Tekstualni dio - Bar

More documents

Recommendations

Info

- DUP «ZELEN» -S druge strane, fiz.-hem. ispitivanja morske vode, u okviru godišnjih Programa ispitivanjakvaliteta površinskih voda i voda obalnog mora na teritoriji Republike CG, ukazuju da morskavoda turističkih i rekreacijskih područja pripada zahtijevanoj A1S,I kategoriji, uz povećan sadržajamonijaka i mineralnih ulja, te mikrobioloških zagañenja pojedinim lokacijama.Posebno ugrožena i potencijalno rizična područjaPriobalni pojas pruža velike mogućnosti za razvoj mnogih djelatnosti (ribarstvo, marikultura,turizam, brodogradnja, pomorski promet, itd.) koje u većoj ili manjoj mjeri djeluju na morskiekosistem. Na osnovu dugogodišnjih istraživanja mora (od 1995. g.), moguće je utvrditipotencijalno rizična područja, gdje je potrebno izvršiti preventivne korake kako bi se izbjegleneželjene pojave. Područje Barske rivijere potencijalno je ugroženo lučkim objektima, naftnimrezervoarima i pretakalištima u Baru.Ureñenje obalaObalni pojas, sa plažama i njihovim neposrednim okruženjem – predstavlja najvažniji prirodni irazvojni resurs Bara. Obala sa statusom morskog dobra predstavlja nacionalno dobro najvišegnivoa značajnosti. Ona zahteva posebnu zaštitu u smislu očuvanja statusa dobra od opštegznačaja, jer je sada podvrgnuta najvećim pritiscima da se zaposedne privatnim sadržajima. Tajpritisak privatizacije priobalnog pojasa je veoma izražen. Na nekim mestima je već poodmakao,pre svega nekontrolisanom gradnjom kuća ispod magistrale – neposredno uz obalu (čak seograñuju i veći delovi obale), a uočavaju se te tendencije i na do sada relativno dobro štićenompodručju izmeñu Bara i Sutomora. Odlučno zaustavljanje te tendencije je ključan zadatak zaočuvanje obale kao najvažnijeg prirodnog i razvojnog resursa Bara.Očuvanje prostora plaža u što izvornijem prirodnom stanju, bez narušavanja ambijentagrañenjem većih objekata na samoj plaži i u zaleñu. Sadašnje stanje, po kome se pešačkakomunikacija izmeñu Bara i Sutomora ostvaruje magistralnim putem – potpuno je neodrživa.Zbog toga prvi prioritet ima realizacija kontinuirane isključivo pešačke komunikacije na celompotezu od Bara do Sutomora. Pešačku komunikaciju gde god je moguće treba voditi što bližeobali, menjajući njen profil i obogaćujući je sadržajima koji prate pešačku rekreaciju (vidikovci,rekreativni sadržaji – npr. tereni za boćanje, elementi trim staze sa preprekama, tereni za igrudece, itd). Tamo gde se staza mora da udalji od obale, zbog karaktera terena (nepristupačnestrme stene, izgrañenost) iskoristiti takva mesta za realizaciju ugostiteljskih objekata i drugihsličnih sadržaja. Ta komunikacija mora da bude osvetljena prikladnim svetiljkama, da bude saureñenim pločnikom i da ima uobičajene natkriljene zaklone za odmor i u slučaju kiše.Panoramske vrijednosti pejzažaPejzaž obalnog područja je veoma specifičan i ima posebnu ulogu u odreñivanju ljepoteCrnogorskog primorja.Narušavanje panoramske vrijednosti prirodnog pejzaža neadgovarajućomizgradnjom objekata označeno je kao negativan uticaj.Vizuelno ometanje postojećih grañevina i prirodnih znamenitostiVizuelno ometanje postojećih grañevina i prirodnih znamenitosti može nastati izgradnjomobjekata blizu postojećih stambenih zgrada ili prirodnih znamenitosti. Novonastali objekti moguzaklanjati pogled postojećim stambenim zgradama prema moru ili prirodnim znamenitostima, ilimogu zaklanjati pogled prema prirodnim znamenitostima s javnih površina. Ovaj uticaj jeocijenjen kao negativan.Stanje flore i vegetacijeProcjena stanja flore i vegetacije izvršena je prema tipičnim zonama predmetnog područja.32
- DUP «ZELEN» -Najmanje je ugroženo nepristupačno područje strmih stijena, prekrivene najčešće makijom(Orno quercetum ilicis) što daje obilježje cjelokupnom priobalnom pejzažu. Na planiranompodručju nalaze se veće skupine starih stabala. Kako se više ne vrše krčenja i prorjeñivanjašume, makija se na mnogim lokalitetima oporavila i obogatila. Posebno vrijedne lokalitete trebaposebno zaštititi.Ugroženost fauneNa području crnogorskog primorja ima više utjecaja koji ugrožavaju faunu:- Utjecaji na brojnost faune - posljedica neorganiziranog lova- Utjecaj saobraćajnica – zagañivanje i uznemiravanje faune- Zagañivanje - u turističkim centrima za vrijeme turističke sezone. Više je ugrožena vodanego kopno.- Uznemiravanje - osobito u vrijeme sezone.33
Page 4: - DUP «ZELEN» -1.OPŠTI DIO1.1 PR
Page 8 and 9: - DUP «ZELEN» -U toplijem periodu
Page 10 and 11: - DUP «ZELEN» -2.1.4. SEIZMIČKE
Page 12 and 13: - DUP «ZELEN» -Ks*=0.135 (u zoni
Page 14 and 15: - DUP «ZELEN» -Pod preovlañujuć
Page 16 and 17: - DUP «ZELEN» -2.3.3. ANKETA KORI
Page 18 and 19: - DUP «ZELEN» -3. PLAN3.1. OSNOVN
Page 20 and 21: - DUP «ZELEN» -Objekti turističk
Page 22 and 23: - DUP «ZELEN» -Za urbanističke p
Page 24 and 25: - DUP «ZELEN» -ukupni prostor tre
Page 26 and 27: - DUP «ZELEN» -ravni krova, pergo
Page 29 and 30: - DUP «ZELEN» -procesu funkcional
Page 31: - DUP «ZELEN» -vodovoda. Zemljiš
Page 35 and 36: _____________ DUP-a “Zelen” ___
Page 67 and 68: Niskonaponska kablovska mreža 0,4k
Page 69 and 70: DUP «Zelen»kabla treba označiti
Page 71 and 72: DUP «Zelen»4 Izrada novih kablovs
Page 73 and 74: DUP «Zelen»Kucnu tk instalaciju u
Page 75 and 76: DUP «Zelen»7. EKONOMSKO DEMOGRAFS
Page 77 and 78: DUP «Zelen»Podrucje lokalnog plan
Page 79 and 80: DUP «Zelen»Namjena površina na p
Page 82 and 83:
DUP «Zelen»- porez na promet nepo
Page 84 and 85:
DUP «Zelen»2. prihodi od poreza n
show all

Tekstualni dio - Bar

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?