Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma: područje ... - UNDP Croatia

Plan razvoja ekološkog iruralnog turizmaPodručje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene ipovezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade boljiživot. UNDP djeluje u 166 zemalja.Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnihkapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama sekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.Horwath i Horwath Consulting ZagrebAutorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak,Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović,Stjepko Devčić

Projekt COASTOčuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazneraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitkaobalnog područjaPlan razvoja ekološkog i ruralnog turizmaPodručje otoka VisaLipanj 2009. godine

SadržajSummary ........................................................................................................................................ 7Sažetak.......................................................................................................................................... 171. Uvod....................................................................................................................................... 272. Zadaci i procedure ............................................................................................................... 292.1 Zadaci.............................................................................................................................. 292.2 Procedure......................................................................................................................... 313. Kontekst projekta................................................................................................................. 353.1.Podruje obuhvata projekta............................................................................................. 353.2.Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 364. Situacijska analiza................................................................................................................ 374.1 Temeljna kvalifikacija podruja...................................................................................... 374.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 394.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................394.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................434.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja .................................................................... 444.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................444.3.1.14.3.1.24.3.1.3Planirana namjena površina............................................................................45Infrastruktura ...................................................................................................50Zaštiena prirodna i kulturna baština ............................................................534.4 Turizam ........................................................................................................................... 574.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................574.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................594.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................604.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................634.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................664.4.6 Zakljuak ...........................................................................................................................674.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš............................................................................ 674.5.1 Socio ekonomski utjecaji...................................................................................................674.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................684.6 Analiza potencijala i ogranienja atrakcija destinacije otoka Visa................................. 704.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvojruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 771

5. Evaluacija kljunih interesnih subjekata ...........................................................................836. Analiza konkurenata ............................................................................................................866.1 Kriteriji izbora konkurenata.............................................................................................866.2 Opi podaci......................................................................................................................866.3 Gospodarstvo ...................................................................................................................906.4 Turizam............................................................................................................................917.5. Zakljuak .........................................................................................................................947. Analiza globalnih trendova u turizmu................................................................................968. SWOT analiza .......................................................................................................................988.1. Pristup ..............................................................................................................................988.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................998.3 Zakljuak ........................................................................................................................1009. Kljune strateške prednosti i kljune strateške barijere turistikog razvoja ...............1029.1. Inicijalna pozicija...........................................................................................................1029.2. Kljune strateške prednosti destinacije Vis ...................................................................1029.3. Kljune strateške barijere destinacije Vis......................................................................10310. Analiza oglednih primjera u praksi ..................................................................................10411. Strateški kontekst ...............................................................................................................10712. Vizija i pozicioniranje.........................................................................................................11012.1Vizija..............................................................................................................................11012.2Kljune fascinacije.........................................................................................................11112.3Pozicioniranje ................................................................................................................11213. Iskustveno strukturiranje i turistiki proizvodi ..............................................................11413.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................11413.2Turistiki proizvodi .......................................................................................................11514. Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................12015. Konkurentnost i investicije ................................................................................................12315.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................12415.2Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................13715.3Projekti turistike infrastrukture i turistikih atrakcija..................................................14815.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................16716. Marketing plan....................................................................................................................17116.1Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................1712

16.1.1Ciljevi ..............................................................................................................................17116.1.2Konkurentske strategije marketinga ................................................................................17216.2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.................................................................. 17316.2.1Korporativni identitet.......................................................................................................17316.2.2Pozicioniranje ..................................................................................................................175Glavne koristi i vrste turistikog doživljaja....................................................................176Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ...................17616.3Strategije marketing miksa............................................................................................ 17916.3.1Strategija proizvoda.........................................................................................................17916.3.2Strategija komercijalizacije..............................................................................................18116.3.3Strategija komunikacije ...................................................................................................18216.3.4Tržišna strategija..............................................................................................................18417. Investicijska strategija ....................................................................................................... 18517.1Pristup ........................................................................................................................... 18517.2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ......................................... 18617.3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 19017.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 19218. Zakljune napomene.......................................................................................................... 19419. Provedbeni plan.................................................................................................................. 19620. Popis korištenih izvora....................................................................................................... 20121. Sadržaj priloga ................................................................................................................... 2033

TabliceTablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ........................................................................................ 39Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ................................................................................ 40Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura................................................................................ 40Tablica 4–4: Kuanstva................................................................................................................. 41Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ......................................................................................... 41Tablica 4–6: Ueše stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .............................................. 43Tablica 4–7: Temeljna namjena površina..................................................................................... 45Tablica 4–9: Planirani turistiki kapaciteti – Grad Komiža.......................................................... 47Tablica 4–8: Planirane turistike zone............................................................................................ 1Tablica 4–10: Planirani turistiki kapaciteti – Grad Vis............................................................... 48Tablica 4–11: Komiža – turistika ponuda ................................................................................... 61Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i noenja........................................................................ 62Tablica 4–13: Vis – turistika ponuda .......................................................................................... 64Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i noenja............................................................................... 65Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije....................................................... 72Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................................................ 73Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta ......................................... 74Tablica 6–1: Analiza konkurenata – opi podaci.......................................................................... 86Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.............................................................................. 87Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj.......................................................................... 88Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ........................................................................... 89Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ....................................................................... 89Tablica 6–6: Godišnji prihod ........................................................................................................ 90Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ............................................................................................... 90Tablica 6–8: Prihod od turizma..................................................................................................... 91Tablica 6–9: Turistiki kapaciteti 2007. ....................................................................................... 91Tablica 6–10: Turistika noenja 2007......................................................................................... 92Tablica 6–11: Prihod po noenju 2007. ........................................................................................ 924

Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu.....................................................................................93Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize...........................................................................................99Tablica 14–1: Scenariji rasta .......................................................................................................121Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative.........................................................123Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............................................................124Tablica 15–3: Kljuni projekti konkurentnosti ...........................................................................127Tablica 15–4: Kljuni projekti smještajnih kapaciteta................................................................138Tablica 15–5: Kljuni projekti turistike infrastrukture i atrakcija.............................................149Tablica 15–6: Kljuni projekti edukacije i upravljanja...............................................................167Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu...................................................................................188Tablica 17–2: Pregled investicija ................................................................................................192SlikeSlika 7-1: Globalni trendovi u turizmu..........................................................................................96Slika 8-1: Poligon strategija ........................................................................................................101Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija otoana)........................................................................................110Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)............................................................111Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti ..........................................................................................125Slika 17-1: Opcije investicijske politike .....................................................................................186KartogramiKartogram 1-1: Pokazna podruja COAST projekta ....................................................................28Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža......................................................................................35Kartogram 3-2: Turistiki klaster srednje Dalmacije....................................................................36Kartogram 3-3: Otok Vis u turistikom klasteru srednje Dalmacije.............................................36Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija .............................................................................................37Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ..................................................................................................38Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina.................................................................................45Kartogram 4-4: Namjena površina – postojea i planirana izgradnja...........................................46Kartogram 4-5: Zaštiena prirodna baština...................................................................................54Kartogram 4-6: Kulturna baština...................................................................................................545

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistona obala Visa............................................................. 70Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................................... 73Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative........................................................................... 74Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta..................................... 75Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................................................ 78Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ...................... 114Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 148Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obraenih projekata turistike infrastrukture i atrakcija.... 165Kartogram 15-3: Primjer projekta turistike infrastrukture - Panoramska cesta ........................ 1666

SummaryDevelopment plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmaticand a conceptual frame for the efficient development and management of the developmentprocess for this type of tourism.Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism,Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gavethe concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similarglobal destinations.In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.Project context and situational analysisThe area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža),and is located in Split-Dalmatia County. The island of Vis belongs to a tourism cluster of(middle) Dalmatia, and therefore its future tourism development must be placed in the context ofdevelopment of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. In order for destinations /sub-regions of this cluster to play on a global tourism market, they need to jointly positionthemselves under the cluster brand, whilst at the same time, each of these destinations embarksthe process of building their own tourism destination image, with professionally shapedproducts, activities and experiences, based on their own key values. This process has alreadybeen defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County, wheredevelopment guidelines have been set for each destination of this tourism region.Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position, natural heritage,landscape and cultural values, as well as the ecologically clean environment are the key values ofthis destination as well as the great base for tourism development.Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy,nor the active development policy, unfavourable demographic structure, transport isolation,which place Vis in a very unfavourable economic position. Additionally, infrastructural andcommunal barriers, unfavourable economic conditions, institutional barriers, and the inadequatestate development policies (subventions, tax relief, and other types of support to the islandeconomy) must be noted as key disadvantages of the area.In terms of tourism, the situational analysis identified that the years long isolation of the islandlimited its tourism development. Today the whole island has around 3.000 tourism beds, whilst77% of the total is made by private accommodation facilities. There are only three hotels on theisland of Vis (2* and 3* category). The island of Vis is a highly seasonal destination – around90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. There are fewevents organised on the island (boat race, international theatre carnival, cultural summer of Vis),but they are not widely known nor strongly promoted. Even though the island produces typicalagricultural products (lemon, palms, etc.), the alternative types of tourism (agrotourism, healthand wellness tourism, etc.) have not been a part of the offer. There are no major investments onthe island, apart from some domestic and foreign small scale investments in privately ownedproperties (holiday homes), thus a majority of existing facilities remain unused (e.g. factory,army facilities. Etc.). SME business is growing at a slow pace, and is mainly focused on the foodand beverage facilities.7

It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development, and this Plantherefore suggests a concept for its integral tourism development, whilst putting the focus to theeco / rural projects development.Key stakeholders evaluationIn order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island ofVis, a series of interviews and a workshop have been performed. The key stakeholders are: localgovernment (Town of Vis and Town of Komiža), Tourism boards of Vis and Komiža, hotels,Museum of the Town of Vis, tourism / travel agencies, food and beverage facilities, localentrepreneurs, associations, cooperatives, and private accommodation owners. Key stakeholdersgenerally agree that tourism development must be based on the sustainable principles, based onthe small and medium scale businesses development as well as the large external investments.According to their opinions, the tourism development must integrate the agriculture and culturaland historical identity values.Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism productsdevelopment, which will be based on the local family initiatives, as well as larger domesticinvestments. Furthermore, the key barriers to tourism development currently are humanresources and lack of financial initiatives in support.Competition analysisCompetition analysis is done in order to provide a wider context for the current situationevaluation, as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinationsin this case are other similar islands along the Croatian coast, and their general as well as theeconomic situation, which are of a similar size (around 90 km 2 ), of a similar geography andsimilar position.Considering the uniqueness of each of the Croatian islands, there are not many islands thatsatisfy all the criteria, so the analysis includes the following island destinations: Lošinj, Rab,Lastovo and Mljet.In relation to the analysed competitive island destinations, Vis has few future tourismdevelopment options, where the optimal option for Vis is its own development way, in order totransform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage, which can only be donethrough a high value strategy and sustainable tourism model, that efficiently combines culturaland natural values with the agro production, fishing and mariculture as well as the recreation onthe island.Global tourism trends analysisGlobal trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, preferencesand destinations, combined with the trends of the experiential structuring related to thedestination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. This includesthe advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation), rich naturalhistoric and cultural heritage, which need to be integrated in the tourism offer of a wholedestination, according to the sustainable development principles.8

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourismdevelopmentSWOT analysis (strengths, weaknesses, opportunities and threats) for the purpose of this Planwas done based on the evaluation of the following elements:KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VISSTRENGTHS AND WEAKNESSESNATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREADESTINATION PERFORMANCEDESTINATION MARKETINGDESTINATION TOURISM SERVICESLOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICESSTAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPSTOURISM DEVELOPMENTKEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VISOPPORTUNITIES AND THREATSINDUSTRY TRENDSCOMPETITORSLEGAL / POLITICAL ENVIRONMENTSOCIO-CULTURAL ENVIRONMENTECONOMICAL ENVIRONMENTENVIRONMENTTECHNOLOGYThe conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as largeintensity of weaknesses than the strengths, which is an expected result, considering thedestination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development.Furthermore, the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the externalenvironment to its advantage, because in this way it uses current external processes in order tocreate internal development advantages. However, regardless of the relatively favourableposition in relation to the current processes, tourism development od Vis must be based on theminimalisation of its own weaknesses, because an intelligent development of a tourismdestination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunitiesfrom the external environment.Based on all the previous analysis, the following key strategic advantages and barriers to atourism development of the island of Vis have been identified:9

Key strategic advantagesVery attractive tourism area from theperspective of global trends and interestsAttractiveness of natural, cultural, historic andrural attractions of the islandStart up position / advantagesKey strategic barriersProblem of creating a clear tourismdevelopment vision for the times to comeLack of clearly formed and focused tourismproductsLack of tourism infrastructureInadequate general infrastructureBenchmark analysisIn a process of creating a destination development plan, it is essential to set developmentguidelines for the distribution of destination’s resources. This is the reason why destinations areevaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth modeland development strategy. In order to provide an insight into destinations that can relate theirdevelopment logic to the planned development of the island of Vis, three island destinations havebeen analysed – Sardinia, Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are indifferent phases of development process, these islands provide a good example of the use of thelocal resources and integration of heritage and autochthonous production.The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis, because they areunder the influence of the Mediterranean culture, they are mainly based in the Mediterraneanbasin (because of the similar climate, European markets and tourism trends), they have wellpreserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally, thesedestinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer, whilst they useddifferentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year.Key strategic principlesThe rational image of the future of a tourism destination, or its tourism vision must be based onthe realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is atourism destination at a very beginning og its tourism development, and as such it needs toprovide appropriate answers to the challenges of a globalisation. In this conteyt, key strategicprinciples for the island of Vis are.101. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as anadvantage and/or a challenge to local and national political elite)2. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes3. Adriatic stopover4. Inherited urban concentration5. Necessity of an organic growth/development, considering the protection andimprovement of natural and cultural attractiveness of the island, as well asnegotiating platform for external investors

Vision and positioningVision and market positioning in current global tourism market are complex creations, based onthe ever changing tourism market conditions, changes in tourist behaviour, and finally because ofthe continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both today’sand tomorrow’s markets, and it forms a unique emotional relationship with future markets.Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of adestination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community, inorder to create a successful development.Thus, the tourism vision for the island of Vis is as follows:Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth, whichis done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlightsthe identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island.The island of Vis is the hideaway island, which builds its authenticity and exclusivity onthe sustainable development principles.Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža), innovatively restructures the islandinterior, and designs its coastal areas.Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain,which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition throughfishing, olive growing, lemon production, wine production, as well as through thevalorisation of key identity symbols such as Falkuša, Modra Špilja, etc.To identify its market positioning starting point, island of Vis must first rely on its key tourismfascinations, which are the base for future creation of the unique selling points, which must beagreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy.Island ofVis – key fascinationsHistory and cultureTradition and island’s lifestyleUntouched island idyllPassionate experience of the seaTourism destination Vis is geographically, naturally and culturally positioned in an environmentthat with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-DalmatiaCounty). Therefore, the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context ofof the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning ofdestinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split-11

Dalmatia County, where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. The term‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of thespiritual and cultural revitalisation, which presupposes the complete high value tourism changedevelopment.Considering all of the above, the proposed positioning statement for the island of Vis is asfollows.Vis is a hideaway island which offers following key experiences:Relaxation in a hidden beauty of sea and baysMeeting point, activities and events in Vis and KomižaExciting experience of the sea and fishing traditionTraditional island lifestyleIsland history and cultureActivities in the idyllic island ambianceExperiential structuring and tourism productsIn addition to the basic support to product development, the above proposed positioningstatement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo),where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself, and later on willbe shaped in a form of professional and competitive tourism products.Urbani centriViško poljeViški platoObalni pojasBiševo1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation andrehabilitation and take on the role of two island hubs2. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature12

3. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateauoffering eco / rural experiences of islands lifestyle4. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experienceof exclusivity and tranquillity5. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and avisit point of protected natural heritage (Modra špilja, and other caves)In this context, the proposed tourism products for Vis and Biševo are:1. Holidayandrelaxationbythesea2. Nauticaltourism3. Ruraltourism4. SpecialinterestsEvaluation of the accommodation capacities growth volumeTourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes aqualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordancewith area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positivebusiness results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have tobe appropriately supported by human potentials.Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based onaccommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourismtraffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007(starting year) and 2020 (final year).13

2007 2020. WITHOUT CHANGE2020. REALIZED 25%OF LAND USE PLAN2020. REALIZED 50% OFLAND USE PLAN2020. REALIZED 100% OFLAND USE PLANpopulation 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637area in km 2 90 90 90 90 90accomodation capacity (beds) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000accomodation capacity (hotels) 619 619 1.539 2.460 4.300arrivals 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600overnights 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000arrivals (hotels and resorts) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792overnights (hotels and resorts) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750occupancy of the total acc. 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%occupancy of hotel acc. 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%overnights - CAGR 27,9% 33,5% 38,1% 44,0%beds per km 2 34 34 48 62 89arrivals per inhabitant 8 15 22 39 64overnights per inhabitant 53 77 130 195 321hotel ovrnights per inhabitant 21 28 100 123 216toursim rev. in HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000toursim rev. in € (direct) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000toursim rev. per overnight (direct) 18 50 70 85 100doubled number of inhabitants SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4arrivals per inhabitant 8 11 19 32overnights per inhabitant 39 65 97 161hot. ovrnights per inhabitant 14 50 62 108Development scenarios 2, 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts, aswell as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example –agrotourism, rural holiday houses, rural family hotels, rural bed and breakfast, and rural resorts.Implementation of these plans depends on infrastructural improvements, improvements intransport networks, as well as the significant population increase.Competitiveness and investmentsIn the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, siteinspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position ofthis destination on a tourism market are:14

COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISMINFRASTRUCTUREAND ATTRACTIONSEDUCATION ANDMANAGEMENTGastronomy specialisation Agrotourism Olive oil and wine tasting Education in tourismComplementary offer Rural holiday house Viewpoints system TourFuture (education oflocal community abouttourism)Tourism informationsystemIntegrated tourismsignalisation systemSmall bay beachesdevelopment programmeRural 'bed & breakfast' Panoramic road Destination managementorganisationRural family hotel Fishing museum 'Komiža' Organisation for ruraltourism development andmanagementRural resort Interpretation centre 'Vis –hideaway island’Waterfront revitalisationHealthy food programmefor a tourism marketEco labels Walking, trekking andcycling paths conceptPrivate accommodationquality developmentSchool of Vis cuisineStandardisation and qualitysystems in rural tourismUrban conversion (Vis andKomiža)Watersports centreEthno village DragodidInterpretation centre'Military history of Vis'Island toursMarketing planStrategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents thathave dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County, which is an officialdocument of the County from 2006, and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 2008-2012, which will be an official document of the Croatian National Tourism Board.Taking into account the results from both documents, the recommendations must be taken as astarting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan.Thus, a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below:15

Integrated marketing communication system for VisBrand creationPromotional tools and materialsCommunication activitiesMonitoring Logo Brand name Term Protected Colours BrochuresGeneral brochuresProduct brochuresRural accommodation brochuresSpecific attraction brochures Promotional materialsPosters, leafletsTourism mapItinerary maps based on productsTour guide Sales improvementFairsSpecial promotional activitiesDirect marketing Public relationsPress tripsFamiliarisation tripsNewslettersPress conferencesNews, notifications Quality standards of brochures andother promotional materials Contents quality of web page inrelation to correct and up-to-dateinformation Quality of fairs Web site Souvenirs and autochthonousproducts AdvertisingPress (newspapers, magazines)Internet advertising Organisation of sminars andworkshopsInvestments and concluding remarksDevelopment plan for eco / rural tourism of the island of Vis, located in the Split-DalmatiaCounty, is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering transitionalprocesses in Croatia, and the process of shifting responsibilities for development and investmentsfrom the central to the local/regional level, this County still does not have necessary instrumentsfor tourism investment support in its own hands.This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area, which represents theessential framework for the entrepreneurship in tourism, in order to initiate the interest ofdomestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourismmaster plan for the integral area of the County, the following step is the destination planningwithin the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investorswith a clear picture of an area and its development projects, but it also indicates a level ofdedication to the process of development and investments of its initiator (the County).Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments intothe infrastructure, as well as few coastal projects designated in the Land use plans. In addition tothis a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary.In this context, this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of theisland, as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle, whichcan create additional synergies for eco/rural initiatives.16

SažetakOvdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmatian, ali ikonceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma.Vodei se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja uturizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo mogue, objektivizirao razvojni potencijal ovogpodruja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva slinih destinacija usvijetu.U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak kljunih nalaza / prijedloga ovog Plana.Kontekst projekta i situacijska analizaPodruje obuhvata projekta ukljuuje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), analazi se na podruju Splitsko-dalmatinske Županije. Otok Vis se nalazi u turistikom klasteru(srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budui turistiki razvoj treba biti stavljen u kontekstrazvoja šire regije turistikog podruja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutarovog turistikog podruja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajednikipozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistikog podruja (klastera), a svaka od njihtakoer gradi svoj imidž turistike destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima,sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljunih vrijednosti. Ovaj proces je ve definiranGlavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija veima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i daljedefinira.Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnogprostora, krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki praktiki nezagaen okoliš kljunevrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma.Osnovni ograniavajui imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategijerazvoja, odnosno aktivne razvojne politike, zatim nepovoljna demografska osnovica, prometnaizoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Ovdje svakakotreba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke, zatim nepovoljno stanje gospodarstva,institucionalno-sistemska ogranienja, te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja(subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema otokom gospodarstvu i stanovništvu).Što se turizma tie, u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenostotoka prema posjetiteljima ograniavala razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen –na primjer, na cijelom otoku ima ukupno oko 3.000 turistikih kreveta, a dominiraju privatnismještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samotri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija - približno 90%ukupnog turistikog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Na otoku se organizirajudogaaji kao što su regata, internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa, alinisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. Iako otok ima znaajnih prednosti upoljoprivredi (limun, rasadnik palmi, bilje i sl.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam,kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Na otoku nema ozbiljnijih investicija,osim nekoliko stranih i domaih investicija u privatne kue za odmor tako da je vei diopostojeih objekata neiskorišteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetništvose polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude.17

Jasno je dakle da je otok Vis na samom poetku svog turistikog razvoja i u tom smislu se ovimplanom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turistikog razvoja, a naglasak se stavlja narazvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.Evaluacija kljunih interesnih subjekataU svrhu evaluacije interesa i stavova kljunih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visuprovedena je radionica i niz intervjua sa kljunim subjektima. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis iKomiža), Turistike zajednice Vis i Komiža, Hoteli, Muzej grada Visa, turistike / putnikeagencije, ugostiteljski objekti, lokalni obrtnici, udruge i zadruge te iznajmljivai privatnogsmještaja. Kljuni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti naprincipima održivosti, ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te veih eksternih investicija.U turistiki razvoj, smatraju, svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesneidentitetske vrijednosti.Identificirani stavovi i interesi takoer ukljuuju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnogturizma, koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i veim domaiminvesticijama. Prema mišljenju kljunih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskihpoticaja za razvoj turizma glavni su ograniavajui faktori turistikog uzleta otoka Visa.Analiza konkurenataAnaliza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranogsubjekta i/ili kako bi se identificirale mogue razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovomsluaju podrazumijevaju drugi slini otoci na hrvatskom Jadranu te njihova opa i gospodarskasituacija, a koji su sline veliine (oko 90 km 2 ), sa slinom geografijom i slinim prometnimpoložajem.Budui da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otokakoji zadovoljavaju sve navedene kriterije, pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj, Rab,Lastovo i Mljet.U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu buduegturistikog razvoja, s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situacijuneizvjesnosti i latentnih sukoba okree u vlastitu prednost ali samo u sluaju izbora strategijevisokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan nain spaja lokalnekulturne i prirodne vrijednosti s otokom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom srekreacijom na moru i u zaleu otoka.Analiza globalnih trendova u turizmuGlobalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turistike potražnje, putovanja, ponašanje ipreferencije turista, te destinacije suoeni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednostikoje su povezane sa razvojem destinacija upuuju da destinacija otoka Visa treba koristiti svojekljune vrijednosti. To svakako ukljuuje prednosti udaljenosti od kopna (osjeaj ekskluziviteta /izoliranosti), bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti, bogatstva povijesnog nasljea, te ihje stoga potrebno integrirati u turistiku ponudu cjelokupne destinacije, sljedei pritom principeodrživog razvoja.18

SWOT analiza i kljune strateške prednosti i barijere turistikog razvojaAnaliza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats –SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljedeih elemenata:KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VISSNAGE I SLABOSTIPRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJAPERFORMANSE DESTINACIJEDESTINACIJSKI MARKETINGTURISTIKE USLUGE DESTINACIJELOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGEINTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVATURISTIKI RAZVOJKLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VISMOGUNOSTI I PRIJETNJETRENDOVI INDUSTRIJEKONKURENTIPRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJESOCIO-KULTURNO OKRUŽENJEEKONOMSKO OKRUŽENJEOKOLIŠTEHNOLOGIJAIzvedena SWOT analiza upuuje na sljedee da je destinacija otoka Visa suoena sa više od dvaputa veim intenzitetom slabosti od intenziteta snaga, što je i oekivan rezultat, obzirom da sedestinacija Vis nalazi na poetku izgradnje profesionalne i konkurentne turistike industrije.Nadalje, otok Vis mora iskoristiti prednost veeg broja mogunosti u okruženju u odnosu naprijetnje, jer na taj nain trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednostiu razvoju. Meutim, bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese uokruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitihslabosti, jer se inteligentan razvoj turistike destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranjuunutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljedee kljune strateške prednosti i barijereturistikom razvoju destinacije otoka Visa, koje definiraju pristup i smjernice njenog buduegrazvoja u turizmu.19

Kljune strateške prednostiIzrazito atraktivan turistiki prostor sa stajalištaglobalnih trendova i interesaAtraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih ururalnih atrakcija otokaPozicija / prilike poetnikaKljune strateške barijereProblem stvaranje jasne vizije turistikograzvoja za nadolazee razdobljeNedostatak jasno oblikovanih i fokusiranihturistikih proizvodaNedostatak turistike infrastruktureNeadekvatna opa infrastrukturaAnaliza oglednih primjera u praksiPri izradi razvojnog plana odreene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okvirukojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra uodnosu na destinacije koje su ve razvile slian model rasta i strategiju razvoja. Kako bi sestekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logiciotoka Visa, analizirane su tri destinacije – Sardinija, Elba, Faial (Azorsko otoje). Iako urazliitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursai integracije nacionalnih obiaja i autohtone proizvodnje.Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to otokedestinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obiaja, uglavnom su smještene u Sredozemlju(zbog sline klime, europskog tržišta, trendova turista), imaju ouvane i bogate prirodne resurse,te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agruikulturu, te je integrirale u ruralnu turistiku ponudu, adiferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine.Strateška uporištaRacionalna slika budunosti jedne turistike destinacije, to jest njena turistika vizija mora bitiizvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije kljunih odrednica na kojimadestinacija gradi svoju budunost. Otok Vis je turistika destinacija na samom poetku svogturistikog razvoja i stoga mora dati odgovarajue odgovore na izazove globalizacije. U tomsmislu, strateška uporišta otoka Visa su:6. Poetna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazovlokalnim politikim elitama i Hrvatskoj u cjelini7. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese8. Jadranski stopover9. Povijesno nasljeena urbana koncentracija10. Nužnost organskog rasta, a s obzirom na ouvanje i unapreenje prirodnih ikulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovaraka platforma sa vanjskimigraima / investitorima20

Vizija i pozicioniranjeVizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistikom svijetu su jedinstvenokompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistikom tržištu, na promjene uuzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija /regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budue tržište, te zajedno sapozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduimtržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziki, ali i emocionalni aspektidestinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaeni od lokalne zajednice kako birazvoj bio uspješan, odnosno prihvaen od strane turistikog tržišta.Prema tome, vizija razvoja otoka Visa je:Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to inirestrukturiranjem prostora i inovativnom turistikom ponudom visoke vrijednosti, imenaglašava identitet te prirodne i socio-kulturne znaajke otoka.Vis je otok skrovište, koji svoju autentinost i ekskluzivnost gradi na održivim principimarazvoja.Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturiraunutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.Turistiki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji jeutkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo,maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu kljunih simbola ovih vrijednosti kaošto su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.Kako bi identificirala poetnu toku tržišnog pozicioniranja, destinacija otoka Visa se najprijemora osloniti na kljune turistike fascinacije otoka, koje se promatraju kao okvir za izgradnjudugoronih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajednika turistika politika destinacije moraprihvatiti i isporuiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.Otok Vis – kljune fascinacijePovijest i kulturaTradicija i život otokaIdila netaknutog otokaVatreni doživljaj moraDestinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojimkljunim znaajkama i karakteristikama ini turistiki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinskažupanija), te je stoga turistiko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati ioblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turistikog klastera Srednje Dalmacije.21

Strateško pozicioniranje destinacija unutar podruja Splitsko-dalmatinske županije, definirano jeGlavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otokskrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utoište imjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turistikog lanca visokevrijednosti.Uzimajui sve navedeno u obzir, prijedlog turistikog pozicioniranja je kako slijedi:Vis je otok skrovište koji nudi sljedea kljuna iskustva:Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvalaMjesto susreta, aktivnosti i dogaanja u Visu i KomižiUzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicijeTradicionalnog otokog životaPovijesti i kulture otokaIskustveno strukturiranje i turistiki proizvodiOsim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja takoer služikao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'pretau'iskustva koja e Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalnooblikovanim konkurentnim proizvodima.Urbani centriViško poljeViški platoObalni pojasBiševo6. Urbani centri (Vis i Komiža) – kreu u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije ipreuzimaju ulogu dva otoka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turistikogiskustva otoka i morskog areala ove destinacije7. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu22

8. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i timenudi eko / ruralno iskustvo života na otoku9. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljajekskluzivnosti i mira10. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utoište za ljubitelje prirode ivizitacijski punkt zaštienih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)U tom kontekstu, prijedlog turistikih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, zaVis i Biševo temelji se na:OdmoruiopuštanjuuzmoreNautikomturizmuRuralnomturizmuSpecijalniminteresimaEvaluacija opsega rasta smještajnih kapacitetaRazvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turistikih proizvoda podrazumijeva ikvalifikaciju, odnosno koliinu buduih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu samogunostima i ogranienjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sasuvremenim turistikim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala.Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljedeoj tabeli, temelje se na smještajnimkapacitetima predvienim u prostornim planovima, te turistikom prometu, zaradi od turizma, ituristikom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020.(ciljna godina).23

2007SCENARIJ 12020. BEZPROMJENESCENARIJ 22020.REALIZIRANO25% PP-ASCENARIJ 32020.REALIZIRANO50% PP-ASCENARIJ 42020.REALIZIRANO100% PP-Astanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637površina u km 2 90 90 90 90 90smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600noenja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792noenja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%noenja - CAGR 3,2% 7,8% 11,5% 16,2%kreveta po etvornom kilometru 34 34 48 62 89dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64noenja po stanovniku 53 77 130 195 321hot. noenja po stanovniku 21 28 100 123 216tur. prihod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000tur. prihod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000tur. prihod po noenju (direktni) 18 50 70 85 100udvostruenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4dolazaka po stanovniku 8 11 19 32noenja po stanovniku 39 65 97 161hot. noenja po stanovniku 14 50 62 108Scenariji razvoja 2,3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turistikih naselja, te razvoj drugihvrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu, kao na primjer agrotirzama, ruralnihkua za odmor, ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta, te ruralnih resorta.Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan nain,poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka, te znatnijem poveanju broja stanovnikana otoku.Konkurentnost i investicijeU kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljunim subjektima, rezultata sa radionice,obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuni projekti koji e graditi konkurentskupoziciju ove destinacije na turistikom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:24

PROJEKTKONKURENTNOSTIPROJEKTISMJEŠTAJNIHKAPACITETAPROJEKTITURISTIKEINFRASTRUKTURE IATRAKCIJAPROJEKTIEDUKACIJE IUPRAVLJANJASpecijalizacijagastronomske ponudeAgroturizam Kušaonica vina imaslinovog uljaProjekt edukacije u turizmuRazvoj komplementarneponudeTuristiki informativnisustavIntegrirani sustavturistikog oznaavanjaRuralna kua za odmor Sustav vidikovaca TourFuture (edukacijalokalnog stanovništva uturizmu)Ruralni 'bed & breakfast' Panoramska cesta Destinacijska menadžmentorganizacijaRuralni obiteljski hotel Ribarski muzej 'Komiža' Organizacija za razvoj iupravljanje ruralnimturizmomProgram opremanja malihplaža u uvalamaRuralni resortInterpretacijski centar 'Vis– otok skrovište'Revitalizacija šetnice / riveuz moreProgram zdrave hrane zaturistiko tržišteEko oznake kvalitete Koncept pješakih,planinarskih i biciklistikihstazaProjekt razvoja kvaliteteprivatnog smještajaŠkola viške kuhinjeProjekt standardizacije isustava kvalitete ururalnom turizmuUrbana konverzija (Vis iKomiža)Centar za sportove na vodiEtno selo DragodidInterpretacijski centar'Vojna povijest Visa'Ture otokaMarketing planPristup strateškom promišljanju marketinga za podruje otoka Visa proizlazi iz dva vepostojea dokumenta koji su obuhvatili predmetno podruje - Glavni plan turizma Splitskodalmatinskežupanije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te noviStrateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e uskoro biti prihvaen kaoslužbeni dokument Hrvatske turistike zajednice za navedeni period.25

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodei rauna o otoku Visu, preporukedane u oba dokumenta moraju se uzeti kao poetna platforma za detaljniju razradu marketingaktivnosti u ovom projektu.U tom smislu, sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kakoslijedi:Sustav integrirane marketinške komunikacije VisStvaranje tržišne markePromotivni oblici i materijaliAktivnosti vezane uz komunikacijuPraenje provedenih aktivnosti Logo Ime marke Termin Zaštitne boje BrošureOpe brošureBrošure proizvodaBrošure seoskih domainstavaBroušure specifinih atrakcija Promotivni materijaliPlakati, letciTuristika kartaKarte itinerara s obzirom naproizvodeTuristiki vodi Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Unaprjeenje prodajeSudjelovanje na sajmovimaPosebne promocijske akcijeDirektni marketing Odnosi s javnošuNovinarska putovanjaAgencijska putovanjaNewsletterTiskovne konferencijeObavijesti, novosti OglašavanjeTisak (novine, asopisi)Internet oglašavanje Organizacija seminara i radionica Standard kvalitete tiska brošurai ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranices obzirom na ažurnost i tonost Kvaliteta nastupa na sajmovimaInvesticije i zakljuni prijedloziProjekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten uSplitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata.Uzimajui u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti zarazvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nemapotrebne instrumente pripreme investicija u turistikoj djelatnosti u svojim rukama. U tomkontekstu se za podruje obuhvata ovog projekta namee potreba definiranja master planaturizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interesdomaih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatilaGlavni plan razvoja turizma za cjelokupno podruje Županije, sljedei korak je planiranjedestinacija unutar turistikog klastera koje obuhvaa prostor Županije. Osim što turistiki masterplan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruja i projekata za razvoj, ontakoer pokazuje razinu posveenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija(Županija).Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podruja destinacije otoka Visa, potrebna suznaajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaajnijih obalnih projekata nalokacijama naznaenim prostornim planom te napose znaajna turistifikacija dva glavna centraovog prostora, to jest Komiže i Visa.U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovogotoka, ali i kao inicijacija poduzetnikih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješneprakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.26

1. UvodPlan razvoja eko / ruralnog turizma za podruje LOT 2, odnosno otoka Visa sa Biševom dio ješireg COAST projekta, iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sazaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put.Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prijee preobrazbugospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u konaniciomoguavaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To e se initi tako da se:identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograniiti i dokinuti postojeiobrazac interesa, pokretakih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radiostvarivanja znaajne kratkorone dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojomiznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošu i na njoj temeljenoj atraktivnosti –troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija teprijei i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja;identificiraju i potiu razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetuživota grade na nain da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njojtemeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od osnovnihkomparativnih razvojnih prednosti regije.Prema tome, cilj je da se na podruju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utjeena aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno iposredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kakobi ih se potaklo da u svoje prakse ukljue održivo korištenje dobara i zaštitu biološke ikrajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno znaajne vrijednosti podruja Dalmacije.Osnovni oekivani rezultati COAST projekta su:Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku ikrakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva,marikultura i poljoprivrede - na etiri odabrana demo podruja: Lot 1 – Pelješac saposebnim naglaskom na Ston i Dubrovako primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot3 – šire podruje uša rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) iobalno podruje Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljedeoj mapi.27

Kartogram 1-1: Pokazna podruja COAST projektaPoboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koristepostojeu biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), napodruju etiri županije.Poboljšanje usklaenosti i provedbe propisa i praksi kljunih sektora na podrujuetiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazneraznolikosti.Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozraje koje prepoznaje, uvažava, podržava,institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke ikrajobrazne raznolikosti.28

2. Zadaci i procedure2.1 ZadaciTemeljem javnog natjeaja koji je proveden u veljai / ožujku 2008. godine, ProgramUjedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL(Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnogturizma za demo podruja projekta LOT 1 (Opine Dubrovako primorje i Ston) i LOT 2 (OtociVis i Biševo).Osnovni ciljevi COAST projekta su:identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograniiti i dokinuti postojei obrazac interesa,praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja znaajne kratkoronedobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utjee i na društvenukoheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvojaidentificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života gradena nain da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje,uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.Kljuni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podrujima destinacije Ston iDubrovako primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su:da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turistikog razvoja,da se istraži i izvijesti o potencijalima i ogranienjima te praktinim idejama projekta kao imjerama podrške za održivi razvoj turizma.Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, iji seprijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazanisu u sljedeoj šemi, a u ovom Izvještaju obrauje se podruje LOT 2, odnosno otoci Vis iBiševo:29

SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGUNOSTI ZA RAZVOJANALIZA PONUDE- Prirodni faktori- geografska situacija, veliina, klima, geološka situacija,voda, krajolik, flora i fauna ,- Prostorne mogunosti i ogranienja - analiza: prostornih planova, tur.strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd.- Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografskastruktura, politika i administrativna struktura- Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge(komercijalne, zdravstvene, itd.)- Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija,spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, dogaaji, itd.- Tur. infrastruktura - šetnice, biciklistike staze, jahanje, ostale sportske irekreacijske aktivnosti- Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd.- Hrana i pie - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd.- Lokalno stanovništvo - svijest, oekivanja, kontribucija razvoju, itd.- Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd.- Turistiki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijskiinstrumenti, strategije, itd.- Obuka u turizmu- Suradnja lokalnih turistikih ponuaaANALIZA POTRAŽNJE- Turistiki promet - dolasci, noenja, sezonalnost, vrste smještaja,itd.ANALIZA KLJUNIH SUBJEKATA- Kroz sastanke i intervjueANALIZA KONKURENCIJETRENDOVISWOT ANALIZAKLJUNE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDUEGODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMULOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMABENCHMARK ANALIZA- Benchmarking okvir- Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, kljuni faktori uspjeha,itd.)STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA- Strateški kontekst- Vizija i pozicioniranje- Razvoj proizvodaKLJUNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI- Identifikacija konkurentskih nedostataka- Selekcija i specifikacija kljunih projekata izgradnje konkurentnostiMARKETING STRATEGIJA- Marketinško pozicioniranje- Proizvodi i tržišni segmenti- Elementi diferenciranja- Kljuni strateški marketinški prijedloziKLJUNI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA- Kpacitet, sadržaji, aktivnosti, kljuni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.INVESTICIJSKA STRATEGIJA- Model investicija i financiranja - opa evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija- Identifikacija izvora financiranjaKONANI PRIJEDLOZI- Prijedlozi za formiranje partnerstva30

2.2 ProcedureU svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedenezadatke, za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedurekarakteristine u meunarodnoj praksi planiranja i razvoja turistikih destinacija. Osimsekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanjapomou intervjua i radionica sa kljunim interesnim subjektima, s ciljem dodatne argumentacijeza razliita problemska podruja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga,radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženjaoptimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.Prema tome, program istraživanja ukljuuje:31

SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST SVRHA1. ANALIZA PONUDE2. ANALIZA POTRAŽNJE-3. ANALIZA KLJUNIHSUBJEKATAa) Prikupljanje i analiza postojeih statistikihpodataka i baza podataka razliitih institucija(Opine Vis i Komiža, Županija Splitskodalmatinska,Ministarstvo okoliša, prostornogplaniranja i izgradnje, Hrvatski zavod zastatistiku, Hrvatska gospodarska komora,itd.).b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata nažupanijskoj i lokalnoj razini .c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacijasvih relevantnih grafikih (mape)reprezentacija prostora.d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnihprojekata u ruralnom turizmu otoka Visa.e) Prikupljanje i analiza postojeih turistikihpodataka i baza podataka razliitih institucija(Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska,Turistike zajednice destinacija,Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod zastatistiku, Hrvatska gospodarska komora,Institut za turizam itd.), te razgovori sakljunim subjektima u turizmu predmetnihpodrujaf) Prikupljanje i analiza postojeih statistikihpodataka i baza podataka, razliitih institucija(Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska,itd.) te do sada izraenihstrateških i ostalih planova vezanih na utjecajturistikih aktivnosti i razvoja na okolišpredmetnog podrujag) Terensko istraživanje vezano na analizu ievaluaciju trenutne situacije na podrujupredmetnih regija, a vezano na utjecajturistikih aktivnosti i razvoja na okolišpredmetnih podrujah) Prikupljanje i analiza postojeih statistikihpodataka i baza podataka razliitih institucija(Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska,Turistike zajednice destinacija,Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod zastatistiku, Hrvatska gospodarska komora,Institut za turizam itd.)i) Interaktivna radionica po televoting(birakom) sistemu koja ukljuuje svesubjekte u turizmu ovih podruja, kao ilokalnu zajednicu otoka Visa.Evaluacija geografskih, prirodnih,socio-demografskih, kulturnih,politiko-pravnih, ekonomskih i ,prostorno-planerskih, karakteristikapodruja obuhvata.Identifikacija i analiza turistikeponude, ukljuujui smještajnuponudu, ponudu hrane i pia, turistikeresurse i atrakcije, postojee aktivnostituristikog marketinga, postojeepoticajne programe vezane na tur.razvoj, itd.Ocjena utjecaja tur. aktivnosti na okolišIdentifikacija i analiza turistikepotražnje, ukljuujui broj turistikihdolazaka i noenja, sezonalnostdestinacije, vrste smještaja, zauzetost isl.Komunikacija kljunih pitanja tur.razvoja predmetnih podruja sa svimrelevantnim subjektima: opinama,direktorima lokalnih tur. zajednica,hotelijerima, tur. agencijama, Udrugomvlasnika privatnog smještaja,predstavnicima zaštienih podruja,predstavnicima javnih službi,predstavnicima lokalne zajednice, itd.32

4. ANALIZAKONKURENCIJEj) Semi-strukturirani intervjui sa kljunimsubjektima privatnog i javnog sektora,kljunim donosiocima odluka, te nevladinimorganizacijama na Visu.k) Prikupljanje i analiza statistikih podataka ibaza podataka vezanih uz razvoj turizma uodabranim turistikim destinacijama / otocimakoji su u konkurentskom krugu predmetnimpodrujima (npr. Konkurentske destinacije zaotok Vis su Mljet i Lastovo, te Lošinj i Rab)5. TRENDOVI U TURIZMU l) Prikupljanje i analiza podataka i bazapodataka vezanih uz kljune trendove uturizmu u svijetu6. SWOT ANALIZA m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti ese konana analiza snaga, slabosti,mogunosti i prijetnji za predmetna podrujaovog projekta7. BENCHMARK ANALIZA8. KLJUNI PROJEKTIKONKURENTNOSTI9. STRATEŠKI KONCEPTODRŽIVOG RAZVOJAn) Prikupljanje i analiza statistikih podataka ibaza podataka vezanim na razvoj održivogturizma u odabranim (oglednimdestinacijama) – Ministarstva turizma, RuralisSvjetska turistika organizacija, Mintel,Tourism Intelligence International, Turistikeorganizacije odabranih destinacija, itd.)o) Telefonski intervjui sa kljunim / relevantnimsubjektima turistikog razvoja odabranihoglednih destinacijap) Terensko istraživanje razine konkurentnostina podruju predmetnih regija.q) Terensko istraživanje mogunostipozicioniranja na podruju predmetnih regijar) Interaktivna radionica po televoting(birakom) sistemu koja ukljuuje svesubjekte u turizmu ovih podruja, kao ilokalnu zajednicu otoka Visa.Komunikacija projekta i identifikacijakljunih mišljenja kao i prikupljanjepodataka vezanih uz svijest,oekivanja, kontribuciju razvojuturizma, te ostale odrednice projekta.Identifikacija mišljenja i stavovakljunih subjekata i donosioca odlukana predmetnim podrujima, vezano namogunosti i željeni smjer tur. razvojate potencijala rasta na Pelješcu i Visu.Prikupljanje i analiza informacijavezanih uz prostorne, sociodemografske,ekonomske,karakteristike ove destinacije, tenjihove razvojne, odnosno poslovnoupravljakemodele u turizmuAnaliza kljunih trendova u svrhusmjernica za budui razvojni modelpredmetnih podruja ovog projektaIdentifikacija kljunih strateških snaga ibarijera budueg održivog razvoja uturizmu predmetnih podruja ovogprojektaPrikupljanje i analiza informacijavezanih uz razvojne, poslovne iupravljake modele održivog turizmaodabranih oglednih destinacija, usvrhu identifikacije optimalnograzvojnog modela za predmetnapodruja ovog projektaIdentifikacija trenutne razinekonkurentnosti predmetnih podruja.Metodologija se temelji na Porterovomdijamantu konkurentnosti.Identifikacija kljunih elemenataodrživog razvoja, vizije i pozicioniranjana tur. tržištu i razvoja proizvoda zapredmetna podruja projekta.Prikupljanje / provjera podataka,mišljenja i stavova vezano na viziju ipozicioniranje, identifikacija kljunihprednosti i barijera, definiranje portfeljaproizvoda, identifikacija potencijalnihprojekata u turizmu.Prijedlog kljunih projekata razvojaukljuujui kapacitete, sadržaje,aktivnosti, prijedloge za upravljanjeposjetiteljima i kvalitetom, standardimaza poduzetnike, itd.33

10. MARKETINGSTRATEGIJA11. KLJUNI PROJEKTIRAZVOJA I MJEREUPRAVLJANJA12. INVESTICIJSKASTRATEGIJA13. KLJUNI PRIJEDLOZIPROJEKTAs) Interaktivna radionica po televoting(birakom) sistemu koja ukljuuje svesubjekte u turizmu ovih podruja, kao ilokalnu zajednicu otoka Visa.t) Evaluacija svih prethodnih analizau) Evaluacija svih prethodnih analizav) Evaluacija svih prethodnih analizaw) Evaluacija svih prethodnih analizaPrikupljanje / provjera podataka,mišljenja i stavova vezano namarketinško pozicioniranje predmetnihpodruja, kljune proizvode i tržišnesegmente, te elemente diferenciranja,zakljuno sa kljunim strateškimmarketinškim prijedlozimaPrijedlog kljunih projekata razvojaukljuujui kapacitete, sadržaje,aktivnosti, prijedloge za upravljanjeposjetiteljima i kvalitetom, standardimaza poduzetnike, itd.Prijedlog modela investicija ifinanciranja (opa evaluacijainvesticija, dinamika investiranja ialokacija investicija), te identifikacijaizvora financiranjaKljuni prijedlozi projekta, te prijedloziza formiranje partnerstva34

3. Kontekst projekta3.1. Podruje obuhvata projektaPodruje aktivnosti, prikazano na sljedeoj mapi, ukljuuje dvije administrativne cjeline (gradVis i grad Komiža), a nalazi se na podruju Splitsko-dalmatinske Županije. Kljune znaajke togprostora u smislu površine, naselja i broja stanovnika prikazane su u sljedeim tabelama:Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad KomižaVISKOMIŽAŽupanijaSplitsko - DalmatinskaStanovništvo (2001) 1.960Površina (km2) 52NaseljaBrgujac, Draevo Polje,Marinje Zemlje, Milna,Plisko Polje, Podselje,Podstražje, Rogai,Rukavac, Stonica i VisŽupanijaSplitsko DalmatinskaStanovništvo (2001) 1.677Površina (km2) 48NaseljaPodšpilja (s naseljimaBorovik, Duboka,Podhumlje, Podšpilje i ŽenaGlava), selo Okljuna nasjevernom dijelu otoka, temanji otoci Biševo, Brusnik,Jabuka, Palagruža iSvetac.35

3.2. Otok Vis u širem kontekstu regijeOtok Vis se nalazi u turistikom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budui turistikirazvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turistikog klastera (srednje) Dalmacije.Kartogram 3-2: Turistiki klaster srednje DalmacijeDa bi destinacije / subregije unutar ovog turistikog klastera mogle igrati na globalnom tržištu,nužno je da se zajedniki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistikog klastera, asvaka od njih takoer gradi svoj imidž turistike destinacije sa profesionalno oblikovanimproizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljunih vrijednosti. Ovaj proces je vedefiniran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svakadestinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponudeslijedi i dalje definira.Kartogram 3-3: Otok Vis u turistikom klasteru srednje Dalmacije36

4. Situacijska analiza4.1 Temeljna kvalifikacija podrujaOtok Vis, ukupne površine od 102,3 km 2 , smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinskežupan ine gradovi Komiža i Vis. Uz otok Vis površine 90,3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km, sdužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5,8 km2), Sveti Andrija (4,3 km2) te ostalimanji otoci i otoii površine 1,9 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva otonagrada: Vis i Komiža, dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka.Kartogram 4-1: Otok Vis - SituacijaKomiža je smještena na zapadnojobali otoka. Naseljena još uprapovijesti, spominje se u XII st., aprve tragove organiziranog naseljanalazimo u XVI stoljeu.Vis, smješten na sjeveroistonojobali otoka, u dnu prostranogzaljeva naseljen još u prethistorijskodoba, puni procvat doživio je udoba grke kolonizacije Jadrana. Nagrki se polis Issu nastavlja i rimskigrad. Pravo urbanizirano naselje Vispostaje u XVI i XVII stoljeu.Klimatske znaajke”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vrua i suha ljeta te blage i vlažne zime. Budui daisturen na puinu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se oituje usrednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama.Prosjene temperature: godišnja temperatura zraka 16,2 °C; najhladniji mjesec; 8,8°C;najtopliji mjesec 24,0°C, Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.Godišnja koliina oborina 832 mmNajuestaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace».Geološke i seizmike znaajkeOtok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izraen od nekoliko nizova vapnenakih ivapnenako - dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad - istok. Sastoji se od dvagrebena izdvojena dvjema udolinama. Sjeverni, uži i strmiji, dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja),ispresijecan je brojnim poprenim strmim dolinama. Prevladavaju kraški vapnenaki prostori saškraparima, ponikvama i kraškim uvalama. Obala je strma, kamenita i nepristupana s vapnenakimklifovima. Južni prostraniji greben, u zapadnom dijelu izgraen od vapnenaca. Tu se nalaze uzvišenja(Hum 587, Sv. Duh 564 i Orlovica 566 m.n.m.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema37

jugoistonoj i istonoj obali blaže i položitije. Jugoistona i istona obala usjeene su u dolomitima idolomitiziranim vapnencima, dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljunane plaže.Otok Biševo izgraeno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Tu sublaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnimzemljištem. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljunane i pješane plaze.Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale.Tla; Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su nastvaranje i raspored tala na otoku. Plodnošu se posebno istiu smea i primorska tla i crvenice,nastale na vapnenako - dolomitskim terenima. Smea tla prekrivaju polja središnjeg dijelaotoka, dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnenakih terena, kraške uvale i ponikve.U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla, minerogeno karbonantna tla nadiluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Sva ova tla seistiu velikom plodnošu.Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojimsvojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnimpjescima.Vegetacija; Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadajuih manjih otoka sainjavajumediteranska zimzelena vegetacija, predstavljena makijom i garigom, šume alepskog bora ikamenjare. Najvee prostranstvo zauzima garig - degradirana biljna zajednica makije - kojiprekriva najvei dio vapnenakih vapnenakih površina sjevernog otonog grebena, uzvišenja istrme padine zapadnog dijela otoka te neobraene dijelove Biševo, Sveca i ostalih otoia.Kartogram 4-2: Pokrov zemljištaIzvor: AZO; Corine Land Cover, 2001.Makiju i garig u dijelovima do 300m.n.m sainjavaju svi lanovi:šmrca, mirta, "borovica, planika,zelenika, crnika, somina, a u veimvisinama dolaze samo crnika,zelenika, smri (borovica) i sominaŠume alepskog bora rasprostiru sena padinama Širokog brda iznadKomiže, na Stupišu, u Pretišini,Dubokoj, Veloj i Maloj Travnoj.Škrapari i strmiji dijelovivapnenakih padina obrasli suzakržljalim bodljikavim biljem temirišljivim i ljekovitim biljern:draa, pelin, smilje, bosilje, kadulja).More; More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima(ribe, glavonošci, rakovi, školjkaši). Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka, a plave ribepovršinski dijelovi Viškog kanala i puine Srednjeg Jadrana jugoistono, južno, jugozapadno izapadno od otoka Visa.38

Temperaturna svojstva, prozirnost i istoa mora uz živopisne uvale sa žalima znaajni suelementi za razvoj turizma.Vode; Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske graenema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu, otie podzemnim putem i izbija napovršinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjihizvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagamameu kojima su najizdašniji Pizdica (4 - 5 l/sek.) i Korita (36 l/sek). Izvori slabije izdašnostijavljaju se u uvalama istonog dijela otoka, a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.4.2 Socio - ekonomski faktoriPodruje karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti trajnodepopulacijsko podruje s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitirajuiimbenik budueg razvitka.4.2.1 Stanovništvo i naseljenostNa razmatranom podruju prisutne su slijedee negativne pojave: stalan pad broja stanovnika,nepovoljna starosna struktura, iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veliinaradnog kontingenta i obrazovna struktura. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti,ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.Stoga su bitno ograniene, posebno u unutrašnjosti otoka, mogunosti biološke revitalizacijestanovništva.Broj stanovnika i demografska strukturaPrema popisu stanovništva 2001. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika, od toga1.776 u naselju Vis, 1.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalimnaseljima. Za oekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio.Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapoelo poetkom stoljea tenakon 1948. godine.Od 1948. godine otok Vis je izgubio3.650 stanovnika.Na udaljenim otocima i u pojedininaseljima u unutrašnjosti otokastanovništvo je praktiki izumrlo (Biševoje sa 243 stanovnika u 1921. godini palona svega 19 u 2001.).Sve to posljedica je dugotrajne prometneizoliranosti, ali i drugih brojnihimbenika koji djeluju na obilježjastanovništva i demografske tijekove.Stoga su bitno ograniene, posebno uunutrašnjosti otoka, mogunosti biološkerevitalizacije. Ukoliko se postojei trendnastavi Vis e 2015., imati oko 3.000.stanovnika.Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnikaKretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. - 2001.i trend do 2015. godineBroj stanovnika50004500400035003000250020001500100050001981. 1991. 2001. 20150tok Vis 4167 4349 3637 3011Vis 1974 1932 1776 1642Komiža 1668 2032 1523 1190Ostala naselja 525 385 338 179Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001, ostali izvori39

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaciPodruje KOMIŽA VIS OTOKVISStanovnika 2001. 1.677 1.960 3.637Naselja 10 9 19Aktivno stanovništvoStanovnici 60 i više godinaDZS; Popis stanovništva 2001Starosna struktura; Iseljavanje je snažno utjecalo na poremeaje u dobnim strukturamastanovništva. Proces starenja vidljiv je kroz veliko uee stanovnika starijih od 60 godina uukupnom stanovništvu (31 %). Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. živjelosamo 10% mladih i 54 % starih.Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura809 762 1.57148,2% 38,9% 43,2%488 642 1.13029,1% 32,8% 31,1%Stanovnika 2015. - trend 1.230 1.781 3.011Stanovnika 2015. var. 1 1.900 2.226 4.126Stanovnika 2015. var. 2 2.500 2.500 5.0000-19 20-59 60 i više1991. 21,61% 48,79% 29,61%2001. 19,55% 49,38% 31,07%I u posljednjem meupopisnom razdoblju1991. – 2001. smanjuje se ueše mladih ipoveava ueše starih.DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine na otoku je 1.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednimkuanstvima, a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. Autohtonostanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju.Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.40

KuanstvaTablica 4–4: KuanstvaPodruje1991. 2001.Kuan. lanova Kuan. lanovaKomiža 845 2,65 680 2,47Vis 806 2,61 749 2,62Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55Kretanje broja kuanstava slijeditrend kretanja broja stanovnika.Smanjivanje veliine domainstavaizazvano je procesom raslojavanjadomainstava i iseljavanjem.DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.Na otoku je 2001. bilo 1.429 kuanstava, a prosjeno kuanstvo brojilo je samo 2,55 lanova(3,3 lana 1971.). U manjim naseljima su znaajno zastupljena staraka kuanstva samo s jednimili dva lana.Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno kuanstvo s 1.105 lanova.Prosjena veliina poljoprivrednog kuanstva bila je 2,6 lanova, a gotovo polovica lanova bilaje starija od 54 godine.Planirani broj stanovnikaZbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozukretanja broja i struktura stanovništva.Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend, na podruju Visa u 2015. godini bilobi oko 3.000 stalnih stanovnika. Ova projekcije znaajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija iprioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.Tablica 4–5: Planirani broj stanovnikaPlanirani broj stanovnika otoka Visa 2.015. godineBroj stanovnika5.5005.0004.5004.0003.5003.0002.5002.0001.5001.00050001981. 1991. 2001. 2008 2015.Trend 4.167 4.349 3.637 3.324 3.011Varijanta 1 4.167 4.349 3.637 3.882 4.126Varijanta 2 4.167 4.349 3.637 4.319 5.000Izvor: DZS; PPUG Komiža i Vis; Procjena: Horwath HTL; 2008.Uz pretpostavku poduzimanja neophodnedruštvene akcije u cilju stabiliziranjagospodarskih prilika i stvaranja uvjeta zanovo zapošljavanje kroz duže vremenskorazdoblje u urbanim centrima Komiža iVis prostornim planovima predviena jeprosjena godišnja stopa rasta od +1%.Uz zadržavanje broja stanovnika uostalim naseljima na otoku bi 2015.živjelo oko 4.300 stanovnika.U optimistikoj varijanti uz ogranienuimigraciju 2015. je planirano oko 5.000stanovnika.Kako je 2008. godina polovica planskograzdoblja oekivalo bi se da na otoku živi oko4.000 stanovnika što oito nije ostvareno.41

Uz predvieni razvoj stalnog stanovništva, paralelno e se odvijati i proces jaanje funkcije"sekundarnog stanovanja". Povremenih stanovnika prema podacima o broju kua za odmor u2001.godini je bilo preko 5.000. Trend poveanja može se oekivati i dalje u narednomrazdoblju.NaseljenostU organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kaocentralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika.Gotovo sve znaajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a unjima živi veina stanovnika otoka (Komiža 1.523, Vis 1.776 stanovnika 2001. godine).Naselje Komiža; Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva.Komiža je središte jedinice lokalne samouprave, sa veinom središnjih funkcija. Upravnefunkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s veom zastupljenošu Visa. Ranije je bilatradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe, mala brodogradnja).Danas se zadržao ulov ribe, dok je prerada u stagnacije, a industrije i nema. Turizam se sve višeafirmira kao nosea djelatnost.Naselje Vis, Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroistonoj obali otoka sastoji se od dvijeaglomeracije Kut i Luka . Grad Vis razvio se u tipino sredozemno mjesto s mnoštvomljetnikovaca, utvrda, trgova, a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrubuvale. Vis je takoer središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnimfunkcijama iz nadležnosti države. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz pratee sadržaje kojisu sve raznovrsniji.Ruralna naselja; Borovik, Duboka, Okljuna, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava i – Biševoneko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju, danas sve više postaju destinacijepovremenog boravka (posebno Okljuna i Duboka).Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Draevo polje,Marina Zemlje, Plisko polje, Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine igravitiraju gradu Visu. Neko poljoprivredno orijentirana, danas se sve više pretvaraju uladanjska podruja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turistikisadržaji (seoskog – etno turizma).Naselja na obali ; Rukavac, Milna-Ženka i Rogai uglavnom predstavljaju nakupine kua zaodmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Potrebno je sanirati zateeno stanje.StanoviPopisom 2.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.400 stanova prosjene površine 63 m2.Stanovi za stalno stanovanje(1.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalnoili privremeno napušteno.42

Tablica 4–6: Ueše stalno nastanjenih u ukupnom broju stanovaUkupnostanovaStalnonastanjenihGrad Komiža 1349 717 53,2%Grad Vis 1991. 1697 766 45,1%Otok Vis3046 1.483 48,7%Grad Komiža 1527 677 44,3%Grad Vis 2001. 1876 741 39,5%Otok Vis3403 1.418 41,7%Procesi depopulacije i promjenestruktura stanovništva odražavaju se ina strukturu stanova. Stalno nastanjenistanovi ine samo 42% ukupnog brojastanova (49% 1991.) što je posljedicaporasta broja privremeno ili trajnonapuštenih stanova i porasta brojastanova za povremeno stanovanje.Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 1991 i 2001.Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%,Vis 45%). Taj broj se je od momenta Popisa poveao tako da možemo pretpostaviti da je brojstalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjednaen.Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nemazbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.4.2.2 Ekonomski faktoriKroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom, osobito plavom ribom, jastozima iškampima. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velikeulove. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu ivinogradarstvu. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade,kao npr. tvornica Neptun koja je preraivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bionajvei otkupljiva i preraiva vina u Visu. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanjaspomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna, od ega Komiža sudjeluje sapreko 57 milijuna, a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.U ukupnim prihodima otoka najviše pojedinano sudjeluje trgovina na veliko i malo sapribližno 30 milijuna, a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.Grad Komiža prihoduje približno 33.700 kn po stanovniku.Grad Vis prihoduje približno 24.300 kn po stanovniku.Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izmeu ostalog otkupljivanjem i preradom rogaa teproizvodnjom vina i rakije. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogunostputem trgovina snabdijevati putnike, a u blizini luke otvoren je i veliki trgovaki centar. Iznavedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedinana djelatnost koja najviše sudjeluje uukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Stanovništvo se najviše zapošljava upreraivakoj industriji (142), hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64).Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu, a 121nezaposlen u Komiži.43

4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja4.3.1 Analiza prostornih planovaAnalizirani su slijedei prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ureenja Grada Komiže Prostorni plan ureenja Grada Visa (Konani prijedlog plana)Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana(2007.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki uorganizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog znaaja. Sobzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen, kao mjerodavni, korišteni su podaci Prostornogplana županije.Prostorni planovi ureenja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvojasagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede s ribarstvom, ekološki prihvatljivihmanjih preraivakih pogona, intenzivniji razvitku obrtništva, otvaranje manjih pogona iradionica. Turizam treba razvijati u skladu s fizikim kapacitetom prostora, socio - kulturnimokruženjem, mogunostima razvoja komunalne infrastrukture, te potencijalom stalnogstanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu.Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postojeim strukturama naselja uzizgradnju prateih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifinom ponudom.Izgradnju turistikih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se unajmanjoj mjeri narušava krajobraz. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma - nautikiturizam, specijalne aranžmane prilagoene individualnim sklonostima pojedinih segmenatapotražnje znaajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podruja,seoski turizam, športsko-rekreacijski turizam i sl. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna jeradi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Razvitak poljoprivredeogranien je veliinom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode zanavodnjavanje. Budui razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na jaoj pomoi državeputem sustava poticajnih mjera, kreditiranju i sl. Preraivaku industriju u budue treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvodai morskih organizama. Ovim se osigurava polikulturnost otokog gospodarstva što je odznaaja za stabilnost gospodarstva. Obrtništvo, razvitak servisa i usluga poveavati paralelno s jaanjem turizma i poveanjembroja korisnika. Mogunosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanjupotreba lokalnog stanovništva i turista ovog podruja. Stoga treba razvijati proizvodne iuslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) iraspoloživih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje su u službi osnovnihusmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).44

4.3.1.1 Planirana namjena površinaTemeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ureenja GradaKomiže i Grada Visa (u procesu donošenja).Graevna podruja naselja i ostali izgraeni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini3,7 % površine otoka.Površine namijenjene razvoju i unapreenju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.121 ha (31%),šumske površine 5.436 ha ili 54% površine otoka. Ostatak od 1.205 ha ili 12% ini mozaikostalih šumskih i poljoprivrednih površina.Kartogram 4-3: Temeljna namjena površinaIzvor: PPUG Komiža i VisTablica 4–7: Temeljna namjena površinaPROSTORNII POKAZATELJIKOMIŽA VIS OTOK VISha ha ha %Graevinska podruja naselja 123 121 244 2,4%Graevinska podruja van naselja 24 50 74 0,7%Poljoprivredne površine 941 2.180 3.121 30,8%Šumske površine 2.873 2.563 5.436 53,6%Ostale poljop. i šumske površine 921 285 1.205 11,9%Ostale površine 37 24 61 0,6%UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%Izvor: PPUG Komiža i Vis45

Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (ukljuujui i ve izgraene prostore) prostorniplanovi predviaju:poveanje graevinskih podruja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi65% svih površina za izgradnju. U ove površine ukljuene su osim stanovanja i ostalepostojee i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportskorekreacijske).Graevna podruja izvan graevinskih podruja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19,5%),odnosno:prostori za razvoj turistikih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turistikimzonama površine 49,5 ha, odnosno 13% ukupno planiranih zona. prostor za nautiku luku s prateim sadržajima 9,2 ha na sjevernom dijelu otoka (2,6%). društvena i javna namjena 5,7 ha (1,5%)zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje,Dol) oko 10 ha (2,5 %)Zone ostalih namjena (arheološko podruje Issa, vojne zone) iznose oko 61 ha (16%).Kartogram 4-4: Namjena površina – postojea i planirana izgradnjaIzvor:PPUG Komiža i Vis46

Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ureenja definirat e se urbanistikimplanovima ili detaljnim urbanistikim planovima prema smjernicama iz prostornih planovaureenja.TurizamProstornim planom Splitsko-dalmatinke županije, odnosno Prostornim planovima gradovaKomiža i Vis planira se do 2015. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima ituristikim naseljima.Tablica 4–8: Planirane turistike zoneTuristika zonaPovršinahaBrojkrevetamax.Naselje Komiža 13,7 1.500Izvan naselja 19,0 950Grad Komiža 32,7 2.450Naselje Vis 19,6 780Izvan naselja 30,5 1.070Grad Vis 51,3 1.850UKUPNO otok VIS 84,0 4.300Tablica 4–9: Planirani turistiki kapaciteti – Grad KomižaTuristika zona Površina Brojkrevetamax.Hotel Biševo 1,25 350Rogai 3,15 300Neptun 3,1 350Kamenica 6,2 500Barjaška 19 950Grad Komiža 32,7 2450Graevinsko podruje naselja KomižaHoteli: zona hotela Biševo, postojea zona Rogai, planiranaTuristika naselja: zone hotela Neptun, planirana zona Kamenica, planiranaVan graevinskih podruja naseljaIzvor: PPUG KomižaNa lokaciji Barjaška, van graevinskog podruja naselja, planira se izgradnja turistikog naselja.U uvali Mlin planira se izgradnja luke nautikog turizma (u sklopu ribarske luke).47

Tablica 4–10: Planirani turistiki kapaciteti – Grad VisTuristika zona Površina Brojkrevetamax.Hotel Issa 0,9 260Uvala Stonca 11,4 420eška Vila 7,3 100Milna 1,2 120Samogor 21,0 600Zaravniše 6,0 200Parja 3,5 150Grad Vis 51,3 1850Graevinsko podruje naselja VisHoteli: zona hotela Issa, postojea zona “eška vila”, postojea zona Stonca, planiranaGraevinsko podruje PodstražjeHoteli: zona “Odmarališta Milna”, postojeaIzvor: PPUG Vis48

Izvan graevinskih podruja naseljaHoteli: zona Zaravniše, planirana zona Parja, planiranaHotel / Turistiko naselje: zona Samogor, planiranaPlanom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nautikog turizma – marine, kapaciteta 150vezova, površina kopnenog dijela 9,17 ha.Planirana struktura definirana je iskljuivo prema Zakonu, Hoteli i Turistika naselja (T1, T2).Planom se sugerira mogunost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka.Nije definiran modela budueg turistikog i ukupnog razvoja podruja.PlažeKvalitetom se izdvajaju šljunane i pješana plaže na južnoj i jugoistonoj obali (Srebrena,Rukavac, Brgujac, Zaglav, Milna, Vela i Mala Smokova), te na zapadnoj obali Biševa (Porat iSalbunara).Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem znaaju ali je jošuvijek važna gospodarska djelatnost.Razvitak poljoprivrede ogranien je prisutnom demografskom strukturom, veliinom istrukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje.Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjenePoljoprivredna tla sa 3.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Prema prostornim planovimastruktura poljoprivrednih tala je slijedea:Osobito vrijedna obradiva tla (P1); zemljište najvee bonitetne klase na Visu (374 ha):središnji dijelovi Draeva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Vošice iLjubiša.Vrijedna obradiva tla (P2), rubni dijelovi veih polja (755 ha)Ostala obradiva tla (P3); manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednimpovršinama na padinama (1.992 ha).Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omoguitigradnja graevina izvan graevinskih podruja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnoveobiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ); pašnjaci, kamenjari, neobraeno ineobraslo tlo i sl. zauzimaju 1.205 ha.Depopulacijski procesi i naroito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanjapoljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijedea:49

Komiža; 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 113 ha obraenog, 66 ha neobraenogzemljišta (40%); pretežno vinogradi (54 ha) i vonjaci i maslinici (38 ha)Vis; 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 581 ha obraenog, 68 ha neobraenogzemljišta (10,5%); pašnjaci (400 ha), vinogradi (122 ha) i vonjaci i maslinici (43 ha)Šumske površine iskljuivo osnovne namjene; Na otoku Visu nema šuma s gospodarskimznaajem. Uvažavajui prirodne uvjete i biljni pokrov, znaajnije šumske površine svrstavaju seu dvije kategorije:Zaštitne šume (Š2), ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja, poljoprivrednih površina,zaštiti krajolika, klimatskoj funkciji, protivmisijskoj funkciji, protiverozionoj funkciji, zaštitiprometnica i sl.Šume posebne namjene (Š3), pogodne sa rekreacijske aktivnosti, doprinose krajobraznoj osnovipodruja.4.3.1.2 InfrastrukturaStanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavajue. Postojei kapacitet, tehnikarješenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. U ljetnim mjesecima potrebese znaajno poveavaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu, tako igospodarskim djelatnostima.S ovim stanjem infrastrukturnih sustava, bez njihove znaajne rekonstrukcije i dogradnje, nemože se oekivati daljnji razvoj.Prometni sustavi; Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka, a time i zaustavljanja daljnjedepopulacije, je optimalna prometna povezanost obalnih i otonih mjesta, longitudinalnapovezanost duž obale kao i meuotoka povezanost. Neophodna je komplementarnost cestovnogi pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorskeinfrastrukture. Pri tome je potrebno provjeriti, s prometnog aspekta, dosadašnju i utvrditi novukategorizacije luka i pristaništa, odnosno cestovne mreže.Cestovni promet; Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijedeih kategoriziranih prometnica:Državna cesta D 117, Vis – Komiža u duljini 19,68 km;Županijska cesta Ž 6212, Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9,93 km;Sedam lokalnih cesta, vei broj nerazvrstanih cestaPlanira se ureenje/rekonstrukcija kritinih dionica trase državne i županijske ceste; izgradnja,rekonstrukcija i ureenje nerazvrstani spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protivpožarnih prometnica.Izgradnja ceste prema Okljunoj, odnosno prema buduoj turistikoj zoni Barjaška, te obilaznihcesta Vis – Rogai i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelovaotoka Visa.Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza.50

Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Udaljenost otokaod kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podrujima,a sigurne, este i brze vezejedan su od preduvjeta razvoja otoka. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu.Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sakatamaranima.Županijskim, odnosno prostornim planovima ureenja gradova komiže i Visa utvreni sumeunarodni plovni put, unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka.Luke otvorena za javni promet: Komiža; Vis (županijski znaaj)Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža; Športska luka Komiža, Športska luka Vis iLuka tijela državne uprave VisLuke nautikog turizma: Komiža – Uvala Mlin, Marina Parja - RogaiPrivezišta: Parja i Mezuporat (Komiža), u sklopu turistikih zona: eška vila i Stonca (Vis)Zrani promet; planovima se predvia mogunost gradnje manje zrane luke koja e osiguratikvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta, kritini zrakoplovATR - 42) na relaciji kopno - otok Vis (domai i meunarodni letovi) i te zadovoljiti potrebeprivrede i sportskih aktivnosti. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece.Pošta i telekomunikacije; Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Na podrujuVisa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže, a u Komiži poštanski ured. U planskom razdobljuoekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ureenje poštanskog središta sa svim pripadajuimslužbama. Realizacijom turistikih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže.Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora jenajzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajui trend rasta, meutim prijenospodataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu.Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, a zadnjihgodina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Podruje opine otoka pokriveno je s tripokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel idigitalnim GSM mrežama (HTMobile, VlP-net, Tele2)Elektroenergetika; Postojei nain napajanja otoka elektrinom energijom u gotovo svimsvojim elementima ne zadovoljava postojee potrebe, pa samim tim ni potrebe gospodarskograzvoja. Napajanje elektrinom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV.Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ .Dalekovodi su u kritinom stanju. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža unaseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne toke na Visu štopretpostavlja izgradnju slijedeih objekata: TS 110/x kV Vis; polaganje podmorske kabelskeveze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice110/35 kV "Vis. Takoer se predvia izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“.Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijsketroškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav.51

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije prikljuen na planirani sustav regionalnog vodovoda, apotrošai se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se naeksploataciji slatkovodne lee na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vodeznatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koliine su cca 27 l/s.što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvorPizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koliina vode u špici sezone, kad dolazi dopreoptereenja sustava i uvoenja redukcija.Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi rauna da težište bude na opskrbi izvlastitih resursa i da se što više iskoristi postojea vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija idogradnja sustava predviena je u dvije faze:rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koliina crpljenja poveala na 40 l/s. i timeomoguilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju,osiguranje novi koliina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s).Ponuene su tri varijante rješenja:Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi)Desalinizator "Pizdica"Dovod vode s kopnaOdvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustavaza prikupljanje otpadnih voda, njihovo proišavanje i dispoziciju bez štetnih posljedica naokoliš. Sadašnji nain dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv,naroito za naselja na obali. Planovima su utvrena su slijedea rješenja odvodnje:Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je veim dijelom izgraen. Obalni kolektor sa crpnomstanicom, tlanim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba prikljuiticjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehanikom proišavanjuotpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustavadimenzionirani su za predvieni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ureaja za proišavanje.Turistika zona Barjaška; predvia se izgradnja zasebnog sustava s ureajem za proišavanje.Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgraen. Obalni kolektor sa crpnom stanicom,tlanim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba prikljuiti cjelokupnakanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehanikom proišavanju otpadne vode seispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvieni razvoj Visa do2030. godine, osim ureaja za proišavanje.Rukavac, turistika zona „Zaravnie“ i Brgujac i podruje Milna Ženka; izgradnja zasebnihsustava sa odvodnim kolektorima, ureajima za proišavanje i podmorskim ispustima.Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septikih jama.Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem konanog zbrinjavanja, odnosnoodlaganja krutog otpada. Sva postojea odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebnosanirati otvaranjem novog, ureenog odlagališta. Sa podruja Grada Visa otpad se sakuplja iodvozi na neureeno odlagalište „Welington“, a s podruja Komiže neureeno odlagalište“Podgomilica».52

Na širem podruju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice zaotpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.4.3.1.3 Zaštiena prirodna i kulturna baštinaPrirodna baština; Podruje otoka Visa naroito obala i pripadajui otoii sa svojim prirodnim ikrajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno znaajnim i atraktivnim. U smislu odredbiZakona o zaštiti prirode zaštieni su dijelovi prirode:Znaajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok BrusnikPlanom se predlažu za zaštitu kao znaajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – GrebenSpomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i UvalaStiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki).Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža iSvetac.Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor biopribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvomraznolikošu naroito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u veoj mjeriugroženi razliitim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrloosjetljivim, ekološkim podrujima.Viški arhipelag pripada tim podrujima s vrlo velikom biološkom raznolikošu i na kojem sukoncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga susljedei:specifinost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razliite od kopnene i stvaranjeendema;rijetke i endemine biljne vrste;veliko znaenje otone skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna toka ptica selica ignjezdište rijetkih vrsta;specifina geološka graa Brusnika i Jabuke;strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obaleokolnih otoia – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja)bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama;Kako bi se ouvale prirodne vrijednosti otoka, kljuno je poštivati mjere zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevimazacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planuzaštite okoliša.Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvrena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa:sustavom ekološki znaajnih podruja i ekoloških koridora; ciljevima ouvanja i smjernicama zamjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnihtipova, i/ili divljih svojti.53

Kartogram 4-5: Zaštiena prirodna baštinaIzvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008.U okviru ekološke mreže zaštieni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoistoneobale Visa, te brojne špilje i jame.Kulturna baštinaDosadašnja istraživanja i saznanja svjedoe o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa odprapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivaletijekom stoljea ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, odpretpovijesnih gomila i gradina, rimskih graevina i groblja, starokršanskih iranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih graevina.Kartogram 4-6: Kulturna baštinaIzvor: PPUG Komiža i VisUrbane cjeline:Zaštiene su urbane cjeline naseljaKomiža i Vis.U ovim zonama propisuje se režimpotpune konzervatorske zaštite povijesneurbane strukture, pejsažnih obilježjate pojedinanih graevina.Potrebno je ouvati sva bitna obilježjaprostorne i graevne strukture, odre-ene topografijom, povijesnom gra-evnom supstancom, te raznolikošunamjena i sadržaja.54

Ruralne cjeline; Preventivno su zaštiene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji suunutar procesa mehanike migracije i emigracije veim dijelom napušteni. Sauvana suuglavnom u izvornom stanje, što im daje spomenika obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se naouvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnomokolišu, kao i na ouvanje tradicijske graevne strukture i karakteristine slike naselja.Podruja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zaštieni arheološki lokaliteti su: zonaantikog naselja Issa; lokaliteti otoja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone upopisu nepokretnih kulturnih dobara.Pojedinana kulturna dobra; Zaštitom pojedinanih kulturnih dobara obuhvaene suregistrirane ili preventivno zaštiene pojedinane graevine ili graevinski sklopovi, odnosno 13sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobaraPodruja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najveem dijelu ruralniprostor. Danas je u dijelu naselja sauvana matrica tradicijskog graenja i oblikovanja prostora.U podruja etnološke baštine ukljuit e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ilifunkcionalne osobine tradicionalnog ureenja ruralnog prostora .Iz prostornih planova proizlaze slijedea ogranienja i mogunosti razvoja:Osnovni ograniavajui imbenici razvoja su:Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike.Ne postoji otoko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provoenjejedinstvene otoke razvojne politike.Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenjestanovništva, aktivnost stanovništva, veliina radnog kontingenta i obrazovna struktura.Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju.Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma imaza posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnostiznaajnih za razvoj podruja.Nedovoljno razvijene društvene službe.Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problemaodlaganja krutog i tekueg otpada.Institucionalno-sistemska ogranienja; nesreeni katastri i dubiozno vlasništvo nadzemljištem i zgradama.Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficijeprema otokom gospodarstvu i stanovništvu.55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogunosti: Geoprometni položaj; na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskihpravaca Jadrana.Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne iklimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu zarazvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture.Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina otokogarhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnostpodruja.Ekološki praktiki nezagaen okoliš; ekološka prihvatljivost je znaajan kriterijprihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.Budui razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranjuambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kaoosnovne pratee djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u poetku mogue graditiubrzan gospodarski razvitak.Zakljuna razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne znaajke prostoraPrirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljujui slabijem gospodarskom i turistikomrazvoju predmetnog podruja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnuosnovicu za održivi razvoj podruja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi;Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno nasljee predstavljaju najvrjedniji identitetpodruja gdje su zaštiene cjeline uglavnom sauvane, no premalo se vodilo rauna ounapreivanju i adekvatnoj prezentaciji zaštienih cjelina u funkciji kreiranja lokalnogblagostanja;Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojommeusobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održiveturistike djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih imaritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnostiGlavni ograniavajui faktori održivog razvoja predmetnog podruja su:Skromna demografska osnova podruja zbog depopulacijskog procesa ime sepretpostavlja da e razvoj podruja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e bitiodreeni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privlanosti podruja;Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba isustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom supodkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograniavajui faktorodrživog razvoja predmetnog podruja. To se posebno odnosi nao osiguranje potrebnih koliina vode u špici sezone kada dolazi do preoptereenjasustava i uvoenja redukcija.56

o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanjasmea i adekvatnog odlagališta).Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva poveanu opasnost odpožara.Turizam predmetnog podruja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskogpreporoda podruja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizikim kapacitetom prostora, sociokulturnimokruženjem, postojeom komunalnom infrastrukturom kao i ekonominosti proširenjaiste te turistike suprastrukture.4.4 Turizam4.4.1 Razvojni operativni plan županijeRazvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izraen zarazdoblje od 2006. do 2013. godine. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja irazvojnih mogunosti županije. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljeviodnosno dogovorena vizija može postii. Slijedi slika koja prikazuje viziju, te etiri razvojnacilja županije:57

Cilj 1 - kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja trebaposvetiti turizmu i razvoju integrirane "turistike ekonomije". Spominje se poticanje razvojaturistike infrastrukture i novog turistikog proizvoda regije koji bi trebali podii razinu kvalitetei dodane vrijednosti.Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorilapodloga za razvoj same županije.Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala, vrlo bitan za županiju koja ima visokunezaposlenost. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa iprocesa prilagoenim potrebama gospodarstva.Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva meu poslovnim i civilnimsubjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak.Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Prioritet županije je razvojturizma visoke kvalitete. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se, usprkos iznimnim prirodnim iantropogenim prednostima, turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvarujeoekivano dobre rezultate. Istie se potreba razrade jedinstvenog turistikog imidža županije,koji bi promicao kljune turistike prednosti. Kako bi se što bolje iskoristile komparativneprednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma, smještaj, prometnice,komunalije, te razviti razne poticaje. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika,ruralni i kulturni turizam, te poticanje meuregionalne suradnje takoer su važni za uspješanrazvoj turizma. Edukacija zaposlenika u turistiko - ugostiteljskoj djelatnosti te generalnopodizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja moglidostii.Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. do 2013. godine su sljedee:razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a;poboljšanje turistike infrastrukture iznosi 4,5 milijuna EUR-a;ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13,5 milijuna EUR-a.ZakljuakRazvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvojakonkurentnog gospodarstva, te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete; Turizam visoke kvalitete se namjerava postii kroz razvoj turistike infrastrukture -smještaja i to poglavito hotela, prometnica i komunalnih usluga;Planira se razvoj novih turistikih proizvoda: nautike, ruralnog te kulturnog turizma;Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu, pa stoga planiradodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13,5 milijuna EUR.58

4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županijeTuristika zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. lipnja 2007. prihvatila Glavni planrazvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, koji je izradila tvrtka Horwath HTL, a koji dajeprijedloge za unapreenje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija, te konkretnihoperativnih prijedloga za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena podruja. Naime, svakamikro destinacija Srednje Dalmacije turistiki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranimstrategijama, ali vodei rauna o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije.Jedna od kljunih subregija ove destinacije je otok Vis, koji je atraktivan otok za buduituristiki razvoj, ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegovanajvea prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to sluaj sa mnogimdrugim otokim destinacijama.Uz postavljenu viziju, definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije, pa je tako zaotok Vis usuglašeno sljedee pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište', a koje se obrazlažeinjenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta,koje treba i sauvati. Njegova izoliranost i autentinost, imidž ribarskog kraja, posebno njegovihvrijednih agrikultura i vina, atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visokevrijednosti. Polazei od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacijeSrednje Dalmacije, za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (štoje detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa).U tom smislu je za otok Vis, kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije, odreenportfelj turistikih proizvoda, a koji ine sljedei proizvodi: nautiki turizam i proizvod posebnihinteresa kao prioritetni proizvodi, zatim proizvod 'sunca i mora', ture, kratki odmori te wellness ispa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su kljuni investicijskiprojekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije, pa tako i za Vis te je konano oblikovanprovedbeni plan sa svim kljunim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim rokovima,izvorima finacniranja itd.Dakle, Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir zanovi rast turizma sukladno nadolazeim globalnim promjenama, a usmjeren je na pragmatinepromjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije, kao i na izgradnju novih polugaza uspostavu konkurentnosti, upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja uturistikoj industriji.Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument, iju implementaciju provodi županija odnjegovog usvajanja.59

4.4.3 Grad KomižaPovijesni okvirPovijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata oddavnina. Smatra se da je Komiža slino kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i RimljanaPrvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine. Pod mletakom vladavinom, Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovomdijelu Jadrana. Mletake vlasti su u 16. stoljeu zabilježile da su samo u jednom danukomiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja jeomoguila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kua u Komiži. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu opinu, te prerasta ugradi sa svim potrebnim sadržajima. Poetkom 20. stoljea je najvee naselje na otokuVisu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgraen veliki lukobran i ureena luka, a umjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najvea Fratelli Mardeši).1918. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapoinje dugo razdoblje stagnacijeKomiže. Bogata ribolovna podruja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenomsastavu sve do 1947. godine.Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spreavarazvoj turizma te se na taj nain nastavlja stagnacija otoka. Nakon odlaska vojske sa otoka iosamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo.Godine 1997. Komiža dobiva status Grada.Turistika ponudaGrad Komiža isto kao i grad Vis poinje razvojem turizma poetkom 90-tih, nakon što vojskaodlazi sa otoka. Razvoj turizma poeo je kasnije usporeujui sa ostalim mjestima na Jadranu noradi vojske opa infrastruktura je ve postojala. Danas slika turistike ponude Komiže izgledaovako:Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta;Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta;Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.d.U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice.Objekt je trenutno u lošem stanju, dotrajao i potrebna je vea investicija kako bi se doveo nazadovoljavajui nivo.60

Tablica 4–11: Komiža – turistika ponudaModra spilja d.d.HotelBIŠEVOLokacija:Smješten u Komiži kraj mora, pet minuta šetnje od središta mjestaKategorija: 2 **Broj soba:Pozicioniranje:126 soba i 5 apartmanaOdmorišni hotelFiziko stanje: Manje renoviracije svake godine .Konferencijski sadr.:Dvorana za sastanke do 90 osobaObjavljena cijena: 106 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)Izvor: www.hotel-bisevo.hr, telefonski interviju lipanj 2008.Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenuU ponudi Komiže nema turistikih kampova. Unutrašnji dio otoka, koji administrativno pripadaKomiži, se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pia na seoskim domainstvima koja susmještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Postoji interes za kupnjom starih seoskihobjekata u središnjem dijelu otoka, koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Jedantakav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 kuerevitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu.Ugostiteljska ponudaUkupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne ukljuujui objekte u kategoriji caffebarova). Ponuda se sastoji od tri restorana, dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samommjestu. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje, Podhumlje,Žena Glava) nalazi se još pet seoskih domainstava koja u svojoj ponudi nude degustacije vinaautohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Velika veina spomenutihugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). U unutrašnjostiotoka veina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatkagodine s obzirom na potražnju i broj gostiju..Turistika potražnjaZbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komižakao turistika destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.U 2007. godini Komiža bilježi oko 10.300 dolazaka koji su generirali približno 68.000 noenja.Komiža bilježi pozitivan trend noenja i dolazaka, sa iznimkom 2007. godine kada je zabilježenblagi pad.Hoteli i restorani prihode približno sa 12.5 milijuna kuna godišnje ili 7.400 kn po stanovniku.61

Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i noenjaGrad Komiža trend dolazaka i noenja(2003 - 2007)DOLASCINOENJA12.000dolascinoenja80.00010.00070.00060.0008.00050.0006.00040.0004.00030.00020.0002.00010.00002003 2004 2005 2006 20070Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.Turistika zajednicaGodišnji budžet Turistike zajednice Komiža za 2009. godinu približno e iznositi 610 tisuakuna (bruto iznos). Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapreenja proizvoda,kroz investicije u ureenje destinacije, postavljanje smee signalizacije, postavljanje tuševa nagradskim plažama i organizaciju manifestacija. Nadalje, planiraju se uobiajene promotivneaktivnosti (ažuriranje web stranica, izrade brošura, posjete sajmovima), edukacije zaposlenih teuobiajene troškove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku, spominjuse zajednika oznaavanja pješakih staza, izrada turistikih karata otoka i organizacija kulturnemanifestacije cijelog otoka.Turistike agencijeNa podruju Komiže posluje sedam turistikih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeliotok. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima, privatnimapartmanima i kuama, organizaciju raznih izleta, usluge prijevoza po otoku i moru,iznajmljivanje skutera, brodova, te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. Ipak,ponuda agencija veim dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. Odukupno sedam agencija, dvije su posveene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nonaagency i Impress club). Na ponudu alternativnog turizma, kroz adrenalinske sportove,robinzonski smještaj na osami, oplovljavanje otoka, te ostale usluge fokusirale su se dvijeagencije (Alternatura i Nika adventure).62

4.4.4 Grad VisPovijesni okvirVis ili kako su ga nazivali za vrijeme Grke - Issa datira iz približno 4. stoljea prije Krista.Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kaoglavno uporište grka na Jadranu. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje grkog pa kasnijerimskog doba su terme, nekropola, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojemje kasnije izgraen franjevaki samostan.U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Poslije ega esto mijenjavladare, Mletci, Francuzi, pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket).Poslije pada Napoleona i Mletake republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjimupravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, kojaje nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka. Pobjedom austro-ugarskemornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavomDalmacijom.Turistika ponudaNakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogunost razvoja turizma. U poetku otok je otvorenza domae goste (stanovnike bivše Jugoslavije), a posjet stranaca dopušten je tek 1989. godine.U sklopu grada posluju dva hotela, jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Viškuluku. Turistika ponuda izgleda kako slijedi u nastavku:Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2.090 ležaja;Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1.717 ležaja;Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d.d.Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osim dvahotela koji su u vlasništvu Vis d.d.-a, postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ovegodine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam naotoku. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstvaturizma, no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U nastavku slijede prikazispomenutih hotela.63

Tablica 4–13: Vis – turistika ponudaVis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizamHotelISSALokacija:Na zapadnom dijelu Viške vale, uz bedeme antikog grada IsseKategorija: 3 ***Broj soba:Pozicioniranje:125 soba i 3 apartmanaOdmorišni hotelFiziko stanje: Sagraen 1984. godine, lagana renovacija 2006.Konferencijski sadr.:Kino dvorana može smjestiti do 30 osobaObjavljena cijena: 112 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008.Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenuHotelTAMARISLokacija:U centru grada VisaKategorija: 3 ***Broj soba:Pozicioniranje:25 sobaOdmorišni hotelFiziko stanje: Adaptiran 1992. u cijelosti, lagana renovacija 2008.Konferencijski sadr.:Nema (mogue koristiti restoran)Objavljena cijena: 120 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008.Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenuVilaPAULALokacija:Kategorija:Broj soba:Pozicioniranje:U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut3 *** (neslužbeno)12 sobaManji odmorišni hotelFiziko stanje: Potpuno renoviran 2008.Konferencijski sadr.:nemaObjavljena cijena:Izvor: hotelpaula.hr, www.tz-vis.hrnema objavljene cijeneNapomena: Trenutno kategorizitan kao vila, za sljedeu sezonu predvieno mijenjanje imena i cijena.Vis u sklopu turistike ponude nema kampova. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativnopripada gradu Visu postoje inicijative preureivanja starih poljoprivrednih objekata. U takvimobjektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pia na osnovama domaih proizvoda ilokalnih specijaliteta, a neki od njih nude i smještaj. Spomenuti objekti nalaze se u podrujuPliskog Polja, Marine Zemlje, Podselju i Podstražju.64

Ugostiteljska ponudaUkupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne ukljuujui objekte ukategoriji caffe barova). Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiripizzerije. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu, ili po uvalamana otoku. Grad Vis prednjai po broju seoskih domainstava smještenih u unutrašnjem djeluotoka. Ukupno postoji dvanaestak seoskih domainstava koja svojim ponudama lokalnih itradicionalnih jela privlae turiste u unutrašnjost otoka. Neka domainstva uz ponudu hranegrade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipinih sorti za otok Vis (npr. seoskodomainstvo Roki's). Veina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci, a nekaseoska domainstva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.Turistika potražnjaGrad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa, trajektnim pristaništem i veom ponudom hotelau nešto je boljoj poziciji od Komiže. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo vei odkapaciteta Komiže. U nastavku slijede karakteristike turistike potražnje Visa u 2007. godini.U 2007. godini grad Vis je zabilježio približno 18.500 turista koji su generirali približno125.000 noenja.Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i noenja do 2006. godine, kada ulazi u stagnaciju ipad u 2007. godini.Hoteli i restorani su u 2007. godini prihodili približno 12,5 milijuna kuna ili 6.350 kunapo stanovniku.Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i noenjaGrad Vis trend dolazaka i noenja(2003 - 2007)DOLASCINOENJA20.00018.000dolascinoenja140.00016.000120.00014.00012.00010.000100.00080.0008.00060.0006.0004.0002.00040.00020.00002003 2004 2005 2006 20070Turistika zajednicaIzvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.Turistika zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godinu iznositi približno 750tisua kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapreenja65

destinacije kroz postavljanje smee signalizacije, postavljanje tuševa i druge opreme na plaže iorganizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata, festival otoka Visa i druge. Nadalje,planira se ažuriranje internet stranica TZ-a, izrada brošura i posjete sajmova. Ostala sredstva ese utrošiti na edukacije zaposlenih te uobiajene troškove poslovanja ureda. Suradnje dva uredaTZ-a odnosi se na oznaavanja pješakih staza i postavljanja turistike signalizacije.Turistike agencijeNa podruju Visa, za razliku od Komiže, posluju samo dvije turistike agencije - Ionos iNavigator. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku, razne izlete,iznamljivanje bicikla, skutera, automobila i brodova. Kao zaseban proizvod agencije Navigatorizdvaja se ronjenje, organiziraju se škole za poetnike, kao i ronjenje u podvodnim spiljama, teistraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta, za one iskusnije.4.4.5 Otok VisOvdje se daje kratki prikaz ukupnih statistikih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeliotok. Zajedniki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanjakarakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, naotoku Visu nije zabilježen broj vezova u nautikim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svojuluku). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turistikih zajednica Visa i Komiže, procjenjujese da svake godine generira oko 80.000 noenja u spomenutim lukama (50.000 u gradu Visu i30.000 u gradu Komiži).29.000 turista ostvarili su približno 192.000 noenja;Turisti su u prosjeku boravili 6,8 dana;Vrlo visoka sezonalnost, približno 90% ukupnog turistikog prometa se ostvaruje uperiodu od lipanja do rujna;Najviše noenja ostvaruju domai turisti približno 34%, zatim Slovenci 25% i Talijani10% od ukupnog broja noenja.Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županijiprovodilo se u 18 turistikih mjesta sa najveim ostvarenim turistikim prometom. Istraživanjenam pomaže da na podruju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista.Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naješe dolaze u krugu obitelji (47%obiteljskih dolazaka);Najvei broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijede nova iskustva i doživljaji tezabava;U usporedbi sa drugim županijama, SDŽ bilježi najvei udio gostiju koji dolazeautobusom; Prosjena dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura, na ugostiteljstvo izdvajalo se 41euro (ukljuuje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura).66

4.4.6 ZakljuakDugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograniavala je razvoj turizma. Nakon štose otok otvorio prema posjetiteljima, razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnihsredišta Komiže i Visa. Danas je turizam vrlo slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji ini preko 77%ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).Promet nautikog turizma na otoku se statistiki ne registrira (informacija Državnogzavoda za statistiku), iako se prema procjenama dobivenim iz turistikih zajednicaKomiže i Visa godišnje generira 80.000 noenja kroz ovaj turistiki segment.Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što znai da je otok u potpunosti orijentiran naproizvod sunca i mora. U zaetcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ilietno konceptima turistikog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka.Grad Vis trenutno ima približno duplo vei smještajni kapacitet (kreveta) od opineKomiža, u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta, a u hotelima svega dvadesetakkreveta više.Grad Vis ostvaruje više turistikih dolazaka (8.000), te skoro duplo više noenja odKomiže.U Komiži i Visu dominiraju domai turisti, a od emitivnih tržišta najjaa su Slovenija,Italija i eška.Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana teoni iznose približno 12.5 milijuna kuna svaki, odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okolišTuristike aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Atraktivan i ouvan okoliš osnov je zaveinu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi nain koristi prirodne i kulturneresurse. S druge strane, turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentracijuturista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukturegospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl.4.5.1 Socio ekonomski utjecajiZahvaljujui slabom gospodarskom i turistikom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godinanegativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podruja nije toliko izražen u odnosu nasituaciju u široj regiji.Generalno, negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz:Izgradnja objekata namijenjenih turistikom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti zaprivatni smještaj, kue za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, usuprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslijeem, ugrožavanje kulturne iprirodne baštine i sl.:67

a) postojei komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse;b) izgradnja kua za odmor i iznajmljivanje, posebno na jugoistonoj obali Otoka.Znaajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave, problem kapaciteta i troškovaizgradnje i održavanja (poveanje intenziteta svih oblika prometa, potrošnje vode, energijei hrane od strane turista, proizvodnja otpada koji oneišuje okoliš). Istiu se:c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecimad) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda, openito zbrinjavanja otpada. Promjene u lokalnoj zajednici;e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture itime intenziviranje depopulacijskih procesa;f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture; nepovoljnodjelovanje na lokalnu kulturu, identitet i sl.g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje.Ugroženost zaštiene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanjastanovništva i turista.S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanjefizikog kapaciteta prostora, vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije, mogla bipotaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz:zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogunosti za demografsku obnovu; valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne ikulturne baštine; ukljuenje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. zadržavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje ukljuivanjem obiteljskihgospodarstava u turistiku ponudu,ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikostPodruje projekta obilježava složeni mozaik razliitih namjena zemljišta, morskim i otokimekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Prisutna bogata biološka raznolikost iosebujnost rezultat je biogeografskog položaja, prevladavajue geološke podloge, izrazito krškogreljefa, razvedenosti obale i sl. Strateški plan djelovanja za ouvanje morske biološkeraznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST; Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu, a time ipodruje projekta jednim od prioritetnih podruja za ouvanje u Sredozemlju.Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje, na malim površinama,razliitih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabogintenziteta. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podruja pruža stanište za biološkuraznolikost.Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestiminom infiltracijomborove šume daje karakter podruju. Obala je strma, kamenita i nepristupana s vapnenakimklifovima. Jugoistona i istona obala usjeene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su68

azvedene i na njima su nastale brojne šljunane plaže. Prevladavaju šume presjeene obraenimdolinama.Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnuraznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turistikuprivlanost podruja.Kako na razmatranom podruju gotovo nema lokacija s veom koncentracijom turistikihkapaciteta nema za sada ni znaajnih utjecaja na okoliš, ili su oni lokacijski ogranieni.Generalno, može se procijeniti stanje ugroženosti za :Poljoprivreda; turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništai krajobrazne vrijednosti. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida,terasa, puteva i sl. što pospješuje eroziju i takoer dovodi do ošteivanja staništa. Ovajproces za sada na razmatranom podruju nije posebno prisutan. Problem pretjerane upotrebekemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada takoer nije izražen.Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Naprimjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjemautohtonim vrstama vegetacije.Obalno more ugroženo je postojeim stambenim i turistikim i drugim sadržajima gdje nijeriješen ili je neadekvatno riješen nain odvodnje. Time su ugrožena podruja s livadama morskecvjetnice posidonije (smatraju se najznaajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijeluMediterana). Sidrenje takoer ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta izdrugih mora, od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpataxifolia i Caulerpa racemosa).Praenje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjesecimore iz kategorije „visoke kakvoe-I. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II.(http://www.mzopu.hr/more/)Odlaganje krutog otpada samo je djelomino riješeno organizacijom sakupljanja i odvoenjaotpada na odlagališta. Prisutni su brojni neorganizirani, ilegalni i “divlji” deponiji na širemprostoru.Zagaenja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice, poglavitou naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa.Krajobraz obalnog pojasa je relativno sauvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskomizgradnjom objekata.69

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistona obala VisaNa dijelu prostoru jugoistone obala Visa vidljivi suizraziti negativni utjecaji turizma:Neplanska izgradnja najveim dijelom kua zapovrememeno stanovanje bez imalo poštivanjaurbanistikog i graditeljskog duha otoka.Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih vodakroz što se zagauje i ugrožava zaštieno podmorjeIzuzetno vrijedan zaštien krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnoveznaajno je devastiran od strane malog broja korisnika.4.6 Analiza potencijala i ogranienja atrakcija destinacije otoka VisaKljune vrijednosti destinacijeMore je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Kopneni prostor, naroito obala ipripadajui otoii, sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetnoznaajnim i atraktivnim. Ujedno Viški arhipelag pripada podrujima s vrlo velikombiološkom raznolikošu gdje su koncentrirani brojni endemi.U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštieni su Otok Ravnik, Otok Jabuka i OtokBrusnik kao znaajni krajolici. Brojne špilje i uvala Stiniva zaštiene su kaogeomorfološki spomenici. Zbog svoje atraktivnosti, kao znaajni krajolik, predložen je za zaštitu i arhipelagBudikovac – Greben. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatorijiotoka Biševo, Palagruža i Svetac.Znaajna odlika otoka je i sauvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova.Zapadna obala je strma, kamenita i nepristupana s vapnenakim klifovima. Jugoistona iistona obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Polja u unutrašnjostivrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površinarazliitih namjena, tj. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta.Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sauvani su uglavnom u izvornomstanju, što im daje spomenika obilježja.Detaljniji opisi i mape kljunih resursa dati su na stranici 26.te u Prilogu70

Ocjena stanja, osjetljivosti i postojeeg utjecaja na kljune prirodne / ruralne resurse ibaštinu Najugroženiji je dio jugoistone obale (Rukavac, Milna-Ženka i Rogai) gdje jeizgraen veliki broj individualnih objekata, najveim dijelom kua za povrememenostanovanje, bez imalo poštivanja urbanistikog i graditeljskog duha otoka i bez riješenekanalizacije. Otpadne vode zagauju i ugrožavaju zaštieno podmorje, posebno livadeposidionije.Utvrena ekološki znaajna podruja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi seouvale prirodne vrijednosti otoka, kljuno je poštivati mjere zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti,ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnomakcijskom planu zaštite okoliša.Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa ikrajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka.Napuštene vrijedne ruralne cjeline takoer su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva.Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na ouvanju povijesne matrice, prostorneorganizacije, smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu, kao i na ouvanjutradicijske graevne strukture i karakteristine slike naselja.Postojei turistiki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijamaPrilikom obilaska otoka Visa, identificirane su sve turistike atrakcije (prirodne, kulturnopovijesne,itd.), te se one predstavljaju u sljedeoj tabeli. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a,te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti, te razvojnog potencijala (za ruralni / ekoturizam, ali i openito za turistiki razvoj), pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1predstavlja najnižu, a 4 najvišu vrijednost).71

Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcijeUvale otok Vis (Stiniva, Srebarna,Stonica, itd.)Uvale otok Biševo (Salburna, Nevaja,Biševska l., itd.)Vis 5 4 9Biševo 5 3 8Modra špilja Biševo 5 5 10Puinski otociAtrakcije otoka VisaPrirodne atrakcije Mjesto Atraktivnost Eko / ruralni potencijal BodoviBrusnik, Jabuka, Palagruža, Sv.Andrija4 4 8Kraljiina (Teutina) špilja Okljuna 3 4 7Titova špilja Žena Glava 3 3 6Znaajni krajobraz JI dio obale i otoci 4 3 7Kulturno povijesne atrakcije Mjesto Atraktivnost Turistiki potencijal BodoviIssa antiki grad Vis 5 5 10Crkva i franjevaki samostan Vis 4 4 8Muzej grada Visa Vis 4 5 9Kaštel u luci i ribarski muzej Komiža 5 5 10Falkuša Komiža 5 5 10Urbana jezgra Komiža i Vis 5 5 10Palae (Jakinova, Petra Hektorovia,Petrinovieve, itd.)Vis 5 4 9Rodna kua Ranka Marinkovia Vis 3 4 7Austrijska utvrda Baterija Vis 4 5 9Engleske utvrde (Terjun, Fortica,Velington)Okolica Vis 4 4 8Ostali vojni objekti Otok 4 4 8Crkva sv. Juraja Vis 3 3 6Crkva sv. Nikole Komiža 3 4 7Stare kue Dragodid Dragodid 5 4 9Ostale atrakcije Mjesto Atraktivnost Turistiki potencijal BodoviPotopljeni brodovi akvatorij otoka Visa 3 5 8Festivali i manifestacije Vis i Komiža 4 5 9Seoska domainstva unutrašnjost otoka 4 5 9Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše)Bodovanje: maksimalno 10 bodova72

Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcijeOsim postojeih atrakcija i resursa otoka Visa, identificirani su i planirani projekti, odnosnopostojee inicijative vezane za razvoj turistikih projekata, pa se oni takoer navode u tabeli ikartografu koji slijedi. Planirani projekti / postojee inicijative koji su pokrenuti od stranelokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijativePotencijalne atrakcije / inicijative otoka VisaPotencijalne atrakcije / inicijativeMjestoKušaonica maslinovog uljaPrezentacijski vrt - eko poljoprivredaStara težaka kua - izložbe imanifestacijeEko vinarijaRuralna cijelinaEko centarPodhumljePodšpiljeVis i DragodidPlisko poljeOkljunaKomiža73

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijativeOsim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turistikih atrakcija,na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata zapotrebe turizma, koji se takoer predstavljaju u sljedeoj tabeli i kartogramu.Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapacitetaPotencijalni projekti / inicijative smještajnih kapacitetaotoka VisaPotencijalni projektiLokacija iznad uvale StoncaMaslinik sa smještajnim objektomMarina i hotelKonverzija osnovne škole u hotelVinski podrum sa smještajemKonverzija vojnog objekta (450kljueva)Hotel Issa (potrebna konverzija)Hotel Tamaris (potrebna konverzija)Hotel Biševo (potrebna konverzija)Seosko domainstvo Roki'sEtno selo (postojee)eška Vila (mogua konverzija)Slovensko odmaralište, bungalovi(potrebna konverzija)Vila Paula (konverzija u hotel)Eko etno seloLokacija, InvestitorGrad Vis, privatni investitorBorova njiva, privatni investitorLokacija Rogai, privatniinvestitoriznad rive u Visu, straniinvestitorDraevo polje, strani investitorLokacija BarjaciVisVisKomižaPlisko polje, privatni investitorTaležVis, državnoMilna, državnoVis, strani investitorOkljuna74

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapacitetaPotencijali i ogranienja za budue održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko /zelenom / ruralnom turistikom razvojuPrirodne ljepote i bogatstva prostora, prvenstveno zahvaljujui slabijem gospodarskom ituristikom razvoju predmetnog podruja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvojpodruja, temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Prirodne posebnosti, kao i kulturnoi povijesno nasljee predstavljaju najvrjedniji identitet podruja gdje su zaštiene cjelineuglavnom sauvane.Glavni ograniavajui faktori razvoja su:Vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u unutrašnjosti otoka, doveli su doznaajnog ogranienja radnog kontingenta stanovništva. Stanovništvo je staro s relativnonepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan iimigracijskim procesima.Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, uz nerazvijenu gospodarskustrukturu, ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.Sve su brojnija staraka domainstva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednuproizvodnju, niti imaju poduzetnikog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se još75

više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz, a dolazi i do zapuštanje i propadanjavrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina.Ovi negativni procesi, uslijed promjene demografske struktura, izazivaju gubitaksocijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu, identitet i sl.Postojei infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljajuveliki ograniavajui faktor održivog razvoja. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se naeksploataciji nedostatnih lokalnih izvora, a proptereenost sustava u špici ljetne sezoneuvjetuje uvoenje redukcija.Sadašnji nain dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa teputem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv, naroito za naselja na obali.Nije adekvatno riješen ni problem konanog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutogotpada, a postojea odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati.Nesreeni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetnikeinicijative.76

4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške zarazvoj ruralnog / eko turizmaKljuni strateški dokumentiRazvoj ruralnih podruja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podrujima postajeprioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome ideklarira u razliitim strateškim dokumentima kao jedan od kljunih pravaca razvoja irevitalizacije gospodarstva u ruralnim podrujima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizmaKljuni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmuOsim zakona kojima se ureuju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon otrgovakim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temeljina dva zakona, odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 5/08)Pravilnik o turistikim uslugama na seljakim domainstvima, a sukladno Zakonu o pružanjuusluga u turizmu je u procesu donošenja.Zakonski propisi kojima se stvaraju mogunosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon oturistikim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turistikimzajednicama.Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanjeusluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd.Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograniavajua je, a pogotovo uzme li se u obzir dase ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti iskljuivo domainstva koja su registriranakao poljoprivredni proizvoai. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnimprostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodomruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini(trenutno su ovi upravljaki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).Kategorizacija objekata u ruralnom turizmuNa prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sasvega 875 kreveta, što znai da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pia.77

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj641173286116256242213170Ovi objekti kategorizirani su kao Turistika seljaka obiteljska gospodarstva (TSOG), a uzakonsko-regulativnom smislu obuhvaeni su sljedeim propisima:Uvjeti za kategorizaciju sobe u seljakom domainstvuUvjeti za kategorizaciju apartmana u seljakom domainstvuUvjeti za kategorizaciju kampa u seljakom domainstvuProgrami potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj raziniFinanciranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podrujimaprovodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potporepojedinih županja i jedinica lokalne samouprave, te potpore meunarodnih institucija), kao ikreditnih linija.Ministarstvo turizma trenutno provodi sljedee programe potpora i poticaja u turizmu, a koji sudirektno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma:781. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podrujimaRepublike Hrvatske uz državnu subvenciju kamataSredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta zaseoski turizam kroz: obnovu tradicijskih kua s pripadajuim gospodarskim objektima,kušaonica, podruma

izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojeihobjekata, koji nee narušiti vrijednosti i nasljee hrvatske tradicijskearhitekture i života na selu kupnju postojeih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnihza funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekataSredstva su takoer namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje iatrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju, obnovu i ureenje športsko-rekreativnih i gospodarskihsadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješake, biciklistike staze i dr.) obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ureenje pripadajueg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizmaObrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosiod 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te poekomdo 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uzfiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje2. Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine uturistiki nerazvijenim podrujima „Baština u turizmu“Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranjerazvoja turistike ponude na podrujima na kojima turizam nije dovoljnorazvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podrujima, podrujima odposebne državne skrbi i otocima, koja imaju turistike potencijale u kulturnoj iprirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštineukljuivanjem u turistiku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodnebaštine ukljuivanjem u turistiku ponuduU 2008. godini, ukupna proraunska sredstva za ovaj Program iznosila su8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najveiiznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisua kuna, a najmanji je 20 tisuakuna).3. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvojselektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostalioblici turizma na kontinentu)Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizikim osobama.Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinanogprograma ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.4. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh"Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu saizvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnimkrovovima"79

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotels restoranom i kampProgram „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka isredstvima za subvencioniranje kamata MinistarstvaSredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjimpoduzetnicima za poticanje njihovih poetnih ulaganja u turizmu. Visinadržavne potpore izraunava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to sutroškovi poetnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema).Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15%opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5%opravdanih troškova5. Program poticanja unapreenja izrade i plasmana izvornih suvenira„Izvorni suvenir“Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanjetradicijskih i umjetnikih obrta i domae proizvodnje kroz sredstva državnepotpore male vrijednostiDodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijei iznos od100.000,00 kn.Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuivo za sufinanciranjeprojekata kojima se ostvaruje unapreenje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ureenje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladnaambalaža, promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u struni dizajn i redizajn6. Program poticanja razvoja tematskih turistikih putova „Tematski putovi“Sredstva se koriste za usmjeravanje turistike potražnje/prometa premapodrujima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno premaruralnim, brdsko-planinskim podrujima, podrujima od posebne državne skrbii unutrašnjosti otoka; za zajedniko oblikovanje i promidžba regionalnogturistikog proizvoda više mjesta, opina, gradova i županija koje povezuje istatema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajevaukljuivanjem u turistiku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podruja;za povezivanje s europskim tematskim putovimaDodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijei iznos od250.000,00 knSredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuivo za sufinanciranjeprojekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:a) projekte utemeljene na turistikoj valorizaciji kulturne, povijesne iprirodne baštine80

) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnihgospodarstava i gastronomiji ruralnih krajevac) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi7. Program poticaja ulaganjima u javnu turistiku infrastrukturu u funkcijirazvoja turizma na odreenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izradaprojektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime seomoguuje stavljanje u funkciju dodatnih turistikih sadržaja. Sredstva poovom natjeaju se odnose na: projekte ureenja postojee javne turistike infrastrukture i obogaivanjesadržaja, izgradnju javne infrastrukture koja omoguava uspostavu tematskihturistikih putova (biciklistikih, pješakih, vinskih i dr.), stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodnevrijednosti, ureenje ostale javno turistike infrastrukture.Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinanogprojekta, a najviše do 500.000,00 kuna.Sredstva su namijenjena tijelima podrune (regionalne) uprave (županije) ilokalne samouprave (gradovi, opine). Iznimno nositelji projekta mogu biti ipravne i fizike osobe, uz suglasnost jedinica podrune (regionalne) i lokalnesamouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.8. Program poticajnih mjera za poveanje konkurentnosti turistikog tržišta9. Sufinanciranje turistikih projekata kojima su odobrena sredstva izmeunarodnih fondova10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima ufunkciji razvoja turizmaOsim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva takoer pružaju potporu i poticajerazvoju ruralnog turizma, kao na primjer:Ministarstvo gospodarstva - razliiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva,kao na primjer sljedei projekti: Zadružno poduzetništvo, Jaanje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvoMinistarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvojruralnih krajeva“81

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankomza obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) iposlovnim bankama.Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticajaprojekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno- eko sela - ovim programom se odobravaju sredstva za poticanjeobnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranjaetno-eko sela i obogaivanja turistike ponude. Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Potpore turistikim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklistikih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turistike signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen narazvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesuizrade)Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticajeresornih ministarstava, takoer može koristiti sredstva meunarodnih fondova koja se uglavnomodnose na izgradnju institucija, prekograninu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskihpotencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane meunarodnihfondova, a potiu razvoj ruralnog turizma su: CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graninimpodrujima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipinih proizvoda Instrument pretpristupne pomoi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) –prekogranina suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskihpotencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitakUvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao ipoticajnim mehanizmima, mogue je zakljuiti sljedee:Snažan je raskorak izmeu postojeih mehanizama poticaja i i sredstava saktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma;Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora, a tomepridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i strunu podrškupoduzetništvu u ovom segmentu. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijeknema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa, koji bi se mogao lakšekomercijalizirati na lokalnom, ali i internacionalnom tržištu,Optimalno rješenje je da se pragamtina odgovornost za poticanje ovog programai koordinaciju svih drugih programa i poticaja, svede na razinu županije.82

5. Evaluacija kljunih interesnih subjekataU okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podruje LOT 2 (Otok Vis),Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa kljuniminteresnim subjektima u turizmu ovog podruja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekataizvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turistiki razvoj ove destinacije,kao i u cilju prepoznavanja upravljake i financijske snage / interesa kljunih interesnihsubjekata u fazi realizacije ovog projekta.Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) - opi stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnjirazvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti, a pri tome trebaotvoriti mogunost za ulazak eksternih investicija, te razvijati malo i srednje poduzetništvo.Karte na koje Vis treba igrati su povijest, kultura i tradicija, dok od kljunih problema za razvojvide u nedostatku ljudskih resursa, te neadekvatnoj opoj infrastrukturi (osobito vodoopskrba).Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ureenja grada, što predstavlja jednu od preprekaplaniranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstavaiz državnog prorauna, te ostalih fondova, meutim vlastiti financijski kapaciteti ograniavaju ihtek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih,urbanih, manjih projekata turistike infrastrukture, itd.).Turistike zajednice Vis i Komiža - bave se poticanjem, unapreivanjem i promocijom izvornihvrijednosti i turistikih proizvoda ovog prostora, kao što je propisano Zakonom o turistikimzajednicama, a financiraju se sredstvima opinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbii lanarina. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju znaajnu suradnju u radu, u smislu razvojacjelokupne turistike destinacije Vis, razvoja konkurentnih turistikih proizvoda, aktivnosti, štoupuuje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis.Hoteli - na podruju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduzea (Hoteli Vis d.d. i Modrašpilja d.d.). Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran, a vlasnici su država, FIMA i malidioniari, dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svakegodine ulažu sredstva u održavanje hotela, a potrebnih veih ulaganja u restrukturiuranje za sadanema. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja', te se saodlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka oekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija iinteresa.Muzej grada Visa - povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje uturistikoj ponudi otoka, meutim trenutno to nije sluaj. Osim inicijativa Muzeja i Franjevakogsamostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje antikog teatra, trenutnone postoje drugi napori na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednihlokacija, te njihovom valorizacijom u turizmu.Turistike/putnike agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turistikih/putnikih agencija,lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura, Srebrna Tours, Navigator, Darli & Darli,Impress Club, D&D, Nika Adventure Tours, TA Komiža, Ionis), koje organiziraju ikomercijaliziraju razliite aktivnosti na otoku (npr. smještaj, ali i ostale rekreativne aktivnostipoput rekreacije na otvorenom, obilaska uvala, ronjenja i sl.). Neke od tih agencija ve djelujukao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije, te je stoga potrebno njihovo daljnjeukljuivanje u profesionalizaciju turistikih proizvoda, aktivnosti i sadržaja otoka.83

Ugostiteljski objekti – na otoku se istie nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnihgastronomskih specijaliteta, u Komiži i Visu, odnosno u unutrašnjosti otoka, koji svojomkvalitetnom ponudom, ugodnim ambijentom i atmosferom privlae goste, iako se njihovoposlovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepuštenivlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije, uz manju podršku lokalnih TZ-ova, aprevladavajui stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletneturistike ponude otoka, te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omoguavajukomercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa.Lokalni obrtnici, udruge, zadruge - na otoku Visu posluju obrtnici - ribari, poljoprivrednici,ugostitelji, trgovci, prijevoznici, i slino. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova, i maliminicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Na Visu se ve istie nekolikoautohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib, slatki proizvodi od voa -pekmezi, džemovi, rakija od rogaa i sl., ), a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda naviškoj rivi tijekom sezone. Nadalje, na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija(Lipanovi, Ivevi, Roki, Vidovi), koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave, te plavac mali, aidentificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. Na otoku takoerpostoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža), koje se izmeu ostalog bave prešommaslina i preradom / obradom rogaa. Meutim, po mišljenju kljunih subjekata, neki odproblema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajednikog iorganiziranog plasmana proizvoda na tržište. Ipak, pozitivan i proaktivan stav pojedinaca upoljoprivredi, udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacijatradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti.Iznajmljivai privatnog smještaja - obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela, 67% ukupnihsmještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete, koji su uglavnom nedostatnerazine kvalitete. Veina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekatastanovanja otokih obitelji, dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnimdodatnim uslugama za goste. Stoga se kao jedan od kljunih konkurentskih programaunapreenje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih otokihsmještajnih kapaciteta.Kljuni stavovi, te izraženi postojei problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesenProstorni plan grada Visa, što otežava realizaciju mnogih inicijativa.Kljuni rezultati sa radionice:Gore navedeni stavovi kljunih subjekata identificirani su na individualnim razgovorimaobavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana ugradu Visu, 20. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora,kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naruitelju sakompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova kljunihsubjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navodekljuni rezultati ove radionice:1. Sudionici radionice birali su etiri turistika proizvoda po prioritetu sa predložene liste, kakobi naznaili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Vrlo je jasno da je proizvodeko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja:84

2. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije kljunihsubjekata vezano na obim rasta turizma u sljedeih 10-15 godina. Prisutni na radionici biralisu opciju koja odgovara njihovim aspiracijama:3. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzetiodgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponuenih opcija:4. Po mišljenju sudionika radionice, kljuni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije susljedei (izbor dva odgovora):5. I na kraju, kljuni projekti turistikog smještaja s kojima treba zapoeti razvoj na otoku Visu,po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu):85

866. Analiza konkurenataUsporedbe s konkurencijom openito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacijepromatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogue razvojne strategije. Podkonkurencijom se u ovom sluaju podrazumijevaju drugi slini otoci na hrvatskom Jadranu tenjihova opa i gospodarska situacija.6.1 Kriteriji izbora konkurenataKriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljedei: slina veliina (oko 90 km 2 )slina geografijaslian prometni položajBudui da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otokakoji zadovoljavaju sve navedene kriterije, napravljen je sljedei izbor otoka:Lošinj (odgovara veliinom i geografskim obilježjima)Rab (odgovara veliinom i geografskim obilježjima)Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima)Mljet (odgovara po prometnim položajem i veliinom)Iako se ovdje može rei da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu, kao štoje na primjer otok Hvar, potrebno je naglasiti da takve otoke destinacije ve poinju graditisvoj prepoznatljivi turistiki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupinegostiju bitno razliite od postojeih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome, teotoke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.6.2 Opi podaciVis se veliinom nalazi u sredini ljestvice prema veliini i broju stanovnika. Vidljiva je visokagustoa naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje prate i demografskitrendovi na ovim otocima koji su atipini za hrvatske otoke, budui da na ova dva otoka nematrenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gustounaseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.Tablica 6–1: Analiza konkurenata – opi podaciotok površina (km 2 ) stanovništvogustoanaseljenosti (st /km 2 )Mljet 100 1.111 11Rab 94 9.480 101Vis 90 3.700 41Lošinj 74 8.134 110Lastovo 41 835 20Izvor: DZS, 2008

Geografskim smještajem i gustoom naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke nasjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo, Mljet i Vis).Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i jaa turistificiranost. Meutim,rije je o turistikom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještajniže kvalitete (2 -3 *). Znaajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok RabOTOKPoložajOpisPovršinaRabOtok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad -jugoistok te se nalazi u Primorsko - goranskoj županijisjeverno od Paga i južno od Krka. Najviši vrh otoka jeKamenjak (408 metara). Sjeveroistona strana otoka jekrševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednjahrastova šuma na Mediteranu.Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mupotie i ime (Arba). Doživljava vrlo snažan razvoj zavrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno, tek u 10.stoljeu. Na otoku se nalazi više crkvi iz romanikograzdoblja koje su uz palae monih rapskihsrednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesnispomenici. Zbog specifine klime sva naseljasmještena su u zavjetrini.102 km 2slika (mapa)Dužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenih9.4804051.23987

Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok LošinjOTOKPoložajOpisPovršinaLošinjOtok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se naprometnom plovnom putu izmei Istre i Dalmacije.Fiziki je spojen s otokom Cresom što mu osiguravalakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linijeCresa s Istom i otokom Krkom). Otok se blagomklimom i vegetacijom istie meu ostalim jadranskimotocima.Otok ima imidž klimatskog ljeilišta koji datira još izAustrougarske, a poznat je i bogatom podmorju(dupini). Mali Lošinj je najvee naselje na otoku, ijadranskim ortocima uope, ije se administrativnopodruje proteže i na dio otoka Cresa. Naselje potiejoš iz antikih vremena, a na otoku se nalazi i nekolikosauvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Snažnijigospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma,trgovine i brodogradnje u 18. i 19. stoljeu.223 km²Dužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenih6.2962411574Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost, izrazito negativni demografski trendovi, težiprometni dostup (osobito Lastovo), slabija turistificiranost, ali i netaknute prirodne ljepote.Osobito se istie Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park.Sukladno tome, otoci iz ove skupine turistiku valorizaciju uglavnom doživljavaju krozproizvode specijalnih interesa i kao skrivene nautike oaze (iako gotovo nemaju registriranihnautikih kapaciteta.88

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok MljetOTOKPoložajMljetSmješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg gadijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok -zapad i dugaak 37 km s prosjenom širinom 3,2 km.Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojihnajvee Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavnatrajektna luka Polae nalazi se na sjeveru otoka, ajedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapaduotoka nalazi s i jezero s otoiem koje je proglašenonacionalnim parkom 1960. godine.slika (mapa)OpisZa razliku od veine ostalih jadranskih otoka, na Mljetuizostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji ibrojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zboginjenice da je nacionalni park, uz komercijalne turisteprivlai i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnojatrakcijskoj bazi, turistika ponuda je relativnooskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse.PovršinaDužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenihBroj zaposlenih u turizmu???100 km21.11114588Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok LastovoOTOKPoložajLastovoOtok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka.Nalazi se 13 km južno od Korule i najudaljeniji jenaseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. ULastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih sunajvei Sušac, Prežba, Mrara i skupina otokaLastovnjaci koja se nalazi na istonoj strani. GradLastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnogamfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka,a ne luci kao što je uobiajeno za otoka mjesta.Ostala vea mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar),Luica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur.slika (mapa)OpisPovršinaDužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenihBroj zaposlenih u turizmuGrad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno odnajbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja iprirodna staništa orlova i sokolova ine bogatupriordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simbolinabrojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu,njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoji kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnijeturistike komercijalizacije (nema hotela na otoku)emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup.56 m283550801489

6.3 GospodarstvoIako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još vea razlika jevidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rabs oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ijegospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104milijuna HRK godišnjeg prihoda.Tablica 6–6: Godišnji prihodGodišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRKRabLošinjVisprihod od turizmaukupan prihodLastovoMljet0 200 400 600 800 1000 1200Izvor: FINA 2008.Meutim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Visnalazi uvjerljivo na zaelju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednjiMljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.Tablica 6–7: Prihod po stanovnikuPrihod po stanovniku u 2007. u €VisMljetLastovoRabLošinj0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000Izvor: FINA 2008.Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kaojedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam.Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zakljuiti da je na90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se popostotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.6.4 TurizamU skladu sa slikom o ukupnom i turistikom prihodu, ukupni turistiki kapaciteti na Rabu iLošinju su oko desetak puta vei od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078kreveta raspolaže najveim smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.Tablica 6–8: Prihod od turizmaotok% prihoda odturizma% zaposlenihu turizmuMljetLastovoVisLošinjRab44% 61%41% 40%24% 25%24% 42%19% 36%Izvor: DZS, 2008Tablica 6–9: Turistiki kapaciteti 2007.Ukupni turistiki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)LastovoMljetVisLošinjRab0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000Izvor: DZS 2008.Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatnismještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najvei na Visu i iznosi ak 77%.Hotelski smještaj varira izmeu 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši najužnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dokregistriranih kapaciteta u segmentu nautikog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je vea na otocima u sjevernom dijeluJadrana pa Rab ima 259 turistikih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9.Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar.Sukladno turistikim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno vei broj turistikih noenjaod ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.Tablica 6–10: Turistika noenja 2007.Turistika noenja u 2007. godiniLastovoMljetVisLošinjRab0 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000Izvor: DZS 2008.Ukoliko se promatra ostvareni direktni turistiki prihod po noenju, zbog manje turistikihkapaciteta vei prihod po noenju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci sizuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turistikom noenju bliži Rabu i Lošinju negoLastovu koje skromnu koliinu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRKpo turistikom noenju.Tablica 6–11: Prihod po noenju 2007.Ostvareni prihod po turistikom noenju u HRK u 2007. godiniRabVisLošinjMljetLastovo0 100 200 300Izvor: DZS, FINA 2008.Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu poturistikom krevetu od gotovo 17 tisua HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi napretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisua HRK po krevetu. Obzirom92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5tisua HRK prihoda po krevetu.Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetuProsjeni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godiniRabVisLošinjMljetLastovo0 5.000 10.000 15.000 20.000Izvor: DZS, Fina 2008.Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjekana Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%,Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnostine odskae od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih noenja tijekom ljetnih mjeseci i jošuvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.93

7.5. ZakljuakTemeljem analize konkurencije, tj. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu slini pogeografskim obilježjima, veliini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) moguse izvesti sljedei zakljuci:Svi promatrani otoci su naseljeni još u grko ili rimsko doba. Povijesni kontekst,odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom, uvjetovala su da su otoci nasjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihovsnažniji razvoj u 18. i 19. stoljeu. U turistikom smislu, jasnije turistikopozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko ljeilište još izdoba Austrougarske).Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka nasjevernom Jadranu i onih na jugu, usprkos relativno slinim geografskimosobinama. Zadržavanje, pa ak i umjeren porast, broja stanovnika na Rabu iLošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo, ali i dovoljne ljudske resurse zasnažniju turistifikaciju.Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo jae turistificirani od onih na jugu, nousprkos tome udio turistikog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan.Dakle, razvoj turizma u opem sluaju podjednako vue i ostale gospodarskesektore s tim da jae turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo imanju nezaposlenost;Nema bitnih razlika u strukturi smještaja meu promatranim otocima. Hotelskismještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja.Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci kojauzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka.Jednako tako, veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrloskroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju, Visu i osobito Rabu.Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turistiki biznis niti na jednom odpromatranih otoka. Ipak, ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turistikomnoenju, Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Obzirom na malu koliinuizgraenih kapaciteta na ova dva otoka, što se u nešto manjoj mjeri odnosi i naVis, imaju i znaajnije prilike za dalji planski turistiki razvitak.U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima sljedee razvojne opcije u pogledu buduegturistikog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjomnekoliko veih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanjanekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijekdominantne sezonalnosti proizvoda. Ta opcija, meutim, zahtijeva vrijeme i s njimepovezanu neizvjesnost, ali je ta opcija takoer izvjesna s pozicije detektiranog interesadomaih i napose potencijalnih inozemnih investitora; Vis može ekati i ii putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav znaajniji razvojni impuls nemože dogoditi iznutra, ve samo izvana a na nain izvedbe znaajnih investicija u94

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama nalokalni socio-kulturni supstrat; Vis kao otok može pronai trei put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukobaprevesti u vlastitu prednost ali samo u sluaju izbora strategije visokih vrijednosti iprovedbe modela održivog turizma koji na efikasan nain spaja lokalne kulturne iprirodne vrijednosti s otokom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom srekreacijom na moru i u zaleu otoka koja je karakteristina za neke uzorne sluajevekoji su analizirani za potrebe ovog projekta. U tom kontekstu Vis treba maksimiratiupotrebu postojeih graevinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala ieventualno ii na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno noveinvesticijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodnospomenutim te sauvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporištajer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji nain spaja strukturu atrakcija,tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.95

7. Analiza globalnih trendova u turizmuU 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa poveanjem broja dolazaka inoenja, ali turistike zarade nisu pratile poveanje prometa. Regionalne europske analize bilježepad potražnje za Centralnom i Istonom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast udolascima, a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku odostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnimliderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje kljune trendove iz globalnihkvalitativnih trendova putovanja i turizma.Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmuGLOBALNI TRENDOVIEKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene naftePropadanje tradicionalnih industrija• Polarizacija bogatstvaDRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Poveanje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravljePRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime Ouvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijestPUTOVANJA,TURIZAM, TURISTI,DESTINACIJETEHNOLOŠKI TRENDOVI Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugodaPOLITIKO / PRAVNI TRENDOVI Turizam kao važan sektor Ouvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potrošaaKONKURENTSKI TRENDOVI Globalna on-line revolucija Utrka za veim raspoloživim dohotkom Vei broj destinacija Pojaana konkurencijaTURISTIKI TRENDOVI Skraeni glavni odmor eši krai odmori Individualne tureOn-line revolucija bookingaGlobalno stabilniji rast putovanja Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Jaa potražnja za specijalnima nišamaJaa potražnja za novim destinacijamaPovijest i izvornost su "in"Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja višihvrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govorio razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru slikuvrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budueg razvoja.96

Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija(tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natjeu okoistog dijela 'kolaa' na turistikom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se odkonkurencije na kreativan i inovativan nain;Najvei luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost,prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autentino iskustvo odreenog podruja;Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestviciosobnih potreba;Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti ikvalitete, gostima / turistima je važnija mogunost izbora od cijene koju plaaju;Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe ouvanjaokoliša, ovaj aspekt poslovanja turistikih kompanija postaje sve bitniji;ZakljuakUdaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvoekskluziviteta / izoliranosti.Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost iprostranost jer se radi o malom broju postojeih objekata u velikim prostranstvima.Grad Vis svojom povijesnom komponentom, posebno starog grada polisa Isse, grkim irimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlozanimljivu priu;Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata zakreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.97

8. SWOT analiza8.1. PristupSWOT analiza (analiza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji) odnosi se na kljune elemente kojikarakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turistike destinacije, te one elemente koji trenutnoutjeu na razvoj turizma ove destinacije.SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, koji je prilagoen za potrebe ovog Plana, tekao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) raena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovogpodruja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija,ministarstva, SDZ, itd.) obilaska destinacije razgovora sa kljunim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a ZagrebAnaliza vanjskih mogunosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podruju turistikeindustrijeZa potrebe SWOT analize turistike destinacije otoka Visa evaluirani su sljedei elementi:KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VISSNAGE I SLABOSTIPRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJAPERFORMANSE DESTINACIJEDESTINACIJSKI MARKETINGTURISTIKE USLUGE DESTINACIJELOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGEINTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVATURISTIKI RAZVOJ98

KLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VISMOGUNOSTI I PRIJETNJETRENDOVI INDUSTRIJEKONKURENTIPRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJESOCIO-KULTURNO OKRUŽENJEEKONOMSKO OKRUŽENJEOKOLIŠTEHNOLOGIJANakon identifikacije, relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi seizraunao ukupan intenzitet destinacijskih snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji.Temeljem ukupnog i prosjenog intenziteta svake komponente SWOT analize, formuliran jepoligon strategija SWOT analize destinacije Vis, koji služi kao okvir za definiranje buduihrazvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turistike destinacije.Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregledzakljunih rezultata i zakljuak kompletne analize.8.2. Ukupni rezultatiTablica 8–1: Rezultati SWOT analizeUKUPNI REZULTAT I ANALIZAKLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VISSNAGESLABOSTIBroj elemenata Segment Broj elemenata Segment8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA 8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA5 PERFORMANSE DESTINACIJE 7 PERFORMANSE DESTINACIJE4 DESTINACIJSKI MARKETING 7 DESTINACIJSKI MARKETING4 TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE 8 TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE4 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 6 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE4 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 9 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA4 TURISTIKI RAZVOJ 6 TURISTIKI RAZVOJKLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VISMOGUNOSTIPRIJETNJEBroj elemenata Segment Broj elemenata Segment9 TRENDOVI INDUSTRIJE 8 TRENDOVI INDUSTRIJE4 KONKURENTI 4 KONKURENTI5 PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE 4 PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE5 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 3 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE4 EKONOMSKO OKRUŽENJE 5 EKONOMSKO OKRUŽENJE3 OKOLIŠ 3 OKOLIŠ5 TEHNOLOGIJA 3 TEHNOLOGIJA99

UKUPNI REZULTAT I ANALIZASegment SNAGE * SLABOSTI **PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA 73 72PERFORMANSE DESTINACIJE 0 67DESTINACIJSKI MARKETING 37 66TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE 32 76LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 30 54INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 0 83TURISTIKI RAZVOJ 43 59Broj elemenata 33 51UKUPNO 215 477Prosjena ocjena 6,52 9,35Segment MOGUNOSTI * PRIJETNJE **TRENDOVI INDUSTRIJE 84 74KONKURENTI 39 35PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE 40 39SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 55 24EKONOMSKO OKRUŽENJE 36 42OKOLIŠ 30 23TEHNOLOGIJA 48 26Broj elemenata 35 30UKUPNO 332 263* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGOREKLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VISKLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VISProsjena ocjena 9,49 8,778.3 ZakljuakIzvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljedee:da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta vei od intenziteta snaga (215), što je ioekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na poetku izgradnjeprofesionalne i konkurentne turistike industrijeda je broj mogunosti u okruženju (332) vei od broja prijetnji (263), što znai datrenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastiteprednosti u razvojubez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju,razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitihslabosti, jer se inteligentan razvoj turistike destinacije ne može temeljiti samo naakcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Ovakvastrategija jasno se išitava iz 'poligona strategija' u nastavku.100

Slika 8-1: Poligon strategijaPOLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VISMOGUNOSTIMaxi - maxi strategijaSOMini-maxi strategijaWO332SNAGE215477SLABOSTI263STMaxi - mini strategijaWTMini - mini strategijaPRIJETNJE101

9. Kljune strateške prednosti i kljune strateške barijereturistikog razvoja9.1. Inicijalna pozicijaOtok Vis bogata je turistika destinacija u smislu relevantne resursne osnove iatrakcijske strukture i stoga ima mogunost za znaajan turistiki razvoj.Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sakopnom, rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnogstanovništva.Obzirom na povijesni razvoj, destinacija otoka Visa sada je na poetnoj poziciji, štojoj omoguava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv nain.Postoji zajedniki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao nainbudueg rasta otoke ekonomije. Meutim, to pretpostavlja potrebu da se definira idogovori željeni smjer turistikog razvoja od strane svih ukljuenih subjekata9.2. Kljune strateške prednosti destinacije Vis102 Izrazito atraktivan turistiki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa -atraktivnost prostora, bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnogidentiteta glavni su atributi ovog prostora, i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu zarazvoj atraktivnih turistikih proizvoda za internacionalno tržište. Atraktivan prostorje luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu, a Vis ima mogunost dainovacijama i inteligentnom politikom turistikog razvoja bira nain i model ulaskana internacionalno turistiko tržište. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se morafokusirati na novi razvoj, što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalolokalno blagostanje, a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno nasljee i uvalokalni identitet.Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obziromna potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao kljunog turistikog proizvoda,bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive), kulturnog, povijesnog (npr. Issa), itradicijsko-antropološkog (npr. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) nasljeasvakako je izuzetno bitna prednost, a koja omoguava, odnosno iziskuje intelignentnui održivu valorizaciju u turistikom smislu. Upravo se tako pruža mogunost ouvanjaovih vrijednosti, njihovo njegovanje i daljnji razvoj, te kreiranje bogatstva za lokalnuzajednicu.Pozicija / prilike poetnika - kao što su prethodne analize pokazale, drugi hrvatskiotoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podruju, što iz prethodnonavedenih razloga nije bio sluaj sa Visom. Ipak, upravo ova pozicija poetka Visudaje mogunost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podruja regije, te daoblikuje vlastite konkurentne i održive modele budueg turistikog razvoja.

9.3. Kljune strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turistikog razvoja za nadolazee razdoblje -obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka, Vis se sada nalazi u situaciji gdjenema potrebne materijalne, upravljake, ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranjejasnih smjernica budueg razvoja i njegovo upravljanje.Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva - dugogodišnja izoliranost otokarezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka, što ima za posljedicukontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Jedna od kljunih barijera daljnjegrazvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku, a koji su preduvjet zaizgradnju konkurentske turistike destinacije.Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turistikih proizvoda - kljuniproizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnjakoncentrira u dva urbana centra - Vis i Komižu. Proizvod gastronomije i poetneinicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku, meutim, za njihov profesionalnirazvoj potrebno je profesionalno planiranje, oblikovanje i komercijalizaciju. Prematome, još uvijek ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turistiki proizvodidestinacije.Nedostatak turistike infrastrukture - obzirom na nedostatak znaajnijegturistikog razvoja otoka do danas, Vis se kao turistika destinacija danas suoava sanedostacima turistike infrastrukture koja bi poduprla njegov turistiki razvoj. Ipak,postoje manje inicijative za razvojem turistike infrastrukture (šetnice, vinski putevi, isl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turistike zajednice do sada nisu imalekapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turistikog lancavrijednosti.Neadekvatna opa infrastruktura - daljnji turistiki razvoj pretpostavlja višu razinuope infrastrukture. Otok Vis suoen je sa problemima nedostatne i neadekvatne opeinfrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turistikih kapaciteta, a tose osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba znaajnim ulaganjima javnogsektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omoguiti daljnji razvoj cijeledestinacije.103

10.Analiza oglednih primjera u praksiPri izradi razvojnog plana odreene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okvirukojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja uparalelu s destinacijama koje su ve razvile slian model rasta i strategiju razvoja. Te sedestinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanudestinaciju. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/iliprimijeniti na ciljanu destinaciju, ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategijaturistike ponude te da bi se definirali kljuni faktori uspjeha.Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranojrazvojnoj logici otoka Visa, u razmatranje su se uzele tri destinacije:SardinijaElbaFaial (Azorsko otoje)Iako u razliitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnihresursa i integracije nacionalnih obiaja i autohtone proizvodnje.Prema tome, kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljedei:Otoke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obiaja, uglavnomsmještene u Sredozemlju (zbog sline klime, europskog tržišta, trendova turista)Ouvane i bogate prirodne osnove, te kulturne baštineRazvijene kulture agro/ruralnog/eko turizmaRaznovrsna ponuda tijekom cijele godineDiferencirani proizvodiIako otok Faial u Azorskom otoju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju, uzetje u obzir u ovoj analizi, jer administrativno pripada Portugalu, te je pod jakim utjecajemMediteranske kulture, a resursna i atrakcijska osnova, na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma,vrlo je slina onoj otoka Visa.ZakljuakOd tri odabrane destinacije, jedino Sardinija prostorno i demografski uvelikonadmašuje brojke otoka Visa, no ona je vrlo dobar primjer poetaka razvoja ruralnogturistikog proizvoda u unutrašnjosti otoka, uz ve razvijen proizvod sunca i mora naobali.Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu, koja uz turizam iniveliki postotak gospodarske proizvodnje. U svim destinacijama razvijena jeproizvodnja groža i vina, maslina te žitarica. Kako se radi o otokim destinacijamasve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova, koja je do danas ostala vrlo razvijena.104

Kljune ruralne turistike proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja:agroturizmi, ruralne kue za odmor, smještaj na farmama; gastronomija krozrestorane i gostionice, kulturu obilazak malih gradia sa svojim muzejima, utvrdama ireligioznim objektima; te aktivnostima u prirodiKljuni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranjukompletnog turistikog lanca vrijednosti. Elementi ponude meusobno su povezani iintegrirani u zajednike aktivnosti cjelokupne turistike ponude.Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandomkoji je temeljen na povijesnim elementima, te kljunim identitetskim vrijednostimaodreenog mjesta ili grada.Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristinuponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja.Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom iodrživim razvojem otoka. Tako, npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju „GreenSardinia“ koja prati ekološki odnos turistikih subjekata prema prirodi. Elba se vežesvojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološkadestinacija. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi', teizborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još jaenaglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt ouvanosti otoja.Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu, otoja Elbe iFaiala, odraena je u sklopu šire integralne cjeline. Elba je tako prikazana u sklopuToskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka, a Faial u sklopu Azorskog otoja sa ostalihosam otoka. Na ovaj nain destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike nitijake, imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište.Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijeledestinacije.Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako sesmještaj postepeno razvija iz postojeih ruralnih domainstava koji veinom nudehranu i pie. Vis je na isti nain prvo krenuo sa gastronomski usmjerenimdomainstvima, a vrlo realno za oekivati u skoroj budunosti je nadopunagastronomije sa smještajem.Zanimljiv primjer je Bioelba, ruralni kamp sa smještajem. Ovaj je agroturizam sasmještajem u objektima, ali i šatorima na mjestima za kampiranje, koji se nalaze napodruju od tri hektaraOstali analizirani primjeri prikazuju da je pri preureenju starih i oronulih objekatanajbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine, kao i autohtonihmaterijala. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine,jednaku pažnju posvetio komforu, kroz opremljenost spavaih soba, ureenostkuhinje, kupaone, a veina objekata takoer nudi bazen.105

Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovopozicioniranje na tržištu. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnogturizma, aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim nainom života dokje obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta, a sve manje na proizvod sunca i mora.Autohtona kuhinja, lokalni folklor i obiaji te proizvodnja domaih proizvoda snažni su atributidestinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razraeni elementi oglednih primjera destinacija.106

11.Strateški kontekstRacionalna slika budunosti jedne turistike destinacije, to jest njena turistika vizija mora bitiizvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije kljunih odrednica na kojimadestinacija gradi svoju budunost.Vis, sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na poetku svojeg ozbiljnogturistikog i ukupnog razvoja i koja stoga mora nai zadovoljavajue odgovore na izazoveglobalizacije. To znai da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije, odnosnosuglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budua vizija mora oslanjati.Strateška uporišta otoka Visa su:• Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazovlokalnim politikim elitama i Hrvatskoj u cjelini)Razvoj turizma i aplikacija razliitih turistikih koncepata na Visu je stagnirala zbognekoliko razloga - prvo, otok je bio izoliran za turiste, pa prema tome i za bilo kakavturistiki razvoj, do poetka 1990-ih, a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Kaoposljedica, lokalni ekonomski razvoj je stagnirao, što je još više utjecalo na emigracijulokalnog stanovništva. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ogranienjem zabilo kakav znaajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslijeenavlasnika struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je vee transakcije biznisa nekretnina.Nadalje, s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana, znaajno ogranienjerazvoju predstavljao je dostup i opa infrastruktura.Stoga se može rei da je Vis danas na poziciji poetka izgradnje turistikog lancavrijednosti, gdje ima privilegiju i prednost poetnika, a sa snažnim pretpostavkama imamogunost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere nain i konceptulaska u ozbiljnu turistiku trku. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakseuspješnih turistikih destinacija kako bi iskoristio mogunost kreativnog kopiranja iinovacija.• Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske proceseVis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turistikog razvoja, što je rezultiralonedostatkom materijalnih, upravljakih, ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvorinjegova konkurentna pozicija na turistikom tržištu. Nadalje, Vis nema konkurentneturistike proizvode za domae, europsko i globalno turistiko tržište, koje se neprestanomijenja, a openita neefikasnost njegovog turistikog sektora ukazuje na nedostatak jasnevizije njegovog budueg turistikog razvoja, kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata dase dogovore, usmjere i upravljaju buduim razvojem.Opi se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politike elite,zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Visprolazi fazu konsolidacije, napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem, regulacijeupotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezanoje na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku - koja je razinainternih razvojnih aspiracija, i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igraa.Slijedee se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa buduem turistikom razvoju -107

108na koji nain Vis može isporuiti turistiki proizvod visoke vrijednosti, odnosno, u kojoj semjeri kljuni subjekti slažu sa tim pristupom.Nadalje, manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potrebanpomak u turistikom razvoju, što znai da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti,educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. Globalizacija zahtjeva prilagoenosttrendovima u turizmu, a oni ukljuuju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu,jedinstvenost ponude i educiranost osoblja - za ispunjenje tih zahtjeva potrebno jeuvoenje educirane radne snage, kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija.• Jadranski stopoverOtok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omoguava da svojiminovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. To znai da prije svega otokVis mora predstavljati glavnu toku nautike na Jadranu, i to kao:izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obaleItalije;ulazna stanica u Jadran za meunarodne linije;odmorište za slobodne jedriliare;stanka za manje krstarice;bazna luka za regate.Na ovaj nain, otvara se mogunost za dodatne projekte u sklopu tematike nautikogturizma: luke i marine, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, komplementarne sportskeaktivnosti, odmorišni sadržaji, centri za kupovinu, regate, dogaaji i sl.Nadalje, definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a, otok se pozicionira u meunarodnevode i nautike karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novcai poveanje prihoda otoka.• Povijesno naslijeena urbana koncentracijaAtraktivnost prostora, bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temeljidentiteta, glavni su atributi ovog prostora. Meutim, postoji izražena potreba zarevitalizacijom lokalnog gospodarstva, a sve to uslijed promjena koje se nameu podutjecajem globalnih trendova. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vissuoava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva iokree se turizmu. S time u vezi, a uzimajui u obzir prostor otoka, te njegovu vrijednosnu,gospodarsku i urbanu strukturu, jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Visi Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susree.Naime, ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo, poljoprivredu iindustriju, a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Današnja potreba zapromjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbuKomiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva, a time i ulaz naturistiko tržište.Urbana dualnost otoka Visa, koju reprezentiraju Vis i Komiža, temelj je oekivaneturistike iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temikulturno-povijesnog otokog mjesta Visa), koja uz inteligentnu turistiku interpretaciju

unutrašnjosti otoka, ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turistikog lancavrijednosti otoka.• Nužnost organskog rasta, a s obzirom na ouvanje i unapreenje prirodnih i kulturnihatraktivnosti otoka, te kao pregovaraka platforma sa vanjskim igraima /investitorimaJedan od moguih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokihvrijednosti, što uvjetuje potpuno prihvaanje modernih principa održivog razvoja turizma;pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomijarazmjera, te se prihvaaju više razine cijena i zauzetosti; kreiranje mogunosti za globalnukomercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvenestrukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Ovakav model razvojadalje uvjetuje organski rast turistikog razvoja, a po principima održivosti integrira, uva iunaprjeuje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. Na taj se naintakoer kreira pregovaraka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora, a u istovrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku.Dakle, jasno je da postoji zajedniki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvatikao nain budueg rasta otoke ekonomije. Meutim, to pretpostavlja potrebu da sedefinira i dogovori željeni smjer turistikog razvoja od strane svih ukljuenih subjekata –lokalne zajednice, lokalne vlasti, i privatnog sektora, što do sada nije bio uspješan proces.109

12.Vizija i pozicioniranje12.1 VizijaVizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistikom svijetu su jedinstvenokompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistikom tržištu, na promjene uuzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija /regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budue tržište, te zajedno sapozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduimtržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziki, ali i emocionalni aspektidestinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaeni od lokalne zajednice kako birazvoj bio uspješan, odnosno prihvaen od strane turistikog tržišta.S druge strane, vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjimakoji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije,gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi kljuni pravci razvoja.U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika budunosti ima za zadatak kreirati pozitivnusinergiju izmeu lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistikih proizvoda) te globalnih pravilaigre turistike industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnimsubjektima, marketing itd.) ime ovo podruje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekatadobivaju smjernice unaprjeenja života i održivog turistikog razvoja. U razgovorima i nainteraktivnoj radionici sa kljunim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije,razmatrana su dva prijedloga turistike vizije razvoja otoka Visa:Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija otoana)Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to inirestrukturiranjem prostora i inovativnom turistikom ponudom visoke vrijednosti, imenaglašava identitet te prirodne i socio-kulturne znaajke otoka.Vis je otok skrovište, koji svoju autentinost i ekskluzivnost gradi na održivim principimarazvoja.Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturiraunutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.Turistiki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji jeutkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo,maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu kljunih simbola ovih vrijednosti kaošto su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.110

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor nainternacionalnoj razini.Svoju turistiku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja, raspodjeljenog u tri- etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama.Uz ponudu netaknutih prirodnih, kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis jedestinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost.Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabranavizija od strane lokalnih kljunih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1,a 37% za Viziju 2).12.2 Kljune fascinacijeDa bi pronašla ishodišnu toku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika odestinaciji u svijesti buduih potrošaa, destinacija otoka Visa najprije treba definirati kljunefascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugorone izgradnje imidža, a takoer trebajuimati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.Turistike fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoronih jedinstvenihprodajnih prijedloga koje zajednika turistika politika destinacije mora prihvatiti i isporuititržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa kljunimsubjektima na ovom prostoru, naš je prijedlog kljunih turistikih fascinacija otoka Visadefiniran i grafiki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora111

TRADICIJA I ŽIVOT OTOKAIDILA NETAKNUTOG OTOKAPOVIJEST I KULTURAVATRENI DOŽIVLJAJ MORA12.3 PozicioniranjeDestinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojimkljunim znaajkama i karakteristikama ini turistiki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinskažupanija), te je stoga turistiko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati ioblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turistikog klastera Srednje Dalmacije.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podruja Splitsko-dalmatinske županije, definirano jeGlavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otokskrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utoište imjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turistikog lanca visokevrijednosti.U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podruje Visa, naš prijedlog konkurentskogtržišnog pozicioniranja turistike destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta,definirane vizije, internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja, te utvrenih kljunihfascinacija.112

Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnihatrakcija, te tradiciji i identitetu destinacije, što omoguava integraciju ovihelemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva, proizvode i aktivnosti.Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je:Vis je otok skrovište koji nudi sljedea kljuna iskustva:Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvalaMjesto susreta, aktivnosti i dogaanja u Visu i KomižiUzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicijeTradicionalnog otokog životaPovijesti i kulture otokaTemeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga), otok Vis dakledefinira i konkurentski oblikuje šest kljunih iskustava, koja postaju osnovom njegovadugoronog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim rijeima, otok Vis sebepozicionira u svijest globalnog turistikog tržišta izgradnjom turistike ponude koja ili izvedenaili nadogradnja prethodnih kljunih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najveem dijeluisporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog ijavnog karaktera, a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana.113

13. Iskustveno strukturiranje i turistiki proizvodi13.1 Iskustveno strukturiranjeOsim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja takoer služikao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'pretau'iskustva koja e Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalnooblikovanim konkurentnim proizvodima.Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podruja, zatim temeljemrezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa kljunim subjektima, naš prijedlogiskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi:Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka VisaUrbani centriViško poljeViški platoObalni pojasBiševo11411. Urbani centri (Vis i Komiža) – kreu u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije ipreuzimaju ulogu dva otoka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turistikogiskustva otoka i morskog areala ove destinacije12. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu13. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i timenudi eko / ruralno iskustvo života na otoku14. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljajekskluzivnosti i mira15. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utoište za ljubitelje prirode ivizitacijski punkt zaštienih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)

13.2 Turistiki proizvodiRazvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turistikim tržištima, a takoer seoslanjati na temeljnu strukturu atrakcija, te na prijedlogu pozicioniranja, a mora odgovaratiiskustvenom strukturiranju destinacije.Globalna turistika industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija(klastera) koje konkuriraju u razliitim poslovnim turistikim sektorima, a konani cilj svakedestinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu.Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turistike potražnje, a za svaku kategoriju postojiposebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Na svakom odtih tržišta odvija se specifian odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomenaturistikog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve bržešire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. Stoga, svako tržišteili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifinu dugoronu atraktivnost, vlastita tržišnapravila igre, kljune faktore uspjeha, informatiku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe,te posebno nain distribucije i prodaje proizvoda.S time u vezi, destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definiratiproizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/domae tržište.U tom kontekstu, prijedlog turistikih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, zaVisa i Biševo temelji se na:- Odmoru i opuštanju uz more- Nautikom turizmu- Ruralnom turizmu- Specijalnim interesima115

ODMOR I OPUŠTANJE UZ MOREOdmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i noenja jedan odnajveih sektora turizma. U zadnja dva desetljea, rast ovog proizvodaje manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on e još dugi periodbiti vodei sektor. Na primjer, u 2005. godini zabilježeno je 80 mil.meunarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstuodmora. Prosjena potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U sluajudestinacije Vis, uz ovaj proizvod veu se i razliite odmorišnorekreacijskeaktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetnesezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti(pješaenje i sl.) ine dodatnu turistiku ponudu u i izvan ljetnogperioda. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idilinomambijentu, uspješno integrirajui tradiciju i život ruralnog prostora sainovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga zasve goste.Segmenti proizvodaOdmor u hotelima i slinim objektima; Odmor u privatnim smještajnimobjektima; Odmor u kampovima uz more.AktivnostiKupanje, sunanje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Dogaaji izabava; Pješaenje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje.Turistika infrastruktura i atrakcijeKupališta / ureene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža);Ronilaki klub sa trgovinom opreme (Komiža); Revitalizacija rive /promenade u Visu i Komiži; Pješako-biciklistike rute otoka Visa;Gastronomija; Obilazak interpretacijskih centara otoka; Ture otoka, itd.Smještajni kapacitetiRevitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa, Hotel Tamaris, HotelBiševo); Boutique hoteli u Komiži i Visu; Unaprijeeni privatnismještajni kapaciteti.116

NAUTIKAGlobalni proizvod nautikog turizma ima visoki trend rasta. Razlog tomeje sve vei opi interes i potražnja za novim destinacijama i novimoblicima odmora, a vezano na ovaj proizvod, reflektira se u poveanjubroja charter kompanija, kao i tour operatora koji osim tradicionalnihodmora nude i proizvod nautikog turizma.Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nautikog turizma, Vistreba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanacvrijednosti ovog proizvoda, od infrastrukture do ponude razliitihaktivnosti za nautiare.Globalni trendovi nautikog turizma takoer ukljuuju integracijusmještajnih objekata i marina, te ukazuju na sve vei interes lokalnihzajednica za ulaganjem u razvoj novih marina, ili restrukturiranje /konverziju postojeih kapaciteta.Glavni klijenti nautikog turizma su brani parovi bez djece, grupeprijatelja i individualni gosti, koji žele uživati u ljepotama prirode,gastronomiji i druženju. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije injenih atrakcija, aktivnosti specijalnih interesa, itd.).Segmenti proizvodaCharter; Individualni plov; Cruising; Jedrenje.AktivnostiNajam brodova; Škola jedrenja; Organizirani izleti brodovima;Organiziranje regate; Aktivnosti i rekreacija na vodi; Gastronomija.Turistika infrastruktura i atrakcijeMarina sa oko 200 vezova (sa prikljucima za vodu, struju, telefon,bežini internet, TV i radio signali, alarmni sistem, itd); Yacht club;Charter usluge; Parkiralište / garaža; Marina restoran, lounge bar i ostaliobjekti hrane i pia; Komercijalno - trgovaki prostori; Kompletna uslugaza nautiare (praonica rublja, sanitarije, usluge dostave namirnica i sl.)Smještajni kapacitetiSvi smještajni kapaciteti otoka Visa117

RURALNI TURIZAMRuralni turizam podrazumijeva i ukljuuje spektar aktivnosti, usluga idodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnimpodrujima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentiratradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, teje poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnimzajednicama, po principima održivog razvoja i ouvanja prirodnih resursa.Danas su u Europi izrazito poznate turistike ruralne marke Francuske(Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo).2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu,odnosno oko 7% ukupnih meunarodnih putovanja. Prosjena potrošnjapo putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno.Prosjeni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 -4%.Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, tezajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.Segmenti proizvodaRuralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.AktivnostiDoživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije;Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjetelokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama.Turistika infrastruktura i atrakcijePješako-biciklistike staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina imaslinovog ulja; Tipine viške konobe; Interpretacija tradicionalnogviškog agrikulturnog života; Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane;Berbe maslina i groža; Lokalne vinske sveanosti; Osmatranice (ptice idruga divlja); Vidikovci; itd.Smještajni kapacitetiRuralni resort; Ruralni bed & breakfast; Ruralni obiteljski hotel; Ruralnakua za odmor; Boutique hoteli u Visu i Komiži.118

SPECIJALNI INTERESIProizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavljaaktivnosti koje se dogaaju u prirodnom, neobinom, egzotinom, udaljenomili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja uaktivnostima od strane turista, a naješe se odvija na otvorenom prostoru,dok korisnici oekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbuenja, ili, sdruge strane, mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti.Proizvod specijalnih interesa obino se dijeli na grube i blage aktivnosti.Proizvodi specijalnih interesa veinom se vežu za odreenu sezonu, ali sobzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekomcijele godine.Ovaj proizvod obino predstavlja trei odmor u godini, ili dodatnu aktivnosttijekom glavnog odmora.Segmenti proizvodaGrube aktivnosti; Blage aktivnosti.AktivnostiPješaenje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uzmaslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi;Ronjenje; jedrenje.Turistika infrastruktura i atrakcijePješake staze, Biciklistike staze, Poligon za brdski biciklizam; Centar zasportove na vodi; Ronjenje; Zmajarenje; Island hopping hub (centar zaobilazak otoka); Ribarska luka sa turistikim programom ribarenja; itd.Smještajni kapacitetiSmještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Issa;Hotel Tamaris; Hotel Biševo; Ostali smještajni kapaciteti na podruju otoka.119

14.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapacitetaPored vizije budueg turistikog razvoja i izbora proizvoda, turistiki razvojni planpodrazumijeva i kvantifikaciju budueg razvoja, odnosno koliine buduih smještajnihkapaciteta koja mora ispunjavati sljedee kriterije:- U skladu je s mogunostima i ogranienjima prostora;- Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turistikimtržištima potražnje i turistikim proizvodima koje destinacija nudi;- Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi rauna i o odabranoj viziji turistikog razvojakao i karakteru turistikih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao kljuni imperativbudueg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta nadugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koliine smještajnih kapaciteta kao bitne odredniceturizma destinacije.Kao polazna toka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podrujaprojekta, odnosno zone koje su tom regulativom predviene za turistiku namjenu s naznaenimmaksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina,odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru samaksimalnim smještajnim kapacitetima predvienih prostornim planom:1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju;2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornim planom;3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornim planom;4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornimplanom.Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rangafiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrstesmještaja, on nužno mora raditi s veom godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako jepretpostavljeno u izraunu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnjazauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podruju znatno manja - 17,1%, tako ipretpostavljena ukupna zauzetost raste s koliinom novog smještaja koji e se izgraditi, buduida e on podizati ukupnu zauzetost.Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljedeiparametri:- turistiki promet (dolasci i noenja);- zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne raunajuiprateu industriju, npr. proizvodnju hrane);- turistiki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po etvornom metru te noenja /dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.Dodatno su analizirani i indikatori u sluaju pretpostavke udvostruenja stalnog stanovništva napredmetnom prostoru projekta.120

Tablica 14–1: Scenariji rasta2007SCENARIJ 12020. BEZPROMJENESCENARIJ 22020.REALIZIRANO25% PP-ASCENARIJ 32020.REALIZIRANO50% PP-ASCENARIJ 42020.REALIZIRANO100% PP-Astanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637površina u km 2 90 90 90 90 90smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600noenja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792noenja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%noenja - CAGR 3,2% 7,8% 11,5% 16,2%kreveta po etvornom kilometru 34 34 48 62 89dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64noenja po stanovniku 53 77 130 195 321hot. noenja po stanovniku 21 28 100 123 216tur. prihod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000tur. prihod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000tur. prihod po noenju (direktni) 18 50 70 85 100udvostruenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4dolazaka po stanovniku 8 11 19 32noenja po stanovniku 39 65 97 161hot. noenja po stanovniku 14 50 62 108Unutar situacijske analize, ustanovljeno je da postojea prostorno planska regulativa otokaVisa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i slinim objektima. Trenutnikapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i slinim objektima. Uz njih, nalazi se i oko2.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja, velikom veinom u privatnom smještaju.Scenariji razvoja 2, 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turistikih naselja pratiti irazvoj drugih vrsta smještaja, no one nee biti privatni smještaj niže kvalitete, nego vrstesmještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizijerazvoja otoka Visa, a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma:- Agroturizmi- Ruralne kue- Ruralni obiteljski hoteli- Ruralni Bed&Breakfast- Ruralni resorti (eko-etno sela).Pored njih, oekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela, ne samo u ruralnom dijelu otoka. Onimogu nastati kao novi objekti, ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja kojisu na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.121

Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti irazvoj ostalih, gore nabrojanih, vrsta smještaja.Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novograzvoja initi vei hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage,ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez veih problema iliogranienja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta:Relativno visok broja noenja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad;Stanje osnovne infrastrukture, a prvenstveno opskrbe pitkom vodom, ve je sadaproblematino u vremenu najvee sezone. Iz tog je razloga dugorono rješavanjeinfrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja.Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (noenja i dolazakapo stanovniku) na razini turistiki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-Vrsar-Pore). Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad unajprometnijim mjesecima. Budua turistika industrija Visa se može dijelom osloniti i naovo rješenje, no obzirom da je cilj i vizija budueg razvoja turizma otoka Visa biti visokovrijedna destinacija, što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turistike industrije kako biopravdala visoke investicije, sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnogstanovništva, odnosno stalne radne snage, mora poveati za 10 – 20%. Ve se u ovom sluajubroj noenja na godišnjoj razini poveava po prosjenoj stopi od 11,5% što je vrlo visokgodišnji porast.Ispunjavanje punih kapaciteta predvienih prostornim planom znai ukupan kapacitet od8.000 kreveta na otoku Visu. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj, kojisu mjerljive veliine, ali znatno guše naseljenosti. Takoer, kvaliteta i iskorištenostsmještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizijebudueg razvoja otoka Visa. Ipak, ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevajuviše od milijun noenja godišnje, što je preko 300 noenja po stanovniku i znatno iznad svihrelevantnih uzornih praksi, osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna strukturastanovništva otoka Visa. Dakle, pored imperativa:- Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan nain;- Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka;Ovaj scenarij nužno ukljuuje i znatnije poveanje broja stanovnika na otoku od minimalno50%. Ipak, obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno poveanje sadašnjegstanovništva zbog male baze znai oko 1.800 novih stanovnika, ono nije nemogue u širojvremenskoj perspektivi.Zakljuak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turistikih kapaciteta na razini 25%PP-a, a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%.Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turistikih kapaciteta je, kao i u sluajuDubrovakog primorja i Pelješca, problematino zbog malog broja stanovnika, no iizvodljivije zbog nešto manjeg podruja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja iveliine podruja za turistiki razvoj. Ipak, bez poveanja broja stanovnika od minimalno50% nije mogue 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji buduegturistikog razvoja.122

15.Konkurentnost i investicijePlaniranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije,pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljune aktivnosti, odnosno projekte kojipostavljenu strategiju realiziraju.U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljunim subjektima, rezultata sa radionice,obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuni projekti koji e graditi konkurentskupoziciju ove destinacije na turistikom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine:Projekti konkurentnostiProjekti smještajnih kapacitetaProjekti turistike infrastrukture i atrakcijaProjekti edukacije i upravljanjaTijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu, a s obzirom dasu neke od tih inicijativa ve u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata veapliciralo za razliite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije,iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. Identificiranipotencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi:Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijativePotencijalne atrakcije / inicijative otoka VisaPotencijalne atrakcije / inicijativeMjestoKušaonica maslinovog uljaPrezentacijski vrt - eko poljoprivredaStara težaka kua - izložbe imanifestacijeEko vinarijaRuralna cijelinaEko centarPodhumljePodšpiljeVis i DragodidPlisko poljeOkljunaKomižaUz ove identificirane projekte, svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalimproizvodnim granama, kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba(poljoprivredni obrt Brojne), te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – OkusiteHrvatsku) u Podšpilju.123

Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještajaPotencijalni projekti / inicijative smještaja otoka VisaPotencijalni projektiLokacija, InvestitorLokacija iznad uvale StoncaMaslinik sa smještajnim objektomMarina i hotelKonverzija osnovne škole u hotelVinski podrum sa smještajemKonverzija vojnog objekta (450kljueva)Hotel Issa (potrebna konverzija)Hotel Tamaris (potrebna konverzija)Hotel Biševo (potrebna konverzija)Seosko domainstvo Roki'sEtno selo (postojee)eška Vila (mogua konverzija)Slovensko odmaralište, bungalovi(potrebna konverzija)Vila Paula (konverzija u hotel)Eko etno seloGrad Vis, privatni investitorBorova njiva, privatni investitorLokacija Rogai, privatniinvestitoriznad rive u Visu, straniinvestitorDraevo polje, strani investitorLokacija BarjaciVisVisKomižaPlisko polje, privatni investitorTaležVis, državnoMilna, državnoVis, strani investitorOkljuna15.1 Projekti konkurentnostiKonkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjekspecifinog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima krozisti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata.Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi sedugorono održala profitabilnost, kontinuirano se prilagoavajui prijetnjama konkurenata ipotrebama klijenata, te takoer mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanjaprofitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem nalokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turistika destinacija je konkurentna kada124

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu naostale destinacije.Odabir kljunih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhvaa podruje LOT-2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje podrujaaktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji nain povezani s turistikim sektorom (ili mogupotencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovarajue pretpostavke kaokonkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turistikih aktivnosti, proizvoda i iskustava.Slika 15-1: Dijamant konkurentnostiTuristike kompanijei dobavljaiFaktori proizvodnjeOTOK VISUvjeti potražnjeSektor podrškeElementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti:Turistike kompanije i dobavljai: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta,normi i zakona, razinu kompetencija izmeu tvrtki, udruživanje, i slino.Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju,razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turistiki imidž podruja, islino.Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgovaki sadržaji, putnikeagencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pia, atrakcije kao štosu tematski parkovi i slino.Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke ifinancijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd.Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podruje LOT-2 identificirane su kljunesnage i slabosti u svakom od njih:125

SnageDobar odnos 'vrijednosti za novac' upostojeim smještajnim kapacitetimaNiska razina ulaznih barijeraVelike mogunosti za razvoj turistikihkompanijaTuristike kompanije i dobavljaiSlabosti Nedostatak diversificirane ponudesmještajnih kapaciteta (hoteli, boutiquehoteli, privatni smještaj, ruralni smještajnikapaciteti itd.) Niska razina suradnje turistikihkompanija Nedostatak udruživanja u okvirusmještajnih kapacitetaNedostatak oznaka kvalitete i standardakvaliteteNedostatak strateških smjernica za razvojturistikih kompanijaSnagePostoji manji broj promotivnih materijalasa informacijama o destinacijiGosti cijene ljepotu prirode, te lokalnutradiciju i tipine proizvode Potencijal za privlaenjeminternacionalnih turistaMala izgraenost otokaUvjeti potražnjeSlabostiNedostatak dodatne turistike ponude,sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije turistikihproizvoda, aktivnosti i uslugaDestinacija je nepoznata internacionalnimpotencijalnim gostimaVisoka sezonalnost126SnageLokalna tradicija kao kljuna fascinacijaotoka i snažan budui turistiki proizvod Proizvodnja tradicionalnihpoljoprivrednih proizvoda kao atributotoka i snažan budui turistiki proizvodDobar odnos 'vrijednosti za novac' ukapacitetima hrane i pia Prisutnost malog broja kvalitetnihspecijaliziranih objekata hrane i pia(seoska domainstva u unutrašnjosti,konobe u Visu i Komiži)Sektor podrškeSlabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnomponudom lokalnih specijalitetaNedostatak interpretacijskih centara zaposjetitelje Nedostatak komplementarne ponude(barovi, noni klubovi, i slino) Nedostatak destinacijske menadžmentorganizacije Nedostatak agencija koje prodajudestinaciju na turistikom tržištu

Faktori proizvodnjeAerodrom u SplituSnageVisoka razina osobne sigurnosti i srednjarazina komercijalne sigurnostiPlanovi poboljšanja ope infrastrukture utijeku Postojanje sustava kreditiranja isubvencija za razvoj poljoprivrede i s timepovezanih sektora turizmaLijep i ouvani prirodni okolišSlabostiNedostatak kvalitetne ope infrastrukture(osobito vodoopskrba)Problem pretežito starijeg stanovništvaNedostatna valorizacija prirodnih resursau turistikom smislu Niska razina svijesti lokalnogstanovništva o turizmu (osobito uunutrašnjosti otoka)Nedostatak turistike infrastrukture Nedostatna financijska pomo /subvencije za razvoj turizma Nedostatak sustava turistikogoznaavanjaNedostatak sustava financiranja turistikepromocije i komercijalizacije od stranejavnog sektoraObzirom na navedene kljune snage i slabosti podruja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamantakonkurentnosti, naš prijedlog kljunih projekata konkurentnosti je kako slijedi:Tablica 15–3: Kljuni projekti konkurentnostiPROJEKTKONKURENTNOSTI1 Specijalizacijegastronomske ponudeOPISMnoge destinacije na turistikom tržištu natjeu se da bi ponudile štoraznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalnagastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljajadestinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaakroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina, teorganski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Komiža i Vis suve zapoeli svojevrsnu specijalizaciju, meutim nužno je u oba Gradaomoguiti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u ciljustvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebnepoluge dovoenja turistikog tržišta na otok.Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti sjedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i piaotoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracijarestoranskih sadržaja u oba grada.127

2 Razvoj komplementarneponude3 Turistiki informativnisustav4 Integrirani sustavturistikog oznaavanja5 Program opremanja malihplaža u uvalamaKomplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena - naprimjer, iako ima lokalnih proizvoda (vino, riba, limun, mandarine, roga,jastog, škampi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu ukljuiti uturistiku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvoaa kojisvoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima.Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu, zbogaspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time ipodizanje turistike atraktivnosti otoka, ovu ve zapoetu inicijativu valjaposebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bise potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog nakarakteristinim lokalnim proizvodima.Turistike informacije kao što su brošure, internet stranica, razglednice,posteri, mape, vodii itd. su predstavnici imidža svake destinacije.Prema tome, adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike isadržaj u svakom o tih materijala, a u skladu sa odgovarajuimpozicioniranjem destinacije. Turistiki informativni sustavi imaju sveveu važnost u privlaenju turista i posjetitelja u destinaciju. Destinacijese fokusiraju na informativne sadržaje, materijale i alate kao što jeInternet, kako bi se kreirale odgovarajue informacije za specifinesegmente tržišta. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potrošai svesofisticiraniji traže specifine informacije koje su povezane sa njihovimmotivima i razlozima putovanja u destinaciju.Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže usmislu zajednikih promotivnih materijala i turistikih informacijaopenito. Dakle, važno je da destinacije Vis i Komiža zajedniki kreirajuinformativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu, integriranudestinaciju.Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igrai u turizmu,lokalne turistike agencije kao i sadašnja dva turistika ureda.Sustav turistikog oznaavanja kritian je u razvoju turizma, jer osim štopruža informacije o turistikim atrakcijama, resursima, uslugama,tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijevapovjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti,dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turistikogoznaavanja, koji ukljuuje glavne gradske centre, resurse, atrakcije ituristike usluge (hrana i pie, smještaj, kupovina, itd.).Sustav tur. oznaavanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnimkarakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabirmaterijala, boja i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). Iako je vepostavljen bazini sustav oznaavanja na otoku koji upuuje naorijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka, cjelovitisustav turistikog oznaavanja tek se treba izgraditi na otoku Visu.Ovo je javni projekt.Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekolikotisua kupaa a koje se koriste bez ikakve infrastrukture, opreme ikontrole. To je potencijal koji predstavlja relativno znaajan biznis, i kaotakav pretpostavlja poseban program opremanja.128

Odabrane lokacije malih plaža, ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis /Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju,kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) staviona visoku razinu kvalitete i doživljaja.Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama,korištenjem prirodnih materijala koji ne utjeu na vizualni doživljajlokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kakobi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša.Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svihsubjekata, uz podršku strunjaka na polju ekologije i zaštite okoliša, tedaje mogunost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj nainmogu opremati i turistiki valorizirati.Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Stonica, Milna, Zaglav,Srebrna, Stiniva, Taleška Kamenica, Perna, Barjacii druge plaže / uvaleotoka.Ovo je projekt privatno / javne inicijative, a na modelu godišnjih ilidvogodišnjih koncesija.6 Revitalizacija šetnice / riveuz more7 Projekt razvoja kvaliteteprivatnog smještajaDa bi se unaprijedio i dalje razvio turistiki proizvod odmora i opuštanjauz more, potrebno je revitalizirati postojee, te razviti nove šetnice uzmore u dva turistika centra otoka - Komiži Visu. Komiža i Vissmješteni su uz more, a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovimnaseljima zahtjeva poboljšanje.Na ovaj nain poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovihmjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje,šetnice e služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalihputeva uz obalu, a trebaju se opremiti pripadajuom galanterijom, tesustavno oznaiti za lako snalaženje. Ovaj projekt ukljuuje i ureenjeplaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osjeajadolaska u Vis i Komižu.Ovo je projekt javnog sektora.Projekt unapreivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta irestrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjerbritanski bed&breakfast). Na ovaj nain podižu se standardi kvalitete, tese objekti specijaliziraju za odreene grupe gostiju (obitelji, trea dob,mladi, itd.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže sobjektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovarajuoekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacijavisoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebnoartikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljivaa te usuglasiti standardeureenja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnogsmještaja. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijalod najmanje 10-tak milijuna eura, a on bi najjae pridonio podizanjukvalitete turistike ponude na otoku.Ovo je projekt privatne inicijative.129

8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa, pa je stoga potrebnoraditi na ouvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danasna ovom podruju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosnonema plana, standarda niti odgovarajuih oznaka za kvalitetu usluga iproizvoda koje ova destinacija nudi. Ovakve inicijative nisu bile prioritetdo sada, jer je otok Vis destinacija na samom poetku turistikograzvoja, a turistiki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalnooblikovani niti komercijalizirani, meutim, uslijed planiranih promjena irazvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti iouvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tomeinjenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / ekoturizma kao kljunog turistikog proizvoda, a taj se proizvod temelji narazliitim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od kljunihprojekata destinacije.Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, nesamo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruje opina / destinacija.Glavni je cilj da se turistikom razvoju ovog podruja pruži alat kojim sediferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodanevrijednosti kroz procedure zaštite i ouvanja okoliša, te na ovaj nainodržava istou i sigurnost destinacije.Ovo je projekt javno-privatne inicijative.9 Projekt standardizacije isustava kvalitete ururalnom turizmuProfesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podruju destinacijeotoka Visa na samom je poetku. Na primjer, danas postoji nekolikoseoskih domainstava i vinarija, što su prve inicijative u okviruproizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificiraneprilikom obilaska terena i razgovora sa kljunim subjektima ovogpodruja) upuuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegovuspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvaliteteproizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma ueuropskim destinacijama, potrebno je pristupiti organizaciji istandardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Naime, narazini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriterijistandarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije kojepotiu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete ururalnom turizmu, te sustav njihovog oznaavanja.Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svompodruju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja ikvalitete za sve subjekte u ovom sektoru.Ovo je projekt javno-privatne inicijative.130

10 Urbana konverzija (Vis iKomiža)Vis i Komiža kao glavni turistiki centri destinacije Vis, u okviru ovogprograma fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorilaodgovarajua atmosfera i kreirao odgovarajui, konkurentan imidž ovihdestinacija. Prema tome, fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja iouvanja kulturno-povijesnih graevina i tradicionalne arhitekture,kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike,osvjetljavanja te konano kreiranje autentine atmosfere ovihdestinacija.Ovo je zajedniki projekt javnog i privatnog sektora.Uz okvirni prikaz svih kljunih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnijeelaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže, koji kao dva centra odgovornosti zaturistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapoeti proces razvoja kvalitete sukladnozacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Takoer se detaljnije opisuje projektspecijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvaliteteruralnog turizma ove destinacije.URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽECILJ PROGRAMAVis i Komiža kao glavni turistiki centri otoka Visa, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života, kako bise stvorila odgovarajua atmosfera i kreirao odgovarajui, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, ovim programompredlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i ouvanje kulturno-povijesnih graevina, kreiranje/poboljšanjeprostora uz more, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentine atmosfere ovih destinacija.TRENUTNA SITUACIJA131

OEKIVANI REZULTATI• Autentina atmosfera destinacija Vis i Komiža• Poboljšanje i ouvanje povijesnih lokacija i atrakcija• Ouvanje tradicionalne arhitekture• Jaanje samopoštovanja lokalne zajednice• Bolji imidž i održavanje javnih prostoraPRIMJERINFORMACIJE NA INTERNETUwww.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.aspwww.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htmhttp://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=viewAKTIVNOSTI / KORACIUrbana konverzija i rehabilitacija• Aktivno ouvanje i revitalizacija povijesnih graevina• Renoviranje zgrada, išenje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna,Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika• Pristup mjestima od kulturno-povijesnog znaaja (npr. lokacije starog grada Isse) - Postavljanje tabli zaoznaavanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima udestinaciji. Takoer, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifinostima i sl. koje su vezane na odreeneatrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turistikih info centara, šetnica, rive,itd.• Itinerari za posjetitelje - oznaavanje itinerara koji ukljuuju kljune atrakcije Visa (kulturno-povijesne graevine ilokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.)• Unaprijeenje poploenih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen kojije originalno korišten u prošlosti i ostali materijali)• Ouvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omoguiti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi,uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvijetlenje, itd.).Poboljšanje urbane estetike• Izgradnja i poboljšanje pješakih zona, kreiranje turistikih itinerara, ureenje zelenih površina, uvoenjeinformacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvoenje prikladne urbane galanterije• Ureenje rive koje treba ukljuiti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljajposjetitelja.• Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde nabalkonima, itd.) kako bi se ouvao tradicionalni izgled gradova.RAZINA PRIORITETANISKA SREDNJA VISOKA132

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDECILJ PROGRAMAMnoge destinacije na turistikom tržištu natjeu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima, akao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu, mnoge ruralne destinacije valorizirajuupravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva /doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaa kroz gastronomska iskustva kojadestinacija nudi svojim gostima.TRENUTNA SITUACIJAGastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razliitih dijelova otoka Visa, gdje se posebno izdvajaju riba, jastog,pogae od slane ribe, ali i lokalna vina, te rakije poput limunela, rogaice, orahovice i sl. izuzetno je važan resurs uturistikoj ponudi destinacije Otoka Visa. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudulokalnih specijaliteta (npr. konobe Bako, Roki's, Pol Murvu, Darko, Jastožera, itd.), a postoji nekoliko inicijativa za izradomlokalnih proizvoda (proizvodi od viškog voa i povra – OH, proizvodnja hiba, itd.), meutim, potrebno je organizirano isustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Ovaj program konkurentnosti pomoi e uspecijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije.Sljedee slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta, kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete:Viški jastog Konoba Jastožera Viška pogaa od slane ribeKonoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba BakoOEKIVANI REZULTATI• Obogaivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava• Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog', 'Viški hib', 'Viški limunelo', 'Viška Vugava'• Sudjelovanje lokalnih proizvoaa zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima• Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa133

PRIMJERLokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijalitetiLokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodiINFORMACIJE NA INTERNETUhttp://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.phphttp://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htmhttp://www.cookandtaste.net/who.htmlhttp://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.phphttp://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htmAKTIVNOSTI / KORACI• Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa - kreiranje odabranihspecijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije.Rezultat je ponuda razliitih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji.• Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanjuod pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.• Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnimrestoranima - ugovori lokalnih proizvoaa organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskihproizvoda• Kreiranje specifinih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pia• Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd.• Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, riba, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalnahrana, meunarodna kuhinja, itd.• Karakteristike ugoaja: lokalna kuhinja, romantini restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za noniživot. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd.• Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi seidentifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te kontrola / praenje i ispunjenjekriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i pia sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako daorganiziraju dogaaje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.RAZINA PRIORITETASREDNJA SREDNJA VISOKA134

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMUCILJ PROGRAMADa bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji istandardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriterijistandarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriterijikvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaavanja.Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podruju, ona mora postaviti jasne kriterije istandarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Toskana, Andaluzija, Austrija,Francuska, itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu morajuzadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je2005. godine donijela ope standarde jednake za cijelu Europu, a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integriratisa onima koje su propisale na svojim podrujima.TRENUTNA SITUACIJARuralni / eko turizam na podruju otoka Visa tek je u svojim zaecima. Na primjer, danas postoje seoska domainstva ilokalni proizvoai vina, uglavnom u unutrašnjosti otoka, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutneiskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljunim subjektima ovog podruja) upuuju napotencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacijaposlovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.KONCEPTStandardizacija podrazumijeva definiranje pojedinanih specifinih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu morajuposjedovati. Ti standardi djeluju dvojako:- Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipine karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislumotivacije za poveanje razine kvalitete usluga- Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova oekivanja sa konkretnomponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrimaStandardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem ega se objekti oznaavaju definiranim znakom (kategorijom)kvalitete.PRIMJERU Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podruju, a što je svakako dobarprimjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Naime, Istra je kategorizirala razliite objekte u ruralnom turizmu (npr.agroturizam, ruralna kua za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji suspecifini i tipini za njeno podruje. Na slian nain i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekteruralnog turizma koji su tipini za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju)slijedi u nastavku ovog projekta.Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe:- Opi (generalni) standardi, koji su usklaeni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se)- Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati- Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odreuje se oznaavanje objektaDodatni standardi detaljno su razraeni u skladu sa specifinostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta,interijer, eksterijer, usluge prehrane, poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja, osposobljenost domaina / vlasnika(certifikati i sl.), organizirane aktivnosti za goste. Znak obilježavanja domainstva je šparoga.135

Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu, a proces se provjerava od strane komisije kojuine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turistika zajednica Istre.http://www.ruralis.hr/hr/standardi.htmlhttp://www.eurogites.org/http://www.turisticnekmetije.si/http://www.agriturist.it/UK/INFORMACIJE NA INTERNETUhttp://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_giteshttp://raar.es/http://www.farmholidays.com/http://www.turismoverde.it/AKTIVNOSTI / KORACIDa bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja epreuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Kljuni koraci za kreiranje ovog sustava su:- osnivanje komisije za provoenje procesa- odreivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata- dodjela oznaka standarda kvalitete- periodina provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvrivanje odstupanja u odnosi na definiranistandard itd.RAZINA PRIORITETASREDNJA SREDNJA VISOKA136

15.2 Projekti smještajnih kapacitetaDa bi se isporuila definirana i usuglašena vizija turistikog razvoja destinacije otoka Visa te dabi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani nain, a proizvodi profesionalno oblikovalii gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turistikomlancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovogPlana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim ve predloženih projekataunapreivanja postojeih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovismještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški nain oblikuje kljuan elementproizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svihsegmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Ovdje je važnonapomenuti da je na razini županije izraena Strategija ruralnog turizma, koja je u ovom trenutkuu procesu prihvaanja, a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma, sasvim pripadajuim elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljedei prijedlozi reflektirajutipologiju predloženu u Strategiji.Prema tome, mišljenja smo da na podruju otoka Visa, kao i na podruju cijele Hrvatske urazvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu trebaslijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u znaajnim europskim i svjetskimdestinacijama ruralnog turizma, a prilagoeni našim destinacijama omoguavaju interpretacijulokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu zaotok Vis su:137

Tablica 15–4: Kljuni projekti smještajnih kapacitetaPROJEKT SMJEŠTAJNIHKAPACITETAOPIS1 Agroturizam Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kaoseoska domainstva, a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pia(Roki's, Keja, Darko, Pol Murvu, itd.). Neka od ovih domainstava vesu iskazala interes za širenjem poslovanja, te ukljuivanjepoljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Roki's). Ovimprojektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnihobjekata i ponude usluga i aktivnosti.138Agroturizam predstavlja tip seoskog domainstva kod kojega jeosnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnuaktivnost ine turistike usluge smještaja i prehrane gostiju.Mogue lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje, Podšpilje,Podhumlje, Borova njiva, Žena glava, Podselje, itd.2 Ruralna kua za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene kue, koje svojomrevitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to takoda se stave u funkciju turizma, što dodatno može utjecati na povratakiseljenog stanovništva otoka. Kao i kod razvoja ostalih smještajnihobjekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila iuvjeti razvoja, koji se daju u opisu ovog projekta.Dakle, ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuukod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje.Specifinost ove kategorije domainstva ogleda se u iznajmljivanjucjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama iliapartmanima) s pripadajuim prostorom (okunicom).Mogue lokacije za razvoj ruralnih kua su: Draevo polje, ajno polje /brdo, Velo polje, Stonica, itd.3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noenje s dorukompredstavlja domainstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe -svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi iuslugu doruka gostima domainstva. Vlasnik domainstva nijeprofesionalni poljoprivredni proizvoa (ali može i biti), tj. poljoprivrednaproizvodnja nije nužno vezana za turistike usluge, ali se zahtjeva da uponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, sobzirom da je domainstvo smješteno u ruralno podruje i takovamogunost postoji.Mogue lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naseljana cijelom podruju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje,Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja domainstvo s veim brojem kreveta.Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentina arhitektura) satraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojojveliini i gabaritima mogu imati vei broj soba (cca. 10-15, odnosno nemanje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograivati i nadograivative trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni

obiteljski hotel može biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom dasu se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijskegradnje (veliina, materijali, ureenje itd.)Mogue lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja nacijelom podruju destinacije, a osobito na lokacijama Draevo polje,centralnog podruja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. okoKostirne), Borovik, itd.5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogunost kreiranja snažnog branda otokogruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i staviih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od stranežupanije, koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira poetnu fazuovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinškinaziv koji u budunosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, možesainjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranihsmještajnih jedinica (soba, kua) organizirani kao hotel s centralnomrecepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran uviše razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kua) scjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su umogunosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje suraspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkcijupostojeih napuštenih, starih graevina kojima se daje nova vrijednostkroz turistike usluge, a u isto vrijeme i onemoguava, štoviše isprjeava graenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentinoruralno okruženjeMogue lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje, G. Žužeca,Okljuna , itd.U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort, ruralna kua zaodmor, agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama,neophodnim uvjetima, moguim aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i slino.139

RURALNI RESORTPOTENCIJAL / MOGUNOSTKao i u drugim hrvatskim regijama, a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine, a ovakvim projektima naodabranim lokacijama na cijelom podruju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vraanje života u davno napuštenasela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Trenutno na otoku Visu postojinekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata, a jedna od identificiranih je ona u selu Talež, koja se prikazuje na donjimslikama.TaležOtok Vis ima jedinstvenu mogunost kreiranja snažnog branda otokog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštenaruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa 'Ekoetnosela' financira poetnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u budunostitreba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.KONCEPTRuralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela, može sainjavati cjelokupno selokao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr.restoran). Smještaj je organiziran u više razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u mogunostiboraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.Servisne usluge mogue je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort, dok je usluge prehrane mogueorganizirati u centralnom restoranu, što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postojeih napuštenih, starih graevina kojima se daje novavrijednost kroz turistike usluge, a u isto vrijeme i onemoguava / sprjeava graenje novih objekata koji bi mogli narušitiautentino ruralno okruženje.140

PRETPOSTAVKE / UVJETIouvanje ambijentalnosti, ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kultureautentinostosjetna ouvanost okolišapovijesni, kulturni, umjetniki i arhitektonski znaajPRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAfestivali, fešte, dogaanja u mjestu i okoliciposebno osmišljeni tematski dani i veeriteajevi (škole kuhanja, glazbe, izrade tradicionalnih predmeta, itd.)parovi, individualni gosti, grupe, itd.KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISADRŽAJI I KAPACITETIsmještaj organiziran u posebnim kuama ili posebnim sobamaUlazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za održavanje razliitihdogaajaUgostiteljski objekti - restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hraneKomercijalni sadržaji - trgovine i sl.Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješaenje, ribolov i sl.)Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje nasljea, naina života i tradicionalne kulture, izrade tradicionalnihprehrambenih proizvoda (pogaa, hib, i sl.), te starim zanatima ruralnog podruja otoka koje e izraivati predmete /suvenire sa mogunošu prodaje, te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suveniraOd 5 do 6 mil. Eura po resortuINVESTICIJEREDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstuobjekataDobivanje potrebnih dozvolaPoetak realizacijeTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUProgram 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županijeprostorno planska dokumentacijageodetska podlogapravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta141

RURALNA KUA ZA ODMORPOTENCIJAL / MOGUNOSTRuralne kue za odmor predstavljaju mogunost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma.Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan jekoncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.Draevo poljePlisko poljeKONCEPTRuralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijskearhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kue koja je i vizualno ifunkcionalno u skladu s nasljeem kraja u kojem se domainstvo (kua) nalazi. Specifinost ove kategorije domainstvaogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuim prostorom(okunicom).PRETPOSTAVKE / UVJETIpoložaj domainstva u prirodnom okruženju ili selu i autentinost smještajnog objekta i ambijenta;osjetna ouvanost okolišabliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnimvrijednostimasmještaj visoke kvaliteteangažman osobnog vodia za ture po destinacijivinoteka ili mali vinski podrum u kuimogunost najma bicikla i ostale opreme za rekreacijuPRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAsudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i dogaanjima142

parovi bez djeceobitelji sa djecomgrupeKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISADRŽAJI I KAPACITETIsmještaj je organiziran u sobamapoželjan kapacitet kue je za 4 sobekua mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravakINVESTICIJEOd 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataDobivanje potrebnih dozvolaPoetak realizacijeTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUSredstva razliitih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekataProgram 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije143

AGROTURIZAMPOTENCIJAL / MOGUNOSTJedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati ucjelokupni turistiki razvoj otoka. Trenutna situacija na podruju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvojovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj nain potie poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutnoslabog intenziteta, te se takoer omoguava dodatni izvor zarade za seoska domainstva. Naime, ve postoje seoskadomainstva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pia, koristei lokalne proizvode u pripremitradicionalnih jela. Meutim, agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti,koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.Plisko polje – seosko domainstvoRoki'sŽena Glava – seosko domainstvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam)KONCEPTAgroturizam predstavlja tip seoskog domainstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja,dok dodatnu aktivnost ine turistike usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja iprehrane, na domainstvu se mogu organizirati i ostale turistike usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostimapružiti mogunost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiki potencijal domainstva. Vlasnik domainstva sasvojom obitelji, u pravilu, živi na domainstvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar domainstva(gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s domainom i njegovom obitelji tijekom posjetadomainstvu, te ima mogunost iz prve ruke upoznati se s obiajima, tradicijom, nainom i kulturom življenja, kulturološkimmikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipinim proizvodima i lokalnom gastronomijom.Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim kuama.PRETPOSTAVKE / UVJETIpoljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipinih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turistikeusluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na domainstvu) - proizvedeno i konzumirano na domainstvu)stacionarni oblik turistike ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeih struktura (ne vrši se pritisak na prostor zagradnju novih struktura)ureenje domainstva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje)ureen okolišosiguran parkingkonfekcioniranje proizvoda proizvedenih na domainstvu ("turistika" pakiranja) i prodajni punkt proizvodaproizvedenih na domainstvu (poseban prostor na domainstvu ureen kao prodajni punkt proizvodima iz vlastiteproizvodnje - na primjer, viško vino, limunelo, rogaica, domaa slana riba, džemovi od limuna i sl.ukoliko domainstvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na domainstvu zadržavaju par sati)potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.144

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAradionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljudeture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja,sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.stari zanati (pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.)rekreativno jahanje i terapijsko jahanjelokalne fešte, festivali i dogaanjaKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTIobitelji s djecom (30 - 55 godina)brani parovi (35 - 75 godina)poslovni gostivrtii, škole, fakulteti (u cilju edukacije)udruženja (ljubitelji prirode, udruženja aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.)dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati)vikend posjetiteljiSADRŽAJI I KAPACITETIsmještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, kua ili kamp (ovisno o prostranosti strukturakoje su namijenjene turistikim uslugama)smještajni kapacitet apartmana ne vei od 5 osoba; smještajni kapacitet kue ne vei od 8 osobajednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila(poželjno 20m²)svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i kui potrebno je jedno kupatilo)ograeno domainstvo zelenom ogradom ili suhozidombazen (ukoliko je okunica domainstva vea od 1000m²)smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilagoeni za osobe s posebnim potrebama200.000 Eura - 1 mil. EuraINVESTICIJEREDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada studije izvedivostiPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataDobivanje potrebnih dozvolaPoetak realizacijeTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUProgram 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županijePoticaj razvoju poljoprivredne djelatnostiPoticaji za razvoj malog poduzetništvaProgram poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom ikampProgram kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština uturizmu“145

RURALNI BED & BREAKFASTPOTENCIJAL / MOGUNOSTOtok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turistiki obilazak, a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih dogaanja(Komiška fešta, Viška regata i sl.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinamagostiju. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu, ruralno okruženje i domau atmosferu. Iako je ovo projekt ruralnogturizma, može se organizirati u manjim naseljima, na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja.Mogue lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podruju destinacije, a osobito nalokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.KONCEPTRuralni bed and breakfast (B&B) odnosno noenje s dorukom predstavlja domainstvo koje pored osnovne uslugesmještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doruka gostima domainstva.Vlasnik domainstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoa (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužnovezana za turistike usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obziromda je domainstvo smješteno u ruralno podruje i takova mogunost postoji. Doruak se služi u posebnom prostoruorganiziran za ugošavanje. Vlasnik živi na tome domainstvu i praktiki gost je smješten u kui domaina, jedino ukoliko nepostoji zasebna kua za potrebe smještaja. Životni prostori domaina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako dapostoji zajamena privatnost.Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluaju domainstvoorganizira još i sigurnu prostoriju pod kljuem za spremanje i eventualan servis bicikli.PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj domainstva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez bukeili zagaenja i autentina bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turistike ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnjunovih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga domaina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostimaPRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doruaka ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaenje, biciklizam, tur obilaska utvrda, arheološki lokaliteti,planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) lokalne fešte, festivali i dogaanjaKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece, individualci, biciklisti (25 - 49 godina - putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba), zaljubljenici uprirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, dogaanja, poslovni ljudi146

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Za ovaj oblik domainstava preporuljivo jeorganizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo. smještajni kapacitet ne bi smio biti vei od 12 kreveta0,8 – 1,5 milijuna EuraINVESTICIJEREDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataDobivanje potrebnih dozvolaPoetak realizacijeTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUPoticaji za razvoj malog poduzetništvaProgram poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom ikampProgram kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština uturizmu“Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županijePomo pri izradi prostorno planske dokumentacijegeodetska podlogapravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta147

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta15.3 Projekti turistike infrastrukture i turistikih atrakcijaUz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemoprojekte turistike infrastrukture i turistikih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvojdodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki odovih projekata razvijati e se na podruju odreenih mikro-destinacija unutar otoka Visa, a ostalise mogu primijeniti na cijelo podruje destinacije.Pri izboru i definiranju projekata turistike infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na oneprojekte koji potiu 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja),dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omoguava razvoj konkurentnih proizvoda, te ukonanici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije.148

Tablica 15–5: Kljuni projekti turistike infrastrukture i atrakcijaPROJEKT TURISTIKEINFRASTRUKTURE IATRAKCIJA1 Kušaonica vina imaslinovog uljaOPISObzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonihsorti vina na otoku Visu, kao i postojee i nove inicijative vezane nauzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju.Osim toga, identificirane su neke inicijative lokalnog malogpoduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (naprimjer u Podhumlju, Pliskom polju itd), pa je stoga potrebno podržatiovakve inicijative, uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju postandardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata.Kušaonica predstavlja domainstvo na kojemu je poljoprivrednaproizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnojproizvodnji jednog ili najviše dva tipina proizvoda karakteristina zamjesto gdje se domainstvo nalazi, odnosno gospodarstvo jespecijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, ulje,voe, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog namlin na vodu itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se poreddirektne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika uslugakušanja proizvoda koja se naplauje u za to organiziranom prostoru.Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje,Podhumlje, te ostale lokacije ve postojeih vinograda / vinarija2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru iunutrašnjosti otoka, a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaskaotoka, a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružajupogledi na ljepotu otoka, ne postoji organizirana i opremljena mrežatoaka za ovakvu vrstu proizvoda.Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšimpogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sapogledom na polja / sela, kako bi se kreirali doživljaji i intenzivnaiskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajuih prilaza vidikovcima,za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platformeza posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim ploama, suvremenimdalekozorom, i slino.Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postojeih iplaniranih puteva izmeu Visa i Komiže (pogledi prema moru iunutrašnjosti otoka - poljima, itd.)3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (staromcestom na južnoj strani otoka, te cestom novije izgradnje koja povezujedva administrativna centra, središnjim dijelom otoka). Meutim, mnogelokacije na sjevernoj strani otoka, kao i u unutrašnjosti, trenutno suteško dostupne, što je zasigurno ograniavajui element za razvojkompletnog turistikog lanca vrijednosti cijele ove otoke destinacije.Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradoveVis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale toke interesa (vinograde,149

poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otokatakoer prolazi uz naselja, i gdje je mogue pruža poglede prema moru.Panoramski karakter ove ceste omoguava posjetiteljima destinacije dana ovaj nain uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapajui savelianstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednogprostora i ljudi koji u njemu žive.4 'Ribarski muzej' - Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto, koje ovaj element svogpovijesnog razvoja mora integrirati u svoju turistiku ponudu. Naime, uKomiži ve postoji ribarski muzej, koji se ovim projektom restrukturira /nadograuje, a nudi široki spektar aktivnosti, kako se detaljnije opisujeu nastavku.Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicijeribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudimogunost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošu otoka, tetakoer nudi mogunost u uz to vezanim aktivnostima. U sklopu muzejorganiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenimprimjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor ioprema, itd. Isto tako, u budunosti je mogue proširenje muzeja, pa jetako mogue proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba /restoran sa ribljim specijalitetima, te da se nude komercijalni sadržaji salokalnim prehrambenim proizvodima, kao i suveniri vezane uz ribarstvo.5 Interpretacijski centar 'Vis -otok skrovište'6 Koncept pješakih,planinarskih i biciklistikihstazaOtok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju, sa bogatstvom kulturnopovijesnihi prirodnih elemenata, a njegova atmosfera daje osjeajizoliranosti i omoguava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. Integracijomsvih ovih elemenata, otok Vis ima mogunost prezentiranja svojeljepote.Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u graduVisu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljatinezaobilaznu toku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti erazumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenogokruženja cijelog podruja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaim istranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razineatraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješake, planinarske ibiciklistike staze, no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupneturistike ponude otoka, potrebno ga je na taj nain i izvesti.Razvoj koncepta pješakih i planinarskih staza za cjelovito podrujeotoka Visa temelji se na poboljšanju postojeih staza, kao i razvojunovih koji se meusobno spajaju i povezuju. Nadalje, ovaj koncepttakoer podrazumijeva rute sa punktovima na kljunim tokamainteresa i vidikovcima na razliitim lokacijama otoka, koji u blizini nudelokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve uprirodnom okruženje.7 Centar za sportove na vodi Postojee turistike agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstileorganiziranje razliitih aktivnosti na vodi, a obzirom na nezaobilazanelement i motiv dolaska gostiju (turistiki proizvod 'sunce i more'),centar za aktivnosti na vodi dodatno obogauje cjelokupnu turistikuponudu otoka.150

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji supotrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, amože nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajakingna moru, veslanje, jedrenje, i slino. Centar mora imati prostor zaparkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme,ugostiteljske sadržajePotencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis8 Program zdrave hrane zapotrebe tur. tržištadestinacijeNa otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju, kojaje u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun, roga, masline, povre,itd.). Naime, danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otokukupiti lokalne proizvode (poput, primjerice, limuna). Osim toga,povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turistikih / ugostiteljskihobjekata dodatno se potie razvoj lokalnog gospodarstva, a takoer seobogauje turistika ponuda.Program zdrave hrane za potrebe turistikog tržište otoka Visapodrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnihpoljoprivrednika, povezivanje proizvoaa hrane i ugostiteljskih ihotelskih poduzea na podruju destinacije u smislu distribucije lokalnoproizvedene hrane, te mogunost kreiranja specifine turistike ponudebazirane na ukljuenju gostiju u aktivnosti na seoskim domainstvima,sa ponudom smještaja.9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje teajeva pripremetradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnuorganizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i slino.Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje, Pliskopolje, Podhumlje, itd.10 Etno selo Dragodid Tradicionalan težaki život otoka Visa potrebno je interpretirati iprezentirati kao jedan od kljunih elemenata baštine otoka. Naime,postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnumogunost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjegnaina života otoana, a svakako je najatraktivnije selo Dragodid.Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj straniotoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je i sastoji se odnapuštenih tradicionalnih kua. Njihova revitalizacija u etno selo, kojepredstavlja svojevrsni muzej 'težakog' života otoka na otvorenom izatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnihvrijednosti otoka Visa.11 Interpretacijski centar'Vojna povijest Visa'Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsnavojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, ukljuujui tunele u podzemljui tunel za zaklon ratnih brodova, kao i dobro poznatu Titovu špilju. Vistreba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji jeinterpretira, te nudi razliite ture obilaska interesantnih, nekada vojnihlokacija.Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i periodprisustva vojske na otoku. Uz prikaz povijesti upotrebominterpretacijskih materijala (fotografije, video materijali, zapisi,151

dokumenti, itd.) ovaj centar još nudi organizaciju voenih tura vojnihlokacija, spilja, tunela, itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu iopremanje svih lokacija za posjet turista (ureenje, oprema postandardima sigurnosti za posjetitelje, itd.)12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turistikih agencija, organizacijainovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijskemenadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama iponuaima razliitih iskustava. Katalog tura i programa koji se morarazraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljedei sadržaj:- Tura prirodnih i kulturnih zaštienih punktova- Viška vinska tura- Tura viških vanjskih otoka- Tura karakteristinih viških graevina- Tura Viška povijest- Tura viških sela, itd.U nastavku se detaljnije opisuju sljedei projekti: panoramska cesta, interpretacijski centar 'Vis –otok skrovište', ribarski muzej – Komiža, etno-selo Dragodid, Centar 'vojna povijest Visa' ikušaonice vina i maslinovog ulja.152

PANORAMSKA CESTAPOTENCIJAL / MOGUNOSTLjepota otoka Visa, oaravajui pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja idirektnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na nain da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.Pogled sa ceste na KomižuPogled sa ceste na vinogradeNa otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem takoer spaja ovadva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izmeu ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogue), teda se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postojeih puteva, odnosnonadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omoguio prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostrukuvažnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se nain poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima naotoku (što je trenutno prilino zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna jeatrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji nanjemu žive.Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turistikih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izmeu mnogihdrugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je meutim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jednedestinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlažeKONCEPTPrstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale toke interesa (vinograde, pogledena polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka takoer prolazi uz naselja, i gdje je mogue pruža pogledeprema moru. Panoramski karakter ove ceste omoguava posjetiteljima destinacije da na ovaj nain uspostave kontakt saprirodom, te da se stapajui sa velianstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji unjemu žive.153

PRETPOSTAVKE / UVJETINa panoramskoj cesti je potrebno kreirati toke interesa koje se opremaju odgovarajuom opremom (odmorišta ividikovci)Sustav oznaavanja i turistike signalizacije u prijedlogu ovog plana je takoer potrebno primijeniti na opremanje ovecesteOvaj projekt pretpostavlja odreenu razinu ’ureivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja otoke scenografije(npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAS obzirom na kreiranje kompletnog turistikog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditiiskustvo cijelog prostora, doživljaj starih otokih sela, mogunost da u obilasku otoka posjete seoska domainstvakoja e nuditi mogunost kušanja i kupnje domaih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), kljune lokacije (toke)interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i ukljuiti u cjelokupnu turistiku sliku destinacije.Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostimaneophodno osigurati dostup do njih, te time omoguiti doživljaj života otoka.Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turistiki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili nasamom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turistike atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješake ibiciklistike staze, itd.Svi posjetitelji otoka VisaKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTIINVESTICIJEIzrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna euraREDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada projekta rekonstrukcije postojeih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turistiki lanacvrijednosti prstenastom panoramskom cestom otokaDobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolazitiPoetak realizacije u naredne dvije godineTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU154

Ovo je projekt javnog sektoraINTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’POTENCIJAL / MOGUNOSTOtok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turistike ponude nazadovoljavajui i konkurentan nain. Da bi se posjetiteljima omoguilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesnonasljee ovog otoka baštinu ovog podruja, potrebno je na kreativan nain kreirati centar u kojima e gosti Visadobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.KONCEPTInterpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja epredstavljati nezaobilaznu toku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja,kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podruja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaim i stranim gostima, a samojdestinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (uenje i zabavu) aktivnosti za goste sa razliitim motivima putovanja / dolaskana otok, kao na primjer, razliite edukacijske sadržaje koji daju mogunost uenja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi,ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.Centar e takoer nuditi usluge interneta, zatim mogunost obilaska grada / otoka sa vodiem, usluge hrane i pia, trgovinusa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uzIssu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodiima, itd.Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacijePRETPOSTAVKE / UVJETIOpremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcijePRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAUenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o nainu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradicijiUenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otokaMogunost održavanja manjih sastanaka, seminara i slino na prostoru centraOrganizacija dogaaja, manifestacija, koncerata i slinoOrganizacija voenih obilaska grad i otokaUpoznavanje sa lokalnim nainom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali teajevi pripremanja hiba,viške pogae, pletenja ribarskih mreža i sl.)KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISvi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.155

SADRŽAJI I KAPACITETIInterpretacijski centar mora nuditi slijedee osnovne sadržaje:• Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa,sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda,rukotvorina, suvenira, itd.• Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti uenja i zabave tokom cijele godine• Prostor za radionice, teajeve, sastanke i slino.• Restoran / konoba sa vrtnom terasomINVESTICIJEProcijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EURREDOSLIJED AKTIVNOSTIPronalaženje idealne lokacije;Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanijas iskustvom u razvoju interpretacijskih centara;Kontaktiranje svjetskih dobavljaa tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija;Organizacija upravljake strukture za realizaciju projekta;Realizacija investicija i ukljuivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUIznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištemInfrastruktura (prometnice) do centra i u centruOznaavanje / signalizacija do centraPomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuih fondova156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽAPOTENCIJAL / MOGUNOSTKomiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedoi muzej ribarstva irekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pria svojuribarsku priu na inovativan i zabavan nain, a gostima daje mogunost uenja o toj tradicionalnoj vještini mještana.KONCEPTMuzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima najednom mjestu nudi mogunost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošu otoka, te takoer nudi mogunost u uz tovezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeniprostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema,itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalneprehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje /proširenje ve postojeeg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.PRETPOSTAVKE / UVJETIDetaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacijeOpremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcijePRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAOrganizacija i režim posjeivanjaOrganizacija dogaaja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanjaKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISvi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)SADRŽAJI I KAPACITETIMuzej mora sadržavati:• Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sakomercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd.• Interpretacijski centar - koji na inovativan nain prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i157

Komiže - sa povijesnim dokumentima, fotografijama, video materijalima, izlošcima, opremom i priborom i sl.• Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan vei znaajniji ribarski interpretacijskitematski park koji bi uz današnju i dograenu postavu muzeja mogao nuditi i sljedee aktivnosti:Organizacija obilaska okolnih uvala brodicomOrganizacija ribarskih izletaOrganizacija posjete Biševu i ostalim otocima u bliziniManji prostor za radionice, teajeve, sastanke i slinoTrgovine sa lokalnim proizvodimaRibarsku tržnicuProstor za piknik / roštiljKonoba sa terasomProdaju karata za ribarske izlete, posjete Biševu i sl.I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu otoku atrakcijuINVESTICIJEProcijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.500 000 eura EURREDOSLIJED AKTIVNOSTIRealizacija investicija i ukljuivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta.Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUFinancijske potpore - resorna ministarstva, fondovi i sl.158

ETNO SELO DRAGODIDPOTENCIJAL / MOGUNOSTTradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je, isastoji se od napuštenih tradicionalnih kua. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'težakog'života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.KONCEPTStaro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojimposjetiteljima pria priu nekadašnjeg težakog života na otoku. To e initi tako da rekonstruira staru kuu u kojoj jestaro ognjište, prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem, sauvani stari pribor itd. Na otvorenom prostorukreira se boalište gdje gosti mogu nauiti i sudjelovati u ovoj aktivnosti, prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje,te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povra. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzimtradicionalnim specijalitetima.PRETPOSTAVKE / UVJETIDetaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacijeSauvana tradicionalna arhitektura i izgled selaOuvan okolišDobar pristup lokacijiTuristika signalizacija do lokacijePRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATArazgledavanje objektaaktivnost boanjakupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom nainu životakupnja suvenira, lokalnih proizvoda, lokalnih rukotvorina, i sl.KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISvi gosti otoka Visa, osobito parovi, mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.159

SADRŽAJI I KAPACITETIEtno selo Dragodid mora nuditi slijedee osnovne sadržaje:• Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta - sa starim namještajem i opremom, ognjištem, priborom, starimfotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl.• Informativni punkt - sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku, te sa komercijalnomponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.• Vanjski prostor sa ureenom okunicom na tradicionalan nain (mali vrt, kuica za magarca i sl.)• Vanjski prostor sa ureenim dijelom za boanje• Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (pogaa, i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta)• Prostor za parkiranje• Dobar pristup sa panoramske cesteINVESTICIJEProcijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.000 euraREDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta;Realizacija investicija i ukljuivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUPitanje vlasništva nad zemljištemInfrastruktura (prometnice) do lokacijeOznaavanje / signalizacija do lokacijePomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuih fondova160

CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA'POTENCIJAL / MOGUNOSTVis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, ukljuujui tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valoriziratisvoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razliite ture obilaska interesantnih, nekada vojnihlokacija.KONCEPTJedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje, gdje se interpretira vojna povijest otokaVisa, dokumentira se razliitim materijalima (povijesni dokumenti, nacrti tunela, mape, oprema, itd.).Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacijePRETPOSTAVKE / UVJETIOpremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcijeUreenje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ureenje tunela / ili dijelova tunela, ureenjepristupnih puteva, ureenje samih lokacija sa neophodnim tur. sadržajima, itd.)Posjete centru, razgledavanje izložaka / materijalePRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAMogunost obilaska centra sa vodiem koji interpretira postavu centraGledanje video materijalaKupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia), te lokalnih proizvoda i rukotvorinaObilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodiemUživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centraOrganiziranje dogaaja, koncerata, predstava i slinoKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTISvi gosti otoka Visa, a osobito mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.SADRŽAJI I KAPACITETIInterpretacijski centar mora nuditi slijedee osnovne sadržaje:• Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske, sa mapama, literaturom isvim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.• Restoran / konoba• Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa161

INVESTICIJEProcijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2,000 000 euraREDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projektaRealizacija investicijaTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUIznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištemInfrastruktura (prometnice) do lokacijeOznaavanje / signalizacija do lokacijePomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuih fondova162

KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJAPOTENCIJAL / MOGUNOSTOtok Vis ima mogunost kreiranja i kvalitetnog turistikog proizvoda gastronomije i vina, tako što e svojim gostima nuditikompletni turistiki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa slinim proizvodom. Jedanod kljunih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku.Na otoku Visu su ve zapoele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. hib, proizvodnja lokalnih proizvodaOkusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). Prema tome, ovim se projektom i razvojem ovakvihturistikih proizvoda ruralnog turizma omoguava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka.Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije ve postojeih vinograda /vinarija.Postojeim inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije /smjernica za bolju organizaciju i usklaivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste.KONCEPTKušaonica predstavlja domainstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena kaprofesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipina proizvoda karakteristina za mjesto gdje se domainstvo nalazi,odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, limunelo, rogaica, ulje, med,sir, suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se poreddirektne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika usluga kušanja proizvoda koja se naplauje u za toorganiziranom prostoru. Na domainstvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude iskljuivo usluge kušanja i prodajetradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhanajela kao u agroturizmu) ve samo naresci.Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipinih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvoaa.Prosjean boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 satiPRETPOSTAVKE / UVJETIspecijalizirana poljoprivredna proizvodnjaneposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na domainstvukonfekcioniranje (pakiranje) proizvoda163

organiziranje turistikog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja)autentinost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjemosjetna ouvanost okolišaPRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATAupoznavanje s proizvodnjomupoznavanje s karakteristikama proizvodamali teaj degustacije za grupeprofesionalni teajevi degustacije (sommelier, kuša maslinovog ulja, itd.) za manje grupe do 10 osobaetno zbirkabio (ekološka) proizvodnjaKLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTIgosti koji borave u destinacijigastro gostiposlovni gostigrupe (studijske, prijatelji, itd.)gosti koji dolaze zbog turaindividualni gostidnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)SADRŽAJI I KAPACITETIureen okoliš i pristup kušaoniposeban prostor organiziran za kušanje, ureen prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalnearhitektureadekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje, itd.)prostor prilagoen osobama s posebnim potrebamastolovi i stolice umjesto klupaosiguran parking100.000 Eura do 250.000 EuraINVESTICIJEREDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataDobivanje potrebnih dozvolaPoetak realizacijeTIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTUPoticaji za razvoj malog poduzetništvaProgram poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom ikampProgram kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština uturizmu“164

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obraenih projekata turistike infrastrukture i atrakcija165

Kartogram 15-3: Primjer projekta turistike infrastrukture - Panoramska cesta166

15.4 Projekti edukacije i upravljanjaDa bi destinacija otoka Visa sve elemente turistikog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati iimplementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposleneu turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravljaki sustav. U nastavku supredstavljeni kljuni projekti vezani uz izgradnju upravljakog sustava i edukaciju.Tablica 15–6: Kljuni projekti edukacije i upravljanjaPROJEKT EDUKACIJE IUPRAVLJANJA1 Destinacijska managementorganizacija2 Organizacija za razvoj iupravljanje ruralnimturizmomOPISOtok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju kojase kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnostii upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Ovo jedan odnajvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kaotakva inicijativa ima potpuni prioritet.Rije je o javno-privatnom projektu.Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podrujužupanije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizmaHrvatske promie i potie razvoj turizma u ovoj regiji.3 Projekt edukacije u turizmu Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistikih aktivnosti otokaVisa, kljuno je poveati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudizaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su kljuni faktoruspjeha u zadovoljavanju oekivanja i potreba gostiju, pružanjuodgovarajue vrijednosti za novac i na taj nain podizanja razinenjihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskihkadrova zaposlenih u turizmu znaajno utjee na izgradnju pozitivnogimidža destinacije.4 TourFuture (projektedukacije lokalnogstanovništva o turizmu)Ovo je projekt javnog sektora.Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanjeposveenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa,te podizanje razine svijesti o znaaju turizma za ekonomiju ovogpodruja, a što se osobito odnosi na podruja u zaleu. Predanost iposveenost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnograzvoja turizma, jer na taj nain cjelokupna destinacija gradi imidž osebi u umovima svojih gostiju.Ovo je projekt javnog sektora.U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije iorganizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.167

DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJACILJ PROGRAMASustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je poveavanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz ukljuivanjei koordiniranje javnog i privatnog sektora na podruju cijelog otoka. Program e koristiti sinergiju izmeu sektora, kojizajedniki rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom podruja Visa i Komiže koordinirano omoguavarazvoj turizma cijele destinacije.TRENUTNA SITUACIJANa otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turistike zajednice (u Komiži i Visu), koji uglavnom ove mikro destinacije tretirajuodvojeno, odnosno, identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajednikog kreiranja konkurentnihturistikih proizvoda i aktivnosti, te na kraju njihovoj zajednikoj promociji.OEKIVANI REZULTATIStvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije), a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podruja GradaVisa i Grada Komiže je kljuan korak u integriranom razvoju turistike destinacije otoka Visa. DMO e promovirati razvojsektora na strukturiran i organiziran nain kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. Na ovaj nain e se pomoi prikreiranju adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postojeim i potencijalnimpotrebama i oekivanjima turistike potražnje.PRIMJERDMO je kao alat za dohvat putnikih DMO kreira i nudi turistike pakete u Primjer ponude aktivnosti i proizvodadistributera Španjolskoj kreiranih od strane DMO-a na internetuINFORMACIJE NA INTERNETU• http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_organisation• http://www.destination-devon.com/• www.world-tourism.org• http://www.insula.org/• http://www.visitcornwall.com/• http://www.discovertuscany.com/• http://www.visitprovence.com/168

AKTIVNOSTI / KORACIMenadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. Menadžmentstruktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turistikih proizvoda,aktivnosti i usluga, temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privlaenje turista i posjetitelja u ovompodruju:Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a:o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis, Grad Komiža,Turistika zajednica Visa, Turistika zajednica Komiže, iostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turistike kompanije (hoteli, tur. Agencije), ostale kompanije, trgovine i ostaleusluge, lokalna udruženja, drugi strunjaci, itd.o Strateški plan: ciljevi, strategije i razvoj inicijativao Akcijski plan: utvrivanje prioritetnih inicijativao Resursi: Ljudski, tehniki, logistiki, financijski, itd.Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija:o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim)o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i meunarodnoj razinio Turistika i socio-ekonomska statistikao Itd.Slijedei koraci podrazumijevaju suradnju i zajedniko kreiranje turistikog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa(Razvoj zajednike internet stranice, razvoj zajednikih turistikih proizvoda, kreiranje turistikih paketa (npr. tureviških puteva vina, eko ture Visa, itd.), zajednika promocija, oznaavanje, i ostalo)RAZINA PRIORITETANISKA SREDNJA VISOKAORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOMCILJ PROGRAMAZa razvoj ruralnog turizma na otoku Visu, potrebno je utemeljiti posebnu upravljaku strukturu, a iji je cilj strateški razvoj iupravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao integralnog turistikog proizvoda otokaKONCEPTPolazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapoete inicijative u revitalizacijiruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju ipoticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja.169

OEKIVANI REZULTATIkvalitetan i konkurentan turistiki proizvod ruralnog turizmaZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOMupravljanje aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizmastvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizmaselekcija objekata/domainstava koji e biti ukljueni u razvojni program seoskog turizma županije i financijskipoticanisavjetodavne usluge na terenuedukativni procesi i studijska putovanjarješavanje konkretne problematikeformiranje timova strunjaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi)povezivanje s ostalim institucijamamarketing i promotivne aktivnostistandardizacija i klasifikacijaAKTIVNOSTI / KORACIosnivanje organizacijepoticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast, agroturizam, ruralna kuaza odmor, ruralni obiteljski hotel, ruralni resort)poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma, u suradnji sa novoformiranomDestinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija, vinske ture, pješaenje, bicikizam,planinarenje, aktivnosti na vodi, itd.)Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otokaPromocijaInterni marketingRAZINA PRIORITETANISKA SREDNJA VISOKA170

16.Marketing plan16.1 Konkurentske strategije marketingaPristup strateškom promišljanju marketingu za podruje otoka Visa proizlazi iz dva vepostojea dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podruje - Glavni planturizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e brzo bitiprihvaen kao službeni dokument Hrvatske turistike zajednice za navedeni period.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodei rauna o otoku Visu, preporukedane u oba dokumenta se mogu uzeti kao poetna platforma za detaljniju razradu marketingaktivnosti u ovom projektu. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma kojiukljuuje marketinšku strategiju, kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razraenom iprihvaenom strategijom pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti, te sadruge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalnepreporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti.Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovogprojekta, a vodei rauna o specifinostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja zarazvojem turizma.16.1.1 CiljeviUzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza,primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskihprograma, predlažemo sljedee marketinške ciljeve za podruje otoka Visa:Cilj 1: Poveanje utrška glavne turistike sezoneVisoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se jošsljedei period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efektsmanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te injenice, važno je zapoeti promišljati nakoji nain poveati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmislitiaktualni model prodaje.Cilj 2: Stvaranje elektronike platformeStandardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putemelektronikih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznihturistikih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi,fotografije, zvukovi) alate vezane na podruje u kojem su bili. Ovdje je važno da otok Vis dobijeatraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis - www.tz-vis.hr)putem kojih uz manji trošak se dobiva puno vei opseg doticanja potencijalnih i sadašnjihklijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogunostiindividualizacije putem elektronikih medija.Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvodaKao što je prije navedeno, otok Vis i njegovo podruje je dio "vee" marketinške prie kako usmislu turistikih proizvoda tako i u smislu opeg percipiranja Županije kao regije. U tom171

smislu, Vis u glavnim proizvodima prati "veu" priu (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo jevažno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalistiki proizvodikoji su dijelom ve poznati (gastronomija, spilje, uvale, vinarstvo) ali i da se pone promišlja i ospecijaliziranim turistikim proizvodima koje otok može ponuditi, a koji bi bili idealnakomplementarna ponuda turizmu cijele Županije.16.1.2 Konkurentske strategije marketingaTurizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju opi dojam “turistikog iskustva idoživljaja”. Uz prijevoz, turizam ukljuuje i smještaj, hranu i pie, usluge, trgovinu, zabavu,estetiku kao i posebne dogaaje i svi ti elementi daju odreeni utjecaj na opu turistiku slikudestinacije. Cjelokupni lanac turistike vrijednosti, da bi na što bolji nain kontrolirao opu slikuturizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) kojeu veoj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta udestinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike izprivatnog i javnog sektora kako bi turistiki lanac vrijednosti poluio uspjeh odnosno pozitivnedojmove.U smislu otoka Visa, vodei rauna o cjelokupnom turistikom lancu vrijednosti predlažemosljedee konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnjisa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bimoglo promptno reagirati na promjene u okruženju; Ovdje je iznimno bitnasuradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajednike marketinškekonkurentske strategije.172Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakamakvalitete; Npr. kreiranje zajednike marke za cijelu destinaciju otoka Visauvoenje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektirajustandarde kvalitete u ruralnim turistikim objektima, kao što je EuroGites, ali ikreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turistikih destinacija.Koncentracija na kljuna tržišta sa kljunim marketinškim alatima sanaglaskom na nove medije komuniciranja; na primjer, informacije ogastronomiji cijele destinacije otoka Visa.Omoguavanje vrlo specifinih informacija uz one koje postoje danas na svimkomunikacijskim alatima; Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl.Uvoenje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedinanim mikrodestinacijama u skladu sa opim razvojem proizvoda Županije; (na primjerproizvod agroturizma otoka Visa, i slino) Uvoenje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom –marketing klubovi i seminari;Kooperativni marketing;Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao iraspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketingstrukture;Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvojaturizma, turistikih proizvoda i usluga otoka; (zajednika suradnja lokalnih

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, poljoprivrednih proizvoaa,malih poduzetnika i javnog sektora) Poveanje svjesnosti o turizmu i njegovu znaenju meu lokalnimstanovništvom; (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranimprojektima)16.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranjaIstinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podruje od ostalih subregijaŽupanije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji sesastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenutanihkao i buduih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvenapercepcija i asocijacija u glavama potrošaa / klijenata / turista ime se sprjeavaju kljune triinjenice:1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nemasnažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliskakonkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom;2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im seodašilje – ova situacija se naješe dogaa sa destinacijama koje žele biti sveza svakoga;3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž uglavama potrošaa / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realnaopasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sanepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranjuturizma.Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama, željama ipercepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakavpristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljedea pitanja i pronaiodgovore na njih:1. Što je važno ciljnom tržištu?2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas?3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju?4. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najboljinain iskoristilo svoje ograniene resurse?Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljedeim poglavljima vodei rauna da sekroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž uglavama potrošaa / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali izadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih.16.2.1 Korporativni identiteta. Zaštitna marka otoka VisaJedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomou koje bi se ona promoviralana meunarodnom turistikom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od:173

Loga otoka VisaJedinstvene prodajne poruke.b. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijomOvim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županijekao jake turistike tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristitipozitivne stavove potrošaa vezane za Županiju na nain da se veže za županijsku tržišnu marku.c. Zaštitne marke turistikih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:Vis – Sunce i moreVis – GastronomijaVis – Eko / ruralni turizamVis – Nautika itd.Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turistikih proizvoda, kao na primjer:Vis – JedrenjeVis – RonjenjeVis – Vinogradi i kušaoneVis – BiciklizamVis – Špilje i uvaleVis – Povijest i kulturaVis – Dogaanja (npr. Viška regata)Vis – Mari i Agrikulturad. Dodavanje oznaka ulanjivanjem u meunarodne institucije i udruženjaNa ovaj nain regija podiže svoj imidž na turistikom tržištu te podiže kredibilitet kodpotrošaa.e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otokanpr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)Itinerari bi trebali biti oznaeni prema vrsti turistikog iskustva kojeg nude. Na ovaj nainoni postaju prepoznatljiviji a turistiko iskustvo transparentnije.f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turistike atraktivnostiNa ovaj nain stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. npr. Komiža – zona tradicionalnog života npr. Vis – zona modernog života npr. regija obalnog pojasa - zona plaže i vodenih aktivnostinpr. Viško polje – zona agrikulturenpr. Viški plato - zona ruralnog iskustvanpr. Biševo - "robinzonska" zona174

g. Oznaavanje turistikih informativnih centaraPravilno oznaavanje i osmišljavanje ureenja turistikih centara podiže kredibilitet centra ali ipridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.16.2.2 PozicioniranjePrije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinskežupanije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja, akoji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kaoi Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica užupaniji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinskužupaniju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateškimarketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljedee:Preporueno pozicioniranje: Jadranska inspiracijaImidž: Dalmatinski životni stil i kulturaVrijednosti: Opuštenost, kultura, otoci-obala-ZagoraDiferencijacija: Kulturološko naslijeeNastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor otoka ima i svoje specifinostikoje ga na neki nain istiu kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje.Uporišta pozicioniranjaSve prisutniji trend ouvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulturei nasljea nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podruja otoka Visa a u sklopu opeturistike ponude Splitsko-dalmatinske županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta:UPORIŠTA TURISTIKOG POZICIONIRANJA PODRUJA OTOKA VISAOuvanje prirodnih ikulturoloških vrijednostiKapitaliziranjenasljea, kulture itradicijeTurizam podrujaotoka VisaUsklaivanje saporastom potražnjeprirodnog ineiskvarenogIzgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljajaiizgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge175

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja.Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki brojiskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrugili osjeati se obogaeni uenjem o neemu novom ili ukljuivanjem u specifine aktivnosti. Onioekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pamenja. Turizam otoka trebastvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pamenja koje turisti /posjetitelji mogu ponijeti kui i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) ifiziku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podruja otoka Visa.Glavne koristi i vrste turistikog doživljajaBez obzira na njihovu prevladavajuu aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji openito tražedoživljaje povezane s provodom, uenjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice.Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obinoprevladava nad svima ostalima.SUSTAV DOŽIVLJAJAGost koji "upija doživljaj"PasivangostProvodUenjeuz provodAktivangostEstetikaBijegGost koji se "utapa u doživljaju"Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentiranedoživljaje pomou svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, uti, omirisati,okusiti i dodirnuti.Doživljaji uenja uz provod: turisti žele biti aktivno ukljueni upredložene doživljaje. Voljni su uiti na zabavan nain.Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti uokruženje i/ili dogaaj.Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i ukljuenje. Oni istinskižele postati dio doživljaja / aktivnosti.Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacijeSustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvodaturizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata.176

Fiziku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojihsustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi otoka Visa su prikazani sljedeim grafikonom:ŠumeFIZIKA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISAPrirodni resursi Umjetni resursiOranice, vinogradi,vrtoviLivade, pašnjaciMorePlanine, stijeneObjektiUmjetno stvorene atrakcijeDivljaLjekovito biljeRatarskiIndustrijskoVinoStoka, peradPelarstvoLjekovito biljeRibaFlora i faunaŠkoljkeUvale (nprStiniva)DolineSpiljeLjekovito biljeSmještajIzletištaArheološkiSela i kueCrkveMuzejiVinarijeSvjetioniciTuristikicentri na obaliPlažeOdrživa gospodarska aktivnostkorištenjem prirodnih resursa kroz ouvanje kulture i tradicijerevitalizacijom postojeih i kreiranjem novih umjetnih resursaTurizamkao rezultat istovremenog korištenjaprirodnih i umjetnih resursa177

PozicioniranjeHarmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja uturizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma.Podruje otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turistikadestinacija, koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turistika iskustva i doživljaje vezane uztradiciju i idilu otonog života. Vis je "Otok Skrovište" gdje domai i inozemni gosti "guštaju"u otkrivanju skrivenih iskustava, zanimljivih aktivnosti, gastronomskih užitaka kao i prirodnokreiranih uvala i plaža.U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustvenograde turistiku priu otoka Visa:Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta":Viskao proizvodViskao osobaViskao simbol• Orijentiran moru• Autentian• Ekskluzivan• Kompaktan• Izoliran• Tih i usporen• Opušten• Iskren• Komiža• Modra špilja• Grad Vis• FalkušaSustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa:FunkcionalneprednostiEmocionalneprednostiPrednostisamoizražavanja• Udaljenost• Mirnoa• Nije orijentiranmasovnomturizmu• Zamamnost• Izoliranost• Kontakt saautentinimotokimživotom• Biti dopadljiv• Koji je probirljiv• NeiskvarenPozicioniranje turizma kao skupa turistikih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda kojise mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turistiki proizvod je skup aktivnosti iponuaa organiziranih u funkciji zadovoljenja odreenog motiva putovanja, odnosno potrebepotrošaa za provoenjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svakadiferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjeviza odreenom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set178

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponuaa turizma, a s ciljem da sezadovolji ciljna grupa specijalnog programa.16.3 Strategije marketing miksaDanašnji marketing u turizmu je na neku ruku nain voenja ukupnog poslovanja, odnosno tzv.marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti voeni sljedeimsmjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;fokusirati se na one turiste koji e rae doživjeti prirodno okruženje upiktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnogturizma (individualiziranje ponude);voditi rauna o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi sena najjednostavniji nain poluio tržišni uspjeh bez obzira radilo se oturistikom poduzeu ili o privatnom ponuau neke usluge.Usvajanjem ovakvog koncepta omoguuju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebnatrošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva naravturistikih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od poetka.Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja odnpr. ponude otoka Pašmana. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da biodabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranjeproizvoda i usluga na nain da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izmeu kljunihelemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarnonadopunjavaju.16.3.1 Strategija proizvodaA. Strukturiranje itineraraItinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina.Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualneturiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podruju otoka Visa.a. Pješake tureb. TureRazgledavanje mjesta Visa i KomižeCrkve i povijestPješaenje po unutrašnjosti otokaIzlet jedrenjakom Biševo-JabukaTura minibusom unutrašnjost otokaTura arheoloških ostatakaRonilaka turaTure uvalaTura svjetionika - otokom i udaljeni svjetionici"Vojna" tura - bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova179

c. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješaenje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacijad. GastronomijaNajbolji restorani i konobeDomaa prirodna hranaPovre i voe turavinogradi i kušaone vinaB. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira180Tipian turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsjeaju na boravak u destinaciji.Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije injegove okolice te na taj nain pridonijeli stvaranju odnosno jaanju identiteta cjelokupnogpodruja otoka Visa.C. Kreiranje usluga prema potrošaimaD. Marketing kluboviOrganizacija turistikih informativnih centara na bazi pružanja potpunih uslugaturistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodajasuvenira, prodaja turistikih proizvoda, prodaja kuponskih vauera, prodaja karata,rezervacijske usluge, usluge mjenjanice, usluge vodia itd.)Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnimtelefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kadase odlue na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakonodlaska, informator upuuje pismo zahvale gostu i iskorištava mogunostponude novih proizvoda za iduu godinu.Zadaa marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing kluboveorganiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnostimarketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putnike agencije i turoperatore odnosi sa javnošu zajedniko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing voenje baza podataka itd.E. Stvaranje marki kvaliteteVizualizacijom atributa i koristi poveavamo želju kod potrošaa za konzumiranjem odreenogaproizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potrošaa da konzumiraproizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turistikim proizvodima

po posebnim koristima koje se nude potrošaimapo specijalnim atributima koje uživa proizvod.16.3.2 Strategija komercijalizacijeA. Ciljne skupineS obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turistiki proizvodtrenutno nije spreman za privlaenje veih volumena potražnje, preporua se upotrebaspecijalistikih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr.turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnihinteresa, prodaju dogaanja itd.).Specijalistike turistike agencije. Moraju se poduzeti veliki napori uobrazovanju i informiranju specijalistikih turistikih agencija u ciljupodizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za ciljidentificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati zadestinaciju stalno im nudei nove turistike proizvode i iskustva (npr. novadogaanja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novihitinerera itd.).B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sapredstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju»Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turistikihusluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Ciljovakvih susreta je poveati prisutnost županije ali i tim otoka Visa uprodajnim programima stranih posrednika.C. Strategija prodaje turistikim agencijamaStvaranje mreže kljunih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinimtržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabraneagencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu,obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije,postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali.Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Ciljseminara je podii razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putnikihagencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskomturistikom zajednicom koja je inicijator tih susreta.D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljimaOrganizacija baze podatakaPodatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnihaktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim181

potrošaima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim voenjem znatno sesmanjuje trošak promotivnih akcija, poveava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupinau gradu.Identifikacija potrošakih udruženjaOvim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su lanovi odreenegrupe potrošaa sa zajednikim interesima. Ovim programom identificiramo kljune osobe popojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje.Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turistikim agencijamaOvim programom turistike agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnihklijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane Turistika zajednica dajebesplatno brošure i ostali promotivni materijal.16.3.3 Strategija komunikacijeA. «Pull» promotivne aktivnostiNa bazi djelovanja «pull» tehnika potrošai traže destinaciju kod turistikih agencija. Na tajnain turistike agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.a. OglašavanjeBudui da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se strogakoncentracija oglašavakih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane naidentificirana primarna tržišta u podrujima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije.Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putnikim agencijama.b. PublicitetPublicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potrošai prihvaaju puno pozitivnije jer selanci u novinama shvaaju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malihtroškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veliini publiciteta koju destinacijadobije.S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, viško podruje mora suraivati s novinarimaupotrebljavajui «push» alate te pružajui im najnovije informacije i materijale.c. PublikacijeDizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojegželimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.Primjeri publikacija:Imidž brošura na recikliranom papiruSpecijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom oblikuGastronomski vodi na najveim portalimad. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.182

Stimuliranje poveanje potrošnje turista (vauerima, specijalnimpopustima itd.).e. Internet stranica prema potrošaimaSudjelovanje na turistikim sajmovima.Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištimaSve veem broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Internetasasvim je normalna životna injenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnuuslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih opih informacija preko npr. razgledainterijera objekata do mogunosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju podstranicetop 5 sub-regije, top 5 itinerara otoka Visa i podruja itd. Prisutnost na najveimsocijalnim mrežama je od najvee važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.).B. «Push» promotivne aktivnostiCilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodavae turistikih usluga da prodajudestinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. U nastavku dajemopregled izabranih “push” alata.a. Internet stranicaInternet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turistikim djelatnicima,novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sasvom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd.b. Promotivni materijali Korporativne brošureSpecijalne brošure po proizvodimaKalendari dogaanjaProdajni vodiiKorporativni letci za distribuciji putem direktne pošteMape – biciklizam, pješaenje, kultura, ope itdc. Specijalizirani sajmovi za preprodavae turistikih uslugaPosjeuju se sajmovi namijenjeni preprodavaima turistikih usluga.d. Organizacija baze podataka o kljunim kupcimaOvim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefonapreprodavaa turistikih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenjana izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificirajuprioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije.e. Organizacija obrazovnih izleta za putnike agencije, turoperatore i novinaref. Stimuliranje tiskanja turistikih vodia183

Stimulacijom tiskanja turistikih vodia (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd) znatno podižemokredibilitet destinacije.g. Video materijaliVideo materijali namijenjeni preprodavaima turistikih usluga, novinarima, profesionalnimudruženjima i klubovima.h. Foto arhivai. Suveniri16.3.4 Tržišna strategijaIako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije, još uvijek je, marketinški gledano,otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima, te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60%ukupnih turistikih noenja ine domai turisti te turisti iz Slovenije, dok glavna tržišta Splitskodalmatinskežupanije (Italija, Njemaka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenogprometa (noenja).Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma,novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku, kao i ovimdokumentom, oekuje se pokretanje vee informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama, tetime i daljnja diversifikacija turistikih tržišta.Može se konstatirati da e doi do postupnog smanjenja ukupnog udjela domaeg tržišta kao iturista iz Slovenije, te jai udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe.Kvantitativno izraženo, domae tržište e u periodu od sljedeih 5 godina smanjiti udjel uukupnim noenjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako dae udjeli moi imati u 5 godina i vee pomake).Glavne toke geo pristupa tržištima su sljedea:Primarna tržištaSlovenija, Italija, Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa.Sekundarna tržištaeška, Njemaka, Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa.Ostala tržištaSva ostala tržišta koja sainjavaju oko 30% ukupnog prometa.184

17.Investicijska strategija17.1 PristupProjekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten uSplitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata.Uzimajui u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti zarazvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nemapotrebne instrumente pripreme investicija u turistikoj djelatnosti u svojim rukama. Prostorniplanovi fiziki odreuju zone i koliine turistikog razvitka, i osim toga, nema drugihinstrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine.Prema tome, trenutno ne postoji niti je mogua obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti iintegralni turistiki razvoj ovog podruja, i to kako sa stajališta privlaenja veih domaih iinternacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaenja malih lokalnih investitora. Naimejavne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uinkoviteinvesticijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.Uz to na ovom podruju postoje i sljedea ostala ogranienja: Nedostatak mlaeg i poduzetniki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte; Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslijeenihturistikih ureda; Nedostatak turizmu potrebne ope infrastrukture (osobito vodoopskrba); Nedostatak poduzetnikih centara za projekte održivog turizma (lokalna, odnosno regionalnarazina); Nedostatak fondova za poetne investicije u turizmu; Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turistiki atraktivnog zemljišta, napose plaža iatraktivnih uvala i zaljeva.U tom kontekstu se za podruje obuhvata ovog projekta namee potreba definiranja master planaturizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interesdomaih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatilaGlavni plan razvoja turizma za cjelokupno podruje Županije, sljedei korak je planiranjedestinacija unutar turistikog klastera koje obuhvaa prostor Županije. Osim što turistiki masterplan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruja i projekata za razvoj, ontakoer pokazuje razinu posveenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija(Županija).Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podruja destinacije otoka Visa, potrebna suznaajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaajnijih obalnih projekata nalokacijama naznaenim prostornim planom te napose znaajna turistifikacija dva glavna centraovog prostora, to jest Komiže i Visa.U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni masterplan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetnikih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljemuspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.185

17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizmaU cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podruja destinacija otoka Visa, morase u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora: razliiti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turistike projekte.Slika 17-1: Opcije investicijske politikeODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTIKIM PROJEKTIMANEGATIVNO NEUTRALNO POZITIVNOOPCIJA 1OPCIJA 3OPCIJA 5NISKANEMA RAZVOJABEZIZLAZNI RAZVOJNIPOLOŽAJ ZBOGMARGINALNE STOPEPOVRATA NAINVESTICIJSKE PROJEKTE INISKA RAZINA INTERESA ODSTRANE DRŽAVESUBVENCIJE I POTICAJIINVESTICIJAMA SUNEOPHODNI KAKO BI SEUKLONILE / SMANJILEBARIJERE ZA PRIVATNEINVESTICIJE U TURIZMUSTOPA POVRATAVISOKAOPCIJA 2PRIVATNI INVESTITORISPREMNI SU INVESTIRATITEK NAKON ŠTO SEDRŽAVNA VLAST IZJASNINA SPREMNOST RAZVOJA UTURIZMUOPCIJA 4PRIVATNI INVESTITORI BEZMNOGO OGRANIENJARAZVIJAJU PROJEKTE.MEUTIM, POSTOJE VELIKIRIZICI U SMISLUSOCIJALNIH UTJECAJA(RAZINA ZAGAENJA,PRETJERANA IZGRADNJA,ITD.)OPCIJA 6OPTIMALNA SITUACIJAGDJE SU SUBVENCIJE IPOTICAJI NEPOTREBNI,IAKO MOGU DODATNOPOTAKNUTI POZITIVNUKLIMU INVESTIRANJA IRAZVOJAIzvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008Openito postoje etiri zasebne, ali meusobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija /poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:186Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turistikeinfrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite,porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)Fiskalni poticaji, koji ne samo da poveavaju profitabilnost investicijskih projekata,nego poveavaju atraktivnost investiranja u odreenu državu / regiju, u usporedbi saostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlasticeOstalo (edukacijski programi za zaposlene, start up programi, poticaji za marketing ipromociju, i sl. )Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano uprethodnim poglavljima), vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskihpoticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencijauz veliku birokratsku proceduru.

Postoje odreeni poticaji iz ostalih podruja, koji su meutim povezani s meunarodnimfondovima i sredstvima finacijske pomoi.Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane sbiznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost uturizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turistikih destinacija.Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji,biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistika praksa, aposebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentskuturistiku privredu.Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razliite projekte u turistikojindustriji, a koja je sažeta u sljedeoj tabeli:187

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmuFINANCIJSKE SUBVENCIJEKVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJEFISKALNE SUBVENCIJETURISTIKI PROJEKTI ZA SUBVENCIJEDIREKTNAJAVNAINVESTICIJARAZVOJNEPOZAJMICEJEDNOKRATNAPOTPORASUBSIDIRANEKAMATEDRŽAVNEGARANCIJEPOVOLJNEKONCESIJETAXHOLIDAYSPRIJENOSGUBITAKAUBRZANAAMORTIZACIJANIŽIKOMUNALNIPOREZINIŽI POREZNA UVOZPROJEKTI REHABILITACIJEmanji hoteli u urbanim naseljima x x x x x xveliki hotelski projekti x x x x x x x xspa objekti x x x x x x x x x xPROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJAdruštveni turistiki objekti u hotele x x x x x x xnapušteni industrijski objekti u smještajne objekte(ili mixed use) objektex x x x x x x xprivatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte x x x x x x xveliki projekti konverzije devastiranih urbanihstrukturax x x x x x x x x xGREENFIELD PROJEKTIobiteljski hoteli (Bed&Breakfast) x x x x x x xinovativni hotelski / turistiki koncepti x x x x x x xveliki meunarodni hotelski brandovi x x x x x x xmarine x x x x x x x x xinovativni turistiki resorti x x x x x x xprobojni (breakthrough) razvojni projekti x x x x x x x x x xinfrastrukturni razvojni projekti (financirani odstrane privatnih investitora)x x x x x x x xEKO / ETNO TURISTIKI PROJEKTIsmještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi x x x x x x xkompleksni eko / etno resorti x x x x x x x x xPROJEKTI KOJI POTIU SMANJENJE NEZAPOSLENOSTIprogrami ili inicijative samostalnog zapošljavanja x x x x x x xedukacijski centri x x x x x x x xprogrami prekvalifikacije i/ili programi 'povratak uškolu'xxPROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA x x x x x x x x x xPROJEKTI VEZANI UZ KULTURUorganizacija dogaaja x x x x x x x xouvanje kulturno-povijesnih spomenika inasljeaunapreivanje gradskih jezgri / javnihpovršina / parkova itd.Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008x x xx x x x x x x xSivom bojom su u tabeli oznaeni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno seoznaava (križiem) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.188

Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1):1. Državne financijske subvencijeJednokratne potpore – državni poticaju turistikim razvojnim projektimamogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potporesmatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turistikih projekata, jerimaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turistikiprojekti, a ovo se posebno odnosi na vee investicije kao što su one uhotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samogpoetka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati nanovani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potporamože se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala kojizahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne tražinaknada. Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstvajednokratnim potporama. Uinkovitost ovih zajmova u smislu turistikihprojekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istimuvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utjeu naprofitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanjeprepreka razvoju, ukoliko postoje poteškoe razvojnog subjekta da ostvarikreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik vei kod komercijalnihpozajmica, državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima zaturistike projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na dužirok otplate, itd.2. Kvazi-financijske pozajmiceDržavne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnihpozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turistikograzvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, onezemlje sa visokom potrebom za razvojem turistikog sektora kao opegpokretaa razvoja njihove ekonomije, su esto one sa nedovoljnimsredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji esto su percipiraneod strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stogaprivatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suoava sapoteškoama u njegovom financiranju. U takvim sluajevima, država dajegaranciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije -ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turistiki sektor.Nadalje, država takoer može financijski podržati turistike projekteputem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izmeu visinekomercijalne kamate i one odreene od strane države). Ovaj tip subvencijene zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži nizgodina. U sluaju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti,država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancijedeviznog teaja, te na taj nain ublažava rizik povezan sa turistikim189

azvojem u podrujima gdje fluktuacije deviznog teaja mogu imatiozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.3. Fiskalne subvencijeFiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju preprekaprofitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanjurazvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na drugedestinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na poetnu fazu razvojaprojekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu bitidio iskljuivo turistiki usmjerenih subvencija, ali vrlo esto su dio cjelokupneekonomske politike usmjerene na podršku investicijama openito, odnosno naprivlaenje stranih investicija.Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turistike projekte mogu bitiprimjenjive za sve projekte, ili ih se može ograniiti na odreene lokacije, iliodreenu vrstu razvojnog projekta.Obzirom da nemaju znaajan efekt na novani tok u ranom razdoblju turistikogprojekta, fiskalne subvencije se naješe koriste zajedno sa financijskimsubvencijama.4. Ostale subvencijeUz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantniza razvoj turistikih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iziskustva je evidentno da je u nekim sluajevima jedan ili više tih faktora utjecalona ogranieni turistiki razvoj. Formalna turistika politika mora uzeti u obzir iove faktore, te ih evaluirati jer utjeu na investicijske odluke:Edukacija / treningMarketingRepatrijacija stranih prihodaDostupnost materijala (za gradnju i poslovanje)Radne dozvoleOpi stav prema razvoju turizmaSvakako je najvažnija ekonomska i politika stabilnost zemlje / destinacije. Iakose odreenim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ilipercipirane nestabilnosti), profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnogprojekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.17.3 Sadašnja praksa poticaja u HrvatskojDržavne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljedeojtabeli:190

MINISTARSTVO TURIZMAProgram poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"- Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom, tradicijskom iambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"- Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kampProgram kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentuProgram poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština uturizmu“Program poticanja unapreenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“Program poticanja razvoja tematskih turistikih putova „Tematski putovi“Program poticajnih mjera za poveanje konkurentnosti turistikog tržištaSufinanciranje turistikih projekata kojima su odobrena sredstva iz meunarodnih fondovaProgram poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizmaProgram poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizmaProgram poticaja ulaganjima u javnu turistiku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreenoj destinaciji u2008 - "Turizam kroz regije"MINISTARSTVO GOSPODARSTVArazliiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Jaanjekonkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvoMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJAProjekt "Za razvoj ruralnih krajeva"KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVAprovode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo(HAMAG) i poslovnim bankama.SREDSTVA MEUNARODNIH FONDOVACARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graninim podrujima Bosne i Hercegovine“AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipinih proizvodaInstrument pretpristupne pomoi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekogranina suradnja, pomou tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitakŽUPANIJSKE INICIJATIVEProgram 'Etno-eko sela' - sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskojžupaniji, u cilju stvaranja etno-eko sela i obogaivanja turistike ponudeSubvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicimaSubvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicimaPromocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizmaRazvoj Strategije ruralnog turizma županijeFinanciranje / subvencioniranje tur. manifestacija i udruga, izrade biciklistikih brošura, tur. signalizacije, itd.Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,HAMAG, Splitsko-dalmatinska županija, 2008.191

Dakle, uzimajui u obzir sadašnju strukturu poticaja, jasno je da ona predstavlja dobar okvir zapokretanje poduzetnikih inicijativa, iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranjefinanciranja (subvencije), a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica).Usprkos tome, razvoj se eko i ruralnih projekata prilino je spor, i nema naznaka da se ovakvomdinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turistiki lanacvrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može znaajnije komercijalizirati nadomaem i inozemnom tržištu.17.4 Ukupni pregled investicijskih projekataTablica 17–2: Pregled investicijaKONKURENTNOSTSpecijalizacija gastronomske ponudeRazvoj komplementarne ponudeTuristiki informativni sustavIntegrirani sustav turistikog oznaavanjaSustav malih plažaRevitalizacija rive / šetnica uz moreProjekt kvalitete privatnog smještajaEko oznake kvaliteteUrbana konverzija (Vis i Komiža)SMJEŠTAJAgroturizmiRuralne kue za odmorRuralni Bed & BreakfastRuralni obiteljski hotelProjektUKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRUJE OTOKA VISAPodruje / potencijalna lokacijasva podrujasva podrujasva podrujasva podrujaobalni dioVis i KomižaVis i Komižasva podrujaVis i KomižaPlisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva,Žena glava, Podselje, itd.Draevo polje, ajno polje / brdo, Velo polje,StonicaMarine zemlje, Podstražje, šire podruje Visa iKomižesva podruja (osobito Draevo polje, oko Kostirne,Borovik, itd.)Ruralni resortPodselje, G. Žuzeca, OkljunaATRAKCIJE I TURISTIKA INFRASTRUKTURAPovršina / broj elemenataKušaonica vina i maslinovog ulja 3 - 5Sustav vidikovaca 10Pješake / bicklistike staze -Panoramska cestaoko 50 kmRibarski muzejpostojei / potencijalno proširenje u budunostiInterpretacijski centar 'Vis- Otok skrovište'1 haCentar za sportove na vodi 500 m 2Program zdrave hrane za potrebe turistikog tržišta Visa -Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela -Etno selo Dragodid 500 m 2Centar 'Vojna povijest Visa'1 haEDUKACIJA I UPRAVLJANJEDestinacijska menadžment organizacija -Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom -Projekt edukacije u turizmu -TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) -JavnaVrsta investicijePrivatnaJavno -privatnaVremenski prioritet2 - 3 g. 4 - 5 g. 6 - 7 g.Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogua nadetaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni iprivatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turistikog lanca vrijednosti s drugestrane. Nadalje, i jedna i druga destinacija raunaju, a što je iskazano njihovim prostornoplanerskimdokumentima, s investicijama u vee turistike projekte i napose javnuinfrastrukturu, a koje e se investicije na svoj nain odraziti na tržište i dinamiku takozvanih‘zelenih’ projekata.192

Što se tie projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se poprincipima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razraeni u poglavlju 15.ovog Izvještaja.193

18.Zakljune napomene Podruje obuhvata ovog projekta - destinacija otoka Visa, predstavlja spojprirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija rasporeenih na otoku Visu, gdjedominiraju dva vea urbana centra Vis i Komiža.Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasine turistifikacije, te su ga mimoišlikljuni razvojni procesi u regiji, a danas je depopuliran i bez veih internihkapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo, vinarstvo, i u malom opsegupoljoprivrede, ovaj prostor za sada nema znaajnijih drugih poslovnih sektora, pase postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok.Mlae generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita, te u tomsmislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva, za sada ne postoji jak agrikulturnisupstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, a osobito zatošto ne postoji potencijal lokalne poduzetnike strukture.U razgovorima sa kljunim subjektima uoeno je da se otok Vis suoava se sdvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i saglavnim osloncem na lokalne snage, ili e glavni razvojni impulsi doi izvana.Prognoze o razvoju turistikih kapaciteta izražene prostornim planovimapretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavljauglavnom izvanjske investicije.Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavajuoj razini. Prirodna ikulturna dobra ovog prostora nisu posebno oznaena niti interpretirana, pa jestoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integriranituristiki lanac vrijednosti. Prostor i njegova prirodna, socio-kulturna i povijesnabogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turistikeprojekte, ali ipak valja raunati da su osim visokih troškova neophodneinfrastrukture, lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetniki interesi, najveeogranienje.Nadalje, a vezano na implementaciju ovog programa, ovdje se važno podsjetiti napostojeu strukturu poticaja u Hrvatskoj, a koja je uglavnom usmjerena nasmanjenje cijene kapitala, te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzanijirazvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ovo je integralni program za jednu odnajatraktivnijih otokih destinacija u Hrvatskoj, koja može zaživjeti jedino uzprofesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa ucjelini, te njime i upravljati.Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticajauglavnom nije poluila realizaciju, odnosno cjeloviti proboj novog turistikogproizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra, sasnažnijim upravljakim mehanizmom). Prema tome, Plan razvoja eko / ruralnogturizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucijekoja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata, te eu takoer imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektoraruralnog / eko turizma.194

Dakle, naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetniki centar, koji imamisiju upravljanja procesom razvoja poduzetnikih održivih, eko / ruralnihposlovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu,odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Razvojno /poduzetniki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija, javnapoduzea, vea privatna poduzea i poduzetnici te eventualno internacionalnisubjekti), a neovisan je i ima poslovnu misiju na ogranieno vrijeme integrirajuiinterese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnihinstitucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr.Naime, Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihvaanja Strategijerazvoja ruralnog turizma županije, koja osim postavljanja strateških okvira zarazvoj ruralnog turizma, te kljunih proizvoda unutar ovog segmenta, takoerpostavlja upravljaki okvir. Prema tome, županija je ve u procesu donošenjaodluke o najboljem upravljakom modelu ruralnog turizma županije, što se ovdjei uzima u obzir.Kao što je istaknuto na radionici sa kljunim subjektima otoka Visa, kao inicijalnapodloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turistikih i drugihstudija Cards Programa.Konano, jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu natemeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera kojaomoguava znaajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok, nužno edoi do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor, kojee se izostankom prve pokazati kao realne alternative.195

19.Provedbeni planPlan razvoja ruralnog / eko turizma za podruje destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turistikog proizvoda upodruju koje do sada nije doživjelo znaajan turistiki razvoj.Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljajuizgradnju kompletnog turistikog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turistikih iskustava i proizvoda uz naglasak nakvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podruja dogovore i usuglase oko kljunih razvojnih koraka i odgovornosti.U tom kontekstu, kljuni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviruProvedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:196

PROJEKTI KONKURENTNOSTIPROJEKT NOSITELJI PRIORITETVREMENSKIOKVIR1-2 3-5 6-10god. god. god.Specijalizacija gastronomske ponudeMali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijskeTZ, Županija)VisokRazvoj komplementarne ponude Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini VisokTuristiki informativni sustavJavno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu, lokalne turistike agencije,turistike zajednice)SrednjiIntegrirani sustav turistikog oznaavanja Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava VisokProgram opremanja malih plaža uuvalamaPrivatne inicijative uz podršku javnog sektoraSrednjiRevitalizacija šetnica uz more Lokalna samouprava VisokProjekt razvoja kvalitete privatnogsmještajaEko oznake kvaliteteProjekt standardizacije i sustava kvaliteteu ruralnom turizmuPrivatne inicijativeJavno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije,uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)Budua organizacija za razvoj eko / ruralnog turizmaVisokSrednjiVrlo visokUrbana konverzija (Vis i Komiža) Lokalna samouprava uz podršku županije Visok

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETAPROJEKT NOSITELJI PRIORITETVREMENSKIOKVIR1-2 3-5 6-10god. god. god.Agroturizam Lokalni mali poduzetnici Vrlo visokRuralna kua za odmor Lokalni mali poduzetnici Vrlo visokRuralni 'bed & breakfast' Lokalni mali poduzetnici VisokRuralni obiteljski hotel Lokalni mali poduzetnici SrednjiRuralni resort Lokalni mali poduzetnici Visok198

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTIKE INFRASTRUKTUREPROJEKT NOSITELJI PRIORITETVREMENSKIOKVIR1-2 3-5 6-10god. god. god.Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visokSustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije VisokPanoramska cesta Javna inicijativa VisokRibarski muzej - Komiža Javno-privatna inicijativa VisokInterpretacijski centar 'Vis – otokskrovište'Javno-privatna inicijativaSrednjiŠkola viške kuhinje Privatna inicijativa VisokKoncept pješakih, planinarskih ibiciklistikih stazaLokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samoupraveVisokCentar za sportove na vodi Privatna inicijativa SrednjiProgram zdrave hrane za potrebe tur.tržišta destinacijeLokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektoraVisokEtno selo Dragodid Privatna inicijativa (uz javnu podršku) VisokInterpretacijski centar 'Vojna povijestVisa'Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava)Visok

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJAPROJEKT NOSITELJI PRIORITETVREMENSKIOKVIR1-2 3-5 6-10god. god. god.Projekt edukacije u turizmu Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) VisokTourFuture (projekt edukacije lokalnogstanovništva u turizmu)Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)VisokDestinacijska menadžment organizacija Javno-privatna incijativa Vrlo visokOrganizacija za razvoj i upravljanjeruralnim turizmomŽupanija, TZ županijeVrlo visok200

20.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001. Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003.GODINE, Zagreb, 2001. Državni zavod za statistiku RH, STATISTIKI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA IOPINAMA U 2007.,Zagreb, 2008.Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN, Zagreb, 2008. Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.Splitsko-dalmatinska županija, PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2003. Splitsko-dalmatinska županija, USKLAENJE PROSTORNOG PLANASPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O UREENJU I ZAŠTITIZAŠTIENOG OBALNOG PODRUJA MORA, Službeni glasnik Splitskodalmatinskežupanije, Split, 2005.Splitsko-dalmatinska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANASPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinskežupanije, Split, 2005. Splitsko-dalmatinska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAMSPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Split, 2006.Grad Komiža, PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA KOMIŽE, Službeniglasnik Grada Komiže 10/06, Komiža, 2006.Grad Vis, PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA VISA – PRIJEDLOGPLANA, Grad Vis, Vis, 2005.Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THEENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR,Wellington, November 1997 Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008. Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb,2008. Institut za zurizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ –TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008. FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja, OCJENA KAKVOE MORA NAPLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/moreKonzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA IKLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMAINSTAVA U ISTRI, 2007.Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr201

Toskanski arhipelag turistike informacije,www.arcipelago.turismo.toscana.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009:107e0626e4a:-7ffdAgroturizam Sapereta, www.sapereonline.it/Biokamp - agroturizam, www.bioelba.it/it/agri-campeggio.htmAgroturizam Elba, www.elba-agriturismo.itTuristika stranica Sardinije, web: www.sardegnaturismo.itRegija Sardinija, web: www.sardegna.com Talijanski web za poticanje investicija, web: www.investinitaly.com,www.planisfero.comTuristika stranica Arhipelaga Azores, web: www.visitazores.travel/index.phpAzores Informacije, web: www.azores.com/azores/azores.php?attribute=3Rural Tourism International Training Network,http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/ruralOrganization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htmAlberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/Tourism Council Western Australia,www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.htmlForestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human Resource Council, EMERIT,www.emerit.ca/eng/index.aspxSingapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp Belize Tourism Board, http://www.belizetourism.org/events--awards/tourismawareness-activities.htmlHighlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htmCarnegie UK Trust Rural Programme,http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_organisationWorld Tourism Organization, www.world-tourism.orgInternational Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/202

21.Sadržaj priloga4 Situacijska analiza 14.1 Temeljna kvalifikacija podruja 1TabliceTablica 4–1: Pokrov zemljišta 2KartogramiKartogram 4 1: Pokrov zemljišta 14.2 Socio – ekonomski faktori 2TabliceTablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2Tablica 4–3: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura 3Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida 3Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost 4Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura 4Tablica 4–7: Kuanstva 4Tablica 4–8: Poljoprivredna kuanstva 4Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine 5Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela 5Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici 6Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda 7Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 74.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja 8TabliceTablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina 9Tablica 4–15: Graevinska podruja – iskaz površina 9Tablica 4–16: Turistike zone - ukupno 11Tablica 4–17: Turistike zone - lokacije 11Tablica 4–18: Turistike lokacije – Grad Komiža 12Tablica 4–19: Turistike lokacije – Grad Vis 13Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 14203

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti 14Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište 14Tablica 4–23: Zaštita prirode 16Tablica 4–24: Ekološka mreža 16Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara 20KartogramiKartogram 4 2: Temeljna namjena površina 8Kartogram 4 3: Graevinska podruja 10Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja 15Kartogram 4 5: Zaštita prirode 15Kartogram 4 6: Kulturna baština 194.4 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 22KartogramiKartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoistona obala Visa 228 SWOT analiza 23TabliceTablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, iekonomskog profila podruja 23Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 24Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 25Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacije 26Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 27Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 28Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistikog razvoja 29Tablica 8–8: A. Mogunosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 30Tablica 8–9: B. Mogunosti i prijetnje - Segment Konkurenata 31Tablica 8–10: C. Mogunosti i prijetnje - Segment Pravno-politikog okruženja 32Tablica 8–11: D. Mogunosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 33Tablica 8–12: E. Mogunosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 34Tablica 8–13: F. Mogunosti i prijetnje - Segment Okoliša 35Tablica 8–14: G. Mogunosti i prijetnje - Segment Tehnologije 36204

10 Analiza oglednih primjera u praksi 37TabliceTablica 10–1: Cipar 37Tablica 10–2: Malta 40Tablica 10–3: Sardinija 43205

206

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podruje destinacije otoka Visa” ***Konani izvještaj - PRILOZI

Sadržaj4 Situacijska analiza 14.1 Temeljna kvalifikacija podruja 1TabliceTablica 4–1: Pokrov zemljišta 2KartogramiKartogram 4 1: Pokrov zemljišta 14.2 Socio – ekonomski faktori 2TabliceTablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2Tablica 4–3: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura 3Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida 3Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost 4Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura 4Tablica 4–7: Kuanstva 4Tablica 4–8: Poljoprivredna kuanstva 4Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine 5Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela 5Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici 6Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda 7Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 74.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja 8TabliceTablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina 9Tablica 4–15: Graevinska podruja – iskaz površina 9Tablica 4–16: Turistike zone - ukupno 11Tablica 4–17: Turistike zone - lokacije 11Tablica 4–18: Turistike lokacije – Grad Komiža 12Tablica 4–19: Turistike lokacije – Grad Vis 13Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 14

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti 14Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište 14Tablica 4–23: Zaštita prirode 16Tablica 4–24: Ekološka mreža 16Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara 20KartogramiKartogram 4 2: Temeljna namjena površina 8Kartogram 4 3: Graevinska podruja 10Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja 15Kartogram 4 5: Zaštita prirode 15Kartogram 4 6: Kulturna baština 194.4 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 22KartogramiKartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoistona obala Visa 228 SWOT analiza 23TabliceTablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, iekonomskog profila podruja 23Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 24Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 25Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacije 26Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 27Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 28Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistikog razvoja 29Tablica 8–8: A. Mogunosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 30Tablica 8–9: B. Mogunosti i prijetnje - Segment Konkurenata 31Tablica 8–10: C. Mogunosti i prijetnje - Segment Pravno-politikog okruženja 32Tablica 8–11: D. Mogunosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 33Tablica 8–12: E. Mogunosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 34Tablica 8–13: F. Mogunosti i prijetnje - Segment Okoliša 35Tablica 8–14: G. Mogunosti i prijetnje - Segment Tehnologije 36

10 Analiza oglednih primjera u praksi 37TabliceTablica 10–1: Cipar 37Tablica 10–2: Malta 40Tablica 10–3: Sardinija 43

4 Situacijska analiza4.1 Temeljna kvalifikacija podrujaKartogram 4-1: Pokrov zemljištaIzvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.1

Tablica 4–1: Pokrov zemljištaNaziv razreda Kod Površina km2Umjetne (izgraene) površine 112 1,21 1,28%Vinogradi 221 8,11 8,58%Maslinici 223 0,35 0,37%Pašnjaci 231 3,24 3,43%Mozaik uzgojnih parcela 242 12,56 13,29%Pretežno poljoprivredno i prirodnipokrov243 14,43 15,27%Bjelogorina šuma 311 1,34 1,42%Crnogorina šuma 312 14,02 14,83%Miješana šuma 313 8,04 8,51%Prirodni travnjaci 321 4,31 4,55%Makija i garig 323 13,96 14,77%Prijelazna šumska podruja 324 12,66 13,39%Oskudni biljni pokrov 333 0,29 0,31%UKUPNO 94,53 100,00%Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.4.2 Socio – ekonomski faktoriTablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaciPodruje KOMIŽA VIS OTOK VISStanovnika 2001. Broj 1.677 1.960 3.637Naselja Broj 10 9 19Aktivno stanovništvoBroj 809 762 1.571% 48,2% 38,9% 43,2%Kretanje broja stanovnika1981. 1.919 2.248 4.1671991. 2.243 2.106 4.349Stanovnici 60 i više godinaBroj 488 642 1.130% 29,1% 32,8% 31,1%Planirani broj stanovnika 2015. - trend Broj 1.230 1.781 3.011Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 1 Broj 1.900 2.226 4.126Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 2 Broj 2.500 2.500 5.000Izvor :DZS; Popis stanovništva 20012

Tablica 4–3: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura35%30%25%20%15%10%5%lanovi poljoprivrednih kuanstva prema navršenim godinama starosti0%do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 preko 64Komiža 15% 7% 9% 18% 21% 30%SDŽ 27% 11% 13% 15% 12% 21%Vis 18% 8% 10% 16% 18% 31%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramidaUrbani centri Komiža i VisStarosna struktura 2001.Ostala naseljaStarosna struktura 2001.90-9480-8470-7460-6450-5440-4430-3420-2410-140-4-20,0% -15,0% -10,0% -5,0% 0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0%90-9480-8470-7460-6450-5440-4430-3420-2410-140-4-20,0% -15,0% -10,0% -5,0% 0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0%muškarciženeIzvor: DZS; Popis stanovništva 2001.muškarcižene3

Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnostGradUkupnoAktivnoOsobe s osobnimprihodomUzdržavanostanovništvoBroj % Broj % Broj %Vis 1.960 762 38,9% 702 35,8% 496 25,3%Komiža 1.677 809 48,2% 460 27,4% 408 24,3%Ukupno otok Vis 3.637 1.571 43,2% 1.162 31,9% 904 24,9%Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna strukturaPodruje KOMIŽA VIS OTOK VISStanovništvo 15 g. i više 1.438 1.587 3.025Bez škole 440 324 764Osnovna škola 312 325 637Srednja škola 561 756 1.317Viša, visoka, magisterij 125 182 307Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.Tablica 4–7: Kuanstva1991. 2001.PodrujebrojkuanstavabrojlanovabrojkuanstavabrojlanovaKomiža 845 2,65 680 2,47Vis 806 2,61 749 2,62Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.Tablica 4–8: Poljoprivredna kuanstvaPodruje KOMIŽA VIS OTOK VISPoljoprivredna kuanstva broj 180 241 421lanovi polj. kuanstava broj 457 648 1.105lanovi polj. kuanstava 55i više godinabroj 230 316 546% 50,3% 48,8% 49,4%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.4

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godinePodruje KOMIŽA VIS OTOK VISUkupno stanovabroj 1.527 1.876 3.403m2 93.820 120.046 213.866Ukupno stanova za broj 983 939 1.922stalno stanovanje m2 60.553 62.205 122.758Stalno nastanjenihbroj 677 741 1.418m2 45.118 50.173 95.291Privremeno nenastanjeni broj 306 198 504i napušteni m2 4.214 6.878 11.092Stanovi za odmorbroj 437 853 1.290m2 27.931 53.431 81.362Gospodarsko korištenje broj 107 84 191Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjelaStruktura stanova prema nainu korištenja160014001200Broj stanova10008006004002000Stalno nastanjeniNapušteniPovremeno stanovanjeGospodarske djelatnostiVIS KOMIŽA Ostala naselja UKUPNO641 593 184 1418129 247 128 504398 285 607 129064 55 72 191Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovniciGradKOMIŽAVISNaseljeStalnistanovnici2001.Povremeni stanovniciStanovi za odmor2001.Turisti2007.UkupnoKomiža - naselje 1523 1140 988 3651Biševo 19 228 - 247Borovik 15 24 - 39Duboka 6 44 - 50Okljuna 5 152 - 157Palagruža 0 0 - 0Podhumlje 40 108 - 148Podšpilje 14 16 - 30Sveti Andrija 1 4 - 5Žena Glava 54 32 - 86Ostala naselja - ukupno 154 608 - 762Ukupno Grad Komiža 1677 1748 988 4413Vis - naselje 1776 1592 2090 5458Draevo Polje 8 84 - 92Marinje Zemlje 35 408 - 443Milna 19 264 - 283Plisko Polje 21 92 - 113Podselje 23 48 - 71Podstražje 23 300 - 323Rogai 8 80 - 88Rukavac 47 544 - 591Ostala naselja - ukupno 184 1820 - 2004Ukupno Grad Vis 1960 3412 2090 7462UKUPNO OTOK VIS 3637 5160 3078 11875Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihodaKomiža - struktura prihoda premadjelatnostima u 2007Poljoprivredalov,šumarstvo13%Opskrbael.energija,plin, voda9%OstaledjelatnostiPreraivaka16%industrija19% Hoteli iTrgovina21%restorani22%Izvor: FINA, 2008.Tablica 4–13: Komiža – struktura prihodaVis - struktura prihoda prema djelatnostima u2007Prijevoz,skladištenje iveze8%Hoteli irestorani26%Preraivakaindustrija8%Poslovanjenekretninamaiznajmljivanje5%Ostaledjelatnosti15%Trgovina38%Izvor: FINA, 2008.7

4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienjaKartogram 4-2: Temeljna namjena površinaIzvor: PPOG Komiža i Vis8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površinaPROSTORNII POKAZATELJI OznakaKOMIŽA VIS Otok VISha ha ha %Graevinska podruja naselja GPn 123 121 244 2,4%Graevinska podruja van naselja GPv 24 50 74 0,7%Poljoprivredne površine P 941 2.180 3.121 30,8%Šumske površine Š 2.873 2.563 5.436 53,6%Ostale poljop. i šumske površine PŠ 921 285 1.205 11,9%Ostale površine O 37 24 61 0,6%UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%Izvor: PPOG Komiža i VisTablica 4–15: Graevinska podruja – iskaz površinaPROSTORNI POKAZATELJIOznakaKOMIŽA VIS Otok VISha ha ha %Graevinska podruja GP 122,5 121,3 243,9 64,5%Izgraeni dio naselja GPn 82,6 87,9 170,5 45,1%Nezgraeni dio naselja Gpi 39,9 33,4 73,4 19,4%Izgraene strukture vangraevinskog podrujaOstale površineGPv 24,0 49,8 73,8 19,5%I 4,6 0,0 4,6 1,2%LN 9,2 9,2 2,4%K 0,0 4,8 4,8 1,3%T 19,0 30,5 49,5 13,1%D 0,4 5,3 5,7 1,5%O 36,5 24,1 60,6 16,0%A 0,0 24,1 24,1 6,4%N 36,5 0,0 36,5 9,7%UKUPNO 183,0 195,2 378,2 100,0%Izvor: PPOG Komiža i Vis9

Kartogram 4-3: Graevinska podrujaIzvor: PPOG Komiža i Vis10

Tablica 4–16: Turistike zone - ukupnoTuristika zonaPovršinahaBrojkrevetamax.Naselje Komiža 13,7 1.500Izvan naselja 19,0 950Grad Komiža 32,7 2.450Naselje Vis 19,6 780Izvan naselja 30,5 1.070Grad Vis 51,3 1.850UKUPNO otok VIS 84,0 4.300Tablica 4–17: Turistike zone - lokacijeTuristika zona Tip Lokacija PovršinaBroj krevetamax.Hotel Biševo H Komiža 1,25 350Rogai H Komiža 3,15 300Neptun TN Komiža 3,1 350Kamenica TN Komiža 6,2 500Barjaška TN Izvan naselja 19 950Grad Komiža - UKUPNO 32,7 2450Hotel Issa H Vis 0,93 260Uvala Stonca H Vis 11,35 420eška Vila H Vis 7,31 100Milna H Izvan naselja 1,2 120Samogor H / TN Izvan naselja 21 600Zaravniše H Izvan naselja 6 200Parja H Izvan naselja 3,5 150Grad Vis - UKUPNO 51,29 1850UKUPNO otok VIS 83,99 4300Izvor: PPOG Komiža i Vis11

Tablica 4–18: Turistike lokacije – Grad KomižaIzvor: PPOG Komiža i Vis12

Tablica 4–19: Turistike lokacije – Grad VisIzvor: PPOG Komiža i Vis13

Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površinaPROSTORNIPOKAZATELJIPoljoprivredne površineŠumske površineOstale poljoprivrednei šumske površineKOMIŽA VIS Otok VISOznakaha ha haP 941 2.180 3.121P1 0 374 374P2 223 532 755P3 719 1.274 1.992Š 2.873 2.563 5.436Š2 2.445 2.494 4.939Š3 428 69 497PŠ 921 285 1.205Izvor: PPOG Komiža i VisTablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenostiGradPoljoprivredno zemljište - haUkupno Korišteno NeobraenoKomiža 179,0 113,0 63,1% 66,0 36,9%Vis 649,2 581,2 89,5% 67,9 10,5%Ukupno otok Vis 828,1 694,2 83,8% 133,9 16,2%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljišteGradKorišteno poljoprivredno zemljište - haOranice, vrtovi Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vonjaci VinogradiKomiža 3,7 1,3 16,2 37,9 53,9Vis 5,0 1,1 10,0 400,2 42,5 122,2Ukupno 8,7 2,4 10,0 416,4 80,4 176,2Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Korišteno poljoprivrednozemljište u hektarima5004003002001000KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMAOranice, Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vonjaci VinogradiKomiža 3,7 1,3 16,2 37,9 53,9Vis 5,0 1,1 10,0 400,2 42,5 122,214

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnjaIzvor: PPOG Komiža i VisKartogram 4-5: Zaštita prirodeIzvor: ZPP; Zaštita prirode baštine; Ekološka mreža15

Tablica 4–23: Zaštita prirodeU smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštieni su dijelovi prirode:Znaajni krajolik:Otok RavnikOtok JabukaOtok BrusnikPlanom se predlažu za zaštitu kao znaajni krajolik:otok Biševootoni arhipelag Budikovac – GrebenSpomenici prirode:Medvidina špilja (geomorfološki)Modra špilja (geomorfološki)Otok Brusnik (geološki)Otok Jabuka (geološki)Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki)Uvala Stiniva (geomorfološki)Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati:akvatorij otoka Biševo, Plagruža i SvetacIzvor: ZPP; PPUG Komiža i VisTablica 4–24: Ekološka mrežaPodruja Biševo kopno HR2001097Brusnika gušterica; ista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom, šuma alepskog bora sasominom, bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. Otok Vis HR2000942Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom, sastojine drvenaste mljeike. JI strana o. Visa HR3000096Naselja posidonije Otok Vis - podmorje HR3000097Pjeskovita morska obala, muljevite i pješane pliine, pješana dna, šljunkovita morska obala,morske špilje, grebeni, naselja posidonije. Biševo more HR3000098Pjeskovita morska obala, muljevite i pješane pliine, pješana dna, šljunkovita morska obala,morske špilje, grebeni, naselja posidonije.16

Toke Jama na Gatulijama HR2000059Endemine svojte, kraške špilje i jame. Kraljicina špilja HR2000063Dugikrili pršnjak, endemine svojte, kraške špilje i jame. Špilja kod grada Visa (1) HR2000139Endemine svojte, kraške špilje i jame. Špilja kod grada Visa (2) HR2000140Endemine svojte, kraške špilje i jame. Špilja od Vore HR2000164Endemine svojte, kraške špilje i jame. Ravnik - špilja HR2000339Kraške špilje i jame. Modra špilja HR3000184Morske špilje Medvidina peina HR3000205Morske špilje Jama Supurina HR3000362Morske špilje Jama (o. Budikovac) HR3000363Morske špilje Špilja na Križnom ratu HR3000364Morske špilje Špilja na Bilom ratu HR3000365Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka HR3000366Morske špilje Ravnik špilja HR3000367Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta - duboki HR3000368Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta - plitki HR3000369Morske špilje Mala Üpilja HR3000370Morske špilje Ponara ol medvida HR300039217

Morske špilje Fumor HR3000393Morske špilje Medvidine Stupiše HR3000394Morske špilje Zakamica HR3000395Morske špilje Nova medvidina HR3000396Morske špilje18

Kartogram 4-6: Kulturna baštinaIzvor:Izvor:19

Tablica 4–25: Popis kulturnih dobaraGrad KomižaUrbane cjeline Naselje KomižaRuralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na BiševuArheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Otoje Palagruže Otok Biševo Otok SvetacSakralna kulturna dobra Crkva sv. Duh, Hum Crkva sv. Nikole "Muster", Komiža Crkva sv. Mihovil, iznad Komiže Crkva sv. Roka, Komiža Crkva Gospa Gusarica, Komiža Crkva sv. Silvestra, Biševo Crkva sv. Blaža, iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice, KostirnaJavna kulturna dobra Kula Mladineo, Borovik Zonkotova kula, izmeu Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši, izmeu Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna", Komiža Kua Mladineo, Komiža Kua Molinari; Komiža Kua Foreti, Komiža Kua Marinkovi, Komiža Kue u moru, Komiža Kua Zonko, Komiža Kua Giaconi, Komiža Luki ured, Komiža Zadružni dom, Komiža Spomen dom (arh. Plani), Komiža Dom JNA (arh. Viti), Komiža20

Grad VisUrbane cjeline Naselje VisRuralne cjeline Tihobrae Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok PoseljePojedinane graevine i sklopoviVis Tvrava Juraj III. Utvrda Host Tvrava Welington Svjetionik Stonica Kula Benedikt-Torjun Sv. MagdalenaPoselje Crkva Gospe i Sv. Margarite Sv. Kuzma i DamjanDraevo polje Sv. Vid Graevinski sklop - Šuline Graevinski sklop - Pipitovo Graevinski sklop - Kostriieva kulaArheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona antike Isse O. Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište21

4.4 Utjecaj turistikih aktivnosti na okolišKartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistona obala Visa22

8 SWOT analizaTablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podrujaSNAGE:PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJANe-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizamInteres lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma isvijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredneindikatoreBogatstvo prirodne i kulturne baštine podruja1086420Podruje sa niskim stupnjom zagaenjaKultura i tradicionalni nain životaUsmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnomturistikom razvoju VisaOtvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni nain životaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeOuvanost prirodne strukture otokaPRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJASLABOSTI:Nizak nivo kupovne moi domaeg stanovništva zaulaganja u turistike aktivnosti108Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's6Nedostatak poduzetnike inicijative domaeg stanovništva420Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništvaNedostatak poslovnog iskustva domaeg stanovništvaNedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmuNedostatak ljudskih resursa za rad na otokuNapomena: 1=najbolje, 10=najlošije23

Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacijePERFORMANSE DESTINACIJESNAGE:Investicijski i razvojni projekti u tokuTrend otvorenosti otoka prema turistikom tržištu uposljednjih nekoliko godina1086420Trend prepoznavanja otoka kao baze jedriliara u HrvatskojPoeci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otokaZainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turistikihproizvoda i autentine ponude otokaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljePERFORMANSE DESTINACIJESLABOSTI:Nedostatak turistike signalizacijeVrijeme putovanja do destinacije1086420Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom iinternacionalnom tržištuNedostatak kvalitetnih smještajnih kapacitetaOgranieni broj proizvoda i aktivnosti u ponudiNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeNedostatak cjelovitog turistikog lanca vrijednosti24

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketingaSNAGE:Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta imarketinga udruženim snagama dviju opinaDESTINACIJSKI MARKETINGPotencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti naotoku1086420Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razliitainternacionalna 'niche' tržištaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeVis je dio rastueg tržišta održivog turizmaSLABOSTI:Nepostojanje centralnog informativnog turistikog centrana podruju otokaPromotivni materijali raeni uglavnom za domae tržišteDESTINACIJSKI MARKETINGNedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije iraznolikosti potencijalnih iskustava1086420Nizak profil u domaim, regionalnim i internacionalnimkanalima distribucijeNedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta,distribucije i komunikacijeNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeNedostatak dogaaja internacionalnog karakteraNedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikostipodruja25

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacijeTURISTIKE USLUGE DESTINACIJESNAGE:Otvorenost novim idejama i konceptimaRaznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnihvrijednosti, te iskustva vezana uz bogato tradicionalnonasljedstvo1086420Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajnekapacitete na otokuNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeStandard i kvaliteta hrane i piaTURISTIKE USLUGE DESTINACIJESLABOSTI:Trgovaka ponuda namijenjena turistimaAtrakcije i dogaaji uglavnom poznati lokalnom / domaemstanovništvuMala baza hotelskih kapaciteta1086420Broj turistikih proizvoda odmah spremnih zainternacionalnu komercijalizacijuUsluga na razini internacionalnih standardaOgraniena distribucija informacija posjetiteljima prijenjihovog dolaska na VisStandard i kvaliteta smještajnih kapacitetaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijePostojee turistike atrakcije i infrastrukturni kapaciteti26

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih uslugaSNAGE:Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornomplanu u tokuLOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGEPrepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma1086420Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata uturizmuNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeUvažavanje znaaja zajednikog djelovanja dviju opina urazvoju turizmaSLABOSTI:Relativno slaba infrastruktura - putevi, el. energija, voda,kanalizacija, itd.LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGENedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostimaživota u podruju sa izuzetnim potencijalom za razvojinternacionalnog turizma1086420Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnihsubjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turistikoglanca vrijednostiFaktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma(javne usluge, profesionalni kadrovi, i upravljanje hotelskimi turistikim uslugama)Turistiki informativni centri za posjetiteljeNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeNedostatak destinacijskog menadžment sistema27

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstvaSNAGE:Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turistikomrazvoju VisaINTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVAPostojanje lokalnih Turistikih organizacija u opinama1086420Poetak uvoenja regulacije prostornog razvoja podrujaVisaIzražena želja lokalnog stanovništva za razvoj VisaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeSLABOSTI:INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVADestinacijski menadžmentStrunost lokalnih kadrova u turizmu1086420Ukljuenost privatnih interesnih subjekata u jedinstvenimarketing VisaSuradnja javnog i privatnog sektora u turizmu VisaJasne uloge u upravljanju turizmom otokaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeZajednika vizija i razumjevanje pravila igre u sektoruturizma otoka28

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistikog razvojaTURISTIKI RAZVOJSNAGE:Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turistiki razvojFokus na turizmu kao ekonomskom pokretau otoka1086420Raznolikost prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti Visakoje je mogue turistiki valoriziratiRaspoložive zone za novi turistiki razvojNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeSLABOSTI:TURISTIKI RAZVOJOgranieni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikihturistikih projekata10Nedostatak zajednike vizije turistikog razvoja9,59Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj ikomercijalizaciju turistikog proizvoda specijalni interesi8,5Nedostatak lokalnog investicijskog kapacitetaInfrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodromaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeNedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojneekspertize29

Tablica 8–8: A. Mogunosti i prijetnje - Segment Trendova industrijeMOGUNOSTIStil života - "Status" manje važan nego prije. 'Niska cijena'ne znai 'niska kvaliteta'Starost evropskog društva - starije osobe imaju tendencijuputovanja izvan glavne sezoneTRENDOVI INDUSTRIJESve više estih, a kraih odmora1086420Uticaj Interneta i E-trgovine na distribucijuKontinuirana segmentacija tržišta putovanjaPoveana potražnja za proizvodima specijalnih interesa inovim destinacijama, osobito na podruju Srednje iJugoistone EvropeFokus na 'baby boomere' (42 - 60 god.) koji žive duže,aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uzprirodu, kulturu i dogaajeTrend zdravih i sa vitalnošu povezanih aktivnih odmoraTrend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmoraNapomena: 1=najlošije, 10=najboljePRIJETNJEPolarizacija tržišta (niske cijene - visoka kvaliteta) podprijetnjom ne postizanja zadovoljavajuih performansiPovean kritiki stav prema kvaliteti i odnosu cijene uodnosu na kvalitetu (vrijednost za novac)TRENDOVI INDUSTRIJEVea konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalimadistribucije1086420Oekivanja visoke kvalitete vezane na turistika iskustva iuslugeDaljnja segmentacija tržišta putovanjaSkraivanje dužih odmora u korist više kraih odmoraPotreba za diferencijacijomNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijePotreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim JedinstvenimProdajnim Prijedlozima (USP)30

Tablica 8–9: B. Mogunosti i prijetnje - Segment KonkurenataMOGUNOSTI:Uenje na pozitivnim iskustvima drugih slinih destinacijaKONKURENTISuradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privlaenjaposjeta1086420Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazivlastite startne pozicije razvoja turizmaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeMogunost razvoja inovativnih proizvoda i integriraneturistike destinacijeKONKURENTIPRIJETNJE:Elektroniki pristup kanalima distribucije - globalnakonkurencijaKonkurencija s otocima u Hrvatskoj1086420Mogunost konkurenata za razvoj održivih proizvoda idestinacijaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošijeDiverzifikacija proizvoda31

Tablica 8–10: C. Mogunosti i prijetnje - Segment Pravno-politikog okruženjaMOGUNOSTI:Nestabilnosti na globalnom nivou, rat i terorizam stvarajumogunosti za lokalni i regionalni razvoj turizmaPRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJEInteresi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao jošneizgraene destinacije1086420Jaanje i modernizacija institucionalnog sistema državne ilokalne upraveNapredni proces pristupanja evropskim integracijamaInteresi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podrškuturistikom razvoju VisaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljePRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJEPRIJETNJE:Nivo centralizacije - decentralizacije109,5Nedovoljno promjenjeni i prilagoeni zakonodavni iupravljaki modeli98,5Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od stranedržavnih institucijaNeispunjenje uvjeta za integracije u EUNapomena: 1=najbolje, 10=najlošije32

Tablica 8–11: D. Mogunosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženjaMOGUNOSTI:Poveana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kaonove destinacije (znatiželja)SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJEStarija populacija sa veim prihodima i više slobodnogvremena1086420Obitelji sa manje lanova i vei broj parovaPoveani pritisak na radnom mjestu i vea potreba zaodrživom ravnotežom slobodnog vremena i poslaInterregionalna kretanja populacijeNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeSOCIO-KULTURNO OKRUŽENJEPRIJETNJE:Visoki nivo konkurencije zbog mogunosti veeg izbora zapotrošae (prijetnja od substituta)1086420Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije sposljedicom ugrožavanja kljunih identitetskih znaajkiotokaPercepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbogpoveanog kriminala u posljednje vrijemeNapomena: 1=najbolje, 10=najlošije33

Tablica 8–12: E. Mogunosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženjaEKONOMSKO OKRUŽENJEMOGUNOSTI:Podrška Vlade Hrvatske regijama / podrujima u Hrvatskoju razvoju turizma1086420Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvuPostojea sredstva namijenjena javnim investicijama uinfrastrukturuNapomena: 1=najlošije, 10=najboljePRIJETNJE:EKONOMSKO OKRUŽENJENezaposlenost i strunost za obavljanje turistikedjelatnosti1086420Nekontrolirani razvoj nekretninaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošije34

Tablica 8–13: F. Mogunosti i prijetnje - Segment OkolišaOKOLIŠMOGUNOSTI:Poveana vrijednost turizma i snaga poluge zaštienihprirodnih i kulturnih podruja1086420Opi zaokret prema specifinim iskustvima vezanim uzpriroduSveukupna poveana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnihvrijednostiNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeOKOLIŠPRIJETNJE:Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa1086420Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenjaprirodnih resursaOpasnost od devastacije prostora (neplanskom ineodrživom gradnjom i razvojem)Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije35

Tablica 8–14: G. Mogunosti i prijetnje - Segment TehnologijeTEHNOLOGIJAMOGUNOSTI:Internet kao platforma za e-marketing, ukljuujuiupravljanje odnosima sa klijentima (C.R.M. - CustomerRelationship Management)Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskimtehnologijama1086420Brze inovacije vezano uz tehnologije transportaSve vea dostupnost niskobudžetnog transportaMogunost prilagoavanja razliitih globalnih tehnološkihrješenjaNapomena: 1=najlošije, 10=najboljeTEHNOLOGIJAPRIJETNJE:Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskimtehnologijama1086420Mogunost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirate 'kasne' rezervacije (last-minute)Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnihkapaciteta i upravljakih tehnologijaNapomena: 1=najbolje, 10=najlošije36

10 Analiza oglednih primjera u praksiTablica 10–1: SardinijaSARDINIJAOPI PODACI O OTOKUDrugi otok po veliini u Sredozemnom moru. Nalazi se u središtu Sredozemlja, okruženlokacijamnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.površina 24.090 km 2broj stanovnika1,7 milijunaglavna turistika mjesta Podijeljen na 4 regije, gl. grad Cagliari, Sassari, Oristano, Alghero;klimamediteranska, ljetna sezona traje od 4. do 11. mjesecaprometna povezanost 4 aerodroma, trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništaPRIVREDAGDP€ 30, 6 milijunaRazvijena poljoprivreda (€1,5 milijardi -2006) - proizvodnja vina, prozvodnja krumpira, povra,voa, ali i mesa, jaja, mlijeka i meda. Uz uzgoj raznih bilja, posebno se istie uzgoj cvijea,žitarica i suhih plodova. Šumarstvo donosi prihod od € 17,7 milijuna, a ribarstvo €162,3 milijuna.djelatnostiZajedno (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) donose € 1,7 milijardi (2006). Kao glavna granaindustrije istie se proizvodnja elektrine struje ( 4 milijarde KWh - 2005), što ini 5% ukupneproizvodnje elektrine energije Italije.Izvor: www.sardegna.com; www.investinitaly.com; www.planisfero.com, www.vikipedia.org37

SARDINIJAkapacitetbroj hotelaruralni smještajSMJEŠTAJNI KAPACITET1.884 smještajnh jedinica777 hotela16 agroturizama (seoska domainstva).TURISTIKA PONUDAponudaGlamurozne plaže, posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju - lokalnifestivali i vjerski dogaaji , folklor, promocija rune izrade predmeta, oslikani zidovi (murial),bogata gastronomska ponuda, razvijeno ribarstvo; Agroturizam odn. ruralni turizam od velikevažnosti – eko farme, organski uzgoj hrane i pia, uska poveznica s vinom - uenje o izradi vina,lokalni specijaliteti, ture po otoku sa upoznavanjem tradicije; Nautiki turizam – VIP jedrenje,organizirano jedrenje; Sportovi: bicikliranje, hiking, trekking; Costa Smeralda – elitni turizam,Porto Cervo – eltina marina, golf teren; Kultura – muzeji, arheološka nalazišta, prirodni i vjerskispomenici; Organizirani izleti u morske spilje, po obali, nacionalnom parku prirodePonuda omoguava dolazak kroz cijelu godinu; diferenciranost gradova i mjesta kroz razliitostkarakteristikeponude; najposjeejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda)Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turistiih destinacija; Green Sardinia – nagradaposebnostiza ekološki odnos prema prirodi, naglasak na ruralno i tradicionalnoa) Visokih primanja, srednjih i starijih godina; parovi bez djece; b) obitelji s djecom, individualci,profil gostijumladi parovi u poslovnom usponu; c) prirodno osviještenia) Žele luksuz, maksimalan komfor, ekskluzivnu uslugu, dostupnost najboljeg, shopping visokepotrebe gostijumode; b) traže aktivan odmor, kvalitetnu uslugu, ali skoncentriranu na održivi razvoj; c) cijeneprirodne resurse, uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulturepozicioniranjeNajekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam); Otok tišine (za agroturizam)kljuni faktori uspjeha Usmjerenost na dva, diferencirana, podruja: ekskluzivitet i prirodaTURISTIKA POTRAŽNJA (2006)dolasci1,9 milijunanoenja10,3 milijunadolasci u hotelima 1,5 milijunanoenja u hotelima 7,6 milijunaboravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*, 43% boravi u hotelima 3*, a 3% u hotelima 2* i 1*prevladavaju domai turisti odn. 68% Talijana, dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci,porijeklo turistaBritanci i Francuziagroturizam1.691 dolazaka sa 7.026 noenja (dok je 2005. bilo samo 75 dolazaka sa 359 noenja)dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima), 7 dana (u ostalim kapacitetima - kampovi, apartmani, naselja, agroturizam)Najvei broj turista dolazi od 6. do 9. mjeseca - 63%, podjednako rasporeeno u sva etirimjeseca. Pred-sezona (3., 4. i 5.mj) zauzima 22%, dok podsezona (10. i 11.mj.) samo 9%.sezonalnostUkupno 1., 2. i 12. mj. ugošuju 7% turistaIzvor: www.sardegna.com, www.sardegnaturismo.it, www.investinitaly.com, www.planisfero.com38

Agriturismo Santa MariaOpis objektaPonudaAktivnostiCijeneKomentarSmješten u gradiu Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Nalazi se u zaštienom krajolikuMonte Grighine i Monte Arci, oazi zaštienoj od WWF. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Na posjedu seuzgajaju žitarice, masline, vino, agrumi i uzgajaju se ovce.Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednojproizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta.Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam, pješaenje, jahanje i plivanje (sezonski).od 20 do 45 EUR - po osobi i noenju, ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansionPrimjer jednostavne kue za odmor u zaštienom ruralnom prostoru. Orijentirana više na gastronomiju iteajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. Dobar primjer poetkapretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja.Izvor: web stranice: www.turismoverde.it, 200839

Agriturismo Villa degli UliviOpis objektaPonudaAktivnostiCijeneKomentarImanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom, ali svejedno u blizininajlijepših plaža. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. Bave se uzgojem vina, maslina i voapogotovo agruma.U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba, postoji mogunost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi opopunjenosti).Na imanju nude igralište za djecu, ture pješaenja po otoku, jahanje (4 km od imanja), golf (3 km odimanja), izleti i najam brodice za sportski ribolov, daskarenje, daskarenje sa vjetrom, kite. (sezonski)Organiziraju se izleti na Tharros, Cornus i Surachi, znaajne arheološke iskopine rimskih i grkih gradova.od 30 do 40 EUR - po osobi i noenjuRuralna kua za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. Primjer razvijenijeg domainsta premausluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. Primjer kako urediti ruralnu kuu za odmor na neštovišem nivou usluge.Izvor: www.agriturismovilladegliulivi.it/index.html40

Tablica 10–2: ElbaELBAOPI PODACI O OTOKUlokacijanalazi se u Tirenskom moru,te pripada Toskanskom arhipelagu otoka, udaljenost od obale 10 kmpovršina224 km2dužina obale 147 kmbroj stanovnika 29.641 (census 2003)glavna turistikamjestaPortoferraio (glavni i najvei grad, 12.000 st.) Capoliveri, Marciana, Campo nell'Elba, Porto Azzuro,Rio nell'Elba i Rio Marina.klimamediteranskaprometna povezanost trajektom iz Piombina, vožnja oko 1 sat, hidrogliserom oko 35 minutaPoljoprivredaGlavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. Nakon zatvaranjatvornica elika i željeza, po završetku drugog Svjetskog rata, Elba doživljava infrastrukturni igraevinski procvat. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve dodanas. Proizvoai vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku, razvijaju i ureujuvinske ceste i potiu razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa.Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo, vinarstvo, maslinarstvo.Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com41

ELBAkapacitetbroj objekatatipologija ruralnog smještajaponudakarakteristikeSMJEŠTAJNI KAPACITETukupno 37.092 kreveta, u kampovima 14.036 kreveta, a u ruralnom smještaju 5.923 krevetaukupno 210 hotela, 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampovaRezidencije, agroturizmi, ruralne kue za odmor.TURISTIKA PONUDAElba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza, radiega se vodilo mnogo osvajakih ratova oko otoka, koji su ostavili mnoge zanimljive arheološkeostatke i vojne utvrde na otoku. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjihotoka. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom igastronomskom poveznicom. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom,smještaj se sastoji od hotela, turistikih naselja, apartmana, stanova za odmor, ali velikim djelom iruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.Otok bogat poviješu i arheološkim ostatcima od rimljana i etrušana do ranije povijesti iNapoelona po kojem je poznat. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezomesto osvajan, te zato postoje mnoge vojne utvrde. Razvijena poljoprivreda i ouvana prirodatemelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca imora' ini glavnu turistiku ponudu otoka.posebnostiprofil gostijupozicioniranjekljuni faktori uspjehadolasci 466.624noenja 2.980.209dani ostanka 6 danaTermalno blato i vrua morska voda u S. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welnessobjekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu.Obitelji, individualci u potrazi za sportom i avanturama, individualci svjesni vrijednosti iste prirodei opuštanja, zainteresrirani za povijesno nasljee.Vezano na poznat brend Toskane - Tuscany IslandBogato povijesno nasljee, prirodni resursi te povezivanje turistike ponude sa ponudom poznatei turistiki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini.TURISTIKA POTRAŽNJA (2007)porijeklo turista najviše je domaih turista (75%), Njemaca (10%) i Švicaraca (5%)Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com, www.provincia.livorno.it/economia/turismo/sub.asp42

Saperetaopis objektaponudaaktivnosticijenekomentarAgroturistiko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro, kilometar je udaljeno od plaže i poslujetijekom cijele godine.Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni, dvosobni i trosobni), bazen, vinograd, restoran/kantina,vinski podrum, muzej, maslinik.Odmor, degustacije vina i maslinova ulja, bazen, tenis, hodanje, upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe,kao i mogunost poljoprivredne aktivnosti.Jednosobni (od 62 do 158 €), Dvosobni (67 do 187 €), Trosobni (76 do 217 €). Cijene su izražene po sobi inoenju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.Agroturistiko imanje Sapereta je odlian spoj tradicije i kulture, koji kroz usluge koje pruža ini ogledanprimjer kako kvalitetno razviti proizvod kombinirajui modernu intervenciju u smislu ureenja i kvalitete iautohtonost gastronomske, enološke i agrikulturne ponude. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredneproizvodnje i uslužne djelatnosti, ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.Izvor: http://www.sapereonline.it/43

Bioelbaopis objektaponudaaktivnosticijenekomentarAgroturizam BioElba je agroturistiki kompleks koji se sastoji od apartmana, kua za odmor i mjesta zakampiranje.Imanje ima u ponudi etiri kue za odmor s apartmanima, 8 mjesta za kampiranje na podruju od 33.000m 2 , biciklistiku stazu dugu 13 km, pješake staze, unutarnje i vanjske tuševe. Imanje se opskrbljujeenergijom iz solarnih elija. Tu su i dvije plaže; jedna namijenjena djeci i mladima, dok je druga namijenjenaljudima željnim relaksacije i mira. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.Vodeni sportovi, biciklizam, pješaenje, poljoprivreda.Apartman (38 do 113 €), Kua (72 do 236 €). Cijene su izražene po sobi i noenju. Najniže cijene su odprosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. Plaže, vegetacija, briga zaokoliš, ponuda smještaja, prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kakouspješno repzicionirati našu kamping ponudu. Drugaiji i nov koncept spoja agroturizma sa kampsmještajem, ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu, a investicija nije prevelika.Izvor: www.bioelba.it44

Tablica 10–3: Faial (Azorsko otoje)FAIAL(Azorsko otoje)OPI PODACI O OTOKUArhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izmeu Europe i Amerike, udaljenih oko 1.500km od Lisabona. Otoje je autonomna regija Portugala, te ima svoj politiki i administrativni statut.Najvei otok je S. Miguel površinom od 747 km2, a najmanji Corvo sa 17 km2. Arhipelag jeopenito o otoju Azores vulkanskog podrijetla, a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je pobogatstvu prirode, te zelenilu. Populacija arhipelaga iznosi 240.000 stanovnika prema popisu iz2001. godine. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izmeu dva kontinenta, te sustoga esto osvajani, o emu svjedoe mnogi arheološki ostatci.lokacijanalazi se u centralnoj grupi otoka.površina173 km2broj stanovnika 14.785 (2003.)glavna turistika mjesta Horta (najvei grad), Feteria, Praia do Almoxarife, Flamengos.umjerena maritimna, sa malim promjenama u temperaturi izmeu godišnjih doba. Svaki otok imaklimasvoju specifinu mikroklimu.Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata), meu otocima se može putovati avionomprometna povezanost(aerodromi na Sao Miguelu, Terceiri, Picu, St. Maria) ili brodom.GDPprihod od turizmapoljoprivredaPRIVREDA (2007)2.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag)38.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag)Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.Od ostalih kultura sadi se šeerna trska i krumpir, te razno voe kao banane, agrumi i ananas.Razvijeno je i stoarstvo, pogotovo uzgoj svinja, krava i ovaca. U lokalnim mljekarama se proizvoderazni mljeni proizvodi te rade lokalni sirevi. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Najviše selovi plava riba, tuna i sline, koje je na podruju arhipelaga u 2006. g ulovljeno preko 6.000 tona.Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt45

FAIALkapacitetbroj objekatatipologija ruralnog smještajaponudakarakteristikeSMJEŠTAJNI KAPACITET (31.07.2007.)Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta, a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj iostale objekte. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta, tedodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju, te ostatak u ostalim objektima.14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela.Dijeli se na agroturizme, ruralne kue, seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka.TURISTIKA PONUDAStrateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga, te radi toga nudi velebne poglede na sve otokekoji ga okružuju. Na dijelovima otoka, pogotovo vulkanskim brdima, postoje vidikovci koje turistiobilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. Uunutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. Radicentralne pozicije otoka u arhipelagu, te zaštienosti marine Horta, razvijena je nautika. Marina ugradu Horti je glavna nautika destinacija na otoku, te jedna od popularnijih u Portugalu. Poznatomjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. Ostala ponuda odnosise na ruralni smještaj u tipinim kuama i farmama u unutrašnjosti otoka, te samo tri hotela.Netaknuta priroda, zelenilo unutrašnjosti otoka, te plavetnilo okruženja. Otok poznat po ribarstvu,poglavito tune i sabljarke. Poznat kao nautika stanica na putu preko Atlantika. Otok za aktivneturiste, puno aktivnosti (pješaenje, planinarenje, ronjenje, ribolov, vožnja biciklom, jedrenje,surfing, itd.), te one koji žele prisustvovati raznim dogaanjima. Razvijen ruralni smještaj utipinim kuama i u obnovljenim farmama. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a,smještaja sa dorukom.posebnostiprofil gostijupozicioniranjeVulkanski otok, nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. Poznat povjetrenjaama. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Razvijeno ribarstvo, a u turistike svrhegledanje kitova i delfina te ribolov. Razvijeno stoarstvo (krave) te proizvodnja sira.Veinom domai gosti iz Portugala. Stariji parovi bez djece, te mlai avanturisti u potrazi zanetaknutom prirodom i novim izazovima.Closer to nature' - Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga)kljuni faktori uspjeha Strateški dobro pozicioniran, dobro povezan (aerodrom). Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda.TURISTIKA POTRAŽNJA (2007)dolasci41.648 u hotelskom, a 4.297 u ruralnom smještajunoenja91.627 u hotelskom, a 13.750 u ruralnom smještajudani ostanka2.2 dana u hotelskom, a 3.2 dana u ruralnom smjštajuporijeklo turista Domai gosti prevaldavaju (oko 60%), slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%).Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt, www.turismodeportugal.pt46

Quinta das Buganvíliasopis objektaponudaaktivnosticijenekomentarNalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte, u unutrašnjosti otoka, ali i dovoljno blizu mora. Farma je uvlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetljea, te kroz ureenje i opremu predstavlja svakodnevni nainživota na otoku. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasaene egzotine vrste drvea, voa, terazno cvijee. Sastoji se od tri kue, obnovljene poštujui lokalnu arhitekturu i materijale.U ponudi farme nudi se osam soba, etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna, sobe su smještene u dvijekue, a u treoj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme.Teajevi kuhanja, branje voa i priprema, vožnja biciklom, šetnje, kupanje, izleti po otoku.Jednokrevetna soba - 70 EUR, a dvokrevetna 85 EUR, extra krevet 35 EUR. Cijene su po sobi i ukljuujudoruak.Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na nain da se ouva karakter i atmosfera povijesti, ali uz vrlokvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti, kupaone, itd.). Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala, teprezentacije svakodnevnog otokog života kroz razne elemente, što bi se moglo doslovno precrtati uureenju slinih objekata u Komiži.Izvor: www.quintadasbuganvilias.com/en/home.htm47

Fonta do Regoopis objektaponudaaktivnosticijenekomentarDvije odvojene ruralne kue za odmor renovirane u 2007. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koristena ovom djelu otoka. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte, sa pogledima prema otoku Pico i oceanu.U ponudi su dvije odvojene kue, svaka sa parkirališnim mjestom, vrtom i roštiljem. Gornja kua je vea i unjoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m 2 . Uz sobe tu se nalazi i opremljenakuhinja, boravak, te kupatilo i wc. Donja kua je manja te se iznajmljuje kao studio, na donjem katu jespavaa soba sa radnom sobom, kupatilo, a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon.Nema ponude hrane i pia u sklopu objekata.U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta, od posjete pomorskom interpretacijskom centru uHorti, gledanja ptica, ronjenja, sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova.130 EUR po kui za 1-2 noenja, a 110 EUR za 3 ili više noenja.Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne kue za odmor. Ovaj primjer prikazuje dva odvojenaobjekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omoguavaju gostima da si sami spremaju hranu. Sadruge strane vlasnici nisu ukljueni u pružanje usluge hrane i pia gostima, ali se ukljuuju u organizacijuraznih aktivnosti i izleta.Izvor: www.azores-nature.com/index.html48

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda zarazvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinskežupanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, aprovodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projektasmješten je u Splitu.Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutartog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područjazbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskojžupaniji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničkeaktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno ikroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenjei očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanjeodrživog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera nanacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možeteuputiti projektnom timu na sljedeću adresu:Kraj Sv. Ivana 11HR-21000 SplitTel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: coast@undp.hrhttp://www.undp.hr/coast