13.07.2015 Views

Monografija fakulteta - Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Monografija fakulteta - Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Monografija fakulteta - Fakultet za saobraćaj i komunikacije

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Izdavač:FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJEUNIVERZITETA U SARAJEVU, Zmaja od Bosne 8Redakcioni odbor:prof. dr Šefkija Čekićprof. dr Asad Nuhanovićprof. dr Samir Čauševićdoc. dr Osman LindovGlavni i odgovorni urednikprof. dr Šefkija ČekićUrednikprof. dr Asad NuhanovićTekstovi na engleskommr Morgiana BradingTehnička priprema i di<strong>za</strong>jn koricaAgdal NuhanovićFotografijeArhiv <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Za izdavačaprof. dr Šefkija Čekić


Nastavnici,saradnici i radno osoblje <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> obilježavaju 30 godina svoga plodnogarada i razvoja.Izuzetno nam je stalo da putem ovog Zapisa omogućimo sadašnjim i budućim generacijama uvid usloženu djelatnost ,angažovanost i entuzija<strong>za</strong>m uposlenika ove Visokoškolske ustanove.Uz to lahko će se vidjeti slijedglavnih i odlučujućih misli i ideja kako su realizovane i šta predstavljaju <strong>za</strong> budućnost.Samo kolektiv koji je poštivaoiskustvo,cjenio radinost i omogućavao pravilan razvoj mladih kadrova mogao je računati na ogromne uspjehe koje jepostigao <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu.Da smo imali i više vremena na raspolaganju ne bismo mogli da predočimo sva dešavanja, i uspjehe ove nadasveprimjerne Univerzitetske članice koja desetljećima istrajava na planskoj, stručnoj i savremenoj edukaciji mladih. Inženjerisaobraćaja i komunikacija su osposobljeni da mogu prihvatiti sve i<strong>za</strong>zove modernog doba i rješavati najsloženije<strong>za</strong>datke koje će im kompanije i <strong>za</strong>jednica u cjelini postavljati .Sadržaj Monografije je shodno specifičnosti rada ovevisoko-školske institucije pokušao prezentirati kolektivnu angažovanost imajući u vidu da je to sve rezultat doprinosapojedinaca.Ovom prigodom <strong>za</strong>hvaljujemo se svima onima koji su na bilo koji način pomogli i doprinijeli da Monogarfija budepripremljena i štampana.R e d a k c i j a


TRIDESET GODINA FAKULTETA ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE1977 - 2007


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Zgrada Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u Vogošći prije i poslije ratnih ra<strong>za</strong>ranja.Sadašnja zgrada <strong>fakulteta</strong>Vrijeme nastanka i razvoja FSK je burno vrijemesvjetski značajnih dešavanja, naučnotehničke idruštvene revolucije,ljudskih stradanja i ne<strong>za</strong>pamćenihkatastrofa. Gledajući iz perpektive XXI vijeka,novog milenijuma,može se reći da je to vrijemelokalnih i regionalnih borbi i sukoba,pada berlinskogzida,informatičke superautostrade, genocida nadBošnjacima u Srebrenici, terorističkog napadaAl’Kaide na SAD,stotine hiljada žrtava cunamija idrugih prirodnih katastrofa,,okupacije Iraka od straneSAD,globali<strong>za</strong>cije,strepnje i nade <strong>za</strong> budućnost planete...Na ovim prostorima je to vrijeme socijali<strong>za</strong>ma injegovog slamanja,vrijeme agresije, milioni protjerani,stotine hiljada pobijenih, najviše civila, među kojima iogroman broj onih najnedužnih - djece.To je vrijemenajduže i najbarbarskije opsade jednog grada usavremenoj epohi. U opsadi i bestijalnom granatiranjugrada Sarajeva uz mučenje žeđu, glađu, isključivanjemvode struje i plina ubijeno je 10.069 Sarajlija od toga1.572 djece.Kada bi morali ukratko iznijeti hronologiju 30-godišnjegrazvoja FSK,onda bi mogli reći sljedeće:U prvih 15 godina Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> /1977-1992/ uz osnivanje, naučno-nastavno osoblje stvoriloje stabilnu visokoškolsku ustanovu <strong>za</strong> educiranjesaobraćajnih inženjera i to <strong>za</strong> dva profila: željezničkitransport i saobraćaj i drumski transport i saobraćaj,materijalno i kadrovski ojačati te stvoriti pretpostavke <strong>za</strong>brži i nesmetaniji rast i razvoj.Od 1992 do 1995 godineagresorska sila je svojom rušilačkom snagom htjelauništiti sve ono što nosi obilježje civili<strong>za</strong>cijske kulture.Međutim, tada na scenu stupaju oni hrabri i nepokolebljivikoji su stali u odbranu , a među njima i patriote saSaobraćajnog <strong>fakulteta</strong>.To je impo<strong>za</strong>ntan broj od 186studenata i inženjera,kao i 10 nastavnika i saradnika, aod njih je 8 položilo svoj život <strong>za</strong> odbranu od agresije natek priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.Uz odbranu <strong>Fakultet</strong> je uspio provoditi svoju edukativnui naučnu djelatnost organizovanjem nastave,ispita nadodiplomskom i postdiplomskom studiju,te prvi naučniskup u opkoljenom Sarajevu pod nazivom “Saobraćaju ratnim uslovima” koji je svoje rezultate predstavio naMeđunarodnom Frankfurtskom velesajmu knjiga. Uzto proširuje svoje djelatnosti što je u ovakvim uslovima9


monografija 200730pravi podvig i to nastavom <strong>za</strong> kontrolore leta, neštokasnije i <strong>za</strong> inženjere poštansko-telekomunikacijskogsaobraćaja.U isto vrijeme ne prekida svoju uspješnu saradnjusa privredom s ciljem pružanja neposredne pomoći uprocesu organizovanja i funkcionisanja saobraćajnogsistema u ratu i nakon njega.Proširuje i svojumeđufakultetsku saradnju širom Evrope.U posljeratnom hodu još više i temeljitije gradi svojemjesto u svijetu edukacije i nauke. <strong>Fakultet</strong> postajepunopravni član Evropske konferencije <strong>za</strong> edukacijuinženjera.To je vrijeme rasprava o informatičkokomunikacijskojtehnologiji kao viziji sutrašnjice gdjeelektronska vrata o kojima priča Negroponte imaće svakakuća.Osjećajući ono što neminovno dolazi Dekanatpriprema elaborat o osnovama otvaranja novog odsjekatehnologije <strong>komunikacije</strong> <strong>za</strong> što je neophodno promjenitii naziv <strong>fakulteta</strong> u <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> ,gdje će se obrazovati novi kadrovi <strong>za</strong> novo vrijeme.Posebna pažnja posvećena je odabiru i edukacijimladih talentovanih kadrova koji će u budućnosti bitinosioci edukacije, razvoja i naučnih dostignuća iz oblastitransportnih i komunikacionih tehnologija. Organizovaćese postdiplomski studiji međunarodnog karaktera nakome su se pored naših educirali i postdiplomci izdrugih razvijenih zemalja Evrope,uz učešće nastavnogkadra iz tih zemalja što je samo potvrdilo ispravnostrada,stečenog ugleda i visokog rejtinga kojeg je stekla ovavisokoškolska ustanova.Uporedo s tim u međunarodnojsaradnji <strong>Fakultet</strong> potvrđuje svoju stručnost i naučnostravnopravnim učešćem sa talijanskim i engleskimfakultetima u kreiranju i harmoniziranju nastavnihplanova i programa u duhu bolonjskog procesa,čiji jeprodukt i devet <strong>za</strong>jedničkih udžbenika.Na kraju moramo naglasiti da je <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> svojim neprekidnim radom i upornošćudoka<strong>za</strong>o de je nosioc edukativne i istraživačke djelatnostiu Bosni i Hercegovini u oblasti saobraćaja.Slijedećipoka<strong>za</strong>telji to transparentno pokazuju:Od osnivanja novembra 1977.godine - do oktobra2007. godine na <strong>Fakultet</strong>u je diplomiralo 835 studenata/od toga 661 diplomirana inženjera saobraćaja i 167inženjera saobraćaja, magistriralo 16, a 17 doktoriralo.U proteklih 30 godina u nastavnom procesu do sadaje angažovano preko stotinu nastavnika i saradnika.Trenutno na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>studira 750 studenata ,dok naši diplomci rade kerativne i<strong>za</strong>htjevne poslove iz oblasti transporta i komunikacijskihtehnologija osim u BH širom svijeta, između ostalog uNJuorku, Berlinu, Floridi, Milanu ....Saobraćaj je jedan od bitnih faktora privrede uzemljama Evropske unije, kako po svojoj funkciji,tako ipo svojem učešću u ključnim ekonomskim indikatorima.Saobraćaj učestvuje sa oko 7 % u ukupnoj <strong>za</strong>poslenostii nacionalnom dohodku,apsorbuje oko 40 % javnihinvesticija, troši oko 28% energije,i<strong>za</strong>ziva niz negativnihekoloških efekata,različitog inteziteta po pojedinimsaobraćajnim granama i vidovima, u saobraćajnimnesrećama na cestama pogine oko 50.000 ljudi, a 1,6miliona ljudi godišnje biva povrijeđeno.Bezbjednošću10


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>saobraćaja se može i mora upravljati.Štetne posljedicekoje nastaju u saobraćaju ne mogu se prihvatiti kaocjena progresa.Posljedice bestijalnog granatiranja Sarajeva.Moramo biti ponosni na pomenute, a izuzetne rezultatekoje su postigli nastavnici,saradnici i radno osoblje<strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> čime je stvorenatemeljena vrijednost i osnova blistave budućnosti.Takva vizija je moguća <strong>za</strong>hvaljujući onim hrabrim,nepokolebljivim, istrajnim i odlučnim ljudima koji znajuda se uhvate u koštac sa nedaćama,nepoznanicamai i<strong>za</strong>zovima koji traže vanredna pregalaštva <strong>za</strong>sprovođenje svoje časne ulogu pedagoga i naučnika uvremenima koja dolaze.Nacionalna univerzitetskabiblioteka/VIJEĆNICA/Dekanprof. dr Šefkija ČekićSarajevsko naseljeDobrinjaAutoba<strong>za</strong>CENTROTANS-a11


monografija 20073012The Faculty of Transport and Communications wasestablished and developed during a turbulent time on theworld scene that included social as well as revolutionsin many scientific fields, human suffering and greatcatastrophes. Looking back at the twentieth century onecan see that this was a time of local and regional conflicts,fall of Berlin wall, internet, genocide in Srebrenica, AlQaida’s terrorist attacks in the United States, hundredsof thousands victims of Tsunami and other catastrophes,including the United States’ occupation of Iraq,globalisation, fear and hope for the future of our planet...For the countries of this region, this was a time ofsocialism and its fall, time of aggression, millions ofdisplaced people and hundreds of thousands deadcivilians including a great number of children. Thiswas a time of the longest and most barbaric siege ofa city in modern times. During the siege and fierceshelling of Sarajevo citizens were tortured, kept thirstyand hungry, without electri city and water for longperiods, all eventually coming to a sad end after 10069 Sarajevans lost their lives, including 1572 children.If one was to chronologically present thethirty years of the Faculty of Transport andCommunications it would look like this:Over the course of the first fifteen years of theFaculty (1977 – 1992) professional staff establisheda respectable higher education institution where futuretransport engineers could get quality education throughtwo courses: Rail transport and Road transport. Inaddition, plans were developed for capacity building andfurther growth and development. In the period between1992 – 1995 the aggressor intended to destroy everysingle sign of a civilized culture. However, courageouscitizens managed to stand up in defence, among thempatriots form the Faculty of Transport. A brave 186students and engineers, as well as 10 professors andassistants of whom 8 lost their lives in defence of thenewly recognised Republic of Bosnia and Herzegovina.While our staff were defending our country, they stillmanaged to hold lectures and exams for undergraduateand postgraduate courses, and organise the firstconference in the besieged Sarajevo titled „Transportin a war zone“. The outcomes of this conference werepresented at the International Book Fair in Frankfurt.The Faculty continues to expand its activities, anextraordinary achievement in given conditions,including a course for flight controllers, and later postaltransport and telecommunications engineers course.The Faculty maintains its successful economicco-operation aimed at providing assistance inorganising and functioning of transport systemduring the war and today. We further expandedour inter-faculty co-operation across Europe.The Faculty finds a more prominent place for itself inthe world of science and education in the post-war years.We have become a member of the European conferencefor education of engineers. This is a time of informationand communication technologies and visions of futurewhere every household will have an electronic door thatNegroponte speaks of. In order to keep up with changes


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>and new technologies, the dean’s office prepared a paperincluding suggestions for a new course on communicationtechnologies, which required a new name for the Facultyitself – Faculty of transport and communications.Special attention was given to selection and educationof young, talented future educators and academics inthe field of transport and communication technologies.Over time we have organised postgraduate courseswith international programmes, attended by studentsfrom BiH but also other European countries who werelectured by eminent professors from abroad. This goesto confirm the quality of our work, reputation and respectwe have acquired and high rating the faculty enjoys.Additionally, the Faculty confirms its expertise throughvarious international co-operation projects, includingcreation and harmonising of the plans and programmes witha number of faculties from Italy and England in accordancewith the Bologna process, resulting in nine books.It has to be stressed that the Faculty of Transport andCommunications is a prominent actor on educationaland scientific scene in Bosnia and Herzegovina. Thefollowing numbers confirm that:• Since its establishment in 1977 untilOctober 2007. 835 students graduated fromundergraduate courses.• 16 students received MA diplomas and 17Phds.• Over the past thirty years, over a hundredprofessors and assistants have worked at theFaculty.• Currently, there are XX students enrolled, whileour former students now use their acquiredskills not only in Bosnia and Herzegovina butalso in many other countries, including NewYork, Berlin, Florida, Milan...Transport is one of the more significant factors oftrade in most EU contries due to its function, but alsoits key economic indicators. Transport makes up 7%of total employment percentage and national budget,around 40% public investement, uses around 28% ofenergy, contributes to and causes a number of negativeecological effects, around 50 000 people die in caraccidents and 1, 6 milion get injured on the road everyyear. Transport safety can and has to be controlled.Negative effects of transport cannot be accepted as anecessary price of progress. Negative effects of transportcannot be accepted as a necessary price of progress.We can truly be proud of the results achieved by theprofessors, students and all our staff, which are a basisfor a bright future. Such vision is possible due to theirhard work, their courage and persistence that makethem the extraordinary pedagogues and scientists onecan rely on in future.DeanProf. dr Sefkija Cekic13


SAOBRAĆAJNI FAKULTET1977-1992


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Osnivanje Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>Saobraćaj je skup različitih transportnih i poštanskokomunikacijskihusluga,koje kao samostalne privredenedjelatnosti imaju kao korisni efekat premještanjematerijalnih dobara, prijevoz ljudi,prijenos informacija,podataka i energije. Saobraćaj kao važno područjematerijalne proizvodnje ima svoje specifične ekonomskekarakteristike i <strong>za</strong>konitosti po kojima se razlikuje od drugihsektora privrede. Izuzetan interes <strong>za</strong> brzim,kvalitetnimi efikasnim prevozom, odnosno transportom roba odizvora sirovine do proizvođača,te gotovih proizvoda dopotrošača,pojačan je inteziviranjem privrednog rasta kodnas i u svijetu nakon drugog svjetskog rata. Progresivanrast cjelokupne materijalne produkcije čovječanstvainetezivirala je potrebe <strong>za</strong> svim vrstama transportai komunikacija.To je pospješilo snažan razvoj svihtransportnih usluga od cestovnog, drumskog, vodenog,vazdušnog, cjevovodnog do telegarfsko-telefonskog.Prilikom izgradnje prvih kapitalnih saobraćajnih objekatapolovicom XX vijeka utvrđena je važnost profesijesaobraćajnog smjera. U isto vrijeme se dolazi do idejeo osnivanju jedne visokoškolske ustanove koja ćeposebno educirati kadrove iz tih oblasti. Od ideje koja jenastala još 1969. godine tek će 1977. godine napokonbiti realizivana osnivanjem Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>Univerziteta u Sarajevu. Od tada počinje konsolidacijai svakodnevno dokazivanje naučnoistraživačkim radom,u kome je temeljna saobraćajna politika predstavljalaosnovu na čemu se <strong>za</strong>snivala ova značajna djelatnost.Svakako da je BH privreda uvidjela neophodnostosnivanje <strong>Fakultet</strong>a, pa danas upotpunosti koristirezultate svoje dalekovide odluke, uvijek tražeći daSaobraćajni fakultet još značajnije bude <strong>za</strong>stupljen usvim segmentima privrednog rasta naše Zajednice.Iako mlada obrazovna ustanova svojim kreativnim iuspješnim angažmanom ona se je nametnula privredi,regionalnim i lokalnim <strong>za</strong>jedicama kao ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>npartner u planiranju i ostvarenju cjelokupne saobraćajnepolitike, razvijajući ne samo svoju edukacionu funkcijunego i sve aspekte ove važne djelatnosti.U poratnim vremenima, nakon drugog svjetskograta, inženjerski poslovi i <strong>za</strong>daci u saobraćajusvode se na izgradnju infrastrukture /ceste, pruge,telekomunikacijske mreže, stanični kapaciteti, i ostalesaobraćajne infrastrujture. U toj fazi obim saobraćajabio je relativno malen, pa eksploatacija izgrađenihobjekata nije bila složena. Zato se u pravilu <strong>za</strong>njihovo održavanje i eksploataciju angažuje manjibroj graditelja ili proizvođača vozila,tj. stručnjakagrađevinskih,mašinskih ili elektroprofila. Ali kada seuvode nova /složenija i snažnija/ vozila ili različitividovi vuče, izgrađenim sistemima <strong>za</strong> sigurno kretanjecestama i prugama,uvođenjem telekomunikacionih,informacionih, upravljačkih ili drugih sistema, povećanaje potreba <strong>za</strong> inženjerima saobraćaja i komunikacijakoji će učestvovati u organizovanju i funkcionisanjusaobraćajnog sistema.Za održavanje pojedinih komponenata izgrađenogsaobraćajnog sistema angažovani su njihovi graditelji,ali oni ne mogu uspješno da organizuju eksploataciju17


monografija 200730cjelokupnog sistema. U ovoj fazi javila se potreba <strong>za</strong>školovanjem inženjera koji će se baviti organizovanjem ifunkcionisanjem saobraćajnog sistema. U savremenomsaobraćaju učestvuje mnoštvo raznih voznih jedinica,koja se kreću sve većim brzinama.Sve češće se kretanjepojedinih vrsta vozila izdvaja na posebne saobraćajnice,a <strong>za</strong> svaki takav vid prevo<strong>za</strong> formira se cjelovita mrežasaobraćajnica. Ove mreže neminovno se međusobnoprepliću, postaju sve gušće i <strong>za</strong>tjevaju da se gradebrojni spojni, križni,napojni i drugi objekti. U gradskimzonama sa velikom gustinom stanovanja i rada svečešće nastaju situacije da nema prostora <strong>za</strong> proširenjepostojećih ili izgradnju novih saobraćajnih objekata <strong>za</strong>prihvatanje očekivanog porasta saobraćaja.U tom vremenu nameću se, kao jedina mogućarješenja ona - koja traže potpunije korišćenje postojećihkapaciteta ili, u raspoloživom gabaritu, izgradnjusistema sa većom prevoznom mogućnošću. Očiglednoje da, u ovoj fazi, organi<strong>za</strong>cija transportnih procesapostaje izuzetno složena. Za traženje optimalnihrješenja neophodno je da se razviju specifične naučnemetode i visokodiferencirana tehnička sredstva.S obzirom na sve veću učestalost opisanih situacija,korišćenje specifičnih naučnih metoda i složene opremepostaje potreba i obave<strong>za</strong> edukacije studenata <strong>za</strong> noveprofile profesije - saobraćajnih inženjera.Shodno navedenom saobraćajno inženjerstvo možese definisati kao oblast inženjerstva koja se baviplaniranjem, projektovanjem i tehnološkom organi<strong>za</strong>cijomsaobraćaja i komunikacijama.Njegov <strong>za</strong>datak je da se u svakoj praktičnoj situacijiformiraju optimalni transportni lanci,tj. sukcesivnosmjenjivanje saobraćajno-komunikacijskih tehnologijau prostoru i vremenu koji omogućuju bezbjedno,brzo,racionalno i komforno prevoženje ljudi i robe, odnosnoprostornu promjenu mjesta nahođenja. U prethodnomdefinisanju naglasak se opravdano stavlja nasveobuhvatnost planiranja i organizovanja funkcijetransporta.To ukazuje da se saobraćajni inženjeri bavejavnim transportom i interakcijama između različitihvidova transporta, uključujući planiranje mirujućeg ipješačkog saobraćaja.U odnosu na druge inženjerske discipline,saobraćajno18


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>inženjerstvo bavi se problemima koji ne <strong>za</strong>vise samo od fizičkih faktora,jer ono, po pravilu, uključuje i ponašanje ljudi /vo<strong>za</strong>ča, putnika, pješaka, i sl./ njihove odnose sa kompleksnim okruženjem.Ovim se nameće neophodnost i aktuelnost profesije saobraćajnih inženjera koji u saobraćaju treba da se primarno baveplaniranjem i projektovanjem cjelovitih saobraćajno-komunikacijskih sistema u određenom prostornom obuhvatu. Uzto oni objektivnim metodama istražuju sve vidove i tehnologije transporta koje mogu efikasno i konkretno da <strong>za</strong>dovoljeutvrđene potrebe. Oni se bave specifičnostima pojedinih komponenata saobraćajno-transportnih sistema, odnosimaizmeđu njih, a sve u svrhu efikasne eksploatacije. Njihov osnovni cilj je da se postigne optimalna funkcija komponenetaunutar cjelovitog sitema, odnosno da se minimiziraju transportni troškovi, a maksimizira obim produktivnosti uzodgovarajuću sigurnost saobraćaja.Potrebe BH željezničke i drumske saobraćajne privrede kao osnivača <strong>Fakultet</strong>a i drugih organi<strong>za</strong>cija koje <strong>za</strong>pošljavajusaobraćajne inženjere, usvojeno je opredjeljenje da se školuju dva obrazovna profila na odsjecima:- željeznički transport i- drumski transport.19


monografija 200730Karakter gradiva koji se predavao na odsjecima bioje takav da studente osposobi <strong>za</strong> brzo uključivanje urješavanje aktuelnih problema privrede u kojima onitreba da <strong>za</strong>počnu svoju stručnu djelatnost.Zgrada Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u Vogošći (1977-1991.)Saobraćajni fakultet Univerziteta u Sarajevu je biosmješten u naselju Ugorsko izdvojenom i tihom dijeluVogošće u blizini VW - TAS-ovih /Tvornica automobilaSarajevo/ proizvodno-prodajnih pogona.Čitav krajolik jeu zelenilu, a od samog centra Sarajeva udaljen neštoviše od osam kilometara,ve<strong>za</strong>n autobuskim i trolejbuskimsaobraćajem.Svi tadašnji sadržaji <strong>Fakultet</strong>a: edukativni, laboratorijskii slobodne aktivnosti - u potpunosti su animirali studentetokom cjelodnevnog boravka. <strong>Fakultet</strong> je važio međustudentima sarajevskog Univerziteta <strong>za</strong> uzornu naučnonastavnuustanovu na kojoj su studenti i profesoriangažovani u toku cijelog radnog dana. <strong>Fakultet</strong> jeraspolagao savremenim restoranom, organiziranomishranom studenata, profesora i <strong>za</strong>poslenih,savremenoopremljenim trenažnim kabinetima, računarskomopremom, laboratorijima, amfiteatrom, učionicama,salama, kabinetima i modernim PTT sistemom ve<strong>za</strong> <strong>za</strong>unutrašnje i vanjsko komuniciranje.Biblioteka Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> raspolagala je saoko 6000 knjiga /pored udžbeničke/ i sa oko 60 000sve<strong>za</strong>ka periodičnih publikacija.Posebno je imponovaloneposredno okruženje <strong>Fakultet</strong>a,uređeni i redovnoodržavani park sa sta<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> šetnju i klupama <strong>za</strong>odmor.Sve je to davalo osebujnost ovoj naučnoj ustanovi kojaje gotovo cjelodnevno živjela i odisala naučnom misli,multidisciplinarnosti, intelektualnom snagom, <strong>za</strong>pravosvrhom radi koje je formirana i radi koje je bivstvovala.Svojom unutarnjom organizovanošću Saobraćajnifakultet je dostojno reprezentovao svoju djelatnost iopstojnost.Do agresije na saobraćajnom fakultetu,- iz redova nastavnog osoblja - radila je 41 osoba,- 167 studenata je diplomiralo.-<strong>za</strong> potrebe privrede urađeno je i praktično provedenopreko 50 stručnih i naučnih projekata i odbranjeno je6 doktorski disertacija.20


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Uz 10-godišnicu rada <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong>bilježeno je izmeđuostalog i sljedeće:Saobraćajni inženjeri koji se školuju na Saobraćajnomfakultetu u Sarajevu <strong>za</strong>uzimaju značajno mjesto unašim <strong>za</strong>jedničkim naporima da se uključimo u svjetskupodjelu rada i povećamo izvoz.Ovaj vijek je pri kraju,i u novu eru, sa aspekta saobraćaja,ne smijemo ućibez razrađene strategije u kojoj inženjeri saobraćajaimaju odlučujuću ulogu u funkcionisanju saobraćajnogsistema - vidljivim, materijalno valorizovanim, učešćemu umanjenju troškova transporta u cijeni proizvoda iusluga.Predviđeno je da se u narednom periodu moraju poduzetiodgovarajući koraci koji će doprinijeti našem ukupnomuključivanju u svjetsku podjelu rada i transporta.Prijesvega, Vlada Bosne i Hercegovine usvojila je mjere utom pravcu,koje će rezultirati boljim osposobljavanjemove grane do početka novog vijeka. Od tih mjera istaklibismo one koje se tiču jedinstvenih odnosa. Izmeđuostalog, potrebno je raditi na usklađivanju razvoja svihgrana saobraćaja, razvijati integralni transport, obezbjeditiredovno obavljanje i moderni<strong>za</strong>ciju kapaciteta,poboljšavati prevenciju sigurnosti, formirati sistem kojiće funkcionisati tarife na ekonomskim principima, akao posebne mjere ističemo one koje se tiču uvođenjanauke.Potrebno je ozbiljnije razvijati naučno-istražiavački radpreko koga će se obezbjediti široka primjena naučnihi tehničkih dostignuća, te raditi na školovanju stručnihkadrova uz stalno prilagođavanje programa savremenihdostignuća tehnike i tehnologije.21


monografija 200730PRVI NASTAVNI PLAN SAOBRAĆAJNOG FAKULTETA U AKADEMSKOJ 1977/78 GODINIZAJEDNIČKA NASTAVA („SISTEM INŽINJERI“)BrPREDMETSEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX1 ONO I DSZ SFRJ 1+1 1+1 1+1 1+12 OSNOVE MARKSIZMA 1+1 1+1 1+1 1+13 FIZIČKO VASPITANJE 1+0+1 0+0+2 0+0+2 0+0+24 UVOD U MATEMATIKU 4+55 MATEMATIKA 2+2 5+66 RAČUNARI I NJIHOVA PRIMJENA 2+1 4+1+27TEORIJA VJEROVATNOĆE IOPERACIONA ISTRAŽIVANJA3+2 4+1+28 GRAFIČKE KOMUNIKACIJE 2+4 1+29 FIZIKA 4+2+1 3+2+210 MEHANIKA 3+2 4+311 ELEKTROTEHNIKA 3+1+2 2+112 ENERGETIKA TRANSPORTA 4+213MATERIJALI I ROBE UTRANSPORTU2+114 SAOBRAĆAJ I PROSTOR 4+115KOMPONENTE SAOBRAĆ.TRANSPORTNIH SISTEMA3+1 3+222


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>1617SREDSTVA TRANSPORTA IPRETOVARAANALIZA SAOBRAĆAJNOTRANSPORTNIH SISTEMA4+2 2+24+3 2+218 TEORIJA KRETANJA VOZILA 4+2 3+2+119 BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU 4+2+120 MARKETING U SAOBRAĆAJU 4+1 2+12122SAVREMENE TEHNOLOGIJE USAOB. TRAN. SISTEMIMASINTEZA SAOBRAĆAJNOTRANSPORTIH SISTEMA3+1 3+24+2 3+323 KIBERNETIKA U S.-T. SISTEMIMA 2+2 3+224ELEKTRIČNI SISTEMI USAOBRAĆAJI4+2+1ODSJEK ZA ŽELJEZNIČKI TRANSPORTBr25PREDMETTEHNOLOGIJA ŽELJEZNIČKOGTRANSPORTASEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX4+2 4+426 KAPACITETI U ŽELJ. TRANSPORTU 4+3 3+2+127 ŠINSKA VOZILA 3+1 3+22829SREDSTVA ZA REGULACIJUŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJAŽELJEZNIČKA GRAĐEVINSKAINFRASTRUKTURA3+24+323


monografija 200730ZAJEDNIČKO ZA DRUMSKI TRANSPORT I SAOBRAĆAJNE SISTEMEBr30PREDMETKAPACITETI DRUMSKOGSAOBRAĆAJASEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX4+2 3+331 JAVNI GRADSKI PREVOZ PUTNIKA 4+3ODSJEK ZA DRUMSKI TRANSPORTBr32PREDMETTEHNOLOGIJA DRUMSKOGTRANSPOTASEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX5+3 3+333 DRUMSKA VOZILA 3+2 3+234 PUTNA INFRASTRUKTURA 3+2ODSJEK ZA SAOBRAĆAJNE SISTEMEBrPREDMETSEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX35 SAOBRAĆAJNA INFRASTRUTURA 3+2 2+236SAOBRAĆAJNO PLANIRANJE IPROJEKTOVANJE4+4 2+437 INDUSTRIJSKI TRANSPORT 4+224


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>25


RATNE GODINE1992-1995


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Početak ne<strong>za</strong>pamćenog genocida,urbicida i opsade grada SarajevaPočetkom aprila 1992.godine u Sarajevu je vladaloopsadno stanje.Prve granate upućivane sa položajaagresora na brdima iznad grada počele su neselektivnora<strong>za</strong>rati glavni grad ne<strong>za</strong>visne bh države.Neprijateljskisnajperisti su djelovali sa zgrada i uzvisina.Sve prilazeSarajevu blokirala su oklopno-mehanizovane jediniceagresora.Grad je bio u neprobojnom obruču. Unutar susadejstvovale agresorske specijalne jedinice i snajperisti.Bilo je samo pitanje vremena kada će pomahnitalaagresorska aramada u potpunosti realizovati operacijuokupacije grada,na već viđen krvavi način kako je toučinila ostavljajući leševe i zgarišta u Zvorniku, Bjeljini,Foči, Rogatici, Prijedoru i brojnim gradovima u Bosni.Nešto prije žestokih napada na grad dio nastavnogosoblja srpske nacionalnosti je preko vikenda odlazio ipočeo izmještati svoje porodice u Banju Luku, Beogradi druge gradove. Tako su grad napustili doc. dr SimoMihić, generalni direktor ŽTP-a Sarajevo, i ubrzo <strong>za</strong>timdekan <strong>Fakultet</strong>a prof. dr Đorđe Kopić. Uz dekana<strong>Fakultet</strong>a otišao je priličan broj nastavnika i <strong>za</strong>poslenihu službama <strong>Fakultet</strong>a. Od 6 aprila počinje neviđennapad na grad. Početak je agresije na BIH. To je vrijemeintezivnog granatiranja i ra<strong>za</strong>ranja Sarajeva, to je vrijemene<strong>za</strong>pamćenog urbicida u najdužoj opsadi jednog gradau novijoj istoriji. To je vrijeme sistematskog ubijanjaSarajlija, to je vrijeme užasnog i golemog genocida.Konvoji, uglavnom žena i djece, odlazili su iz grada.Tenkovi,transporteri,prage i pješadija agresora jeu talasima pokušavala prodrijeti u grad i okupiratinjegov dio po dio.Međutim, gotovo goloruki braniocisu odolijevali i uspješno odbijali agresorske napade.Tih dana ni jedan branilac nije razmišljao o vlastitomživotu.Svoje živote oni su poklonili svom Sarajevu iBosni,najsvjetlijim tekovinama koje su kroz stoljećaodlikovali civili<strong>za</strong>ciju,tradiciju,sklad i ljepotu života naovim prostorima.Sarajlije su se podijelile samo na dvije skupine i to nabarbare - one koji su htjeli razoriti,uništiti i okupiratigrad koji im je sve darivao i na antibarbare - one kojinisu dozvoljavali da Sarajevo padne u njihove ruke.Uodbranu grada ustali su goloruki civili, ljudi koje je nosilosrce, visoki patrioti<strong>za</strong>m i osjećaj da treba odbraniti životenjihovih najbližih, komšija, djece, starih lica i vlastitadomaćinstva.Lista branilaca - kadrova Saobraćajnog<strong>fakulteta</strong> (186 studenta i inženjera,kao i 10 nastavnikai saradnika) <strong>za</strong>jedno sa svim drugim listama branilacanašeg grada i naše domovine dovoljno govori opatriotizmu , njihove zrelosti i dosljednom opredjeljenju<strong>za</strong> suverenu i demokratski uređenu državu.Među ovimbraniocima grada od prvih dana otpora agresiji bili su iprofesori i asistenti Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>:Prof. dr Šefkija Čekić, dr Milan Praskač, Doc.dr Murat Dizdarević,prof. ,predavač specijalistHusein Arslanagić, predavač mr. Enis Srna,asis.Milan Zoranović,asis. Abidin Deljanin, asis. OsmanLindov,asis. Dragan Topić i asis. Jovan Berović.29


monografija 200730Uporedo sa izvršavanjem <strong>za</strong>dataka u odbrani grada svioni su shodno uslovima i svojim mogućnostima dolazilina <strong>Fakultet</strong> i obavljali svoje obaveze u nastavi.Bez obzira na sve nadljudske napore da se <strong>za</strong>ustaveprodori agresorskih tenkova,transportera, praga, uprkoshiljadama granata koje su dolazile sa okolnih brda,vodila se bitka da ono što čini grad - gradom, Sarajevo-Sarajevom, njegov urbani i civilizovani život ni u jednomtrenutku ne stane.Dio nastavnog i radnog osoblja se odazvao pozivutadašnjeg prodekana prof. dr Šefkije Čekića kako bi uprostorijama Ekonomskog <strong>fakulteta</strong> 1992.godine upriličilidogovor o nastavku rada Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>, jer jezgrada u Vogošći već bila totalno srušena.Sve do togvremena tekao je nesmetani razvoj ove visokoškolskeustanove.Pomračeni umovi su pokušali ne<strong>za</strong>pamćenomsilom <strong>za</strong>ustaviti sve ono što nosi obilježja civiliziranosti iurbanosti.Ta rušilačka snaga koja se obrušila na zgraduSaobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u Vogošći još i danas predstavljapravu sliku stradanja i urbicida.Shodno situaciji formiran je Krizni štab sa prof. drŠefkijom Čekićem na čelu,dok su članovi prof. dr RankoDučič, prof. dr Fahrudin Kiso, prof. dr Milorad Muratović/napustio <strong>Fakultet</strong> i Sarajevo 1993./ doc. dr MuratDizdarević i viši asis. mr. Hasna Šamić.Bilo je to vrijeme odbrane golih života,borbe <strong>za</strong>obezbjeđenje hrane,vode ,ogreva i borbe da se odbraninauka, njena objektivnost,istina i humanost koju nosisa sobom. To su posebna vremena kada inat i prkosi nadasve dostojanstvo čuvaju dignitet civili<strong>za</strong>cijskihnormi od barabara s brda, koji su ispoljavali ogromnuagresivnost,destrukciju, rušilačku snagu i mržnju. Biloje to vrijeme izuzetno hrabrih ljudi. Njima su pripadalii članovi Kriznog štaba <strong>Fakultet</strong>a koji su u toj formacijiradili do momenta imanovanja dekana od strane VladeRBIH prof. dr Šefkije Čekića i prodekana prof. drRanka Dučića,prof. dr Fahrudina Kise i doc. dr MurataDizdarevića. Uz borbu <strong>za</strong> odbranu Grada vođena je iborba na edukativnom, stručnom i naučnom nivou.To je bila bitka znanja protiv gole sile, primitivizma inečovječnosti.Tako je 27.maja 1992. organizovan radove visokoškolske institucije u prostorijama Ekonomskog30U maju 1992. godine počinje granatiranje zgrade Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> i neće prestajati sve do potpunog uništenja 1995. godine.


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong><strong>fakulteta</strong> sve do 19.08.1992. a potom u prostorijamaInstituta Ekonomskog <strong>fakulteta</strong>, ulica Skenderija35.Krizni štab funkcionisao je do 30.09.1992.godine.U prvoj ratnoj godini ispiti su počeli 03.juna1992.godine,akoje ispunio sve uslove /položio ispite/ stekao je pravoprijave, izrade i polaganja diplomskog rada. Putem RadioSarajeva upućen je poziv <strong>za</strong>interesovanim studentimakoji žele slušati nastavu u II i starijim godinama. KolegijUniverziteta dao je saglasnost 18.novembra 1992.godine <strong>za</strong> upis 40 studenata drumskog i 35 željezničkogsaobraćaja.31


monografija 200730 Uratnim uslovima radilo se po sljedećem nastavnom planu :AKADEMSKE 1991/92.GODINEBrPREDMETSEMESTARI II III IV V VI VII VIII IX01 ODBRANA I ZAŠTITA 2+1 2+102 FIZIČKO VASPITANJE 0+0+1 0+0+1 0+0+1 0+0+11 UVOD U MATEMATIKU 3+42NACRTNA GEOMETRIJA IGRAFIČKE KOMUNIKACIJE2+2 2+1+13 MATEMATIKA I 2+2 4+34 MEHANIKA 2+2 3+25 SAOBRAĆAJ I PROSTOR 4+267MATERIJALI I ROBE UTRANSPORTUKOMPONENTE SAOBRAĆ.-TRANSPORTNIH SISTEMA3+13+28 FIZIKA 3+2+1 3+2+29 RAČUNARI I PROGRAMIRANJE 2+1 3+2+210ELEMENTI MEHANIČKIHSISTEMA U SAOBRAĆAJU11 MATEMATIKA II 3+32+2 3+212 ELEKTROTEHNIKA 3+1 2+1+113 ENERGETIKA U SAOBRAĆAJU 3+214TEORIJA VJEROVATNOĆE IOPERACIONA ISTRAŽIVANJA3+2+1 3+2+132


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>BrPREDMETSEMESTARI II III IV V VI VII VIII IXODSJEK ZAŽELJEZNIČKISAOBRAĆAJ ITRANSPORT15ŽELJEZNIČKA GRAĐEV.INFRASTRUKTURA16 ŠINSKA VOZILA 3+2+1 3+2+11718BEZBJEDNOST ŽELJ.SAOBRAĆAJAOSNOVE ŽELJEZNIČKOGSAOBRAĆAJA3+22+1+1 2+1+119 TEORIJA KRETANJA VOZILA 3+2 2+1+13+115 PUTNA INFRASTRUKTURA 3+2ODSJEK ZADRUMSKISAOBRAĆAJ ITRANSPORTODSJEK ZAŽELJEZNIČKISAOBRAĆAJ ITRANSPORT16 DRUMSKA VOZILA 3+2+1 3+2+11718BEZBJEDNOST DRUMSKOGSAOBRAĆAJAOSNOVE DRUMSKOGSAOBRAĆAJA2+1+1 2+1+119 TEORIJA KRETANJA VOZILA 3+2 2+1+120 STRANI JEZIK 1+1 1+121SREDSTVA PRETOVARA IINDUSTRIJSKI TRANSPORT3+13+2 2+222 MARKETING U SAOBRAĆAJU 4+1 4+22324ANALIZA SAOBRAĆAJNOTRANSPORTNOG SISTEMASAVREMENE TEHNOLOGIJETRANSPORTA2+1 2+13+2 3+2+125 KIBERNETIKA 2+2 2+226METODE PLANIRANJASAOBR. TRANSP.SISTEMA3+2 3+2+127 STRANI JEZIK 1+1 1+1282930TEHNOLOGIJA ŽELJ.TRANSPORTAKAPACITETI ŽELJEZNIČKOGTRANSPORTAELEKTRIČNI SISTEMI USAOBRAĆAJU3+2+1 4+2+23+2 4+2+24+1+233


monografija 200730BrPREDMETSEMESTARI II III IV V VI VII VIII IXODSJEK ZADRUMSKISAOBRAĆAJ ITRANSPORT2829TEHNOLOGIJA DRUMSKOGTRANSPORTAKAPACITETI DRUMSKOGTRANSPORTA3+2+1 4+2+23+2 4+2+230 JAVNI GRADSKI SAOBRAĆAJ 4+1+203 NAUKA O DRUŠTVU 2+1 2+1Saobraćajni fakultet Sarajevo organizovao je 14. januara1993.godine prvi naučni skup (koji je organizovala jednavisokoškolska ustanova Sarajevskog univerziteta) u tokuagresije na temu: Saobraćaj u ratnim uslovima.Cilj naučnog skupa je bio sagledavanje nekih aspekatafunkcionisanja saobraćajnog sistema u ratnim uslovima,prvenstveno, kroz identifikaciju promjena stanjasaobraćajnih kapaciteta od početka agresije i aktruelnihproblema u preduzećima uzrokovanim ratnim dejstvima,te definisanje tehničkih i organi<strong>za</strong>cionih rješenjaprimjerenim ratnim uslovima, a u funkciji osiguranja višegnivoa upravljanja, kao i u poslijeratnom razdoblju.Na sjednici Nastavno-naučnog vijeća 02.12.1992.godine utvrđeno je organizovanje nastave na34Prof. dr Ranko Dučić, Viši asistent mr Hasnija Šamić, prof.dr Abdulah Ahmić, predavač mr Husein Arslanagić, asistent OsmanLindov, prof. dr Fahrudin Kiso, Doc. dr Alija Behmen,prof. dr Ešref Gačanin i prof. dr Šefkija Čekić, na sjednici Nastavno-naučnogvijeća 1993.godine, u prostorijama Ekonomskog <strong>fakulteta</strong>.


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>postdiplomskom studiju. i raspisan konkurs <strong>za</strong> upiskandidata 06.09.1993.godine. Postdiplomski studij jeorganizovan na Saobraćajnom fakultetu u akademskoj1993/94 i 1994/95 godini sa dva smjera:- Tehnologija drumskog saobraćaja i transporta- Tehnologija željezničkog saobraćaja i transportaPosljedice neprekidnog granatiranjaAutoba<strong>za</strong> Centrotransa u SarajevuŽeljeznička stanica u Sarajevu35


monografija 200730NASTAVNI PLAN POSTDIPLOMSKG STUDIJA1. SMJER: TEHNOLOGIJA DRUMSKOG SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA2. SMJER: TEHNOLOGIJA ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA I TRANSPORTAI SEMESTAR (<strong>za</strong>jednička nastava)Red. brojPREDMETFondčasova1. OPERACIONA ISTRAŽIVANJA 302. SIMULACIJE NA RAČUNARIMA 303. DINAMIKA VOZILA 30II SEMESTARA. ZAJEDNIČKA NASTAVARed. brojPREDMETFondčasova4. PLANIRANJE SAOBRAĆAJA 305. MARKETING U SAOBRAĆAJU 206. METODA NAUČNOG RADA 10B.Red. brojSmjer: „DRUMSKI“PREDMETFondčasova7. EKSPLOATACIJA DRUM. SAOBRAĆAJA 208. EKSPLOATACIJA DRUMSKIH VOZILA 2036


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>C. Smjer: „ŽELJEZNIČKI“Red. brojPREDMETFondčasova7. ROBNI RAD I KOMERC. POSLOVANJE 208. EKSPLOATACIJA ŠINSKIH VOZILA 20III SEMESTARA. ZAJEDNIČKA NASTAVARed. brojPREDMETFondčasova9. INFORMACIONI SISTEMI 30B.Red. brojSmjer: „DRUMSKI“PREDMETFondčasova10.TROŠKOVI EKSPLOATACIJE DRUMSKOGSAOBRAĆAJA3011. JAVNI GRADSKI SAOBRAĆAJ 2012. BEZBJEDNOST DRUMSKOG SAOBRAĆAJA 10C.Smjer: „ŽELJEZNIČKI“Red. brojPREDMETFondčasova10.TROŠKOVI EKSPLOATACIJE ŽELJEZNIČKOGSAOBRAĆAJA3011. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA 2012. BEZBJEDNOST ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA 1037


monografija 200730 Nakonovih aktivnosti razmatrane su mogućnostiotvaranja Poštansko telekomunikacionog smjera naSaobraćajnom fakultetu 17.02.1993.godine.U prvoj polovici 1993.godine prof. dr Šefkija Čekić,prof.dr Ešref Gačanin,Hajrudin Šuman,tadašnji <strong>za</strong>mjeniki vršilac dužnosti Ministra <strong>za</strong> saobraćaj, i Ismet Šečić,tadašnji direktor Direkcije <strong>za</strong> avijaciju, vizionarskipromišljaju o potrebama obrazovanja strateškihzrakoplovnih kadrova, među kojim prioritetno - kontroloriletenja.Njihovo školovanje predstavljalo je neophodnost<strong>za</strong> budućnost Bosne i Hercegovine.Tako je NNV 07.07.1993. godine raspravljalo o <strong>za</strong>htjevuDirekcije <strong>za</strong> civilno vazduhoplovstvo,Ministarstvasaobraćaja i ve<strong>za</strong> i Oružanih snaga RBIH, da <strong>Fakultet</strong>školuje letačko i aerodromsko osoblje kao i kontroloreletenja.Pogled sa kontrolnog tornja međunarodnog aerodromaSarajevoDevetog novembra 1993.godine počela je edukacijakontrolora letenja na Zrakoplovnom usmjerenju.Posistemu intezivnog studija na ovom smjeru školovalo se58 kandidata.38


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>NASTAVNI PLAN KONTROLORA LETENJA U AKADEMSKOJ 1993/04. GODINIODSJEK: ZRAKOPLOVNI SAOBRAĆAJ I TRANSPORTSMJER: KONTROLOR LETENJAI GODINAr.br.PREDMETISEMESTARIIUKUPNOSATIGODIŠNJE1. NAUKA O ODBRANI 2+1 2+1 902. FIZIČKO VASPITANJE 0+1 0+1 603. MATEMATIKA I 3+2 3+2 1504. ENGLESKI JEZIK 2+1 2+1 905. RAČUNARI I PROGRAMIRANJE 2+3 2+3 1506. ZRAKOPLOVNO PRAVO 3+0 457. AERODROMI I PRISTANIŠTA 3+2 758. METEROLOGIJA 3+1 609. FIZIKA 3+2 7510. ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM 3+2 6011. ZRAKOPLOVNA PREVOZNA SREDSTVA 3+2 7512. KONTROLA LETENJA 3+2 75II GODINAr.br.PREDMETISEMESTARIIUKUPNOSATIGODIŠNJE1. FIZIČKO VASPITANJE 0+1 0+1 602. SOCIOLOGIJA 2+1 2+1 603. FIZIKA 3+2 7539


monografija 2007304. ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM 3+1 605. ZRAKOPLOVNA PREVOZNA SREDSTVA 3+2 756. KONTROLA LETENJA 3+2 3+2 757. ZRAKOPLOVNA NAVIGACIJA 3+1 3+1 1208. RADIO LOKACIJA 3+1 3+1 1209. ENGLESKA FRAZEOLOGIJA 2+1 4510. ENGLESKI TEHNIČKI JEZIK 2+1 4511. AIS 3+1 6012. OSNOVI UREĐAJA I SISTEMA 3+1 60PRAKTIČNA OBUKA KONTROLE LETA 0+10 15040


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Ovih ratnih godina Saobraćajni fakultet je uspješnosarađivao sa privrednim subjektima i razvijao saradnjusa srodnim i istim fakultetima i univerzitetima u Evropi.Shodno navodima koji se odnose na čvrstu liniju rada iprosperiteta Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u svojoj vizionarskojpreokupaciji, rukovodstvo je posebno <strong>za</strong>crtalo cilj kojise, između ostalog, ogleda u dvije bitne pretpostavkei to:<strong>Fakultet</strong> je sačuvao snagu kolektiva, neprekidno razvijaoi organizovao saradnju sa svim <strong>za</strong>interesovanim <strong>za</strong>funkcionisanje saobraćaja u uslovima rata pa i sapredstavnicima UNPROFOR-a. Oni su više putaposjećivali ovaj <strong>Fakultet</strong> i razgovarali o stručnom prilazurješavanja aktuelnih problema saobraćaja i formiranjai funkcionisanja Plavih puteva, koji su bili jedina ve<strong>za</strong>opkoljenog Sarajeva sa svijetom.-istrajati na usaglašavanju nastavnih planova i programasa razvijenim zemljama Evrope i- činiti napor na formiranju sopstvenog naučnog inastavničkog podmlatka.Razgovori nastavnika <strong>Fakultet</strong>a i predstavnika UNPROFOR-a o projekciji uvođenja i funkcionisanja “ Plavih puteva“,juni 1993 godine.41


monografija 200730O ovoj teškoj i herojskoj borbi da se očuva dignitet<strong>Fakultet</strong>a, znanja i ljudskosti,između ostalih rekli su:Od prvih dana agresije na našu Republiku bio sam u poziciji da detaljnijeupoznam proces organizovanja Saobraćajnog<strong>fakulteta</strong> u ratu.Iako je <strong>Fakultet</strong> devastiran vrlo brzo se organizovao i nastavio da obavlja svoju nastavno-naučnufunkciju.Svestranim pristupom <strong>Fakultet</strong> se angažovao na pružanju neposredne pomoći privrednim subjektima i kaorezultat svega toga animirao je sve kretaivne snage u saobraćajno-komunikacionom sistemu, organizujući prvi Naučniskup u Republici Bosni i Hercegovini na temu “SAOBRAĆAJ U RATNIM USLOVIMA”.Ovaj naučni skup je od stranekompetetntnih autoriteta i institucija ocijenjen uspješnim i vrlo značajnim <strong>za</strong> našu državu obzirom da se radi o vrloznačajnom doprinosu u organizovanju saobraćajnog sistema čija funkacija u ratu je vrlo značajna.Želja mi je da se ubudućnosti osvtvare svi ciljevi i planovi razvoja ovog <strong>Fakultet</strong>a.Želim fakultetu dalji uspješan razvoj i puno uspjeha udaljem radu.Akademik prof. dr Seid Hukovićpredsjednik Akademije nauka R BiH42


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Srpski agresor je bestijalnom ratnom mašinerijom nastojao na sve moguće načine <strong>za</strong>trti našu Domovinu i našnarod,nametnuti mu ponižavajuće kompromise i <strong>za</strong>borav sopstvenog identiteta, uništiti naučni, stručni i obrazovnipotencijal,istoriju,kulturnu baštinu i tradiciju.Uprkos svemu naša Bosna se održala i hodi hodom modernog civili<strong>za</strong>cijskogreprezenta.U hodu koji nas očekuje u narednim godinama posebnu ulogu imat će naše naučne,visokoškolske,obrazovnei institucije u oblasti kulture,stvaralaštva i sporta.Jedna od takvih visokoškolskih institucija koja će <strong>za</strong>sigurno imatiizuzetno odgovorne <strong>za</strong>daće na polju poslijeratne obnove saobraćaja, jednog od najvitalnijih sistema naše države, jestei Saobraćajni fakultet u Sarajevu.Radni i stvaralački opus Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> realiziran u dosadašnjem perioduoružane agresije, uistinu raduje i pruža nam nade da imamo snage i kvaliteta <strong>za</strong> narednu etapu odbrane i obnovenaše Domovine.Prof. dr Enes Karićministar obrazovanja, nauke,kulture isporta u Vladi F/R BiH43


monografija 200730Ovom prilikom upućujem prof. dr. Šefkiji Čekiću dekanu Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> Univerziteta u Sarajevu riječi javne<strong>za</strong>hvalnosti, koji je <strong>za</strong>jedno sa <strong>Fakultet</strong>om prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo međusobnu suradnjune samo između <strong>Fakultet</strong>a nego i između naših dviju Akademija. Poznato mi je da je Bosna i Hercegovina a posebnograd Sarajevo kojeg sam u više navrata u ratu posjetio pretrpio velike ljudske žrtve i materijalna ra<strong>za</strong>ranja. Zato jei naša moralna obave<strong>za</strong> a posebno znanstvenika da međusobnom suradnjom pomognemo dalji razvoj znanstvenedjelatnosti. Čini mi osobnu čast da sam kao Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti <strong>za</strong>jedno sa PredsjednikomAkademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademikom Seidom Hukovićem potpisao Sporazumo znanstvenoj i umjetničkoj suradnji između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnostiBosne i Hercegovine. Uvjeren sam da će naša daljnja suradnja doprinijeti većem razvoju znanosti i umjetnost, a time ijačanju povjerenja i prijateljstva između naših naroda.Zagreb, lipanj, 1996.Predsjednik Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiakademik Ivan Supek44


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>SPORAZUM O ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ SURADNJIIZMEĐUHRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I I UMJETNOSTII AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINEHrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu „Strane“), u želji da nastave dosadašnju uspješnu znanstvenu i umjetničku suradnju te nastojećipronaći okvir unutar kojega će obadvije strane moći provoditi djelotvornije dugoročnu suradnju . . .45


monografija 200730Uspostavljanjem suradnje između <strong>Fakultet</strong>a prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu i Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>,Univerziteta u Sarajevu otvaramo novu stranicu u razvoju akademske suradnje između naša dva <strong>fakulteta</strong>. <strong>Fakultet</strong>prometnih znanosti i ja osobno kao dekan i predsjednik Znanstvenog vijeća <strong>za</strong> promet Hrvatske akademije znanostii umjetnosti, pružiće punu podršku u obnovi i jačanju procesa edukacije studenata kao i u međusobnoj razmjeninastavnika i suradnika, te potporu u međunarodnom znanstvenom angažmanu vašeg <strong>Fakultet</strong>a u razvoju prometnogsistema Evrope.Zagreb, lipanj, 1996.Akademik Prof. dr Josip Božičević46


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>47


monografija 20073048


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>NJIH ĆE PAMTITI GENERACIJEU koridor odbrane domovine 1992.-1995. godine stali su i profesori i asistentisaobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u sarajevu, s velikim srcem, znanjem i željom da nastavecivili<strong>za</strong>cijski hod naših predaka. Učili su nas da ne <strong>za</strong>boravimo odakle smo, kosmo i kako u budućnost s novim spoznajama. Budućnost imamo, jer smo imalinjih. Zato cjenimo ovaj herojski čin kako <strong>za</strong>borav ne bi uništio našu opstojnost.49


monografija 200730DOŠLI SU KAD JE BILO NAJPOTREBNIJEVan. prof. dr Ibrahim JusuffranićDoc. dr Abdulah AhmićDoc. dr Hilmija ŠemićDoc. dr Asad NuhanovićDoc. dr Sadik BeširovićPred. mr Nediljko BilićAsist. Abidin DeljaninAsist. Ferida Dučić50


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>RADNICI ZA PRIMJER I SJEĆANJENadija Smajić, dipl. ecc.Azra Bučuk, pravnik, Sekretar <strong>Fakultet</strong>aAmra Begović, pravnikMirsada Kardaš, referent studenske službeRamiz Drinjak, domar <strong>Fakultet</strong>a51


TEMELJI BUDUĆNOSTI1995 -2007


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Sarajevski feniksBestijalno rušenje BH kulture i bogatstva od strane agresora rezultiralo je pored strašnog genocida i neviđenimurbicidom <strong>za</strong> što je najbolji poka<strong>za</strong>telj zgrada Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> u Vogošći.Sigurno da ni jedna visokoškolskaustanova nije s toliko mržnje rušena od strane agresora. Agresor je napravio video <strong>za</strong>pis cjelodnevnog granatiranja<strong>Fakultet</strong>a i bliže okolice/ 06. jula 1993.godine/.Snimci cjelodnevnog granatiranja Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> i bliže okolice, Vogošća 6. jula 1993. godineMeđutim, poput mitske ptice feniksa oni koji su ostali da je brane i štite svojim znanjem i upornošću nisu <strong>za</strong>stali, niprekidali ni <strong>za</strong> dan svoju edukativnu obavezu,već su se iz tog zgarišta i pepela hrabro uspravili čineći nadljudske naporeda održe svoju bitno humanu, društvenu i naučnu funkciju.Kao i feniks - sunčana ptica , u tom strašnom vremenuogromnog zla, Saobraćajni fakultet postaje simbol svijetla, neviđene hrabrosti, simbol primjernog i neprolaznog <strong>za</strong> taužasna i buduća , sigurno bolja vremena.55


monografija 20073010.10.1995.godinePočinje edukacija inženjera poštanskotelekomunikacionogsaobraćaja. Poštanskotelekomunikacijskisaobraćaj, kao veliki tehničkotehnološkisistem, predstavlja jedan od osnovnihelemenata ukupne društvene i privrednestrukture. To znači da dinamičan razvoj poštanskotelekomunikacijskogsaobraćaja aktueliziraneophodnost školovanja inženjera iz oblastikomunikacija uopšte. Upravo taj tehničko-tehnološkinapredak predmet je edukacije naših inženjera.28.12.1995.godineTog dana je promovirana Prva generacija diplomiranihinženjera saobraćaja u ratu.Istog dana promovirana je<strong>Monografija</strong> ove visokoškolske ustanove koja je i prvai jedina ratna monografija na Univerzitetu u Sarajevu.Ova monografija posvećena je periodu od početkaagresije 1992.godine kada je potpuno uništen objekatSaobraćajnog <strong>fakulteta</strong> do 1995.godine kada su prestalaratna dejstvovanja.Monografiju je promovirao Rektorsarajevskog Univerziteta prof. dr Nedžad Mulabegović:Ovaj <strong>Fakultet</strong> doka<strong>za</strong>o je akademsku zrelost i <strong>za</strong>uzeoznačajnu poziciju u akademskom vrednovanjuvisokoškolskih ustanova56Glavna pošta u Sarajevu. Monumentalan, svečan i dostojanstvenarhitektonski izraz djelo je arhitekte Josipa Vancaša. Ovajveoma značajan javni objekat opremljen savremenim uređajimapušten je u rad 21. maja 1913. godine. Od strane agresora, 2.maja 1992. godine, fosfornim projektilima <strong>za</strong>paljena, kojomprilikom je uništeno 45.000 telefonskih priključakaRektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Nedžad Mulabegović:Ovaj <strong>Fakultet</strong> doka<strong>za</strong>o je akademsku zrelost i <strong>za</strong>uzeo vrlo značajnupoziciju u akademskom vrednovanju visokoškolskih ustanova


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Radno presjedništvo naučnog skupa, održanog, juna 1996.godine: prof. dr. Šefkija Čekić, akademik Seid Huković,akademik Ivan Supek, akademik Josip BožičevićRatna <strong>Monografija</strong>5 .i 6.juna 1996.godineU okviru saradnje našeg <strong>Fakultet</strong>a i <strong>Fakultet</strong>a prometnihznanosti iz Zagreba organizovan je međudržavninaučni skup na temu: Revalori<strong>za</strong>cija geoprometnogpoložaja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u interesuobiju država. Znanastveni skup je održan u Zagrebupod pokroviteljstvom Hrvatske Akademije znanostii umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne iHercegovine, sa ciljem upoznavanja i znanstvenogelaboriranja problematike saobraćaja i komunikacijai<strong>za</strong><strong>za</strong>vane ratnim dejstvima kao i utvrđivanje perspektivau evropskom saobraćajnom sistemu.Zbornik radova: Revalori<strong>za</strong>cija geoprometnog položajaHrvatske i Bosne i Hercegovine u interesu obiju država57


monografija 200730 25.10.1996.godineDirektor Univerziteta Kingston prof. dr Anthony Mercerodržao prigodno predavanje na temu: Trendovi razvojavisokog obrazovanja u Velikoj Britaniji i u Evropi.Prof. dr Anthony Mercer je pomogao da Saobraćajnifakultet,kao prvi tehnički fakultet sa prostora bivšeJugoslavije,postane punopravni član Evropskekonferencije <strong>za</strong> edikaciju inženjera. Prof. dr AnthonyMercer tom prilikom je uručio posebno priznanje u imeKingston Univerziteta iz Londona <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu.29.10.1996.godineShodno novim <strong>za</strong>htjevima razvoja i primjene naučnihdostignuća Nastavno-naučno vijeće je prihvatiloinicijativu dekana <strong>Fakultet</strong>a prof. dr Šefkije Čekića dase promjeni naziv Saobraćajni fakultet u <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong>saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>. Prijedlog je prihvaćen nasjednici Upravnog odbora <strong>Fakultet</strong>a /17.09.1996./i odobren od strane Senata Univerziteta u Sarajevu iVlade Federacije BiH / 29.10.1996./.Grb Kingston Univerziteta London, Engleska. Svećano urućenod strane prof. dr. Antony Mercer 25.10.1996. godine.58


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>22.05.1997.godineTrideset osmorici inženjera saobraćaja-kontroloriletenja diplome je uručio dr Haris Silajdžić, tadaKoopredsjedavajući Vijeća ministara BiH naMeđunarodnom aerodromu Sarajevo,čime je okončanaprva bitka <strong>za</strong> kontrolu neba Bosne i Hercegovine odstrane svojih visokoobrazovanih kadrova.znanjima i tehnologijama potrebnim <strong>za</strong> edukacijusavršenih <strong>za</strong>nimanja kao što je, između ostalih ipilotsko.Prvu generaciju pilota zrakoplovstva, promovirao je prof. dr.Alija Behmen, predsjednik Vlade FBiH, Sarajevo 12.06.2001.godine.Kopredsjedavajući Vijeća ministara dr. Haris Silajdžić nadodjeli diploma prvoj generaciji kontrolora letenja uBosni i HercegoviniPoseban i<strong>za</strong>zov <strong>Fakultet</strong>u postavljen je <strong>za</strong>htjevom <strong>za</strong>edukaciju prve klase inženjera aeronautike,bosanskihpilota zrakoplovstva.To je naročito bilo teško sprovestinakon ra<strong>za</strong>rajućeg rata,očuvati nastavne kadrove istručnjake koji mogu prenijeti savremena znanstvenadostignuća i u kratkom roku ovladati neophodnim03. i 04.06. 1997.godineMeđudržavni naučni skup kao slijed onog prethodnog/ Zagreb, / održan je u Sarajevu sa decidnimopredjeljenjima, idejema i smjernicama, bitnodoprinoseći geoprometnom povezivanju naše dvijedržave, te njihovom <strong>za</strong>jedničkom uključivanju uevropske saobraćajne i komunikacijske koridore.Shodno intencijama,smjernicama i <strong>za</strong>kjljučcima ovihnaučnih skupova na kojima je glavnu ulogu imao59


monografija 200730<strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerziteta uRepublike Hrvatske su mogli relevantno učestvovatina Trećoj panevropskoj konferenciji o transportu, kojaje održana 23-25 juna 1997.godine i gdje je donešenaodluka o priključenju BIH i Republike Hrvtaske u mrežuevropskih transportnih koridora kroz koridor 5-c.12.11.1997.godinePreseljenjem u novu zgradu <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu obilježio je 20-godišnjicu svoga plodnoga rada.Od useljenja u zgraduKampusa Univerziteta U Sarajevu /bivša kasarna MaršalTito/, prevashodno sopstvenim <strong>za</strong>laganjem i ulaganjem,zgrada <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> je najboljeopremljena svim neophodnim sadržajima potrebnimmodernoj visokoškolskoj ustanovi na sarajevskomUniverzitetu.Akademska 1998/99 godinaRadno presjedništvo naučnog skupa u Sarajevu, 1997. godine:prof. dr. Šefkija Čekić, akademik Seid Huković, akademik IvanSupek, akademik Josip Božičević<strong>Fakultet</strong> je organizovao Postdiplomski studij iz oblasti: Transportnih i komunikacionih tehnologija područjamanagement u transportu i komunikacijama u sedamsmjerova u trajanju od dvije godin /četiri semestra/.Ono što je posebno značajno jeste to da je to bioPostdiplomski studij međunarodnog karaktera na komesu se educirali postdiplomci iz Slovenije,Hrvatske i BiHuz učešće nastavnog ansambla iz navedenih zemalja,što je samo potvrdilo stečeni ugled i visoki rejting ovevisokoškolske ustanove.60Zbornik radova skupa:”Mjesto iuloga BiH i Hrvatske u evropskimtransportnim i komunikacijskimkoridorima


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Od 14 do 23. 11.1998.godineStudenti IV godine <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>na poziv Politehničkog univerziteta iz Torina /Politehnicode Torino / ,posjetili su ovaj Univerzitet,stručnu posjetuFabrici automobila FIAT iz Torina,<strong>za</strong>tim Zavod <strong>za</strong>avioindustriju, Institut <strong>za</strong> autoceste,Javno gradskopreduzeće Torino, te Željeznice Italije - sekcijaželjezničkog čvora Torino.čast i <strong>za</strong>dovoljstvo da u okviru našeg Univerzitetapostoje ovakvi kolektivi koji imaju vizije i strategijesvog razvoja, a kao resorni ministar sa svoje straneobećavam punu podršku u daljem razvoju ovog<strong>Fakultet</strong>a.Profesori i studenti u stručno edukativnoj posjeti Torinu,1998. godine26.05.1999.godineOtvaranje edukativnog računarskog centra na <strong>Fakultet</strong>u,prof.dr. Safet Halilović, ministar obrazovanja, nauke iinformisanja kantona Sarajevo, Sarajevo, 26.05.1999. godine.Povodom 50-godišnjice Univerziteta u Sarajevu,prof. dr Safet Halilović, ministar obrazovanja,nauke iinformisanja kantona Sarajevo,otvorio je savremeniEdukativni računarski centar <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong>, kao prvi i nažalost jedini u to vrijeme nasarajevskom Univerzitetu.Tim povodom je istakao:Nadam se da ovaj <strong>Fakultet</strong> neće stati na ovomei da će svakako ići dalje u svom razvoju, a kaoministru obrazovanja i nauke, meni je izuzetna61


monografija 200730 12.10.2000.godineTurski general Hindal Čekić održao predavanjenastavnom osoblju i studentima <strong>Fakultet</strong>a,temenadžerima kompanija i predstavnicima Vojske FBiHna temu: Položaj i perspektive zračnog saobraćajau jugoistočnoj Evropi. Nakon toga general HindalČekić je govorio Menadžerima BHDCA, Air Bosne,Međunarodnog aerodroma Sarajevo,Vojske FBiH ointegraciji civilne i vojne kontrole letenja i nadgledanjazračnog prostora.31.10.2001.godineGeneralni direktor Svjetske unije poštanskog saobraćajaThomas Leavey održao predavanje nastavnicimai studentima <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>na temu: Uloga poštanskog saobraćaja u razvojusavremene civili<strong>za</strong>cije.62Turski general avijacije Hindal Čekić u razgovoru saprof. dr Šefkijom Čekićem, dekanom <strong>Fakultet</strong>aProfesori, saradnici i studenti prate izlaganje Thomasa Leavey,generalnog direktora Svjetske unije poštanskog saobraćaja,Sarajevo 31.10.2001. godine.


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Akademska 2001/02 godinaSaradnja <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj <strong>komunikacije</strong> uSarajevu sa srodnim fakultetima iz inozemstva /SAD,Velika Britanija, Poljska, Mađarska, Italija, Turska,Hrvatska, Slovenija, Holandija.../ doživjela je svoju punuafirmaciju 2001.godine pobjedom na konkursu u okviruevropskog projekta TEMPUS. Pošto je <strong>Fakultet</strong> davno<strong>za</strong>crtao inoviranje nastavnih planova i programa u duhusavremenih evropskih studija, aplicirao je i uspješno<strong>za</strong>dovoljio kriterije iz konkursa <strong>za</strong> Program TEMPUS-akoji pomaže u edukaciji studenata i nastavnog osobljai razvoju visokoškolskih institucija u Evropi.Na osnovudosadašnjeg uspješnog razvoja i postignutih rezultata<strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> univerziteti izEvrope,odnosno politehnički univerzitet iz Torina iUniverzitet Sauthempton iz Velike Britanije kao partnerau ostvarivanju projekta odabrali su <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> Sarajevo.Rezultat saradnje je i devet<strong>za</strong>jedničkih univerzitetskih udžbenika koji će koristitistudentima u Sarajevu,Sauthemptonu i Torinu,što sesmatra velikim uspjehom ovog projekta.Profesori izItalije i Engleske među kojima su prof. Adelmo Croti iprof. ing Bruno Della Chiara sa Politehnico di Torino,te dr Thom Cherrett i prof. Nick Hounsel i drugi saUniversity of Sauthempton, iska<strong>za</strong>li su visoku ocjenu oefektima projekta i najavili svesrdnu podršku fakultetu iu narednom periodu.Zajednički udžbenici koji koriste studenti u Sarajevu, Torinu i Southamptonu63


monografija 20073015. i 16 oktobar 2003.godineMeđunarodni naučni skup na temu: Ekološki problemisuvremenog prometa u povodu jubileja 25 godinapostojanja i rada <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>,imao je osnovni cilj da prikaže aktuelno stanje i ukažena mogućnosti smanjivanja ekoloških problemakoji postaju dominantni u svakodnevnom životu, aposebno se aktueliziraju u savremenom prometu kaonajpropulzivnijoj privrednoj djelatnosti. Na skupu su svojaviđenja elaborirali znanstvenici iz različitih prometnihgrana ukazujući na moguće pravce rješavanja ekološkihproblema suvremenog prometa, koji su utemeljeni nakvalitetnim anali<strong>za</strong>ma i činjenicama čiji ishod dajetemeljnu osnovu <strong>za</strong> pripremu i izradu budućih projekatave<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> promet.Radno predsjedništvo: prof. dr. Jurij Kolenc, akademik Josip Božićević,akademik Anton Vratuša, prof. dr. Šefkija Čekić, akademik LjubomirBerberović, akademik Dragutin Fleš6421.12.2005. godineMalezijski ministar rada i razvoja Samy Vellu posjetioje <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> gdje je sapredstavnicima <strong>Fakultet</strong>a razgovarao o aktuelnostiizgradnje koridora 5-c i mogućnostima uključivanjaMalezije u reali<strong>za</strong>ciju ovog evropskog projekta.Tomprilikom upoznat je sa značajem izgradnje koridora, aistovremeno je istaknuta želja malezijskog kapitala unjegovoj izgradnji.Ministar je izrazio želju o povezivanjunašeg <strong>Fakultet</strong>a sa srodnim fakultetima u Maleziji u<strong>za</strong>kcentiranje da je lično spreman da se angažuje u tompravcu.Delegacija Malezije NJ.E. Dato Seri S. Samy Velli, ministarradova Vlade Malezije, ambasador NJ.E. Ramlan bin Ibrahimi nastavnici <strong>Fakultet</strong>a prof. dr Šefkija Čekić, dekan, NedžadBranković Federalni ministar transporta i Komunikacija, doc.dr Osman Lindov, prodekan, doc.dr Samir Čaušević, prof.drIbrahim Jusufranić, doc.dr Abidin Deljanin i prof.dr HilmijaŠemić


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>26. i 27. 05.2006.Održan je međunarodni naučni skup pod nazivom:Saobraćajni sistemi koridora 5-c - Nove mogućnostirazvoja u organi<strong>za</strong>ciji <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Univerziteta u Sarajevu s <strong>Fakultet</strong>om prometnih znanostiSveučilišta u Zagrebu,<strong>Fakultet</strong>om <strong>za</strong> logistiku Univerzev Mariboru,Univerzitetom u Tuzli i Institutom prometai ve<strong>za</strong> u Zagrebu.Cilj ovog meritornog međunarodnogskupa bio je da analizira bitne strukturne promjene kojise očekuju u predstojećem funkcioniranju koridora 5-c.Nove mogućnosti razvoja istražene multidiscipliniranimpristupom valorizuju aktiviranje razvojnih potencijala uširem gravitacionom području koridora.Uz ovo je bitnai reali<strong>za</strong>cija što bržeg i kvalitetnijeg uključenja BiH uevropski saobračajni sistem,što je u interesu kakoBiH,tako i zemalja Evropske unije.Skup je bio nastavakkontinuirane znanstvene aktivnosti <strong>Fakultet</strong>a u ciljurazvijanja saobraćaja i transporta BiH sa odrednicamaevropskog saobraćajnog sistema.26. i 27.10.2006.Uz učešće oko stotinu stručnjaka - predstavnika <strong>fakulteta</strong>prometnih znanosti iz Evrope u Sarajevu je održanmeđunarodni naučni skup posvećen Ulozi <strong>fakulteta</strong>prometnih nauka u razvoju evropskog prometnogsistema.Akcenat ovog Simpozijuma je stavljen nasistem obrazovanja. Aktuelnost teme sagledava se ikroz činjenicu da je jedna četvrtina državnog bogatstvaevropskih zemalja inkorporirana u saobraćajni sistem.Zbog toga je izuzetno važno kako se educiraju kadrovikoji će upravljati i razvijati taj sistem. Nisu izostalani druga važna aktuelna pitanja poput globali<strong>za</strong>cijeprometa, obrazovanju kao podršci logističkimpotrebama, budućnosti prometa u evropskim,azijskim iameričkim gradovima, modela učenja na daljinu,ulogaprometnog i građevinskog inženjerstva,sigurnost uželjezničkom saobraćaju i dr. Naime, ovdje je riječo sagledavanju veoma bitnih aspekata unapređenjaukupnih procesa daljeg razvoja saobraćaja,koji će i unarednim decenijama biti opšti trend i uslov razvoja inapretka Evrope.Na ovom skupu uručeno je priznanje Znanstvenog odborakonferencije<strong>Fakultet</strong>a prometnih znanosti Europe prof.dr Šefkiji Čekiću. Ovo visoko naučno priznanje uručiomu je Dekan <strong>Fakultet</strong>a prometnih znanosti iz Zagrebaprof. dr Ivan Bošnjak koji je tom prilikom između ostalog,rekao i sljedeće:Predsjedništvo: prof.dr Šefkija Čekić, akademik Josip Božičević,akademik Božidar Matić i akademik Martin LipičnikZnanstvenoj javnosti je poznata osobita <strong>za</strong>sluga prof.dr Šefkije Čekića <strong>za</strong> opstanak <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i65


monografija 200730<strong>komunikacije</strong> u uvjetima rata kada je zgrada <strong>Fakultet</strong>abila do temelja uništena,te osiguranje kontinuiteta ureali<strong>za</strong>ciji studijskih programa visokog obrazovanjaiženjera prometa.Prof. dr Čekić je autor pet knjiga i dva univerzitetskaudžbenika.Publicirao je 142 naučna i stručna rada izoblasti prometa i komunikacija. Glavni je istraživač u18 projekata u oblasti transportnih i komunikacijskihistraživanja. Dobitnik je više državnih,društvenih inaučnih priznanja. Temeljem <strong>za</strong>ključka Znanstvenogodbora konferencije prof. dr Šefkiji Čekiću dodijeljenoje ovo visoko priznanje – Znanstvenik Europe u oblastisaobraćaja i komunikacija <strong>za</strong> godinu 2006., <strong>za</strong> njegovukupan doprinos u razvoju prometnih znanosti Europe.Na ovom značajnom skupu Uvodni referat podnio je znanstveni saradnik<strong>Fakultet</strong>a i premijer FBIH dr Nedžad BrankovićProf.dr Ivan Bošnjak uručuje visoko priznanjeprof.dr Šefkiji Čekiću18.04.2007.godinePlatforma politike reali<strong>za</strong>cije Koridora 5-c bila je temameđunarodnog okruglog stola koji je organizovao <strong>Fakultet</strong><strong>za</strong> saobraćaj i komunkacije Univerziteta u Sarajevu.Uradu okruglog stola su učestvovali stručnjaci i naučniciiz BiH,Hrvatske i Slovenije,te predstavnici izvršne vlastinaš e zemlje,kao i Svjetske banke i Evropske komisije.Gradnja Koridora Vc je regionalni prioritet i naša šansa <strong>za</strong>uključivanje u evropske tokove robe i putnika.Procjenjujese da će se indirektno <strong>za</strong>posliti oko 20.000 radnika naposlovima koji su ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> izgradnju Koridora, što ćese <strong>za</strong>sigurno odraziti na jačanje šivotnog standardapopulacije,opadanja migracije, ublažavanja različitosti iprivredno razvojne ravnoteže u našoj zemlji.66


ORGANIZACIJSKO-UPRAVLJAČKA STRUKTURA FAKULTETA


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Upravni odborima pet članova imenovanih od Vlade Kantona Sarajevo.Mandat članova Upravnog odbora je 4 godine.Izmeđuostalog Upravni odbor:- Donosi Pravila <strong>Fakultet</strong>a; Imenuje i razrješava dekana<strong>Fakultet</strong>a; Utvrđuje planove rada i razvoja;Utvrđujegodišnji program rada; Donosi opšte akte u skladu saZakonom i Prvailima <strong>Fakultet</strong>a; Usmjerava,kontrolišei ocjenjuje rad dekana; Rješava sva pitanja odnosasa osnivačem;Odgovara osnivaču <strong>za</strong> rezultete rada<strong>Fakultet</strong>a; Podnosi osnivaču najmanje jedan pu godišnjeizvještaj o poslovanju ustanove; Odlučuje o prigovoruradnika;Utvrđuje prijedlog broja upisa redovnih ivanrednih studenata; Imenuje komisiju <strong>za</strong> vršenjeodređenih polsova; Vrši i druge poslove u skladu saZakonom i ovim Pravilima.Nastavno-naučno vijeće sačinjavaju nastavnici,predstavnici saradnika sa odsjeka i predstavniciasocijacije studenata.Nastavno-naučno vijeće-Između ostalog, utvrđuje i donosi prijedlogenastavnih planova i nastavnih programa dodiplomskogi postdiplomskog studija;vrši izbor nastavnika isaradnika;utvrđuje raspored rada nastavnika isaradnika;razmatra rezltate uspjeha u edukacijistudenata; donosi odluke o organizovanju naučnihsimpozija,skupova i okruglih stolova; obrazuje komisije<strong>za</strong> izbor nastavnika i saradnika;imenuje predstavnike<strong>Fakultet</strong>a u stručne organe Univerziteta.Nadzorni odborima pet članova imenovanih od Vlade Kantona SarajevoMandat šlanova Naučnonastavno vijeć je 4 godine.Između ostalog Nadzorni odbor:-Analizira Izvještaj o poslovanju <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu; Pregleda godišnjeizvještaje o poslovanju i godišnjem finansijskomobračunu; Izvještava osnivača i Upravni odbor <strong>Fakultet</strong>ao rezultatima nadzora.Predstavnici <strong>Fakultet</strong>a u razgovoru sa visokom delegacijomMalezije71


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Prodekaniprof. dr Hilmija Šemić,prodekan <strong>za</strong> naučno-istraživački radSarajevo.U toku rata obavljao najoodgovornije dužnostina radnoj obavezi u dioničkom društvu CentrotransbusSarajevo.Na Saobraćajnom fakultetu 1995.godinei<strong>za</strong>bran u zvanje docenta,a 1998. u zvanje vanrednogprofesora.U 2003. godini i<strong>za</strong>bran je <strong>za</strong> redovnogprofesora na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>.U2000.godini imenovan je <strong>za</strong> dekana Pravnog <strong>fakulteta</strong>Univerziteta u Bihaću,u isto vrijeme obavljao je udužnost prorektora <strong>za</strong> nastavu Univerziteta u Bihaću.Predaje i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaćukao redovni profesor.Prof. dr Hilmija Šemić objavioje 5 univerzitetskih udžbenika,5 monogrfaija i dvapraktikuma.Prof. dr Hilmija Šemić, rođen je 07.12.1943.godine uStocu.Osnovnu i Geodetsku tehničku školu <strong>za</strong>vršioje u Sarajevu,a 1976.godine diplomirao na Pravnomfakultetu u Sarajevu, a 1979. godine položio pravosudniispit.Magistrirao 1991. godine na Pravnom fakultetu uSarajevu, a na istom fakultetu doktorirao 1994.godine.Radnu aktivnost <strong>za</strong>počinje 1965.godine u preduzećuTransport Beograd -Radna jedinica u Sarajevu.Od1969.goidne obavljao poslove direktora Predstavništvau Sarajevu,preduzeća Zagrebački transporti Zagreb.Od1980. goidne radi u preduzeću Centrotrans - Prevozputnika kao član Poslovodnog odbora <strong>za</strong> društvenoekonomskeposlove, a od 1984. vrši dužnost direktoraOOUR-a Autobuske stanice, turo<strong>za</strong>m i ugostiteljstvoProdekan <strong>za</strong> naučno-istraživački i stručni rad, izmeđuostalog:-Stara se o provođenju naučno-istraživačkog rada usvim segmentima <strong>Fakultet</strong>a;Priprema prijedloge planovapostdiplomskih i doktorskih studija;Izvještava Nastavnonaučnovijeće o provođenju aktivnosti iz oblasti naučnoistraživačkograda;Obavlja i druge poslove i <strong>za</strong>datke kojemu povjeri Nastavno-naučno vijeće i Dekan.Odgovoranje <strong>za</strong> svoj rad Dekanu <strong>Fakultet</strong>a.73


monografija 20073074doc. dr Osman Lindov,prodekan <strong>za</strong> nastavuOsman Lindov, docent i prodekan <strong>za</strong> nastavu na <strong>Fakultet</strong>u<strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu,rođen je 16.03.1966. godine, u Godinji, općina Trnovo.Osmogodišnju školu i srednju tehničku školu, IV stepensloženosti znanja <strong>za</strong>vršio je u Sarajevu. Od 1985-1990.godine pohađao je Saobraćajni fakultet Univerzitetau Sarajevu. Kao izuzetno dobar student dobitnik jesrebrene značke Univerziteta u Sarajevu. Juna, 1991.godine diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu saocjenom deset i stekao zvanje diplomirani inžinjersaobraćaja. Dana, 25.06.1998. godine, magistriraoje a 24.05.2002. godine, odbranio je doktorskudisertaciju na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Univerziteta u Sarajevu, i time stekao zvanje doktoratehničkih nauka, oblast sigurnost u saobraćaju. Na<strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> prošao je u svomrazvoju sve faze izbora od asistenta do docenta kroznastavne discipline Sigurnost u cestovnom saobraćaju,Tehnologija i organi<strong>za</strong>cija cestovnog saobraćaja kao iTransporta i okoliša.Publikovao je desetine naučno –stručnih radova iz oblasti cestovnog saobraćaja i <strong>za</strong>štiteokoliša. Sudjelovao je u izradi više studijskih projekataiz oblasti saobraćaja. Učestvovao je na eminentnimnaučno stručnim skupovima u zemlji i inostranstvu.U više navrata bio je na stručnim edukacijama u Italijii Engleskoj. Bio je član velikog broja stručnih komisijana različitim nivoima BiH. Bio je jedan od koordinatoraEvropskog projekta «Adventures» <strong>za</strong> unapređenjesistema edukacije u visokom obrazovanju koji serealizovao u okviru TEMPUS-a. Član je Ekspertnogtima BiH <strong>za</strong> autoceste i brze ceste Vijeća ministara BiH.Šef je Katedre <strong>za</strong> sigurnost u saobraćaja <strong>Fakultet</strong>a gdjeje kao voditelj i predsjednik Komisije <strong>za</strong> nadvještačenjasaobraćajnih nezgoda analizirao preko 300 težihsaobraćajnih nezgoda na području cijele BiH.Prodekan <strong>za</strong> nastavni rad između ostalog:- Vodi brigu o provođenju nastavnog procesa i prati radnastavnika,saradnika i studenata u tom procesu;Pripremaprijedloge nastavnih planova i programa dodiplomskogstudija; Izvještava Nastavno-naučno vijeće o odvijanjunastavnog procesa.Obavlja i druge pčoslove i <strong>za</strong>datkekoje mu povjeri Nastavno vijeće i Dekan.Za svoj radodgovoran je Dekanu <strong>Fakultet</strong>a.Šef odsjeka <strong>za</strong> saobraćaj je doc. dr Osman LindovIzmeđu ostalog Šef odsjeka planira i prati rad uokviru svog Odsjeka u reali<strong>za</strong>ciji nastavnog procesapo usmjerenjima <strong>za</strong> cestovni ,željeznički i zrakplovnisaobraćaj. U saradnji sa nastavnicima Odsjeka planira, predlaže i odobrava teme diplomskih radova,vodisjednice Odsjeka i predalže nove sadržaje u nastavnimplanovima i programima po pojedinim usmjerenjima.


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>- Australija.Govori engleski i italijanski jezik, a služi seinjjemačkim jezikom. Sada radi u zvanju vanrednogprofesora .Od 2004.godine Predsjednik je Nadzornogodbora BH Telecom d.d. Sarajevo.Šef odsjeka <strong>za</strong> <strong>komunikacije</strong>prof. dr Samir Čaušević,šef odsjeka <strong>za</strong> <strong>komunikacije</strong>Prof. dr Samir Čaušević rođen je 03.07.1963.godine.Drugu gimnaziju-matematički smjer u Sarajevu, <strong>za</strong>vršioje s aodličnim uspjehom, a diplomirao je na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu i na <strong>Fakultet</strong>u prometnih znanostiSveučilište u Zagrebu.Magistar je i doktor tehničkihnauka.Od 1990. do 1996.godine radio je u institucijamaVlade BiH. a od januara 1996.godine do septembra1997.godine boravi u Australiji kao stipendista JužneAustralije, gdje <strong>za</strong>vršava postdiplomski specijalističkistudij iz Međunarodnog marketinga i menadžmentana Flinders Park Univerzitetu -Australija.Od novembra1997.godine do jula 1998. godine u preduzeću AirBosna obnaša funkciju rukovodioca marketinga i radikao asistent na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>u Sarajevu.Od jula 1998. godine je u stalnom radnom odnosuna <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> u Sarajevu,gdje<strong>za</strong>vršava postdiplomski studij.U 2002.godini doktorirana <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> u Sarajevu.Istraživački projekat doktorske teze realizovao je u Institutu<strong>za</strong> istraživanje umreženih telekomunikacijskihiinformatičkih sistema (CTIN) na Adelaide Universitypored ostalog planira i prati rad u okviru svog Odsjekau reali<strong>za</strong>ciji nastavnog procesa po usmjerenjima <strong>za</strong>poštanske i komunikacijske tehnologije .U saradnji sanastavnicima Odsjeka planira , predalaže i odobravateme diplomskih radova,te daje preijedloge novihsadržaja u nastavnim planovima i programima popojedinim usmjerenjima.doc. dr Feriz Gabela,sekretar <strong>Fakultet</strong>aRođen 1956. godine u Brčkom. Od 1959. godine živiu Sarajevu, gdje je <strong>za</strong>vršio osnovnu školu i gimnaziju.Diplomirao na Pravnom fakultetu Univeriteta u Sarajevu.Ima položen pravosudni ispit i stručni ispit <strong>za</strong> radu organima uprave. Akademski stepen magistra naUniverzitetu u Sarajevu stekao sam 2002. godine, aDiplomu doktora pravnih nauka stekao sam 2005. go-75


monografija 200730dine. Nakon diplomiranja, radno iskustvo sticao sam uOpćini Novo Sarajevo, Gradu Sarajevu, Ministarstvu <strong>za</strong>stambene poslove i prostorno uređenje Kantona Sarajevo.U Kantonalnoj agenciji <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju Sarajevo biou radnom odnosu od njezina osnivanja januara 1998.do jula mjeseca 2001. godine, gdje je obavljao poslovepomoćnika direktora u Sektoru <strong>za</strong> pravne poslove.Od jula 2001. godine <strong>za</strong>poslen sam na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong>saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu na radnommjestu sekretara <strong>Fakultet</strong>a. Godine 2002. godine,biran sam <strong>za</strong> višeg asistenta na nastavnom predmetu:“Pravo u transportu i komunikacijama”, na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong>saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu.Zadocenta na nastavnom predmetu: “Pravo u komunikaci-jama”, na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> Univerzitetau Sarajevu, biran sam 2006. godine.Sekretar <strong>Fakultet</strong>a neposredno rukovodi Službom <strong>za</strong>opšte i pravne poslove i s tim u vezi organizuje,objedinjavai usmjerava rad,raspoređuje poslove i <strong>za</strong>datke u okviruSlužbe; Daje upustva i pruža neposrednu stručnupomoć izvršiocima, koordinira rad svih službi <strong>Fakultet</strong>a;Priprema i vrši izradu ugovora, uvjernja i potvrda iodluka.Priprema i vrši izradu nacrta i prijedloga opštihi pojedinačnih normativnih akata; Vodi postupak <strong>za</strong>sticanje naučnog stepena magistra i doktora nauka;Vrši prijav u i odjavu <strong>za</strong>poslenika kao i druge statusnepromjene <strong>za</strong>poslenika preda nadležnim organima;Vodimatičnu knjigu radnika; Uspostavlja dosijeje radnika.Nadija Smajić,rukovodilac finansijsko-ekonomske službeNadija Smajić, rođena 01.09.1951. godine u Žepču.Osnovnu školu, gimnaziju i Ekonomski fakultet <strong>za</strong>vršilau Sarajevu. Stipendist ŽTP-a Sarajevo i po <strong>za</strong>vršetku<strong>fakulteta</strong> <strong>za</strong>snovala radni odnos 09.05.1975. godine uRadnoj <strong>za</strong>jednici ZOOUR-a <strong>za</strong> vuču i održavanje šinskihvozila Sarajevo. ŽTP Sarajevo kao jedan od osnivača<strong>Fakultet</strong>a, šalje je na <strong>Fakultet</strong> da pomogne osnivanjefinansijske službe.Od 01.12.1978. i zvanično prenosidokumente na <strong>Fakultet</strong> i <strong>za</strong>sniva stalni radni odnos namjestu Šefa ekonomsko finansijske službe, gdje i danasradi. Radila cijeli ratni period izuzev perioda kada je bilaranjena.Rukovodilac finansijko-ekonomske službe izmeđuostalog- organizuje,objedinjava i usmjerava rad,raspoređujeposlove i <strong>za</strong>datke u okviru Službe,daje upustva i pružaneposrednu stručnu pomoć izvršiocima,- organizuje i usklađuje cjelokupno finansijskoračunovodstveneposlove <strong>Fakultet</strong>a u skladu sa<strong>za</strong>konskim propisima76


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>- koordinira i organizuje sve poslove službe- Radi periodične i mjesečne obračune- Sarađuje sa ostalim službama <strong>Fakultet</strong>a-Vrši izradu potrebni informacija i anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> potreberukovodstva <strong>Fakultet</strong>a i- Pruža stručnu pomoć organima upravljanja irukovođenja <strong>Fakultet</strong>a- neposredno sarađuje sa nastavnicima i saradnicimaoko reali<strong>za</strong>cije poslova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> studente- prema potrebi neposredno sarađuje sa studentima itrećim licima i relevantnim institucijama izvan <strong>Fakultet</strong>a- organizira izradu i aktuelizira baze podataka- Priprema uvjerenja i potvrde <strong>za</strong> potpis i- vođenje postuka <strong>za</strong> sticanje naučnog stepena magistrai doktora naukaMirsada Radončić, prof.,rukovodilac službe <strong>za</strong> studentska pitanja.Mirsada (Asim) Radončić, rođena 11.02.1967. godine uKreševu. Osnovnu i srednju školu <strong>za</strong>vršila u Kreševu.<strong>Fakultet</strong> političkih nauka <strong>za</strong>vršila u Sarajevu. Diplomiralana odsjeku sociologija i stekla zvanje prof. sociologije.Od 1995. godine <strong>za</strong>poslena na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu.Rukovodilac službe <strong>za</strong> studentska pitanja izmeđuostalog- organizuje,objedinjava i usmjerava rad,raspoređujeposlove i <strong>za</strong>datke u okviru Službe,daje uputstva i pružaneposrednu stručnu pomoć izvršiocima,- vodi dodiplomski i postdiplomski studij77


STUDIJSKI PROGRAMI


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>DodiplomskiKada se pristupilo izradi nastavnih planova i programa<strong>za</strong> edukaciju saobraćajnih inženjera pošlo se odobjektivnih ocjena suštine i potreba saobraćajnihprocesa.Saobraćajni sistemi su vitalni, sastavni dijelovicjelokupnog privrednog sistema zemlje.U njih je uloženveliki dio društvenog kapitala, a u tehničkom pogleduizuzetno su složeni.Oni su po pravilu komponovani izbrojnih raznorodnih tehničkih podsistema; građevinskih,mašinskih, elektroenergetskih,elektroničkih,informacijskih i dr. Iz navedenog se vidi nesumnjivo postojanje velikoginteresa najšire društvene <strong>za</strong>jednice da saobraćajnisitem funkcioniše ekonomski profitabilno,bezbjedno ibez prekida, a u organi<strong>za</strong>cionom i energetskom pogledušto racionalnije.Jasno je da je poželjno funkcionisanjesaobraćajnog sistema nemoguće bez brižljivogusaglašavanja projektnih rješenja <strong>za</strong> sve komponentnepodsisteme,kao i bez angažovanog i složenog djelovanjabrojnih visokostručnih, a multidisciplinarno obrazovanihkadrova.Vrijeme u kojem živimo, kada nauka napreduje tolikombrzinom da se kompletno svjetsko znanje svakihpet godina udvostruči, česta evaluacija nastavnihplanova i programa postaje neminovnost.Osvježavanjenastavnih planova, a posebno nastavnih programa,novim sadržajima, novim nasavremenijim znanjima,novom literaturom i dostignućima, trajna je obave<strong>za</strong>svake visokoškolske ustanove.Taj motiv opredjeljivaoje i Saobraćjni fakultet, odnosno <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu da kontinuiranoinovira nastavne planove i programe kroz svoj razvojod 1977. do danas /2007./.Reformske tendencijeu bosanskohercegovačkoj i evropskoj akademskoj<strong>za</strong>jednici, inspirirani tehnološkim napretkom, također suznačajno uticale na opredjeljenost <strong>za</strong> izmjene nastavnihplanova i programa.I dok su nastavni programi predmetrasprava na katedrama i srodnim naučnim oblastima,a u velikoj mjeri je njihov sadržaj pitanje prava, ali iodgovornosti svakog pojedinačnog nastavnika u smisluakademske autonomije, nastavni planovi su pitanje<strong>za</strong> cijeli <strong>Fakultet</strong>.Adekvatna kombinacija predmeta,modula, seminara, vježbi, te njihova šema, trebajudati cjelovitu sliku diplomiranog inženjera.Nastavniplanovi također definiraju i politiku studija i visokogobrazovanja, te samu filozofiju studija.Od nastanka iprvog početka nastave 1977. godine na fakultetu je biloviše nastavnih planova i programa shodno pojedinomstepenu i usmjerenju educiranja studenata.Kroz tekstmonografije dat je prikaz razvoja nastavnih planova iprograma <strong>Fakultet</strong>a kroz njegov razvoj.Cilj svestrane i savremene edukacije studenta jeste dadiplomirani inženjeri saobraćaja mogu individualno,timskii meritorno obavljati poslove iz sljedećeg djelokrugarada:* planiranje saobraćaj i projektovanje transportnihsistema* podi<strong>za</strong>nje efikasnosti komunikacijskih sistema krozoptimali<strong>za</strong>ciju željezničkog, drumskog, poštanskog,telekomunikacionog,gradskog,zrakoplovnog, vodnog icijevnog transporta81


monografija 20073082* poboljšanje funkcionisanja komunikacija upravljanjasaobraćajnim procesima u raznim vidovima transporta* usavršavanje procesa savremene tehnologijetransporta* menadžerski i marketinški procesi u transportu* tehnološko-organi<strong>za</strong>cioni pristup sredstvima iinfrastrukturi brzog saobraćaja* problematika eksploatacije šinskih vozila* upravljanje procesima korištenja i opslužiavnja šinskihvozila* simulacija procesa u eksploataciji šinskih sistema* tehnološko-tehnička eksploatacija pretovarnemehani<strong>za</strong>cije* organi<strong>za</strong>cija i planiranje nabavke savremenihtransportnih sredstava* problematika ekologije u saobraćajuPoboljšanje edukacije na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu čini jednu odokosnica reforme visokog obrazovanja koja proizilaziiz Bolonjske deklaracije. <strong>Fakultet</strong> je prilikom inoviranjanastavnih planova i programa,usvojio alternativnorješenje Bolonjskog procesa: dodiplomski studijtraje 4 godine. Uz to, uveden je ECTS, nastava jejednosemestralna i odvija se kroz 30. sati sedmično.Kroz projekat TEMPUS-a među prvim fakultetima uBiH usaglasio je svoje nastavne planove i programesa pojedinim srodnim evropskim fakultetima.Rezultatprojekta je definisanje 8 nastavnih disciplina koje suistovjetne na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> iodgovarjućim fakultetima u Torinu /Italija/ i Southamptonu/Engleska/.Studij na <strong>Fakultet</strong>u se odvija na dva odsjeka:* Odsjek saobraćaja, sa tri usmjerenja:- Cestovni saobraćaj;Željeznički saobraćaj i Zrakoplovnisaobraćaj i*Odsjek komunikacija, sa dva usmjerenja:- Poštanske tehnologije i Komunikacijske tehnologijeDodiplomskim studijem stiče se diploma o <strong>za</strong>vršenomstudiju i stručni nazivi:* Diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija - odsjeksaobraćaja i* Diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija - odsjekkomunikacijaNa oba odsjeka prve su dvije godine studija <strong>za</strong>jedničke- po obimu i sadržaju.Najnoviji nastavni plani program dodiplomskogstudija


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>NASTAVNI PLAN U AKADEMSKOJ 2004/05 GODINIZAJEDNIČKA NASTAVA ZA SVE ODSJEKEPREDMETSEMESTARI ECTS II ECTS1. MATEMATIKA 4+4 82. FIZIKA 3+2+1 63. OSNOVI MAŠINSTVA 3+2 54. GRAFIČKE KOMUNIKACIJE 3+2 55. SOCIOLOGIJA 2+1 36. PRIMJENJENA MATEMATIKA 3+3 67. OSNOVI TRANSPORTNIH SISTEMA 3+2+1 68. OSNOVI RAČUNARSTVA 2+2+1 59. OSNOVI ELEKTROTEHNIKE 3+2+1 610. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 3+1 411. SEMINARSKI RAD 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+11+4 30 14+10+7 30PREDMETSEMESTARIII ECTS IV ECTS1. STATISTIKA 3+3 62. MATERIJALI I ROBE U TRANSPORTU 3+3 63. SAOBRAĆAJ I PROSTOR 3+3 64. PRETOVARNA SREDSTVA 3+3 65. ENGLESKI JEZIK 2+1 383


monografija 2007306.SISTEMSKO INŽINJERSTVO 3+3 67. INDUSTRIJSKI TRANSPORT 3+3 68. EKONOMIKA U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 69. LOGISTIKA U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOG RADA 2+1 311. SEMINARSKI RAD 3 3 3 3Broj kredita/sati 14+13+3 30 14+13+3 30Cestovni saobraćaj84Dok u saobraćaju na cestama nije upotrebljenomotorno vozilo, saobraćaj je na cestama bio <strong>za</strong>visani od kvalitete ceste i od vučne sile,uglavnom životinja.Pronalaskom savremenih motornih vozila naglo serazvio cestovni saobraćaj uslovljavajući i izgradnjuposebno obrađenih saobraćajnih površina,cesta sasavremenim kolnikom.Karakeristike su cestovnogsaobraćaja: brzina, prilagodljivost <strong>za</strong>htjevima iprihvatljiva cijena usluga,prikladnost pojedinačnomsaobraćaju i saobraćaju <strong>za</strong> vlastite potrebe.Ove mreženeminovno se međusobno prepliću,postaju sve gušće i<strong>za</strong>htjevaju da se grade brojni spojni,križni,napojni i drugiobjekti.Kao jedino moguće,nameće se rješenje koje tražipotpunije korišćenje postojećih kapaciteta i izgradnjusistema sa većom prevoznom mogućnošću. S obzirom


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>na takav trend rasta i razvoja nameće se i potreba iobave<strong>za</strong> edukacije studenata <strong>za</strong> nove profile profesije- saobraćajnih inženjera.ODSJEK: SAOBRAĆAJUsmjerenje: CESTOVNI SAOBRAĆAJPREDMETSEMESTARV ECTS VI ECTS1. VERTIKALNI TRANSPORT 3+2 52. ŠPEDITERSKO POSLOVANJE 3+2 53. PRAVO U TRANSPORTU 3+2 54. TEHNOLOGIJSKI MARKETING 3+3 65. CESTOVNA VOZILA 3+3 66. MULTIMODALNI TRANSPORT 3+2 57. TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA 3+3 68.INFORMACIJSKI SISTEMI U SAOBRAĆAJU IKOMUNIKACIJAMA3+2 59. MENAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. INFRASTRUKTURA CESTOVNOG SAOBRAĆAJA 3+2 511. PRAKSA 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+12+3 30 15+12+3 3085


monografija 200730PREDMET1. TEHNIČKA EKSPLOATACIJA CESTOVNIH VOZILA 3+2 52. NADZOR I REGULISANJE CESTOVNOG SAOBRAĆAJA 3+2 53. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI 3+2 54. DIJAGNOSTIKA CESTOVNIH VOZILA 3+2 55. TRANSPORT I OKOLIŠ 3+2 5SEMESTARVII ECTS VIII ECTS6. PLANIRANJE U SAOBRAĆAJU 3+2 57. SIGURNOST CESTOVNOG SAOBRAĆAJA 3+3 68. TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA 3+3 69. JAVNI GRADSKI TRANSPORT 3+3 610. SAOBRAĆAJNA POLITIKA 2+0 211. DIPLOMSKI RAD 5 5 5 5Broj kredita/sati 15+10+5 30 14+11+5 30Početak edukacije saobraćajnih inženjera cestovnog saobraćaja počinje sa radom Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong> uakademskoj 1977/78 godini i u ovih 30 godina diplomiralo je 311 inženjera saobraćaja.86


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Željeznički saobraćajPrve željeznice izgrađene su u Engleskoj.GeorgStephenson izradio je prvu parnu lokomotivu <strong>za</strong>prugu Stockton - Darlington ,na kojoj je 25.09.1825. talokomotiva prevukla 30 vagona s 50 tona tereta i 450osoba na daljinu od 40 km brzinom od 19 km na sat.Taj dan se smatra rođendanom željeznice.Od tadado danas prisutan je ne<strong>za</strong>ustavljivi trend razvoja ovevrste saobraćaja, koja prije svega traži sveobuhvatnostplaniranja i organizovanja ove funkcije transporta.Odavde proizilazi aktuelnost profesije saobraćajnihinženjera koji u ovoj vrsti saobraćaja treba da seprimarno bave planiranjem i projektovanjem cjelovitihsaobraćajno-transportnih sistema u određenomprostornom obuhvatu.Naravno, da oni objektivnimmetodama istražuju sve vidove i tehnologije koje moguefikasno i konkretno da <strong>za</strong>dovolje transportne potrebe.87


monografija 200730ODSJEK:SAOBRAĆAJUsmjerenje: ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJPREDMETSEMESTARV ECTS VI ECTS1. VERTIKALNI TRANSPORT 3+2 52. ŠPEDITERSKO POSLOVANJE 3+2 53. PRAVO U TRANSPORTU 3+2 54. TEHNOLOGIJSKI MARKETING 3+3 65. ŠINSKA VOZILA 3+3 66. MULTIMODALNI TRANSPORT 3+2 57. TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA 3+3 68.INFORMACIJSKI SISTEMI U SAOBRAĆAJU IKOMUNIKACIJAMA3+2 59. MENAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. INFRASTRUKTURA ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA 3+2 511. PRAKSA 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+12+3 30 15+12+3 3088


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>PREDMETSEMESTARVII ECTS VIII ECTS1. TEHNIČKA EKSPLOATACIJA ŠINSKIH VOZILA 3+2 52. NADZOR I REGULISANJE ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA 3+2 53. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI 3+2 54. DIJAGNOSTIKA ŠINSKIH VOZILA 3+2 55. TRANSPORT I OKOLIŠ 3+2 56. PLANIRANJE U SAOBRAĆAJU 3+2 57. SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA 3+3 68. TEHNOLOGIJA ŽELJEZNIČKOG TRANSPORTA 3+3 69. JAVNI GRADSKI TRANSPORT 3+3 610. SAOBRAĆAJNA POLITIKA 2+0 211. DIPLOMSKI RAD 5 5 5 5Broj kredita/sati 15+10+5 30 14+11+5 30Edukacija saobraćajnih inženjera željezničkog saobraćaja poklapa se sa početkom rada ove visokoškolskeustanove, tako da su se prve generacije počele školovati u akademskoj 1977/78 godine i do danas jediplomiralo 178 inženjera saobraćaja.89


monografija 200730Zrakoplovni saobraćajOva saobraćjna grana razvija se nakon Prvog svjetskograta.Ipak značajniji razvoj doživaljava vazdušnisaobraćaj nakon Drugog svjetskog rata,naročito utehničkim i privrednim razvijenim zemljama.Najviše seavionima prevoze putnici i pošta,a nešto manje teret.Vazdušni saobraćaj ima veliku budućnost i mjesto usaobraćajnom svjetskom sistemu.U saobraćaju prekookeana,on se uspješno uključio u prijevoz,ostvarujućina nekim prekomorskim linijama veći broj prevezenihputnika nego što to ostvaruju putnički brodovi.Vazdušni saobraćaj <strong>za</strong>htjeva izgradnju aerodroma spistama,sletnim sta<strong>za</strong>ma,koje moraju biti sposobne daprime udarce teških aviona kakvi se sada proizvode <strong>za</strong>prijevoz putnika,pošte i tereta.Razvoj zrakoplovnog saobraćaja u budućnosti našezemlje treba da bude veliki i složeni tehničko-tehnološkii organi<strong>za</strong>ciono-poslovni sistem.NJegov razvoj ifunkcionisanje i poslovanje <strong>za</strong>htjevaju angažovanjebrojnih visokoobrazovnih kadrova različitih profila.Zatoje puna opravdanost u težnji /nastaloj još u toku agresije/da se osnuje odsjek zrakoplovnog saobraćaja, što jebilo uslovljeno enormnim ra<strong>za</strong>ranjem većine aerodromai opreme zrakoplovnog saobraćaja.90


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>ODSJEK: SAOBRAĆAJUsmjerenje: ZRAKOPLOVNI SAOBRAĆAJPREDMETSEMESTARV ECTS VI ECTS1. VERTIKALNI TRANSPORT 3+2 52. ŠPEDITERSKO POSLOVANJE 3+2 53. PRAVO U KOMUNIKACIJAMA 3+2 54. TEHNOLOGIJSKI MARKETING 3+3 65. ZRAKOPLOVNA SREDSTVA 3+3 66. MULTIMODALNI TRANSPORT 3+2 57. TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA 3+3 68.INFORMACIJSKI SISTEMI U SAOBRAĆAJU IKOMUNIKACIJAMA3+2 59. MENAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. INFRASTRUKTURA ZRAKOPLOVNOG SAOBRAĆAJA 3+2 511. PRAKSA 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+12+3 30 15+12+3 3091


monografija 200730PREDMETSEMESTARVII ECTS VIII ECTS1. TEHNIČKA EKSPLOATACIJA AVIONA 3+2 52. NADZOR I REGULISANJE ZRAKOPLOVNOG SAOBRAĆAJA 3+2 53. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI 3+2 54. DIJAGNOSTIKA ZRAKOPLOVNIH SREDSTAVA 3+2 55. TRANSPORT I OKOLIŠ 3+2 56. PLANIRANJE U ZRAKOPLOVNOM SAOBRAĆAJU 3+2 57. SIGURNOST ZRAKOPLOVNOG SAOBRAĆAJA 3+3 68. TEHNOLOGIJA ZRAKOPLOVNOG TRANSPORTA 3+3 69. ORGANIZACIJA ZRAKOPLOVNOG TRANSPORTA 3+3 610. SAOBRAĆAJNA POLITIKA 2+0 211. DIPLOMSKI RAD 5 5 5 5Broj kredita/sati 15+10+5 30 14+11+5 30Praktično edukacija na ovom smjeru počela je 09. novembra 1993.godine studijskim obrazovanjem posistemu intezivnog studija Zrakoplovni smjer - kontrolori letenja. Na ovom smjeru do danas je diplomiralo: 83studenta92


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Poštanski saobraćajPoštanski saobraćaj počeo je funkcionirati u oblikuglasničke službe još oko 2300 godina p.n.e. na područjuEgipta,te nešto kasnije u Perziji i drugim civili<strong>za</strong>cijama.Tehnička sredstva, tehnologija i organi<strong>za</strong>cijski oblicipošte mijenjali su se već milenijumima.Poštanskisaobraćaj je podsistem ukupnog prometnog sistemasa temeljnom funkcijom prijema,prijenosa i uručenjaadresiranih pošiljaka upotrebom kapaciteta poštanskemreže.Pošta je prostorno distribuiran sistem s najvećimnivoom fizičke dostupnosti budući da javni poštanskisistem pokriva svako naselje i svaku kuću.Poštanskamreža nije fizički kompaktna poput cestovne i željezničkemreže gdje postoji kontinuitet linkova koji povezujučvorove tih mreža.Čvorovi , odnosno, pristupne tačkepoštanske mreže povremeno se integriraju u sistemobilaskom poštanskog vozila ili poštara koji pri tomkoriste kapacitete javnih prometnica.primanje, prevoženje i isporučivanje raznovrsnih pošiljaka:pisama,dopisnica,telegrama,paketa i platni promet.Pošta kao javna služba <strong>za</strong>dovoljava određene društvenepotrebe i nalazi se pod autoritetom javne uprave.Državagarantira trajnost,pristupačnost i sigurnost poštanskogsaobraćaja.U eri globali<strong>za</strong>cije kao osnovna manifestacija tehnološkihdostignuća u ovoj branši jeste astronomski rast brojameđunardnih telefonskih poziva.Godine 1982 ukupanbroj minuta ovakvih razgovora iznosio je 12 milijardi;do1996 taj broj je porastao na više od 67 milijardi minuta.Upotreba interneta predstavljaće u budućnosti razlogporasta međunardnog telefonskog saobraćaja.Pristupinternetu i broj njegovih korisnika bilježi fantastičanporast u prošloj deceniji,zbog sve jeftinijih i dostupnijihon-line aktivnosti.Poštanski saobraćaj u svijetu razvija se uporedo srazvitkom proizvodnih snaga i s razvitkom ostalihsaobraćajnih grana.Nekadašnja spora vozila /diližanse/<strong>za</strong>mjenjena su na kopnu željeznicom i cestovnimmotornim vozilima,na moru trgovačkom flotom.Poštanski saobraćaj koristi se avionima , a u novijevrijeme i raketama.Karaketristike poštanskog saobraćaja u savremenomsvijetu: brzina,regularnost i relativno niske cijene. Poštoi rad pošta ide u saobraćajnu djelatnost to ukratkoprezentiramo i njihovu djelatnost.To su organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>93


monografija 200730Dabi se odgovorilo ovom eksplozivnom tehničko-tehnološkom razvoju,10. oktobra 1995. godine počinje saradom PTT smjer kada je aktuelizirana neophodnost školovanja inženjera iz oblasti komunikacija uopšte.ODSJEK: KOMUNIKACIJEUsmjerenje: POŠTANSKE TEHNOLOGIJEPREDMETSEMESTARV ECTS VI ECTS1. TEORIJA SIGNALA I KOMUNIKACIJA 3+2 52. ŠPEDITERSKO POSLOVANJE 3+2 53. PRAVO U KOMUNIKACIJAMA 3+2 54. TEHNOLOGIJSKI MARKETING 3+3 65. INFORMACIJSKE MREŽE 3+3 66. METODE DETEKCIJE U KOMUNIKACIJAMA 3+2 57. TEORIJA KOMUNIKACIJSKIH TOKOVA 3+3 68.INFORMACIJSKI SISTEMI U SAOBRAĆAJU IKOMUNIKACIJAMA3+2 59. MENAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. INFRASTRUKTURA KOMUNIKACIJA 3+2 511. PRAKSA 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+12+3 30 15+12+3 3094


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>PREDMETSEMESTARVII ECTS VIII ECTS1. TEHNIKA KOMUNIKACIJA 3+2 52. UPRAVLJANJE KVALITETOM KOMUNIKACIJSKIH USLUGA 3+2 53. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI 3+2 54. SIMULACIJE U KOMUNIKACIJAMA 3+2 55. KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE I OKOLIŠ 3+2 56. PLANIRANJE U KOMUNIKACIJAMA 3+2 57. SIGURNOST U KOMUNIKACIJAMA 3+3 68. TEHNOLOGIJA KOMUNIKACIJA 3+3 69. MOBILNI KOMUNIKACIJSKI SISTEMI 3+3 610. SAOBRAĆAJNA POLITIKA 2+0 211. DIPLOMSKI RAD 5 5 5 5Broj kredita/sati 15+10+5 30 14+11+5 30Na smjeru poštanske tehnologije do danas je diplomiralo 229 inženjera saobraćaja.95


monografija 200730Komunikacijske tehnologijeTelekomunikacijski promet predstavlja prijenosrazličitih oblika informacija /govor,tekst,računarskipodaci,video,multimedija/ putem telekomunikacijskemreže /žične i bežične/ prema utvrđenim protokolima ipravilima odvijanja prometa. Mreža je najvećim dijelomautomatizovana tako da korisnik sa svog krajnjegterminala aktivira korišćenje dijela raspoloživih resursamreže pod kontrolom mrežnog upravljačkog podsistema.Važna tehnološka dostignuća u drugoj polovici XXvijeka potpuno su promjenila prirodu telekomunikacija- prenosa informacija, slika ili zvuka na daljinu putemtehnološkog medija.Sistem telekomunikacijskog prometa fizički jevrlo distribuiran tako da s bezičnom zemaljskom isatelitskom mrežom pokriva gotovo svu površinuzemlje.Isprepletanost javne telekomunikacijske mreže sprivatnim /<strong>za</strong>tvorenim/ mrežama sve je veća u uslovimarastućeg korišćenja tzv. virtualnih privatnih mreža /VPN/,Interneta i intraneta.Usprkos bitne razlike u supstratu prijenosa i fizičkoj izvedbimreže, saobraćajni fenomen u telekomunikacijskojmreži je sličan, analogan ili izmorfan ostalim granamasaobraćaja.Ulazni <strong>za</strong>htjevi korisnika stvaraju tokoveinformacija koji se slijevaju do čvorova i brzim linkovimatransportuju do odredišnog čvora i korisnika na drugojstrani.Budući da se najčešće radi o dvosmjernomprijenosu ,odnosno, razmjeni informacija govorimo okomunikaciji.Nove tehnologije u komunikacijama uzrok su dubokihpromjena u svjetskom monetarnom sistemu i na tržištuakcija. Novac je sve više elektronski novac, smještenu kompjutorima svjetskih banaka. Takva tržišta nastalasu tek posljednjih dvadeset godina. Ona su proizvodbraka između kompjutera i satelitske komunikacijsketehnologije. Ovakvom razvoju doprinijela su četiritehnološka trenda: stalan napredak performansikompjutera uz smanjenje troškova; digitali<strong>za</strong>cijapodataka, koja omogućava integraciju kompjuterai telekomunikacijskih tehnologija; razvoj satelitskihkomunikacija; optička vlakna koja omogućavajuprenošenje velikog broja različitih poruka kroz samojedan mali kabl. Dramatična eksplozija komunikacijau posljednjih nekoliko godina, pri tom, ne pokazujenikakve znake usporavanja.96


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Zato je u akademskoj 2004/05 godini počeo je sa radom smjer komunikacijske tehnologije <strong>za</strong> edukacijuinženjera ,ove nadasve savremene struke.ODSJEK: KOMUNIKACIJEUsmjerenje: KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJEPREDMETSEMESTARV ECTS VI ECTS1. TEORIJA SIGNALA I KOMUNIKACIJA 3+2 52. PRIMJENJENA ELEKTRONIKA 3+2 53. PRAVO U TRANSPORTU 3+2 54. TEHNOLOGIJSKI MARKETING 3+3 65. INFORMACIJSKE MREŽE 3+3 66. MULTIMODALNI TRANSPORT 3+2 57. TEORIJA KOMUNIKACIJSKIH TOKOVA 3+3 68.INFORMACIJSKI SISTEMI U SAOBRAĆAJU IKOMUNIKACIJAMA3+2 59. MENAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA 3+3 610. INFRASTRUKTURA POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA 3+2 511. PRAKSA 3 3 3 3Broj kredita/sati 15+12+3 30 15+12+3 3097


monografija 200730PREDMETSEMESTARVII ECTS VIII ECTS1. TEHNIKA POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA 3+2 52. UPRAVLJANJE KVALITETOM POŠTANSKIH USLUGA 3+2 53. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI 3+2 54. SIMULACIJE U KOMUNIKACIJAMA 3+2 55. KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE I OKOLIŠ 3+2 56. PLANIRANJE U POŠTANSKOM SAOBRAĆAJU 3+2 57. SIGURNOST POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA 3+3 68. TEHNOLOGIJA POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA 3+3 69. ELEKTRONSKO POSLOVANJE 3+3 610. SAOBRAĆAJNA POLITIKA 2+0 211. DIPLOMSKI RAD 5 5 5 5Broj kredita/sati 15+10+5 30 14+11+5 30Do danas, na usmjerenju komunikacijske tehnologije je diplomiralo 27 inženjera saobraćaja.98


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Postdiplomski studijBrze promjene tehničko-tehnološkog razvoja povećavaju<strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> stalnim porastom znanja.Zato se pred<strong>Fakultet</strong> postavlja neophodna potreba <strong>za</strong> kontinuiraniminoviranjem i unapređenjem nastavnih programa,aod diplomaca stalno usavršavanje,neophodno <strong>za</strong>uspješno obavljanje sve složenijih inženjerskih poslovai <strong>za</strong>dataka.Ono što je bitno,jeste to da što efikasnijeorganizujemo raspoloživo znanje,odnosno postojećekadrove, stvarajući ambijent koji će reanimirati iosposobiti privredne i društvene subjekte <strong>za</strong> autonomnokoncipiranje i realizovanje vlastitih programa obnove irazvoja.Cilj postdiplomskog studija je da kandidatima omogućida prošire i prodube svoja znanja stečena u tokudodiplomskog studija i da se uvedu u naučnoistraživačkirad,te da se osposobe <strong>za</strong> rješavanje problema i složenih<strong>za</strong>dataka nametnutim brzim naučnim i tehnološkimrazvojem.Utvrđivanje ranije usvojenih i sticanja novihspoznaja,te uvođenje u naučnoistraživački rad treba daomogući kandidatima dobre osnove <strong>za</strong> nova naučno itehničko-tehnološka rješenja, koja bi se primjenomsavremenih metoda stalno unapređivala. <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong>saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> je pripadajući dio motornihsnaga koje mogu izvršiti postavljene ciljeve. U tusvrhu organizovanje postdiplomskog osposobljavanjanajboljih kadrova u sticanju savremenih znanja <strong>za</strong>adekvatno uklapanje u tokove novog informatičkogdruštva.Imajući u vidu veliki broj diplomanata našeg <strong>Fakultet</strong>a , ai srodnih struka,vjerujući u njihov neiskorišćen potencijalneophodan <strong>za</strong> savladavanje novih i nepoznatihnaučnih dostignuća,kao i iska<strong>za</strong>ne potrebe privrede<strong>za</strong> sistematičnim i trajnim naučnim usavršavanjemsvojih stručnjaka, radi praćenja trenda razvoja nasvjetskom nivou,stvara dodatni podsticaj <strong>za</strong> pokretanjepostdilomskih studija.- Još u toku rata <strong>Fakultet</strong> na sjednici Nastavno-naučnogvijeća 06. maja 1993.godine utvrdio je programpostdiplomskog studija sa već dva pomenuta smjera,a početak nastave krenuo je u decembru 1993.godine.Prvi postdiplomski studij je organizovan je,kako je većrečeno, na Saobraćajnom fakultetu u akademskoj1993/04 i 1994/05 godini sa dva smjera i to :- Tehnologija drumskog saobraćaja i transporta- Tahnologija željezničkog saobraćaja i transporta- Drugi postdiplomski studij iz oblasti TRANSPORTNIHI KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA područjaMANAGEMENT U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMAorganizovan je u akademskoj 1998/99 godini sa 7smjerova:1. Drumski /cestovni/ saobraćaj2. Željeznički saobraćaj3. Poštansko-telekomunikacijski saobraćaj4. Management u transportu i komunikacijama5. Automati<strong>za</strong>cija tehnoloških sistema i procesa6. Tehnička dijagnostika i terotehnologija7. Vertikalni transport99


monografija 200730OPŠTI OBAVEZNI KOLEGIJI0.01 MATEMATIČKO MODELIRANJE I PRIMJENA NUMERIČKIHMETODA U PROJEKTOVANJU SISTEMA I PROCESA0.02 POSLOVNO PLANIRANJE, UPRAVLJANJE I MARKETING USAOBRAĆAJNIM SISTEMIMA0.03 METODOLOGIJA NAUČNO-ISTAŽIVAČKOG RADAUSMJERAVAJUĆI IZBORNI KOLEGIJI1.Drumski /cestovni/ saobraćaj1.01 SAOBRAĆAJNO PLANIRANJE1.02 TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA1.03 ZAŠTITA OKOLINE U SAOBRAĆAJU1.04 TEHNOLOŠKI PROCESI U SAOBRAĆAJU1.05 SIMULACIJE U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU1.06 TEHNIČKA LOGISTIKA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU1.07 INFRASTRUKTURA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU1.08 UPRAVLJANJE DRUMSKIM SAOBRAĆAJEM1.09 ORGANIZACIJA PRIJEVOZA PUTNIKA I ROBA1.10 EKONOMIKA EKSPLOATACIJE DRUMSKOG SAOBRAĆAJA1.11 SAOBRAĆAJNA KRIMINALISTIKA2. Željeznički saobraćajNastavni plan i program postdiplomskog studija2.01 SAOBRAĆAJNO PLANIRANJE2.02 TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA2.03 ZAŠTITA OKOLINE U SAOBRAĆAJU2.04 TEHNOLOŠKI PROCESI U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU2.05 SIMULACIJE U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU100


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>2.06 TEHNIČKA LOGISTIKA U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU2.07 INFRASTRUKTURA U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU2.08 UPRAVLJANJE ŽELJEZNIČKIM SAOBRAĆAJEM2.09 ORGANIZACIJA PRIJEVOZA PUTNIKA I ROBA2.10 EKONOMIKA EKSPLOATACIJE ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA2.11 BEZBIJEDNOST ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA3.Poštansko-telekomunikacijski saobraćaj3.01 TEORIJA POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOG SAOBRAĆAJA3.02 SAOBRAĆAJNI TELEKOMUNIKACIJSKI SISTEMI3.03 MODELIRANJE POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKIH SISTEMA3.04 TEHNOLOŠKI PROCESI U POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKIMSISTEMIMA3.05 INFRASTRUKTURA U POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOMSAOBRAĆAJU3.06 UPRAVLJANJE U POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOMSAOBRAĆAJU3.07 INTELIGENTNE MREŽE U POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOMSAOBRAĆAJU3.08 ANALIZA KVALITETA POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOGSAOBRAĆAJU3.09 STRATEGIJA TEHNOLOŠKO-EKONOMSKOG RAZVOJA POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKOG SAOBRAĆAJA4.Management u transportu i komunikacijama4.01 UPRAVLJANJE U SISTEMIMA U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU4.02 TEORIJA TEHNOLOGIJE SAOBRAĆAJA4.03 UPRAVLJANJE TEHNOLOŠKIM RAZVOJEM U SAOBRAĆAJU ITRANSPORTU4.04 MENAGMENT U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU101


monografija 2007304.05 TEHNOLOŠKI SISTEMI INTEGRALNOG I MULTIMODALNOGTRANSPORTA4.06 TEHNOLOŠKI PROCESI DISTRIBUTIVNIH CENTARA I TERMINALA4.07 INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI4.08 PROJEKTOVANJE ORGANIZACIJE U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU4.09 INŽINJERSKA METODIKA U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU4.10 ŠPEDICIJA-SAOBRAĆAJNA I TRANSPORTNA USLUGA5.Automati<strong>za</strong>cija tehnoloških sistema i procesa5.01 VOĐENJE I UPRAVLJANJE TEHNOLOŠKIM SISTEMIMA I PROCESIMA5.02 AUTOMATIZACIJA PROCESA5.03 SISTEMI ZA AUTOMATIZACIJU I INFORMATIZACIJU PROIZVODNIH SISTEMA5.04 ZAŠTITNO-ALARMNI SISTEMI5.05 INDUSTRIJSKA POSTROJENJA6. Tehnička dijagnostika i terotehnologija6.01 TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA6.02 TEROTEHNOLOGIJA6.03 ODREĐIVANJE TEHNIČKO-EKSPLOATACIONIH KARAKTERISTIKA VOZILA6.04 TEHNIČKA LOGISTIKA ODRŽAVANJA6.05 TEHNOLOGIJA ODRŽAVANJA6.06 ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA6.07 ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA6.08 STANDARDIZACIJA I UPRAVLJANJE KVALITETOM U TEHNIČKIMSISTEMIMA I PROCESIMA6.09 PROJEKTOVANJE TEHNIČKIH SISTEMIMA ODRŽAVANJA I SISTEMIMAKVALITETA6.10 ANALIZA I PROJEKTOVANJE SISTEMA KVALITETA6.11 ZAŠTITA OKOLINE U TEHNOLOGIJI102


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>7.Vertikalni transport7.01 SISTEMI VERTIKALNOG TRANSPORTA7.02 MODELIRANJE SISTEMA VERTIKALNOGTRANSPORTA7.03 STANDARDIZACIJA TEHNIČKIH SISTEMAVERTIKALNOG TRANSPORTA7.04 TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA SISTEMAVERTIKALNOG TRANSPORTA7.05 ZAŠTITA OKOLINE U VERTIKALNOMTRANSPORTUOrganizovanjem postdiplomskog studija upisanimkandidatima omogućava se uvođenje u samostalannaučnoistraživački rad i sticanje produbljenih znanjaiz naučne oblasti saobraćaja i komunikacija.Ovaj ciljrealizovaće se preko nastavnog plana i programapostdiplomskog studija u okviru kojeg će studentiupoznati i savladati:* savremene metode naučno-istraživačkog rada* naučne metode i postupke istraživanjakomunikacionih,saobraćajnih i transportnih, tehničkotehnološkihi drugih procesa* osnove teorije odlučivanja* metode i tehnike primejene savremenih saobraćajnihi transportnih procesa* razmjenu znanja i samostalan istraživački rad ipraktičnu primjenu postignutih naučnih i tehničkotehnološkihrezultataNa <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> do danas jemagistriralo 16 kandidata.103


NASTAVNICI I SARADNICI U AKADEMSKOJ 2006/07. GODINI


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Redovni profesoriprof. dr Šefkija Čekićprof. dr Hilmija Šemićprof. dr Asad Nuhanovićprof. dr Ivan Bošnjakprof. dr Kemo Sokolijaprof. dr Ivan Filipovićprof. dr Sanja Štajnerprof. dr Izudin Kapetanovićprof. dr Refik Fazlić107


monografija 200730 Vanredni profesoriprof. dr Abdulah Ahmićprof. dr Sadik Beširevićprof. dr Alija Behmenprof. dr Samir Čauševićprof. dr Ešref Gačaninprof. dr Medo Pepićprof. dr Mehmed Bublinprof. dr Mujo Hebibovićprof. dr Nediljko Bilićprof. dr Šemsudin Mašić108


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Docentidoc. dr Osman Lindovdoc. dr Mustafa Mehanovićdoc. dr Enes Arnautovićdoc. dr Gabela Ferizdoc. dr Fadila Kisodoc. dr Nedžad Brankovićdoc. dr Sabira Salihovićdoc. dr Huse Fatkićdoc. dr Suada Dacićdoc. dr Mesud Hadžialićdoc. dr Abidin Deljanindoc. dr Mugdim Bublin109


monografija 200730 Predavačipredavač,mr Samir Busovača110


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Viši asistentimr Stipe Prlićmr Azem Dautovićmr Tarik Čaršimanovićmr Nedžad Rešidbegovićmr Muhamed Sarajlićmr Enes Gačaninmr Azra Ferizovićmr Muhamed Šaćiragićmr Ahmić Ahmedmr Mustafa Kovačevićmr Enes Čovrkmr. Enes Džihić111


monografija 200730Viši asistentimr. Fazlagić Samirmr. Majda Tešanović112


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>AsistentiDario BušićNino ĆorićAmel KosovacSamer ČekićAnida SarajlićNedim Osmić113


monografija 200730Zaposlenici na <strong>Fakultet</strong>u <strong>za</strong> saobraćaj i<strong>komunikacije</strong> Univerziteta u SarajevuAmra HuskićMula KljajićJasmina ŠabanovićMalik PopovićSabina MedićTahir KrivošijaSemira BrzinaZaim ČauševićAdvija Selimović114


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>115


SJEĆANJE


ONI SU U NAŠIM SRCIMA !Zahvaljujući svojim najboljim kadrovima <strong>Fakultet</strong> je mogao da odgovori na sve i<strong>za</strong>zove proteklihtrideset godina.Njegovi najbolji emisari su činili nadljudske napore da ga dignu iz pepela udahnjujućimu dušu <strong>za</strong> novi život.Nisu poklekli ni u najtežim trenutcima njegovog bitisanja,već su nalazili snaguda se odupru varvarizmu,nehumanosti i goloj sili.Oni su bili svjesni toga da je moć u znanju i istini.Nikad nisu poklekli na tom putu nemjerljivih rezultatai pobjeda.Toj plejadi neustrašivih pripadaju oni koji su znali šta je budućnost <strong>Fakultet</strong>a.Pripadali su munesebično svim svojim bićem,snagom i umom.To su naše drage kolegeProf. dr Ranko DucićProf. dr Fahrudin KisoPred. mr Enis SrnaProf. Mugdim TasoPred. mr Husein ArslanagićFikreta Mulabdićkoji ne smiju pasti u <strong>za</strong>borav.Oni ostaju kao svijetao primjer budućim generacijama!


CENTRI ZA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Prvi istraživačko-naučni nukleusi stvoreni su materijalnimopremanjem i kadrovskim osposobljavnjem centara <strong>za</strong>sigurnost saobraćaja te marketing i menadžment.Centar <strong>za</strong> sigurnost u saobraćajuUz 25 godina postojanja i rada <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> otvoren je Centar <strong>za</strong> naučnoistraživačkii razvojni rad koji je moderno opremljeni koncipiran tako da može odgovoriti svim <strong>za</strong>htjevimasadašnjeg i budućeg vremena.Rješavanje akutnih problema naše domovine treba daje bazirano na principima na kojima je i Evropa ostvarilasvoj rast, tako što se oslanjala na konsultovanje naučnemisli prilikom rješavanja <strong>za</strong>htjeva u oblasti <strong>za</strong>konodavneregulative i operativnih aktivnosti subjekata transportai komunikacija.U tome je <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj ikomunikaciju prepoznao obavezu i šansu da se ovaoblast u našoj državi uredi na pravi način pri čemu jepomoć ove visokoškolske ustanove ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n.A toznači i primjenu najsavremenijih naučnih saznanja usvim fa<strong>za</strong>ma metodologije kompleksnog problema uoblasti transporta,komunikacija i infrastrukture.Da bi navedeni centri odgovorili svom <strong>za</strong>datku unutar<strong>fakulteta</strong> angažovan je veoma širok front uglednihstručnjaka iz svih oblasti koji obrađuju problemtransporta i komunikacija.Uz njih rade i najeminentnijiistraživači sa nekoliko evropskih univerziteta , s kojimaovaj fakultet ima blisku i direktnu saradnju. Problemisa kojima se susreću ovi centri su multidisciplinarneprirode i <strong>za</strong>htjevaju angažovanje velikog broja mladihistraživača i saradnika,kako inženjera tako i magistaranauka.Centar <strong>za</strong> naučno-istraživački i razvojni rad123


monografija 200730EdukativniEdukativni računarski centarračunarski centar formiran je 26.05.1999.godine <strong>za</strong> studente III,IV i V godine <strong>Fakultet</strong>a i predstavljavišenamjenski obrazovni sistem kako <strong>za</strong> izučavanjeračunarskog programiranja i simulacije procesa,tako i<strong>za</strong> neograničeni pristup Internet mreži.Internet centarLaboratorije <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>124Edukativni računarski centarInternet centar je ustvari prvi takve vrste na sarajevskomuniverzitetu koji je svojim studentima omogućio javnibesplatni pristup međunarodnoj komunikacijskoj mreži- Internet.Laboratorija <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>predstavlja višenamjensku edukativno pokaznu iistraživačku laboratoriju, kako <strong>za</strong> izučavanje svih oblastiu saobraćaju i komunikacijima, tako i <strong>za</strong> računarskusimulaciju procesa koji se izučavaju na <strong>Fakultet</strong>u krozdodiplomski i postdiplomski studij.Prevashodna namjenaove laboratorije je edukacija studenata <strong>Fakultet</strong>a kao i <strong>za</strong>osposobljavanje vlastitog naučno-nastavnog potencijalau izvođenju i rješavanju eksploatacionih problema usaobraćaju i komunikacijama.Imajući u vidu naučnu i stručni potencijal nastavnog kadrana <strong>Fakultet</strong>u, ona će moći koristiti i ostalim naučnim istručnim kadrovima naše privrede.Na taj način izvršitićemo koncentraciju naučnih i stručnih potencijala sajedne strane i laboratorijskih kapaciteta sa druge stranei omogućiti optimalnu pove<strong>za</strong>nost kadrova određenihprofila i uvjeta <strong>za</strong> rad.


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Smještena je u posebnim adekvatno uređenimprostorima na <strong>Fakultet</strong>u i raspolaže sa više čitaoničkihučionica.Svi nastavno osoblje,saradnici , assitenti istudenti su aktivni članovi Biblioteke ,tako da njih preko800 koristi svakodnevno njene uslugeLaboratorija <strong>za</strong> komunikacijske tehnologijeBibliotekaBiblioteka <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> sobraćaj i <strong>komunikacije</strong>osnovana je 1977.godine i u periodu do 1992.godineraspolagala je sa oko 6000 knjiga.Tokom ratnihdejstava njen bibliotečki fond u cjelosti je uništen,takoda je do ponovne organi<strong>za</strong>cije bibliotekarske djelatnostidošlo 1998.godine.Od tada do danas Biblioteka jeznatno obogatila svoj knjižni fond tako da on sada brojiviše od 8000 bibliotečkih jedinica i oko 1500 sve<strong>za</strong>kaperiodičnih publikacija koje su svojim sadržajemve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>.U njenom fondusu <strong>za</strong>stupljene odbranjene doktorske disertacije imagistarske radnje,diplomski radovi razne stručne inaučne studije.BibliotekaČitaonica <strong>Fakultet</strong>a125


NAUČNO-ISTRAŽIVAČKA SARADNJA


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Međufakultetska saradnja<strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> se bavi istraživanjimakoja se direktno odnose na probleme transporta ikomunikacija, <strong>za</strong>tim tehničko-tehnoloških karakteristikasaobraćajnih sredstava poštanskih i telekominikacijskihtehnologijai infrastrukture sa aspekta njihove optimalneeksploatacije i održavanja.Shodno tome, istraživanja seprovode uglavnom kroz sljedeće djelatnosti :* planiranje i projektovanje saobraćajnih procesa* programiranje transporta i razvoj infrastrukture* modeliranje unutrašnjeg transporta i pretovarnihprocesa* projektovanje novih sistema upravljanja saobraćajnimprocesima u transportu* pouzdanost,održavanje i eksploatacija transportnihsistema* modeliranje procesa dijagnostike transportnihsredstava* optimati<strong>za</strong>cija potrošnje energije u transportnimsistemima* istraživanje u dinamici šinskih vozila* modeliranje i istraživanje tehničkih sredstava transportasa osvrtom na interakciju sa okolinomIstraživački timovi <strong>Fakultet</strong>a rade na više naučnoistraživačkihprojekata iz oblasti inovacija i razvojasaobraćajnih sitema i to posebno kroz međufakultetskusaradnju i saradnju sa privrednim subjektima i širomdruštvenom <strong>za</strong>jednicom.Još tokom ratne 1995.godine, Saobraćajni fakultet jeuspostavio saradnju sa <strong>Fakultet</strong>om prometnih znanostiSveučilišta u Zagrebu.Pored toga uspostavljena jemeđusobna komunikacija sa saobraćajnim fakultetomTehničkog univerziteta u Varšavi,kao i sa odgovarajućimodsjekom na Politehničkom fakultetu Univerzietetau Krakovu.Nagli tehničko-tehnološki razvoj stavlja unovu poziciju znanja koja postaju temeljni uslov svakereprodukcije i života uopšte i što <strong>za</strong>htjeva radikalnopreoblikovanje čitavog obrazovnog sistema savremenihdruštava koje se reducira na tehnička znanja.Uglavnomse odstupa od univer<strong>za</strong>lnog oblikovanja pojedinca,a sve više je prisutno efikasno obrazovanje koje težiformiranju stručnjaka doziranjem određenim znanjimai osposobljavanjem određenim vještinama potrebnim<strong>za</strong> društvenu reprodukciju utemeljenu na tehnici i <strong>za</strong>praćenje novijih tehnologija.Zato nestaje ideja klasičnog univerziteta,pa se klasičnanaobrazba stavlja u funkciju politehničkog educiranja,štopruža šire mogućnosti <strong>za</strong> prihvatanje tehničkihspoznaja.Tako se na nov i kretaivan način uspješnopotvrđuje unutrašnja ve<strong>za</strong> čitave <strong>za</strong>padnoevropsketradicije s njenom izvornom kulturom i filozofijom iovog novog informatičkog doba.<strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> u saradnji sa drugim fakultetima težipromociji novih tokova u visokom obrazovanju iz oblastisaobraćaja i transporta u duhu promjena u savremenomsvijetu. U tom duhu vršio je razmjenu iskustava putemgostovanja i dola<strong>za</strong>ka profesorskog kadra u edukacijistudenata,organizovao stručne ekskurzije nastavnika,129


monografija 200730saradnika i studenata, kolokvije, promocije udžbeničkihizdanja i razmjenu stručne i naučne literature ilaboratorijskih materijala.Uz već navedenu sradanju uspostavljene su trajneosnove <strong>za</strong> dugoročnu saradnju sa: University ofSouthampton, King’s College Cambridge London,Politehnico di Torino, Anadoli Univerzietet EskišeherTurska, <strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> pomorstvo in promet Univer<strong>za</strong> vLJubljana, Univerzitet Adelaide Australij, Saobraćajnifakultet Beograd, Univerzitet u Gracu Austrija, Tehničkiuiniverzitet u Istambulu, Univerzitet u Podgorici iUniveristeti u Prishtini.Posjete nastavnika i studenata najvećem tunelu u Evropi ispodMont Blana130Posjeta nastavnika <strong>Fakultet</strong>a Univerzitetu u Southtemptonu


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>131


monografija 200730132Saradnja sa privredomOd samog početka rada i razvoja Saobraćajnog <strong>fakulteta</strong>uspostavljena je komunikacija sa svim subjektimasaobraćajne privrede, a u cilju pružanja neposrednepomoći u procesu organizovanja i funkcionisanjasaobraćjnog sistema u cjelini.U uslovima savremenenaučno-tehnološke revolucije, razvoj privredesavremenih društava sve više i sve neposrednije <strong>za</strong>visiod stepena razvijenosti nauke i naučnih istraživanja,odstepena primjene naučnih i tehničkih znanja i sposobnostiu proizvodnji, od organi<strong>za</strong>cije i upravljanja proizvodnjomi drugim procesima. Međutim osnovna pretpostavka <strong>za</strong>razvoj nauke, tehnike i tehnologije i <strong>za</strong> primjenu naučnihi tehničkih dostignuća u proizvodnji jeste odgovarajućakadrovska osnova,opšte i stručno obrazovanje, kaopretpostavka, odnosno visok stepen razvijenosti, alii efikasnosti obrazovne djelatnosti u cjelini. Sve ovoukazuje na to da određeni privredni rast pretpostavljaodređeni stepen razvijenosti i efikasnosti.Aktivnost <strong>Fakultet</strong>a na ovom području realizovalase kroz neposredno angažovanje nastavnog kadrau pružanju intelektualnih usluga u oblikovanjumetodologije identifikacije stanja poslovnih saobraćajnihobjekata, saobraćajne infrastrukture i mobilnihtransportnih kapaciteta. Shodno tome, saradnja naplanu iznalaženja adekvatnih rješenja pri stavljanju ufunkciju određenih segmenata saobraćajne privrede iutvrđivanju optimalnih rješenja u ratu i prioriteta obnovesaobraćajnih preduzeća. Agresija na BiH je poredmaterijalne destrukcije osiromašila kadrovski potencijalsvih privrednih kompanija,pa i iz oblasti saobraćaja ikomunikacija.Zato je trebalo što brže i adekvatnije reagovatii odgovoriti potrebama i <strong>za</strong>htjevima privrednihsubjekata s ciljem pružanja neposredne pomoći kakou procesu organizovanja i funkcionisanja saobraćajnokomunikacionogsistema u ratu i poslije,tako iosposobljavanju uposlenika shodno novim tehničkotehnološkimdostignućima.Privredni rast namećeneminovno primjenu naučnog i tehničko-tehnološkognapretka , a to se posebno odnosi na obezbjeđenjeodgovarajućeg razvitka obrazovne djelatnosti u cjelini.U oblasti saobraćajne i komunikacijske struke da bi seadekvatno sarađivalo sa privredom i išlo u korak sasavremenim saobraćajnim tokovima u svijetu trebačiniti napor <strong>za</strong> selektiranje programa u duhu osvajanja ipraćenja nove tehnološke revolucije i to:* vršiti prilagođavanje kroz adekvatne promjene uprivrednoj strukturi* istrajavati na primjeni i stalnom unapređvanjutehnologije* uvođenje novih tehnologija koje se <strong>za</strong>snivaju nadigitali<strong>za</strong>ciji,optičkom kablu,satelitskim ve<strong>za</strong>ma i dr.* bolje korišćenje kapaciteta i smanjenje troškovatransportnih i komunikacijskih usluga.Imaju ći u vidu već pomenuto <strong>Fakultet</strong> je između ostaloguradio, izuzetno značajne studije:* Strategija razvoja Centrotras bus - Sarajevo* Strategija razvoja JKP GRAS - Sarajevo* Uvođenje transportne djelatnosti u JP PTT BiH* Nove tendencije uvođenja telekomunikacijskih uslugau JP PTT BiH


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>* Tehničko-tehnološki aspekti organi<strong>za</strong>cije i reali<strong>za</strong>cijeposlovanja Centrotrans-bus-Eurolines d.d.* Strategija razvoja putne mreže Kantona SredišnjaBosna/ Srednjebosanskog kantona* Studija saobraćaja na području Kantona Sarajevo* Saobraćajno stanje na području Srednjebosanskogkantona/ županije s posebnim osvrtom na općinuTravnikNaslovnice - dio studija urađenih u proteklom periodu133


ASOCIJACIJA STUDENATA


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Asocijacija studenata <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaji <strong>komunikacije</strong> FENIKSStudenti su na svojoj osnivačkoj skupštini 20.januara2001.godine donijeli odluku o formiranju studenstkeorgani<strong>za</strong>icje <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Feniks koja u svom radu pokriva aktivnosti:* da se brine o studentskom standardu i pravimastudenata* da kontinuirano brine o statusnim pitanjima studenatau toku studija* da se studenti shodno sposobnostima uključuju unaučnoistražiavčke projekte* da organizuju razne edukativne oblike, sportske ikulturno-<strong>za</strong>bavne aktivnosti* da ostvaruje međunarodnu saradnju sa studentskimorgani<strong>za</strong>cijama, naučno-istraživačkim institucijama ifondacijama i* da iznalazi mogućnosti <strong>za</strong> stipendiranje studenatagenocida u savremnoj Evropi poslije II svetskograta, iskazuju svojim pijetetom,dostojanstvenošću isaosjećajnošću sa žrtvama Srebrenice.Na sljedećimfotografijama vidimo studente <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćajai <strong>komunikacije</strong> Univerziteta u Sarajevu u posjetiMemorijalnom centru u Potočarima 11.10.2005.godinekoju je organizovala Asocijacija studenata Feniks<strong>za</strong>jedno sa prof. dr Abdulahom Ahmićem.Navedene oblike aktivnosti Asocijacija studenata<strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i komunikcije realizuje kroz svojeorgane i to : Skupštinu,Upravni i Nadzorni odbor.Da birad bio što neposredniji,svoju djelatnost Asocijacijaorganizuje kroz razne interesne sekcije,odjele i pogodinama studija.Iz mnogobrojnih aktivnosti studenstke populacije izdvojilismo neke kako bi stekli uvid u stvaralačku kreativnosti vanastavnu djelatnost ovih mladih ljudi.Svoj etički,moralni i humani odnos naspram žrtava navjećegPosjeta studenata memorijalnom centru Potočari-Srebrenica137


monografija 200730Svoju iskrenu mladalačku želju da pomognunajugroženijima Asocijacija studenata organizovala jehumanitarne akcije pomoći povratničkoj djeci Srebrenicei Žepe oktobra 2005.godine.Pomoć je uručena predRama<strong>za</strong>nski Bajram iz ruke u ruku.Studenti u humanoj akciji pomoći djeci Srebrenice i Žepe,2005.godineNaredne godine takođe u oktobru mjesecu studenti<strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> u organi<strong>za</strong>cijisvoje Asocijacije Feniks proveli su humanitarnu akcijupomoći djece Podrinja. Pomoć je uručena povratničkojdjeci u Višegradu,te najugroženijim porodicama u tomkraju.1382006. godine pomoć je uručena djeci Višegrada i okoline


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Još daleke 1978. godine formirano je sporstko društvo SAFAS kao odraz posebne pažnje koja je posvećena fizičkojkulturi i sportu,animirajući na taj način veliki broj studenata.Poseban angažman studenata je bio svake godine nasaobraćajiadama /susret studenata saobraćajnih <strong>fakulteta</strong> bivše Jugoslavije/ na kojima se takmičilo kako u znanjuiz fundamentalnih i stručnih predmeta,tako i u sportskim disciplinama,šahu,nogometu,rukometu i košarci.Kada smobili domaćini 1986.godine u Vogošći i Sarajevu nadmoćno smo osvojili prvo mjesto.<strong>Fakultet</strong> je kontinuirano stvaraomogućnosti bavljenja sportom /napr. Kupa Dekana ili Vivičita/ svojih studenata,tako da su oni posti<strong>za</strong>li <strong>za</strong>paženerezultate na zvaničnim takmičenjima.Na unuverzitetskom prvenstvu košraci dva puta su osvojili vicešampionsku titulu i to: u akademskoj 1999/2000 i 2006/07godini dok se iste godine ekipa u malom nogometu morala <strong>za</strong>dovoljiti plasmanom među osam najboljih fakultetskihekipa.Košarkaška ekipa koja je osvojila2. mjesto u 1999/2000 godinisa svojim rahmetli nastavnikomi trenerom pred.mr HuseinomArslanagićem.Košarkaška ekipa koja je osvojilatakođer 2. jesto u 2006/07 godini.139


VIZIJA BUDUĆNOSTI


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>GDJE I KUDA SUTRA ?Svi znamo da je industrijska revolucija u XIX vijeku, naštetu poljoprivredne civili<strong>za</strong>cije, i<strong>za</strong>zvala rađanje novogsvijeta.Slična situacija je i u našem dobu, koje je svjedokprelaska sa industrijskog na informatičko društvo.Važna tehnološka dostignuća u drugoj polovinidvadesetog vijeka potpuno su promjenila prirodutelekomunikacija - prenosa informacija,slika ili zvukana daljinu putem tehnološkog medija.Nove tehnologijeu komunikacijama uzrok su dubokih promjena usvjetskom monetarnom sistemu i na tržištu akcija.Novacje sve više elektronski novac, smješten u kompjuterimasvjetskih banaka.Tržišta koja su nastala na taj način suproizvod braka kompjutera i satelistke komunikacijsketehnologije.Ovakvom razvoju doprinijela su četiri tehnološka trenda:stalan napredak performansi kompjutera uz smanjenjetroškova; digitali<strong>za</strong>cija podataka, koja omogućavaintegraciju kompjutera i telekomunikacionih tehnologija;razvoj satelitskih komunikacija; optička vlakna kojaomogućavaju prenošenje velikog broja različitih porukakroz samo jedan mali kabl. Dramatična eksplozijakomunikacija u posljednjih nekoliko godina,pri tome, nepokazuje nikakve znake usporavanja.Digitali<strong>za</strong>cija - i brzina - leže u osnovi razvojamultimedija: ono što su nekad bili različiti mediji kojisu <strong>za</strong>htjevali različite tehnologije /slika i zvuk/, danasmože da se kombinuje na jednom mediju /CD - ROM /kompjuter, idr. Brzina kompjutera udvostručuje se svakihosamnaest mjeseci i tehnologija je sada dostigla fazu ukojoj se video - traka može pretvoriti u sliku na ekranupersonalnog kompjutera i obratno.Digitali<strong>za</strong>cija dovodi ido razvoja interaktivnih medija, koji omogućavaju aktivnoučešće i kreiranje onoga što će se gledati ili slušati.Jedan od rezultata ovakvih tehnoloških dostignuća iosnovna manifestacija globali<strong>za</strong>cije jeste astronomskirast broja međunarodnih telefonskih poziva.Godine1982. ukupan broj minuta ovakvih razgovora iznosio je12 milijardi; do 1996. taj broj je porastao na više od 67milijardi minuta.Upotreba interneta predstavljaće u budućnosti razlogporasta međunarodnog telefonskog saobraćaja.Pristupinternetu i broj njegovih korisnika bilježi fantastičanporast,zbog sve jeftinijih i dostupnijih onlajn aktivnosti.Devedesete godine prošlog vijeka bile su godine razvojaznačajnog novog fenomena u oblasti telekomunikacija:sve veće popularnosti mobilnih telefona.Tehnologijarijetko tapka u mjestu, a u slučaju mobilne telefonije onapravi ogromne skokove.Treća generacija tehnologijemobilnih telefona uvodi nas u doba bežičnog interneta.Uz pomoć Protokola o korišćenju bezičnih uređaja /Wireless Application Protocol - WAP/, tekstualneinformacije sa internet stranica moći će da se filterišui prikažu u obliku riječi na ekranu mobilnog telefona.Zapristup internetu više neće biti neophodni kompjuteri itelefonska ve<strong>za</strong>,mada će oni i dalje ostati popularni <strong>za</strong>duže surfanje i pretraživanje.143


monografija 200730U svijetu <strong>za</strong>panjujućih tehnoloških promjena niko nemože biti siguran šta nosi budućnost.Mnogi u internetuvide primjer novog globalnog poretka koji se rađa napočetku novog milenijuma.Korisnici interneta žive u kiberprostoru /cyberspace/.Ovaj izraz podrazumjeva prostorinterakcija stvoren putem globalne mreže kompjuterakoja sačinjavaju internet.Internet mijenja konturenašeg svakodnevnog života - brišu se granice izmeđuglobalnog i lokalnog, rađaju se novi kanali <strong>komunikacije</strong>i interakcije,sve više obave<strong>za</strong> moguće je <strong>za</strong>vršiti prekointerneta.Dramatičan porast performansi i gotovo dramatičnosniženje troškova kompjuterskih i komunikacijskihtehnologija omogućili su inženjerima da različite operacijeu transportnom sistemu učine efikasnijim.Tradicionalniciljevi u transposrtnom sistemu nisu promjenjeni, alisu informatičke tehnologije ponudile nove putovekoji k njima vode.Tako su nastali inteligentni sistemi.Inteligentni transportni sistemi predstavljaju močnealate <strong>za</strong> rješavanje vitalnih problema u svim vidovimatransporta:* optimali<strong>za</strong>cija rada signala bazirana na saobraćajnojtražnji u realnom vremenu* rana detekcija saobraćajnih nesreća* upravljanje saobraćajem na autoputovima* izbjegavanje nesreća putem pravovremeno datihupozorenja učesnicima u saobraćaju* prikupljanje i distribuiranje informacija o <strong>za</strong>guđenjuu svrhu reali<strong>za</strong>cije fleksibilnog očuvanja učesnika usaobraćaju o vremenu i ruti u kojem će obaviti planiranaputovanjaSuvremeni menadžment tehnologije fokusira pažnjuna relacije koje postoje između znanosti, inženjerstva imenadžmenta povezujući ih na način koji će omogućitida se planiraju, razvijaju i implementiraju sposobnostitehnologija koje će oblikovati i realizirati strateške ioperativne ciljeve privrednih subjekata.Zato moramo educirati i osposobljavati inženjerekoji će profesionalno izvršavati sve svoje obaveze,i u duhu tehnoloških promjena obavljati tehničkivisokospecijalizirane poslove i <strong>za</strong>datke.Ujednonastaviti sa osavremenjavanjem nastavnih planova iprograma i podi<strong>za</strong>njem kvaliteta tehničkim inovacijamau oblasti infrastrukture kako laboratorija tako i naučnoistraživačkihcentara.Nove tehnologije i uspon ekonomije znanja mjenjajutradicionalne ideje o poslu i obrazovanju.Učenje tokomcijelog života trebalo bi, i mora da igra ulogu u prelazuna društvo znanja.Učenje ne smije biti obrazovanje uuskom smislu dobro obučene, motivisane radne snage,već jedan sistem koji se posmatra u kontekstu širihljudskih vrijednosti.Nema ničeg utopijskog u ovoj ideji,jer ona odražava humanističke ideale obrazovanja kojesu razvili mnogi umni ljudi.Zato je naš plan ostvariti ovuedukaciju kroz različite forme:* praćenje mladih inženjera na poslu putemsupervizora;* kursevi iz novih tehnologija u formi prezentacija idiskusija;* seminari u okviru kojih se prezentiraju novi softverskipaketi i /ili rezultati i analize obavljenih istraživanja;* simpoziji i konferencije;* teledidaktika putem TV sistema,odnosno audiokaseta;* učenje putem Interneta.144


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>VISION OF THE FUTUREWhich Way Forward?We all know that the industrial revolution in XIX centurygave rise to a new world at the expense of agriculturalcivili<strong>za</strong>tion. We are living in a time of another greatchange, shifting from an industrial to the informationsociety.Important technological achievements in the secondhalf of XX century have completely changed the nature oftelecommunication – transport of information, picture orsound via a technological medium. New communicationtechnologies are a reason for the huge changes in theworld’s monetary system. Money has become electronic,stored in computers of the world’s banks. Markets todayare a result of a bond between computers and satellitecommunication technology.Four main trends have contributed development:constant progress of computer performance andreduction of costs, data digitalisation that enablesintegration of computers and telecommunicationtechnologies, development of satellite communication,optical fibres enabling transport of a high number ofmessages through one cable. Dramatic explosion ofcommunication over the past few years does not showany signs of slowing down.145


monografija 200730146Digitalisation and speed are the foundation ofdevelopment of multimedia: what used to be differentmediums, requiring different technologies for theirtransport /picture, sound/ today can be combined onone medium, like for example, CD – ROM, computer...Computer speed doubles every eighteen months andit is now possible to turn a video tape into a picture ona personal computer and vice versa. Digitalisation hasplayed a part in the development of interactive mediums,enabling active participation and creation in what one isgoing to watch and listen.Such technological achievements have resulted inglobalisation manifesting itself in an astronomical rise ofa number of telephone calls. In 1982 number of minutesused in phone calls was 12 billion, in 1996 that numberrose to a staggering 67 billion minutes.Internet use will further expand international telephonetraffic in future. Internet access and a number of usersare growing at phenomenal speed due to constant fall inprices of on line activities.Mobile phones were a new phenomena in the field oftelecommunication in the 1990’s and gained popularityvery quickly. Technology hardly ever stagnates andwhen it comes to mobile phones it is moving in leapsand bounds. Third generation of mobile phones takesus into an era of wireless internet. Wireless ApplicationProtocol – WAP makes it possible for text informationfrom internet to transfer and appear as text on the screenof a mobile phone. Computers will not be necessaryanymore in order to access internet or telephones,although they will remain a popular medium for longernet surfing and searching.In a world of such technological achievements no one canpredict what will happen in future. Many see internet asthe new global order coming into being at the beginningof a new millennium. Internet users live in cyberspace,space for interaction made possible through a globalcomputer network that makes up internet. Internetchanges the contours of our everyday lives – bordersbetween local and global are erased, new channels ofcommunication and interaction are open.Dramatic fall in prices of computers and communicationtechnology have enabled engineers to work moreefficiently. Traditional goals of a transport system havenot changed, but information technology has providednew channels in achieving them. This is how intelligentsystems came into being. Intelligent transport systemsare useful tools in finding solutions for vital problems forall transport types:oooooFinding optimal solutions for the work of signalsin traffic search in real timeEarly detection of traffic accidentsCo-coordinating traffic on motorwaysAvoiding accidents through the early warningsystemsCollection and distribution of information aboutcongestion in order to protect those on theroad and provide best routes and timeframe forplanned journeys


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Modern technology management focuses on relationsbetween science, engineering and management,connecting them in a way that enables planning,development and implementation of technologicalfeatures which will realise strategic and operative goalsof economic subjects.This is the reason why we have to educate and enableengineers who will professionally fulfil their duties,and in the spirit of technological changes carry outtechnologically highly precise tasks. At the same time wehave to continue further to develop and modernise oureducation plans and programmes, maintain quality of ourtechnological inventions in the field of infrastructure oflaboratories and research centres.New technologies and the rise of economy of knowledgeinfluence traditional ideas about work and education.Life long learning will and has to play a significant rolein transition to a knowledge society. Learning cannotonly be viewed from a perspective of well trained andmotivated work force, but in the context of a wider rangeof human values. There is nothing utopian in this idea as itmaintains education ideals that many scientists developeda long time ago. This is why our plan includes developingeducation in various forms:o Supervision of young engineers at worko Courses, discussions and presentations onnew technologieso Seminars that include presentation of newsoftware packages and research resultso Symposiums and conferencesooEducational audio and video tapesInternet learning147


Tokom čitavog perioda ne<strong>za</strong>ustavljivog rasta i razvoja <strong>Fakultet</strong>a <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Sarajevo mediji su sa posebnim interesovanjem pratili sva ta značajna događanja. Ovdje ćemoprezentirati samo jedan skromni prilog tih tekstova kao ilustraciju njihove uspješne međusobne saradnje.ODNOSI S MEDIJIMA


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>151


monografija 200730152


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>153


monografija 200730154


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>155


monografija 200730156


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>157


monografija 200730158


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>159


DOKTORI TEHNIČKIH NAUKAMAGISTRI TEHNIČKIH NAUKADIPLOMIRANI INŽENJERI SAOBRAĆAJA


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>1977-19921. dr. Simo Mihić2. dr. Đorđe Kopić3. dr. Dragoljub Šotra4. dr. Mirsad Kulović5. dr. Fahrudin Kiso6. dr. Ešref Gačanin7. dr. Dragan TadićDOKTORI TEHNIČKIH NAUKA1992-19958.dr. Sadik Beširević1995-20079. dr. Fadila Kiso10. dr. Osman Lindov11. dr. Samir Čaušević12. dr. Suada Dacić13. dr. Sabira Salihović14. dr. Abidin Deljanin15. dr. Mustafa Mehanović16. dr. Nedžad Branković17. dr. Petar Kotar163


monografija 2007301995-2007MAGISTRI TEHNIČKIH NAUKA1. mr. Osman Lindov2. mr. Mustafa Mehanović3. mr. Abidin Deljanin4. mr. Nedžad Branković5. mr. Samir Čaušević6. mr. Peter Kotar7. mr. Anđelo Brščić8. mr. Stipe Prlić9. mr. Muhamed Šaćiragić10. mr. Vrtačnik Jaroslav11. mr. Pirš Bogo Jurij12. mr. Drago Ezgeta13. mr. Enes Čovrk14. mr. Ahmed Ahmić15. mr. Azra Ferizović16. mr. Mustafa Kovačević164


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>DIPLOMIRANI INŽENJERISAOBRAĆAJA1977-1992Smjer <strong>za</strong> željeznički saobraćaj1. Abdol Re<strong>za</strong>k2. Bahović Azbija3. Barukčić Nikola4. Bejtić Hajrudin5. Bejtić Muvedeta6. Bokarica Jelka7. Bošković Marinko8. Bratić Hasan9. Budimir Goran10. Budimir Vlado11. Budiša Miodrag12. Buloščić Dragan13. Buntić Dijana14. Buntić Marko15. Čabrić Nermin16. Čabrić Rifat17. Čamdžić Zehrudin18. Čavkić Ermin19. Čičak Petar20. Ćebirić Ibro21. Damjanović Biljana22. Dinar Amir23. Dragić Drago24. Dragićević Oliver25. Dujmović Karolina26. Đozo Vahid27. Filipović Vaso28. Garčević Nuro29. Gavrić Nenad30. Habibović Emsad31. Hadžiahmetović Midhat32. Hadžikadunić Said33. Hadžimujić Amir34. Hajdarević Amer35. Hajrić Husein36. Hrnjica Esad37. Hrnjić Emir38. Humkić Fehim39. Jamak Alma40. Jozinović Marijan41. Jusufović Edin42. Kadirić Asmir43. Kadrić Zijad44. Kapetanović Safer45. Karačić Melita46. Karin Ivanka47. Kavelj Mirjana48. Klašnić Željko165


monografija 20073049. Koke<strong>za</strong> Milorad50. Kokić Milosav51. Kovačević Dragan52. Kovačević Jasmina53. Kovačević Mustafa54. Kovjenić Nebojša55. Križić Vlado56. Krnić Admir57. Kuko Mirsad58. Kurilić Mićo59. Lakić Simo60. Lazić Ljiljana61. Lelo Jasna62. Lovrić Nikola63. Lujić Nebojša64. Ljubić Ante65. Malović Mitar66. Mahić Senad67. Mahmutović Namir68. Marčuk Zoran69. Marković Miroslav70. Martić Drago71. Martić Nedeljko72. Mašić Mesud73. Matić Željko74. Matoc Željko75. Mehić Mustafa76. Mešanović Zikret16677.78.79.80.81.82.83.84.85.86.87.88.89.90.91.92.93.94.95.96.97.98.99.100.101.102.103.104.Miletić LjuboMilojica MiloradMitrović GoranMorić PamelaMršo FikretMučibabić DraganMujkanović HajrudinMuftić NedimMusić IlijasNikolić GoranNovaković DragoslavNurković ZijadOkuka AcoOlovčić AmiraOlovčić MersinOmerbegović IndiraPašić IbrahimPatković OsmanPavlović MarinkoPavlović SlavkoPupus DuranPrazina AidaProdić DragoPuzić NijazRamić IndiraSadiković OmerSaračević AmirSarić Zoran


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>105.106.107.108.109.110.111.112.113.114.115.116.117.118.119.120.121.122.123.124.125.126.127.128.129.Simanić SnježanaSladoje MomčiloSubašić DraganSušić SamirStojić DragoŠavija MladenŠehić EnverŠitum VladoŠurković FadilaŠušnjar BudimirTaso HuseinTasović MurizTodić MilomirTrbojević SnježanaValentić IrenaVasiljević MarkoVasiljević MilenaVidaković IrenaVučičević ŽeljkaVukičević DraženZolj AdemZoranović MilanZovko FranjoZubak GoranŽigić JovicaSmjer <strong>za</strong> drumski transport130. Abazović Medin131. Adilović Faik132. Ajkunić Eniz133. Alagić Nezim134. Ašćerija Hidajet135. Alagić Ismet136. Aljić Sakib137. Ahmad Moh’d138. Balić Safet139. Bašić Hasan140. Bečirević Ham<strong>za</strong>141. Beganović Hazim142. Berović Jovan143. Bešić Zijad144. Bilalović Admir145. Bilbija Rajko146. Borić Jusuf147. Borovčanin Nenad148. Božić Zoran149. Brđanin Željko150. Brestovački Gavro151. Crnovršanin Safet152. Ćelo Himzo153. Ćorić Dražen154. Domazet Zoran167


monografija 200730155. Dragaš Momir156. Drašković Danislav157. Džaferspahić Nermin158. Đafić Ešef159. Đeljević Kolja160. Đokić Milovan161. Đuranović Mladen162. Đurić Milan163. Ezgeta Drago164. Ezgeta Ivica165. Fuša Sami166. Gajić Igor167. Gligorević Momir168. Gnjatović Marinko169. Golić Izo170. Gudelj Zoran171. Guhdija Meho172. Hadžalić Ćamil173. Hadžić Amir174. Hadžić Fikret175. Hadžić Izet176. Hadžić Refik177. Hajder Rajko178. Hajić Rešad179. Hamzić Dževad180. Hasanović Jasmina181. Hercegovac Savo182. Hodžić Amir168183.184.185.186.187.188.189.190.191.192.193.194.195.196.197.198.199.200.201.202.203.204.205.206.207.208.209.210.Hodžić HilmoHodžić Še<strong>za</strong>dHrnjić EmirHuseinbašić AmirHuseinbegović AmirIbrahimović SafetIvanović MiomirIvanović SlavicaIvešić MaraJaganjac JasminaJaganjac KemalJagđilarf MahirJamaković SeadJanković ČedoJašarević OmerJeftić MiroljubJovanović MiodragJo<strong>za</strong>k MatoJusufović AmirJusufović EdinKaravdić AdilKamenjašević MensurKasapović IdrizKavaz ŠerifKlisara ŽeljkoKljajić BrankoKnežević MiloradKoke<strong>za</strong> Milorad


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>211.212.213.214.215.216.217.218.219.220.221.222.223.224.225.226.227.228.229.230.231.232.233.234.235.236.237.238.Koldžić ŠefikKonaković MehmedKopić-Osmanović AlijaKubur JakubKuč RatkoKujović IfetKurbegović NadirKuzmanović PericaLakić SimoLerota AnteLindov OsmanLisak NedžadMajed TawilMaklad MouhamaadMalkić AbdurahmanMarević ZoranMartić JozoMašović AhmetMa<strong>za</strong>lović AdemMehanović MustafaMemić SeadMešanović ZikretMijatović PredragMiličević ZoranMilić MileMilović VeselinMirović ReljaMorankić Muhidin239.240.241.242.243.244.245.246.247.248.249.250.251.252.253.254.255.256.257.258.259.260.261.262.263.264.265.266.Morankić AdemirMudreša NadaMuhamedagić HarisMujević MersadMujičić EladinaMujić SenaidMujkić MihrudinMujović IsmetMusabašić NedžadMusić NijazMustafa MustafaNuić DraganObućina ZoranaOmerbegović HajrudinOhranović NijazPajić MilanPavlović RužicaPetković SvjetlanaPetričević RadojkaPlakalović BojoPramenković AdemPranjić MatoPupus DuranPurić NebojšaRadić MarinkoRadović MilijaRahman FeridRamić Fehim169


monografija 200730267. Ramljak Ivica268. Rašeta Jovica269. Salamadija Veselin270. Santrać Radmila271. Selimović Aljo272. Siočić Nedžad273. Smajlović Ismet274. Stojanović Dragica275. Stojić Drago276. Strojil Nihad277. Šabanović Ismet278. Šabanović Rešad279. Šahić Avdo280. Škorić Predrag281. Šmanja Jelena282. Šutalo Marinko283. Tadić Ante284. Tadić Tamara285. Tahirović Sead286. Tatlić Midhat287. Tayssir Shboul288. Tokić Bernardo289. Tošinović Željko290. Trifković Vinka291. Tripić Čedo292. Tvrtković Marija293. Tubić Slavojka294. Tulumović Bilal170295. Ubiparip Milorad296. Vehabović Fahrudin297. Veljko Spomenka298. Višković Radovan299. Vrtić Milenko300. Vukoje Nenad301. Walid Sulejman Dahash302. Zemanić Edib303. Zulić Ekrem304. Zuković Radoš305. Zulić Omer1992-1995Smjer <strong>za</strong> željeznički saobraćaj306. Čovrk Enes307. Gajip Senad308. Gutić Muradif309. Hadžić Admir310. Katana Vasvija311. Mujnović Haris


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Smjer <strong>za</strong> drumski transport312. Ahmić Ahmed313. Drobo Abid314. Imamović Adis315. Odić Denis316. Selimović Rizo317. Tupković Sead318. Zekić Nedžad1995-2007Odsjek <strong>za</strong> željeznički saobraćaj327.328.329.330.331.332.333.334.335.336.337.338.339.340.Djedović HajrudinDrinjak FatimaDžumhur SašaDžuzdanović DamiraFerizović AzraIvandić JasnaKukan MuamerMurtić FahiraOmerbegović LejlaOmerbegović ElviraOsmanović JasminŠerbo ElmaZilić KemoZuko Vahidin319. Čengić Armin320. Fetić Elvedin321. Hodžić Nermin322. Mulabdić Senada323. Suljević SamirOdsjek <strong>za</strong> željeznički saobraćaj i transport324. Adilović Rami<strong>za</strong>325. Bušić Dario326. Dinarević EmirOdsjek <strong>za</strong> drumski transport341.342.343.344.345.346.347.348.349.350.Gudelj RadovanHajradinović OmerHasanović AdnanHodžić RifetKrnjić SafetMemić NedžibMuftić NedžibObad SanjaOmerović OmerPavlović Zdenko171


monografija 200730351. Šiljdedić Enes172Odsjek <strong>za</strong> drumski saobraćaj i transport352.353.354.355.356.357.358.359.360.361.362.363.364.365.366.367.368.369.370.371.372.373.374.Aganović MirzetAgović OmerAkšamija DželilaAšćerija EšrefBašić EmaBegić MujoBegović HamedČeljo EdinĆorović EnverDžozo ElidaFejzić AmirHadžiefendić HašimHeleg ErnesHodžić MensurHodžić VahidHrnjica MuhamedHuković AmirHusić ŠefikIbišević MersihaImamović LejlaJašarević RijadKahrić AladinKarabeg Aras375. Konaković Suvada376. Kruho Salko377. Lukanović Nenad378. Maljević Fahret379. Međedović Senad380. Musić Nusret381. Mušinbegović Ekrem382. Nuhanović Izeta383. Piknjać Elma384. Rakovac Emin385. Sinanović Zijad386. Skoko Dejan387. Spahić Ekrem388. Strik Jasminka389. Suljić Kadrija390. Šaćiragić Muhamed391. Teskeredžić SeadOdsjek <strong>za</strong> poštansko-telekomunikacionisaobraćaj392.393.394.395.396.397.Abdurahmanović SanjaBašić AlmirBećiragić DževadBilić BojanBogdanić AvdoDedović Mediha


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>398.399.400.401.402.403.404.405.406.407.408.409.410.411.412.413.414.415.416.417.418.419.420.421.422.423.424.425.Delija MirsadaDeljković DenisaDrina TarikDunović MilanĐokić VladimirGačanović FikretGadžo SenadaGugić ŽeljkoHadžiavdagić EminaHeco SaidaHodžić JasminHrvat SelimIvojević AhmetJahić KemalJažić NedžadKalisi MahirKrehić SadmirLončar BiljanaLujanović MirkoMahmutović ElmedinMandžuka MugdimMartinović MuratMehić SakibMujezinović ZijahPoljak AmiraPrlić StipeRađo HajrudinSejfić Fikreta426.427.428.429.430.431.432.433.Sejmenović ZijadStjepanović NadžidaŠarić ŠefikŠikalo HajroŠurković SalkoTucak DžemoZahirović MurisZejnilagić SenadOdsjek <strong>za</strong> željeznički saobraćaj i transport434. Ahmić Muhamed435. Ahmetović Davor436. Barčić Safet437. Bukva Ferid438. Cucak Sead439. Dedić Elvedin440. Delić Amel441. Hadžidamjanović Dragan442. Lihovac Damir443. Lihovac Danijar444. Kadić Amel445. Kadribašić Elvin446. Kadrić Edin447. Kulić Nedim448. Kurtanović Dželil449. Lisić Mir<strong>za</strong>450. Lomigora Adnan173


monografija 200730451. Mujačić Esed452. Nahodović Irsad453. Omerbegović Jasmin454. Riđić Željko455. Salibašić Sabira456. Spahović Kenan457. Turkić Damir458. Živojević Mediha174Odsjek saobraćaj, smjer željeznički saobraćaj459. Arapović Damir460. Jašarević EmirOdsjek <strong>za</strong> drumski transport461. Mudreša Nada462. Salamadija Veselin463. Tubić SlavojkaOdsjek <strong>za</strong> drumski saobraćaj i transport464. Šehić Adis465. Karišik Asad466. Felić damir467. Čorbo Erdal468. Jagnjo Haris469. Hadžić Anel470. Husika Azra471. Husić Almir472. Dautović Emir473. Kurtanović Hasan474. Poračanin Elbis475. Suljević Muamer476. Goletić Said477. Korora Elvedin478. Duraković Zahid479. Islamović Anes480. Haračić Ri<strong>za</strong>h481. Vehabović Alija482. Ćesir dževad483. Šabaredžović Mersad484. Hadžić Eldin485. Bučan Eldin486. Durak Esnaf487. Akšamović Elmir488. Kasumović Edina489. Čengić Džemal490. Pazo Muamer491. Hadžimušović Edin492. Horozović Emir493. Omerbegović Belma494. Kovačević Aziz495. Bajramović Adnan496. Rujanac Adis


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>497. Rizvan Ervin498. Planinčić Samir499. Akšamović Elvir500. Grbo Adnan501. Fejzić Mumaer502. Jusić Almir503. Hebibović Suad504. Hadžiosmanović Arnes505. Fej<strong>za</strong>gić Sead506. Rajkić Dževdet507. Mustafić Menaf508. Adilović Edin509. Mešinović Alem510. Avdukić Edžnan511. Pandžo Nafija512. Ilja<strong>za</strong>gić Jasmina513. Tuzović NihadOdsjek saobraćaj, smjer: cestovni saobraćaj514. Bajrić Elma515. Alihodža Samed516. Japaur Asmer517. Džaferović Samir518. Ramić Armin519. Spahić Lamija520. Smajlović MuamerOdsjek Saobrćaj, smjer poštanski saobraćaj521. Hindija Adem522. Sojkić Nijaz523. Čavčić Fikret524. Karahmet Armin525. Šimunović RenataOdsjek <strong>za</strong> poštansko-telekomunikacionisaobraćaj526. Zukanović Jasmina527. Ćeremida Haris528. Maksumić Elvana529. Japalak Zehra530. Subaša Merhunisa531. Trtić Mirsad532. Buturović Soraja533. Ramusović Bilgena534. Čeliković Hajrudin535. Čeliković Belma536. Raščić Arslan537. Juljević Elvir538. Stefanović Džana539. Fetahagić Faris540. Zunđa Melis541. Hadžiabdić Samra542. Kuluglić Banis175


monografija 200730543. Tanjo Amer544. Karzić Sanela545. Zaimović Adnan546. Đerzić Edis547. Deljkjović Denis548. Burić Dževad549. Kapo Edin550. Stočanin Elmir551. Hajran Armin552. Kočić Faruk553. Toskić Sibela554. Omerbašić Edin555. Bakula Dario556. Baljo Dejan557. Čaušević Edin558. Žlof Zoran559. Sarač Adis560. Jerlagić Emir561. Podbičanin Ahmedin562. Merdan Enisa563. Hasanović Jasmina564. Kahriman Sedin565. Omerović Adnan566. Puščul Sanel567. Zuko Muhidin568. Beridan Elvedin569. Živalj Fahrudin570. Islamagić Erdal176571. Gorani Etrit572. Smajić Dženan573. Petrović Mensur574. Šatrović Samir575. Zelenturović Sulejman576. Klačar Zamir577. Semić Ibro578. Dautović Belma579. Sijamija Sanjin580. Hadžić Edina581. Gurbeta salih582. Tucaković Lejla583. Barut Muhamed584. Branković Emir585. Oerović Nermin586. Mistrić Šejla587. Agić Ibrahim588. Ahmetspahić Almir589. Ramezić Sanin590. Talović Rusmir591. Ljatifi Besim592. Dreca Halid593. Okanović Senad594. Šahman Jasmin595. Deljanin Emilija596. Abdagić Fikret597. Ramić Alen598. Karšić Nermin


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>599. Gadžo Nedim600. Matoruga Nedim601. Polić Nina602. Čengić Muamer603. Sinanović Safet604. Berković Mir<strong>za</strong>605. Hasanović Elvedin606. Dinar Mir<strong>za</strong>607. Kaltak Mahir608. Šahinagić Faruk609. Mujakanović Amar610. Kulovac Seida611. Mehanović Mir<strong>za</strong>612. Martić Nebojša613. Purišić Emil614. Sakić Emir615. Sofić Amra616. Kahvedžić Jasmin617. Alić Sanela618. Lakota Indira619. Kahriman Mirzet620. Maglić Elmir621. Kasumagić Tarik622. Džebo Almedin623. Kadribašić Damir624. Migić Sanela625. Pločo Emir626. Hodžić Ervin627. Salkić Zuhdija628. Batić Maja629. Rovačanin Elma630. Kalaba Alen631. Cikotić Haris632. Solak Sabahudin633. Čajdin Alma634. Srna SelmaODSJEK: Komunikacije635. Mušović Jasmina636. Mučibabić Tanja637. Skeledžija Alma638. Šabanović Jasmina639. Medmedović Alma640. Naimkadić Nedim641. Kosovac Amel642. Prlić Ivica643. Šimunović Dejan644. Franjković Franco645. Duvnjak Faruk646. Kovač Almedin647. Mujanović Amela648. Salkić Miralem649. Hodžić Amir650. Višća Emir177


monografija 200730651. Babić Selma652. Helja Damir653. Hadžić Anida654. Pamuk Elvedin655. Heganović Uzeir656. Šošević Lejla657. Zulum Amel658. Keč Hana659. Ganić Mir<strong>za</strong>660. Čelik Amela661. Buljubašić SaudinINŽINJERI SAOBRAĆAJA1995-2007Odsjek <strong>za</strong> željeznički saobraćaj1. Ahmić Muhamed2. Bužo Nešad3. Hercegovac Zehrudin4. Hodžić Hasan5. Jamaković Edin6. Karić Haris7. Karić Zikret8. Kurtanović Dželil9. Maksumić Dževad10. Mujan Suno11. Radončić DžavidOdsjek <strong>za</strong> zrakoplovni saobraćaj - Kontroloriletenja17812. Baručija Zuhret13. Begić Elvedin14. Berilo Dževad15. Brković Boris16. Bušić Ivana


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>17. Buturović Haris18. Čengić Alen19. Ćustović Azra20. Džebo Jasminko21. Eminagić Nedžad22. Fazlagić Đani23. Fočo Sead24. Fulurija Edhem25. Gafić Adnan26. Hadžialić Mirsad27. Hadžialić Senad28. Hadžić Haris29. Hasanović Edi30. Hastor Nijaz31. Hatibović Edin32. Iković Kerim33. Imamović Almir34. Imamović Mirsad35. Jarebica Nijaz36. Konjičanin Edina37. Kopčić Zlatko38. Kreštalica Fahrudin39. Kulenović Mehmed40. Ljubunčić Haris41. Ljutika Zlatko42. Mahić Edin43. Mandžo Rijad44. Mešević Emir45. Muminović Senada46. Mu<strong>za</strong>ferija Edin47. Parla Vedad48. Radić Drago49. Rajić Igor50. Šućur Zvjezdan51. Tanović Almir52. Tiro Idriz53. Torlak Enisa54. Tunović Zlatko55. Zagorac Edis56. Zečević SafetOdsjek <strong>za</strong> zrakoplovni saobraćaj – Inženjeriaeronautike57. Alispahić Damir58. Babić Mir<strong>za</strong>d59. Bećirović Armin60. Burić Dževad61. Ćoralić Almir62. Dogić Edin63. Gojmerac Mario64. Guso Faruk65. Hadžiomerović Sanjin66. Hasanović Elvir179


monografija 20073067. Kajtezović Dragan68. Mukanović Kenan69. Mukić Mustafa70. Muratović Kenan71. Prošić Alija72. Šehalić Almir73. Šeta Harun180Odsjek <strong>za</strong> zrakoplovni saobraćaj –Aerosaobraćajno osoblje74.75.76.77.78.79.Bašić AlmirLindov NermaProho OsmanZekić SamirZijadić NerminZukanović VahidinOdsjek <strong>za</strong> PT saobraćaj – inženjer saobraćaja ikomunikacija80.81.82.83.84.Bakaran HajrudinBašić LjiljanaBašić MerjemBašović DžananBećarević Bakir85. Čekić Elvir86. Čekić Selma87. Deljković Denis88. Dizdarević Alen89. Dumanjić Samir90. Fejzović Maida91. Gegić Amela92. Hadžiselimović Vedad93. Hodžić Alma94. Hodžić Dževad95. Hodžić Fahrudin96. Hodžić Saidin97. Holjan Safet98. Jažić Aida99. Jažić Nedžad100. Kovačić Lejla101. Lindov Adis102. Mejdanija Adnan103. Omeragić Emir104. Omeragić Munir105. Palavra Suada106. Sarić Damir107. Šerak Mufida108. Tafro Vedad109. Trtić Mirsad110. Zunđa Melis111. Žiga Ferid112. Žiško Nedžad


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>Odsjek <strong>za</strong> zrakoplovni saobraćaj –aerosaobraćajno osoblje113.114.115.116.117.118.119.120.121.122.123.124.125.126.127.Šehović MirzetaKopčić MajaSulejmanović EditaMiso MirsadMulaomerović FarukČengić MurisMujezinović NahidinSarajčić SanelaHamzić AvdulahBečić SunitaBegić DalminioBečić MuamerStanišić IndiraBušić NikolinaDžemidžić ElmaOdsjek <strong>za</strong> PT saobraćaj128.129.130.131.132.133.Latić DžemaludinČirak LejlaKukuljac AlmirRujanac NerminRovčanin MevlidaOmerović EldinOdsjek saobraćaj, smjer poštanski saobraćaj134. Čano Nermina135. Šut Mirnesa136. Tomić Andreas137. Knežević Mirko138. Halulić Zoran139. Šemić Hakija140. Mušinović Husnija141. Harbinja Sabira142. Čerkez Đemo143. Čaro Sena144. Juričić Frano145. Sivrić Stanislav146. Marijanović Jasminka147. Čorbić Nihada148. Perković Maja149. Jovanović Slavica150. Maros Jozo151. Borovina Edina152. Hajrić Adnan153. Dardagan Sead154. Telarević Snježana155. Razić Dženana156. Šaravanja Željko157. Kožul Antonela158. Duraković Mirsada159. Delić Amra181


monografija 200730160. Nogić Šefika161. Joković Ružica162. Spahić Emina163. Kodro Enes164. Plačo Mirsada165. Selimbegović Nermina166. Tozo Mirsad167. Majić Azra182


fakultet <strong>za</strong> saobracaj i <strong>komunikacije</strong>183


CIP - Katalogi<strong>za</strong>cija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine,Sarajevo378.665.6 (497.6 Sarajevo) “1977/2007”FAKULTET <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong> (Sarajevo)<strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>Univerziteta u Sarajevu - Faculty of Traffic andCommunications University of Sarajevo: 1977 - 2007./(Glavni i odgovorni urednik Šefkija Čekić;tekstovi na engleskom mr Morgiana Brading).-Sarajevo:<strong>Fakultet</strong> <strong>za</strong> saobraćaj i <strong>komunikacije</strong>,2002.- 186 str.str.: ilustr.: 20 x 23 cmISBN 9958-619-05-9COBISS/BiH-ID 11275014Sarajevo, novembar 2007.godina


SADRŽAJTekst redakcije .................................................................................................................................................Trideset godina ................................................................................................................................................Thirty years ...................................................................................................................................................Saobraćajni fakultet 1977 - 1992 ...........................................................................................................Ratne godine 1992 - 1995 ........................................................................................................................Temelji budućnosti ..........................................................................................................................................Organi<strong>za</strong>cijsko-upravljačka struktura <strong>Fakultet</strong>a ......................................................................................Studijski programi .........................................................................................................................................Nastavnici i saradnici u akademskoj 2006/07 godini .............................................................................Zaposlenici na <strong>Fakultet</strong>u ...............................................................................................................................Sjećanje ...........................................................................................................................................................Centri <strong>za</strong> naučno-istraživački rad ...............................................................................................................Naučno-istraživačka saradnja .....................................................................................................................Asocijacija studenata ...................................................................................................................................Vizija budućnosti ............................................................................................................................................Vision of The Future .........................................................................................................................................Odnosi s medijima ...........................................................................................................................................Doktori ,magistri tehničkih nauka,diplomirani inženjeri saobraćaja .......................................................57121527536979105114117121127135141145149161

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!