13.07.2015 Views

Tekstualni dio - Bar

Tekstualni dio - Bar

Tekstualni dio - Bar

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

DUP «Zelen»Ova sredstva obuhvataju ulaganja u zoni stanovanja i infrastrukturu, a uzimajući u obzir itroškove opremanja gradskog grañevinskog zemljišta. Cijene ulaganja u realizaciji plana datirajuod 2008. godineTroškovi infrastrukture obuhvataju izgradnju objekata na području Plana i to: objekata kompletneinfrastrukture, zelenih površina i prostora za rekreaciju, izuzev infrastrukture koja služi samimobjektima.ULAGANJE U SEKUNDARNU INFRASTRUKTURURed. Vrsta ulaganja Iznos %Broj1. Vodovod i kanalizacija 548.000 28,642. Saobraćaj 849.292 36,603. Javne ureñene površine 115.366 6,873. telekominikacije 72.096 2,653. elektrosnadbijevanje 121.600 7,244. Zelene površ.i rekreacija 461.374 21.2U K U P N O 2.167.728,00 100Znači, troškovi sekundarne infrastrukture iznose 164 eura, po m2, novoizgrañene brutostambene površine.Troškovi komunalne infrastrukture predstavljaju učešće u izgradnji objekata osnovneinfrastrukture, koji služe širem okruženju, a najčešće čitavom gradskom području. Kako nijesupropisani precizni načini za njihovo utvrñivanje, u ovom slučaju, kao mjerilo, uzeto je učešćenovoprojektovanog stambenog fonda DUP-a u ukupnom stambenog fonda grada. Ono u ovomslučaju iznosi oko 10%. Primjenjujući ovaj procenat na iznos troškova pripreme gradskoggrañevinskog zemljišta i izgradnju sekundarne potrošnje dobio se iznos troškova primarnekomunalne potrošnje 2.167.728 odnosno 2.07 eura po 1m2.zahvata plana.Troškovi zajedničke komunalne infrastrukture u koju se ubrajaju glavne gradske saobraćajnice,nadvožnjaci, podvožnjaci, mostovi, kolektori atmosverske kanalizacije i javne zelene površine,obračunavaju se prema osnovi koja iznosi 10% troškova pripreme gradskog grañevinskogzemljišta za izgradnju .Prosječno terećenje 1m2 grañevinske površine je različito, što je i bila namjera zakonodavca, daprelivanjem sredstava podstiče, odnosno, da sputava razvoj odreñenih djelatnosti. Prosječnoterćenje je optimalno, jer su ulaganja u sekundarnu potrošnju relativno skromna.5.2.2. Direktni (finansijski) prihodi DržaveDržavni direktni prihodi iz ovog projekta ukljucuju:• Jednokratni prihodi1. prihodi od poreza na promet nepokretnosti2. prihodi od komunalnog doprinosa• Prihodi koji se ostvaruju svake godine1. prihodi od poreza na dodatu vrijednost83

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!