Tekstualni dio - Bar
Tekstualni dio - Bar Tekstualni dio - Bar
- DUP «ZELEN» -Na nivou grada usvojen je sistem kompostiranja otpadaka.Strateška opredjeljenja u oblasti upravljanja otpadom - Postoji direktan uticaj smetlišta napovršinske, podzemne vode i aerozagañenja. Da bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti, VladaCrne Gore usvojila je Nacionalnu politiku upravljanja otpadom (februar 2004), Master planupravljanja otpadom na državnom nivou (decembar 2004).Zaštita voda od zagañivanjaPreovlañujuća zagañenja su otpadne vode koncentrisanih izvora – naselja . U poreñenju saklasama kvaliteta koje su predviñene Uredbom o kategorizaciji i klasifikaciji voda, utvrñenostanje kvaliteta voda (vodotoka, jezera, mora i podzemnih voda) je zadovoljavajuće.Kvalitet podzemne vode u prirodnim uslovima, izuzimajući primorske izdani pod uticajem mora,u najvećem dijelu godine odgovara I klasi. U kontinentalnom dijelu prirodni kvalitet voda uvodonosnim izdanima intergranularne strukture ugrožen je na manjem broju lokaliteta, nizvodnood većih naselja i industrije.U javnu kanalizacionu mrežu otpadne vode ispušta oko 60% gradskog stanovništva, ili 37% odcjelokupnog stanovništva Crne Gore, što se smatra daleko od zadovoljavajućeg stanja.Stanje u ovoj oblasti već duži period karakteriše izostanak većih investicionih aktivnosti, što jeuzrokovalo navedene probleme i nizak nivo kvaliteta pruženih usluga. Uvažavajući, s jednestrane ograničenja kapaciteta sa kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave i visinuinvesticija koje je potrebno obezbijediti, i s druge neophodnost očuvanja životne sredine ismanjenje rizika za zdravlje ljudi, Vlada Cme Gore je, uz podršku Evropske agencije zarekonstrukciju, pripremila dva važna planska dokumenta u oblasti upravljanja otpadnim vodama:Master plan za odvoñenje i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje iStrateški masterplan za kanalizaciju i otpadne vode Središnjeg i Sjevernog regiona.Na nivou Plana projektovana je fekalna I atmosferska kanalizaciona mreža koja će se integrisatiu buduću glavnu kanalizacionu mrežu koja je predviñena za taj potez.Mere zaštita lokalnih izvorištaRadeći u vrlo napregnutim uslovima, uz puno angažovanje svih raspoloživih izvorišta, vodovodnisistem Bara je vrlo osetljiv na eventualne ispade pojedinih izvorišta zbog pogoršanja kvaliteta,posebno u malovodnom delu godine. Zbog toga je SO Bar 1987. godine donela ''Odluku ouspostavljanju i održavanju sanitarne zaštite oko izvorišta iz kojih se snabdeva vodom Bar'' (Sl.list SRCG od 25.12.1987) kojim se za ključna izvorišta (Orahovo polje, Zaljevo, Kajnak, Brca,Velje Oko) uspostavljaju neposredne zone zaštite, kao i I, II i III zona zaštite, pri čemu III zonaobuhvata celo slivno područje. Propis je dobar, ali ne obuhvata sva izvorišta, niti se ne poštuje usvakodnevnoj praksi, posebno pri izgradnji u zoni uticaja na izvorišta. Izvorište Kajnakugrožavaju obližnje bujice i nekontrolisana gradnja objekata u okolini, izvorište Brca je ugroženopo više osnova – od otpadnih voda dosta blizu lociranih zgrada, oticanjem sa obližnjeg puta ibujičnim tokovima, dok vrlo značajno izvorište u Orahovom polju ugrožava neadekvatnokorišćenje zemljišta, sa nekontrolisanom upotrebom ñubriva i pesticida. Neophodno je pomenutuOdluku proširiti i na ostala sadašnja i perspektivna izvorišta: Glava od vode, Vrteljak, Sustaš,Čanj, Zupci u gornjem delu sliva Železnice, a zatim taj propis primenjivati dosledno. Baru pretivrlo ozbiljna opasnost ukoliko zbog neadekvatne sanitarne zaštite dugotrajno izgubi neka odvažnih izvorišta, posebno ako se to ubrzo desi sa najugroženijim izvorištima Kajnak i Brca.Takoñe, potrebno je što pre odrediti mikro lokacije za veći broj novih planiranih rezervoara (u totreba uključiti i neophodnu zonu zaštite oko njih), bez kojih se ne može ostvariti planirani razvoj30
- DUP «ZELEN» -vodovoda. Zemljište neophodno za realizaciju tih novih rezervoara treba da budu otkupljeno ilizaštićene na neki drugi način, kako se njihovim zaposedanjem drugim sadržajima ne bionemogućio razvoj vodovoda.Planska rešenja za ureñenje vodotokaPotrebno je završiti započete regulacije vodotoka i revitalizovati one koji su ugroženidosadašnjim nedozvoljenim aktivnostima.Mere za očuvanje kvaliteta obalnog moraSa izgradnjom kanalizacione mreže po principima separacionog sistema, sa ispuštanjemotpadnih voda podmorskim ispustima, a posebno nakon realizacije PPOV, kao i sanitacijomlučkih ureñaja (uz omogućavanje da se brodski sanitarni tankovi prazne posebnim odvodnikomu kolektor u zoni Luke) – stvoriće se uslovi da se obalno more na čitavom području Bara nalazinajvećim delom u I kategoriji pogodnostizakupanje.Kvalitet morske vodeKvalitet morske vode se redovno prati od juna 1995. godine na većem broju lokaliteta, uglavnomplaža. Prema fiz.-hem. karakteristikama, morska voda ispunjava kriterijume vode za kupanje Ikategorije. Ispitivanja u periodu od 1996-2002. g. su pokazala trend pogoršanja kvaliteta. Što setiče istraživanja fitobentosa i zoobentosa, nema nikakvih podataka o njihovoj promjeni izazvanihuticajem zagañenja.Stupanj eutrofikacijeProces eutrofikacije, obogaćivanja mora hranjivim solima uslovljeno je antropogenim aktivnosti skopna, a jedan je od glavnih faktora zagañivanje priobalnog mora. Posljedice su: povećanjeorganske produkcije, promjene u sastavu i odnosima meñu vrstama, smanjenje prozirnosti ipromjena boje mora, smanjenje kiseonika na dnu i povećanje na dubini od oko 30 m, gdje jeprodukcija najintenzivnija, te pojave cvjetanja "mora". Eutrofikacija zavisi od uticaja sa kopna, ito prvenstveno otpadnih voda iz kanalizacije koje se bez prečišćavanja otpuštaju u more štonameće potrebu trajne kontrole priobalju mora, te povremenu kontrolu otvorenog mora.Stepen zagañenja ostalim materijamaZagañenje morske vode čvrstim otpadom te opasnim i štetnim materijama na istraživanompodručju nije izraženo. Ispred gradskih i turističkih naselja javlja se ljeti nešto plastičnog otpada.Rezultati mjerenja nafte u moru, organizmima i sedimentima pokazuju da južni Jadran nijezagañen naftom. Vrijednosti PAH (poliaromatski ugljovodonici) u morskim organizmima su zaoko 50 % niže od odreñenih za nezagañena područja. Do povišenja količine anionskihdeterdženata dolazi ljeti i to samo lokalno uz obalu. Po pitanju teških metala, nešto su povišenekoličine kadmijuma i olova u sedimentima.U okviru istraživanja za Program sistematskog ispitivanja sadržaja radionuklida u životnoj srediniCrne Gore, utvrñene vrijednosti specifične aktivnosti radionuklida daleko su ispod propisanihvrijednosti za pitku vodu, osim za radioaktivni kalijum. Registrovane su i niske koncentracijepojedinih radionuklida u sipama i lignjama, a u mesu dagnji je detektovan radioaktivni berilijum7Be čija je koncentracija u morskoj vodi veoma niska.31
- Page 4: - DUP «ZELEN» -1.OPŠTI DIO1.1 PR
- Page 8 and 9: - DUP «ZELEN» -U toplijem periodu
- Page 10 and 11: - DUP «ZELEN» -2.1.4. SEIZMIČKE
- Page 12 and 13: - DUP «ZELEN» -Ks*=0.135 (u zoni
- Page 14 and 15: - DUP «ZELEN» -Pod preovlañujuć
- Page 16 and 17: - DUP «ZELEN» -2.3.3. ANKETA KORI
- Page 18 and 19: - DUP «ZELEN» -3. PLAN3.1. OSNOVN
- Page 20 and 21: - DUP «ZELEN» -Objekti turističk
- Page 22 and 23: - DUP «ZELEN» -Za urbanističke p
- Page 24 and 25: - DUP «ZELEN» -ukupni prostor tre
- Page 26 and 27: - DUP «ZELEN» -ravni krova, pergo
- Page 29: - DUP «ZELEN» -procesu funkcional
- Page 33 and 34: - DUP «ZELEN» -Najmanje je ugrož
- Page 35 and 36: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 37 and 38: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 39 and 40: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 41 and 42: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 43 and 44: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 45 and 46: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 47 and 48: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 49 and 50: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 51 and 52: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 53 and 54: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 55 and 56: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 57 and 58: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 59 and 60: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 61 and 62: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 63 and 64: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 65 and 66: _____________ DUP-a “Zelen” ___
- Page 67 and 68: Niskonaponska kablovska mreža 0,4k
- Page 69 and 70: DUP «Zelen»kabla treba označiti
- Page 71 and 72: DUP «Zelen»4 Izrada novih kablovs
- Page 73 and 74: DUP «Zelen»Kucnu tk instalaciju u
- Page 75 and 76: DUP «Zelen»7. EKONOMSKO DEMOGRAFS
- Page 77 and 78: DUP «Zelen»Podrucje lokalnog plan
- Page 79 and 80: DUP «Zelen»Namjena površina na p
- DUP «ZELEN» -vodovoda. Zemljište neophodno za realizaciju tih novih rezervoara treba da budu otkupljeno ilizaštićene na neki drugi način, kako se njihovim zaposedanjem drugim sadržajima ne bionemogućio razvoj vodovoda.Planska rešenja za ureñenje vodotokaPotrebno je završiti započete regulacije vodotoka i revitalizovati one koji su ugroženidosadašnjim nedozvoljenim aktivnostima.Mere za očuvanje kvaliteta obalnog moraSa izgradnjom kanalizacione mreže po principima separacionog sistema, sa ispuštanjemotpadnih voda podmorskim ispustima, a posebno nakon realizacije PPOV, kao i sanitacijomlučkih ureñaja (uz omogućavanje da se brodski sanitarni tankovi prazne posebnim odvodnikomu kolektor u zoni Luke) – stvoriće se uslovi da se obalno more na čitavom području <strong>Bar</strong>a nalazinajvećim delom u I kategoriji pogodnostizakupanje.Kvalitet morske vodeKvalitet morske vode se redovno prati od juna 1995. godine na većem broju lokaliteta, uglavnomplaža. Prema fiz.-hem. karakteristikama, morska voda ispunjava kriterijume vode za kupanje Ikategorije. Ispitivanja u periodu od 1996-2002. g. su pokazala trend pogoršanja kvaliteta. Što setiče istraživanja fitobentosa i zoobentosa, nema nikakvih podataka o njihovoj promjeni izazvanihuticajem zagañenja.Stupanj eutrofikacijeProces eutrofikacije, obogaćivanja mora hranjivim solima uslovljeno je antropogenim aktivnosti skopna, a jedan je od glavnih faktora zagañivanje priobalnog mora. Posljedice su: povećanjeorganske produkcije, promjene u sastavu i odnosima meñu vrstama, smanjenje prozirnosti ipromjena boje mora, smanjenje kiseonika na dnu i povećanje na dubini od oko 30 m, gdje jeprodukcija najintenzivnija, te pojave cvjetanja "mora". Eutrofikacija zavisi od uticaja sa kopna, ito prvenstveno otpadnih voda iz kanalizacije koje se bez prečišćavanja otpuštaju u more štonameće potrebu trajne kontrole priobalju mora, te povremenu kontrolu otvorenog mora.Stepen zagañenja ostalim materijamaZagañenje morske vode čvrstim otpadom te opasnim i štetnim materijama na istraživanompodručju nije izraženo. Ispred gradskih i turističkih naselja javlja se ljeti nešto plastičnog otpada.Rezultati mjerenja nafte u moru, organizmima i sedimentima pokazuju da južni Jadran nijezagañen naftom. Vrijednosti PAH (poliaromatski ugljovodonici) u morskim organizmima su zaoko 50 % niže od odreñenih za nezagañena područja. Do povišenja količine anionskihdeterdženata dolazi ljeti i to samo lokalno uz obalu. Po pitanju teških metala, nešto su povišenekoličine kadmijuma i olova u sedimentima.U okviru istraživanja za Program sistematskog ispitivanja sadržaja ra<strong>dio</strong>nuklida u životnoj srediniCrne Gore, utvrñene vrijednosti specifične aktivnosti ra<strong>dio</strong>nuklida daleko su ispod propisanihvrijednosti za pitku vodu, osim za ra<strong>dio</strong>aktivni kalijum. Registrovane su i niske koncentracijepojedinih ra<strong>dio</strong>nuklida u sipama i lignjama, a u mesu dagnji je detektovan ra<strong>dio</strong>aktivni berilijum7Be čija je koncentracija u morskoj vodi veoma niska.31
Change language