naprezanja u blizini vrška pukotine. Razvijeno je niz kriterija zapredviđanje smjera širenja pukotine u polju naprezanja mješovitog tipa (kombinacija tipa I i tipa IIopterećenja) [10], [11]. Većina kriterija za predviđanje smjera širenja pukotine prvotno je razvijena zastatičko opterećenje. Kako ne postoje kriteriji razvijeni posebno za promjenjivo opterećenje, te iakopostoje značajne razlike u smjerovima širenja pukotine kod statičkog i promjenjivog opterećenja[12], to se statički kriteriji koriste za predviđanje širenja pukotine i kod promjenjivog opterećenja.12

2aPoslijediplomski studij strojarstvaMehanika lomaProblem je predstavljen slikom 3.8, odnosno pločom s pukotinom nagnutom pod kutom uodnosu na smjer nominalnog naprezanja .yaxSlika 3.1 Problem pukotine pod kutom u odnosu na smjer nominalnog naprezanjaNajčešće korišteni kriteriji su: kriterij maksimalnog cirkularnog naprezanja, kriterij minimumagustoće energije deformiranja i kriterij maksimuma faktora oslobođene energije.3.1 Kriterij maksimalnog cirkularnog naprezanja (MCN-kriterij)Jedan od prvih pokušaja predviđanja smjera širenja pukotine u slučaju kombiniranog opterećenjatipovima I i II bio je onaj Erdogana i Siha [13]. Oni su istraživali širenje pukotine u ploči iz krhkogmaterijala, te su predložili kriterij po kojem je pravac širenja pukotine okomit na pravacmaksimalnog cirkularnog naprezanja.Matematički se ovaj kriterij može pisati:2 20, 0. (40)13

Poslijediplomski studij strojarstva<strong>Mehanika</strong> <strong>loma</strong>integraliLinijski integraliJ2 B0C0kada nisu opterećeni rubovi pukotine su jednaki nuli. Linijskisu jednaki nuli, u slučaju kada nema opterećenja na rubovima pukotine, samokada je opterećenje tipa I ili tipa II, u slučaju opterećenja mješovitog tipasu različiti odnule, jer u tom slučaju uz singularna naprezanja oko vrška pukotine postoje i ona nesingularna.Postojanje linijskog integrala različitog od nule poništava prednosti transformacije krivuljnog upovršinski integral.Računanje se linijskih integrala može izbjeći provođenjem metode dekompozicije [7]. Ovim sepristupom polja pomaka i naprezanja rastavljaju na simetrični (tip I) i antisimetrični (tip II) dio.Pomoću tako rastavljenih pomaka i naprezanja mogu se dobiti dva simetrična integrala J S1 , i J S2 , tedva antisimetrična integrala J AS1 i J AS2 . Integrali J S2 i J AS2 su jednaki nuli (produkt singularnog inesingularnog naprezanja za rastavljeno simetrično i antisimetrično polje naprezanja je jednak nuli[75]), pa je onda za linearno elastični materijal, te uz uvjet da nema opterećenja na rubovimapukotine:I q I uiqJI JS1 w ui ij ui dAx A1x1x, (38)j II q II uiqJII JAS1 w ui ij ui dAx A1x1x. (39)j Kako je za linearno elastični materijal J integral identičan faktoru oslobođene energije, onda seuz pomoć izraza (32) mogu dobiti faktori intenziteta naprezanja.Metodom konačnih elemenata integrali (38) i (39) se rješavaju tako da se provodi integracija naelementima odabranim da predstavljaju površinu A. Odabrana površina je najčešće rozetatrokutastih izoparametarskih singularnih elemenata (slika 2.2).3. SMJER ŠIRENJA PUKOTINEJ1 B0C0J2 B0C0Smjer širenja pukotine ovisi o stanju naprezanja u blizini vrška pukotine. Razvijeno je niz kriterija zapredviđanje smjera širenja pukotine u polju naprezanja mješovitog tipa (kombinacija tipa I i tipa IIopterećenja) [10], [11]. Većina kriterija za predviđanje smjera širenja pukotine prvotno je razvijena zastatičko opterećenje. Kako ne postoje kriteriji razvijeni posebno za promjenjivo opterećenje, te iakopostoje značajne razlike u smjerovima širenja pukotine kod statičkog i promjenjivog opterećenja[12], to se statički kriteriji koriste za predviđanje širenja pukotine i kod promjenjivog opterećenja.12

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!