KAKO JE NASTAJAL VIADUKT ČRNI KAL
KAKO JE NASTAJAL VIADUKT ČRNI KAL
KAKO JE NASTAJAL VIADUKT ČRNI KAL
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IDENTIFIKACIJA, MODELIRAN<strong>JE</strong>I NUMERIČKA ANALIZAKONSTRUKCIJA U PROMETU -TEORIJA I PRAKSAdoc.dr. Andrej Štrukelj
PROGRAM GRAĐENJA AUTOPUTEVA U SLOVENIJI BLIŽI SE KRAJU. UAUGUSTU OVE GODINE ĆE BITI PUŠTENA U PROMET JOŠ POSLEDNJA ODNAJKRITIĆNIJIH DIONICA AUTOPUTA, KOJI VEŽE S<strong>JE</strong>VERNO-ISTOČNI DIODRŽAVE SA OBALOM, A U NAREDNIH NEKOLIKO GODINA BIT ĆE ZAVRŠENEI DIONICE AUTOPUTA PREMA MAĐARSKOJ I HRVATSKOJ.NA TRASI AUTOPUTA KAO I NA TRASI OSTALIH PROMETNICA U SLOVENIJIZBOG KONFIGURACI<strong>JE</strong> TERENA IMA PUNO PRIRODNIH I OSTALIHPREPREKA, ZBOG KOJIH <strong>JE</strong> SAGRAĐEN VELIKI BROJ VIJADUKTA,MOSTOVA, TUNELA, GALERIJA, POTPORNIH ZIDOVA I DRUGIH OB<strong>JE</strong>KATA.GRAĐA OVIH OB<strong>JE</strong>KATA VRŠILA SE PONEKAD U VRLO ZAHT<strong>JE</strong>VNIMUV<strong>JE</strong>TIMA (LOŠE KARAKTERISTIKE TLA, NEPRISTUPAN TEREN, V<strong>JE</strong>TAR,...),KOJI SU ZAHT<strong>JE</strong>VALI UPOTREBU NAJSUVREMENIJIH TEHNOLOGIJA IMONITORING PO<strong>JE</strong>DINIH OB<strong>JE</strong>KATA VEĆ ZA VREME GRAĐENJA.
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVUKARBON POSTA<strong>JE</strong> SVE POPULARNIJI NA PODRUČJU SANACIJA IPOJAĆANJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. ZBOG SVO<strong>JE</strong> VANREDNEČVRSTOĆE NA ZATEZAN<strong>JE</strong> U VELIKOM BROJU PRIMERA MOŽEZAM<strong>JE</strong>NITI ČELIK. U <strong>JE</strong>DNOM OD RAZVOJNIH ZADATAKAISTRAŽIVALO SE, <strong>KAKO</strong> DUŽINA UČVRŠĆIVANJA UTIĆE NAVELIĆINU SILE, KOJA SE PUTEM L<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NOG SPOJA PRENOSI NABETONSKU PODLOGU.
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVUPRIPREMILI SMO VIŠE UZORKA SASTAVL<strong>JE</strong>NIH OD BLOKOVA BETONA(60x20x20cm) KONTROLIRANE ČVRSTOĆE I KARBONSKIH TRAKAZAL<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NIH NA BETON NA RAZLIĆITIM DUŽINAMA (10, 20, 30 i 40 cm).NA KARBONSKU TRAKU SU SE NA ODREĐENA M<strong>JE</strong>STA L<strong>JE</strong>PILE MEJRNETRAKE. BETONSKI BLOK SE FIKSIRAO U PODNOŽ<strong>JE</strong> MAŠINE ZA KIDAN<strong>JE</strong>, AKARBONSKA TRAKA SE FIKSIRALA U ČELJUSTI.
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVU
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVUSpecifične deformacije [µm/m]4500400035003000250020001500VZOREC 2MM - merilno mestoMM 2MM 3MM 4SPECIFIČKEDEFORMACI<strong>JE</strong> UZAVISNOSTI ODVREMENA1000500MM 5MM 600 15 30 45 60 75 90 105 120 135Čas [s]Specifične deformacije [µm/m]45004000350030002500200015001000VZOREC 25 kN10 kN15 kN20 kN25 kN30 kN35 kN40 kN41.5 kNSPEC. DEFORMACI<strong>JE</strong>U ZAVISNOSTI ODM<strong>JE</strong>RNOG MESTA IINTENZITETAZATEZNE SILE.50000 5 10 15 20 25 30 35 40MM 2 MM 3 MM 4 MM 5 MM 6 MM 7 MM 8MM 9 MM 10MM - merilno mestoObmočje sidranja [cm]
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVUUPOTREBOM MKE BILI SU VERIFIKOVANI REZULTATI M<strong>JE</strong>RENJA...
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVU... A ISTOVREMENO <strong>JE</strong> BIO RAZJAŠN<strong>JE</strong>N IPROBLEM ODL<strong>JE</strong>PLJANJA KARBONSKE TRAKENA POČETKU L<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NOG SPOJA.
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVUNA TOM PODRUĆJU RADILOSE VIŠE PRO<strong>JE</strong>KATA,POGOTOVO U ZADN<strong>JE</strong>VREME, KAD ULABORATORIJIRASPOLAŽEMO NOVIMAPARATOM ZAISTRAŽIVAN<strong>JE</strong> MEHANIČKIHOSOBINA KOMPOZITNIHMATERIALA ...
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVU...SVE INTERESANTNIJA <strong>JE</strong> KOMBINACIJA BETONA I KARBONSKIH VLAKANA, PA<strong>JE</strong> ZBOG TOGA VELIKI BROJ ZADATAKA USM<strong>JE</strong>REN NA TO PODRUČ<strong>JE</strong>...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAKOROŠKI MOST, MARIBORProjektant: MARJAN PIPENBAHERPONTING d.o.o.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAKOROŠKI MOST,Rasponi: 70m + 110m + 55m = 237m
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAKOROŠKI MOST PREKO RI<strong>JE</strong>KEDRAVE BIO <strong>JE</strong> GRAĐENTEHNOLOGIJOM PROSTEKONZOLNE GRAĐE. OVATEHNOLOGIJA BILA <strong>JE</strong> DOTADA U SLOVENIJI VEĆNEKOLIKO PUTAUPOTREBL<strong>JE</strong>NA......ALI SE KOD TOGOB<strong>JE</strong>KTA PRVI PUTRADILA PROSTA KONZOLAU RASPONU OD 70m.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAZBOG TOGA SE TADA PRVI PUT PRATILO PONAŠAN<strong>JE</strong> KONSTRUKCI<strong>JE</strong> UTOKU GRAĐENJA. NAKON ZAVRŠETKA SVAKOG SEGMENTA BILE SUIZM<strong>JE</strong>RENE AMBI<strong>JE</strong>NTALNE VIBRACI<strong>JE</strong>. IZM<strong>JE</strong>RENI SIGNALI BILI SUPRETVORENI U PRIPADAJUĆE SPEKTRE IZ KOJIH SE MOGLOIDENTIFIKOVATI JASNO VIDLJIVE VRHOVE KOJI SU PRIPADALI VLASTITIMFREKVENCIJAMA.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAISTOVREMENO SMO ZA SVAKU FAZU GRAĐENJA IZRADILI 3D FEM-MODEL,KOJI SE U GEOMETRIJI VRLO DOBRO SLAGAO SA REALNOMKONSTRUKCIJOM. ZA SVAKI DODANI SEGMENT IZRAČUNALI SMO PRVIHPET VLASTITIH FREKVENCIJA I NIHAJNIH OBLIKA.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA<strong>KAKO</strong> <strong>JE</strong> RASPON KONSTRUKCI<strong>JE</strong> BIO SVE VEĆI, FREKVENCI<strong>JE</strong> SU BILEMAN<strong>JE</strong>. NA DONJOJ SLICI PRIKAZANE SU RAĆUNSKE FREKVENCI<strong>JE</strong>.Hz2015ED105CBA10 20 30 40 50 60mUSPOREĐIVAN<strong>JE</strong>M RAĆUNSKIH I IZM<strong>JE</strong>RENIH VLASTITIH FREKVENCIJAMOGLO SE VRLO DOBRO IDENTIFIKOVATI KOJA FREKVENCIJA PRIPADAKO<strong>JE</strong>M VIBRIRAJUĆEM OBLIKU.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAHz calculated valuesEneglecting soil-structure8interaction6calculated valuesconsidering soil-structureinteractionmeasured valuesA4200 10 20 30 40 50 60m
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVANA PRETHODNOM SLAJDU SA CRVENOM LINIJOM SU OZNAĆENIREZULTATI DOBIVENI NA MODELU, KOD KO<strong>JE</strong>G <strong>JE</strong> UVAŽAVAN EFEKATINTERAKCI<strong>JE</strong> OB<strong>JE</strong>KAT - TLO. TAJ <strong>JE</strong> EFEKAT SIMULIRAN PODMETAN<strong>JE</strong>MBLOKA IZ ELASTIČKOG MATERIALA ISPOD KONSTRUKCI<strong>JE</strong>...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA<strong>JE</strong>DAN OD INTERESANTNIH ZADATAKA NA TOM PODRUČJU <strong>JE</strong> R<strong>JE</strong>ŠAVAN<strong>JE</strong>PROBLEMA TRANSPORTA TERETA, KOJI SU DALEKO TEŽI OD ONIH NA KO<strong>JE</strong> SUPRO<strong>JE</strong>KTOVANI PREMOSTITVENI OB<strong>JE</strong>KTI. <strong>JE</strong>DNA OD VEĆIH AKCIJA JAĆANJA IISPITIVANJA OB<strong>JE</strong>KATA U SLOVENIJI <strong>JE</strong> BILA 1999. GODINE, KAD <strong>JE</strong> UNUKLEARKI TREBALO PROM<strong>JE</strong>NITI PAROGENERATORE...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAKOMPOZICIJA VUĆNIH VOZILA I TERETA IMALA <strong>JE</strong> 800 TONA, A NA SVOM PUTUOD KOPRA DO KRŠKOG TREBALA <strong>JE</strong> PREĆI PREKO VIŠE OD 50 MOSTOVA IVIJADUKTA, KO<strong>JE</strong> <strong>JE</strong> BILO POTREBNO ISPITATI NA POVEĆAN<strong>JE</strong> OPTEREĆENJA...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA...I VEĆINU OD NJIH POJAČATI A NEKE OD NJIH KOMPLETNO PODUPRI<strong>JE</strong>TI...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA...<strong>JE</strong>DAN OD TAKVIH BIO <strong>JE</strong> <strong>VIADUKT</strong> PONIKVE, KOJI SE NALAZIO U VRLO LOŠEMSTANJU I BIO <strong>JE</strong> NAJVEĆI PROBLEM NA C<strong>JE</strong>LKUPNOJ TRASI TRANSPORTA...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAZA VREME, KAD SE PRIPREMAO PRO<strong>JE</strong>KAT PODUPIRANJA, IZRAĐENA SU BILADETALJNA M<strong>JE</strong>RENJA PONAŠAJA KONSTRUKCI<strong>JE</strong> ...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA... URAĐENI SU BILI DETALJNI TESTOVI OPTEREĆENJA ...
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA... I NA KRAJU SE M<strong>JE</strong>REN<strong>JE</strong>M PRATILO PONAŠAN<strong>JE</strong> KONSTRUKCI<strong>JE</strong>, KAD <strong>JE</strong>TRANSPORT PRELAZIO PREKO N<strong>JE</strong>.
IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJAZA POTREBE PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVAPrjevoz parogeneratora preko viadukta Ponikve: Vertikalna pomjeranja uzdž sredine desne ivice konstrukcijepomjeranje [mm]876543210-1-2-3-4-5-6-7-8-9-100 30 60 90 120 150 180 210 240vreme [s]Sredina raspona polja BSredina raspona polja CSredina raspona polja DSredina raspona polja E
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAKOD PROBNIH OPTEREĆENJA VRŠE SE M<strong>JE</strong>RENJA POMERANJA I DEFORMACIJAKONSTRUKCI<strong>JE</strong> POUZROKOVANI POZNATIM OPTEREĆEN<strong>JE</strong>M. VRŠE SE IM<strong>JE</strong>RENJA DINAMIČKOG ODZIVA KONSTRUKCI<strong>JE</strong> NA VOŽNJU, KOĆEN<strong>JE</strong> I DRUGEMANEVRE TESTNIH VOZILA NA OB<strong>JE</strong>KTU. REZULTATI M<strong>JE</strong>RENJA UV<strong>JE</strong>K SEUSPOREĐIVAJU SA RAĆUNSKIM REZULTATIMA, ZBOG TOGA <strong>JE</strong> ZNAČAJNO, DA <strong>JE</strong>MODEL KONSTRUKCI<strong>JE</strong> PO SVOM PONAŠANJU ŠTO BLIŽE ORIGINALU. AKO <strong>JE</strong> SAKONSTRUKCIJOM SVE UREDU, IZM<strong>JE</strong>RENA POMERANJA I DEFORMACI<strong>JE</strong> KODOPTEREČENJA SU UV<strong>JE</strong>K MAN<strong>JE</strong> ILI <strong>JE</strong>DNAKE RAĆUNSKIM, A TRAJNEDEFORMACI<strong>JE</strong> SU BLIZU NULE.U POSLEDNJIH 10 GODINA IZVRŠILI SMO PROBNA OPTEREĆENJA I DRUGAM<strong>JE</strong>RENJA NA VIŠE OD 200 PREMOSTIVNIH I DRUGIH OB<strong>JE</strong>KATA, A KOD NEKIHOD NJIH SUD<strong>JE</strong>LOVALI SMO I KOD PRO<strong>JE</strong>KTIRANJA, DETALJNIH STUDIJA IPRORAČUNA...NEKOLIKO OD NJIH PRIKAZANO <strong>JE</strong> NA SLEDEĆIM SLAJDOVIMA.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAVIJADUKT “LEŠNICA” U ORMOŽU – projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAVIJADUKT “LEŠNICA” UORMOŽU – M<strong>JE</strong>RENJA ZAVREME PROBNOGOPTEREĆENJA
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAVIJADUKT “TRŽIŠKA BISTRICA” – projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAVIJADUKT “TRŽIŠKABISTRICA” –M<strong>JE</strong>RENJA ZA VREMEPROBNOGOPTEREĆENJA
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAMOST PREKO R<strong>JE</strong>KE SAVIN<strong>JE</strong> U MOZIRJU – projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAMOST PREKO R<strong>JE</strong>KE SAVIN<strong>JE</strong> UMOZIRJU – M<strong>JE</strong>RENJA ZA VREMEPROBNOG OPTEREĆENJA
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAGALERIJA “STUDENCI” U MARIBORU - projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAMOST PREKO R<strong>JE</strong>KE MURE - projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATARASKRŠĆE “MALENCE” – LJUBLJANA - projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAVIJADUKT “CRNI <strong>KAL</strong>” - projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAMOST “MILLENNIUM” U PODGORICI - projekat: PONTING d.o.o.
PROV<strong>JE</strong>RE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OB<strong>JE</strong>KATAMOST “MILLENNIUM” – MODEL I PRORAČUN PILONA
VIJADUKT “CRNI <strong>KAL</strong>”raspon 1065m, visina 95m – projekt: PONTING d.o.o.POSLE DETALJNE ANALIZE MEHANIČKIH OSOBINA TLA, KLIMATSKIH UV<strong>JE</strong>TA,KONFIGURACI<strong>JE</strong> TERENA I OČEKIVANE JAKOSTI POTENCIJALNIHZEMLJOTRESA <strong>JE</strong> PRO<strong>JE</strong>KTANT MARJAN PIPENBAHER ZA<strong>JE</strong>DNO SA TIMOMVRHUNSKIH GRAĐEVINSKIH INŽEN<strong>JE</strong>RA ZAPOSLENIH U N<strong>JE</strong>GOVOMINŽEN<strong>JE</strong>RSKOM BIROU PONTING d.o.o. I VANJSKIM SURADNICIMA SA FIRMEPCE d.o.o., GRAĐEVINSKOG I DRUGIH FAKULTETA POČEO RAZVIJATIZAMISAO O NAJVEĆEM VIJADUKTU NA PODRUČJU SLOVENI<strong>JE</strong>. ZA IZRADUTAKO ZAHT<strong>JE</strong>VNOG PRO<strong>JE</strong>KTA SU BILA POTREBNA PORED VRHUNSKOGTEORETSKOG ZNANJA IZ OBLASTI GRAĐEVINARSTVA, MATEMATIKE,MEHANIKE I KONSTRUKCIJA I DUGOGODIŠNJA ISKUSTVA IZ OBLASTITEHNOLOGI<strong>JE</strong> GRAĐENJA, TEHNOLOGI<strong>JE</strong> M<strong>JE</strong>RENJA I IDENTIFIKACI<strong>JE</strong>.
POZICIJA VIJADUKTA NA DIONICI AVTOPUTA KLANEC - ANKARAN
IZRAĐENE SU BILE 3D KOMPJUTORSKE SIMULACI<strong>JE</strong> VIJADUKTA, KO<strong>JE</strong> SUBILE UKLJUĆENE U SNIMKE TERENA, <strong>KAKO</strong> BI MOGLI DOBITI REALNUPREDSTAVU IZGLEDA OB<strong>JE</strong>KTA U ZAVRŠENOM STANJU.
IZRAĐENI SU BILI DETAJLNI NACRTI ZA SVAKI DIO KONSTRUKCI<strong>JE</strong> ZA SVEFAZE GRAĐENJA ZA<strong>JE</strong>DNO SA STUDIJAMA TEHNOLOGI<strong>JE</strong>.
U FAZI KONKURSA BILE SU IZRAĐENE I MAKETE C<strong>JE</strong>LOG OB<strong>JE</strong>KTA IPO<strong>JE</strong>DINIH D<strong>JE</strong>LOVA NOSEĆE KONSTRUKCI<strong>JE</strong>.
IRAĐENI SU BILI DETAJLNI STATIČKI PRORAČUNI I ANALIZE NAPONSKOG IDEFORMACIJSKOG STANJA ZA SVE MOGUĆE KOMBINACI<strong>JE</strong> OPTEREĆENJA.
POSEBNA PAŽNJA <strong>JE</strong> BILA USM<strong>JE</strong>RENA U ANALIZU DINAMIČKOG PONAŠANJAKONSTRUKCI<strong>JE</strong> U KRITIČKIM FAZAMA GRAĐENJA.
PRELIMINARNO <strong>JE</strong> BILA IZRAĐENA ANALIZA UTICAJA V<strong>JE</strong>TRA NA OB<strong>JE</strong>KAT IVOZILA NA N<strong>JE</strong>MU.
IZ VELIĆINE ISKOPA ZA TEMELJ <strong>JE</strong>DNOG STUBA VIJADUKTA MOŽE SEVID<strong>JE</strong>TI KAKVE SU DIMENZI<strong>JE</strong> OB<strong>JE</strong>KTA.
NAKON TOGA SE VRŠILA PRIPREMA ARMATURE I POSTUPNO BETONIRAN<strong>JE</strong>DON<strong>JE</strong> PLOĆE, ST<strong>JE</strong>NA I GORN<strong>JE</strong> PLOĆE TEMELJA.
PRE NEGO ŠTO SE VRŠILA BETONAŽA GORN<strong>JE</strong> PLOĆE, UGRAĐENI SU BILISENZORI ZA M<strong>JE</strong>REN<strong>JE</strong> TEMPERATURE BETONA PRILIKOM HIDRATACI<strong>JE</strong>.
TEMPERATURA BETONA TEMELJNE PLOŠČE STEBRA 5 - PRVIH 14 DNI65.0060.0055.00temperatura v globini 280cmtemperatura v globini 205cmtemperatura v globini 130cmtemperatura v globini 55cmtemperatura v globini 15cmzunanja temperatura50.00temperatura [°C]45.0040.0035.0030.0025.0020.0015.000 24 48 72 96 120 144 168 192 216 240 264 288 312 336 360ČAS [h]DOBILI SMO VRLO INTERESANTNE REZULTATE. TEMPERATURA BETONA <strong>JE</strong>POSTIGLA 62°C. POSLE 14 DANA 2m ISPOD POVRŠINE JOŠ <strong>JE</strong> UV<strong>JE</strong>K BILO 48°C.
POSLE ZAVRŠAVANJA TEMELJA, POČELA <strong>JE</strong> GRAĐA STUBOVA.
<strong>JE</strong>R SMO ŽEL<strong>JE</strong>LI PRATITI PORAST NAPONA U PODNOŽJU STUBOVA, NAUZDUŽNU ARMATURU L<strong>JE</strong>PILI SMO M<strong>JE</strong>RNE TRAKE.
ZA GRAĐU STUBOVA UPOTREBLJAVALE SU SE POSEBNO KONSTRUISANEOPLATE I SKELE, KO<strong>JE</strong> SE POMOĆU HIDRAULIKE MOGU SAME PENJATI.
DIZALICE SU RASLE ZA<strong>JE</strong>DNO SA STUBOVIMA, PA SU ZBOG VISINE I V<strong>JE</strong>TRATREBALE BITI FIKSIRANE NA NJIH.
GDE SE STUBOVI C<strong>JE</strong>PE NA DVA KRAKA ZBOG VELIKIH OPTEREĆENJA DEBLJINAVEZNE PLOĆE IZNOSI 3.0m.
KAD SE POČELA GRADITI PREKLADNA KONSTRUKCIJA, VIJADUKT <strong>JE</strong> POČEOPOLAKO DOBIVATI KONAČNI IZGLED.
DETAJLNJIJI POGLED NA PROSTOKONZOLNU GRAĐU.
<strong>JE</strong>DAN NAJLEPŠIH POGLEDA NA GRADILIŠTE <strong>VIADUKT</strong>A - 17. FEBRUAR 2004 UJUTARANJM SATIMA.
PORED TOGA, ŠTO <strong>JE</strong> <strong>VIADUKT</strong> CRNI <strong>KAL</strong> NAJDUŽI, NAJVEČI I NAJVIŠI OD SVEGA,ŠTO <strong>JE</strong> DO SADA SAGRAĐENO U SLOVENIJI, IMA JOŠ NEŠTO, ŠTO DO SADA JOŠNI<strong>JE</strong> BILO VIĐENO U TAKVOM OBLIKU – ZAŠTITNU OGRADU OD V<strong>JE</strong>TRA.
DA BI UTVRDILI EFIKASNOST, POUZDANOST I ČVRSTOĆU ZAŠTITNE OGRADE, <strong>JE</strong>BILO IZVEDENO DETALJNO TESTIRAN<strong>JE</strong> U UV<strong>JE</strong>TIMA, KOJI SU JOŠ GORI ODONIH, KOJI SE U REALNOSTI MOGU DESITI. TO <strong>JE</strong> BILO MOGOČE SAMO UDOVOLJNO VELIKOM V<strong>JE</strong>TARNOM KANALU, GDE BI MOGLI PORED OPTEREĆENJAV<strong>JE</strong>TROM SIMULIRATI I NAJNEUGODNI<strong>JE</strong> KLIMATSKE UV<strong>JE</strong>TE. <strong>JE</strong>DINI VAZDUŠNIKANAL TAKVIH DIMENZIJA I MOGUĆNOSTI U EUROPI NALAZI SE U BEČU, AUPOTREBLJAVA SE UGLAVNOM ZA TESTIRAN<strong>JE</strong> ŽEL<strong>JE</strong>ZNIČKIH KOMPOZICIJA.
U TAKVIM UV<strong>JE</strong>TIMA SMO TESTIRALI <strong>JE</strong>DAN SEGMENT ZAŠTITNE OGRADE UPRIRODNOJ VELIĆINI.
NA SVE VITALNE D<strong>JE</strong>LOVE OGRADE NAL<strong>JE</strong>PILI SMO M<strong>JE</strong>RNE TRAKE IPRIČVRSTILI INDUKTIVNE M<strong>JE</strong>RAČE POMAKA. TAKO <strong>JE</strong> BILO MOGUĆE ZAC<strong>JE</strong>LO VR<strong>JE</strong>ME OPTEREĆENJA PRATITI PONAŠAN<strong>JE</strong> KONSTRUKCI<strong>JE</strong>.
DO BRZINE V<strong>JE</strong>TRA 108 km/h MOGLI SMO SE ZADŽRAVATI U V<strong>JE</strong>TARNOMKANALU IN U ŽIVO TESTIRATI, <strong>KAKO</strong> OGRADA ŠTITI OD V<strong>JE</strong>TRA.
KAD <strong>JE</strong> BRZINA V<strong>JE</strong>TRA NARASLA, ZBIVAN<strong>JE</strong> U ZRAČNOM KANALU MOGLO SEPRATITI JOŠ SAMO PREKO KAMERE NA EKRANU U KONTROLNOJ SOBI ILIPREKO M<strong>JE</strong>RSKOG SISTEMA NA EKRANU KOMPJUTORA.
ZA DIO ZAŠTITNE OGRADE, KOJI <strong>JE</strong> BIO TESTIRAN U ZRAČNOM KANALU,IZRAĐEN <strong>JE</strong> BIO I KOMPJUTORSKI MODEL.
MODEL OGRADE BIO <strong>JE</strong> STAVL<strong>JE</strong>N U MODEL ZRAČNOGNOG KANALA, GDE SUBILE POMOĆU PROGRAMA ZA CFD ANALIZU SIMULIRANE RAZM<strong>JE</strong>RE UKOJIMA SE VRŠIO EKSPERIMENT.
IZRAĐEN <strong>JE</strong> BIO PRORAČUN BRZINE STRUJANJA I PRITISKA VAZDUHA UNEPOSREDNOJ BLIZINI OGRADE.
SRUJAN<strong>JE</strong> VAZDUHA OKO OGRADE DOBRO SE VIDI NA SIMULACIJI.
SA RAČUNSKIM PRITISCIMA, OPTERETILI SMO PO<strong>JE</strong>DINE D<strong>JE</strong>LOVE MODELAOGRADE. SLAGAN<strong>JE</strong> RAČUNSKIH I EKSPERIMENTALNIH REZULTATA <strong>JE</strong> BILOODLIČNO. NAŠI RAČUNI SU DAKLE BILI DOVOLJNO TAČNI, DA SMO MOGLIV<strong>JE</strong>ROVATI REZULTIMA SIMULACI<strong>JE</strong> UTICAJA V<strong>JE</strong>TRA NA REALNU KONSTRUKCIJU.
MODELIRALI SMO SEGMENT VIJADUKTA SA OGRADOM...
... I SIMULIRALI STRUJAN<strong>JE</strong> VAZDUHA OKO PRES<strong>JE</strong>KA VIJADUKTA.
MODELIRALI SMO I VIŠE POZICIJA VOZILA NA SEGMENTU VIJADUKTA SAPROTIV<strong>JE</strong>TRNOM OGRADOM...
... I SIMULIRALI STRUJAN<strong>JE</strong> VAZDUHA OKO PRES<strong>JE</strong>KA VIJADUKTA I ZA OVEPRIJMERE.
1500donja strana vozila ljevi bok vozila gornja strana voziladesni bok vozila150010001000500500relativni pritisci [Pa]00 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 120-500-500-1000pritisci - sa ogradompritisci - bez ograde-1000-1500-1500položaj na obimu obzirom na donju desnu ivicu vozila [m]POTOM OVIH ANALIZA DOBILI SMO RASPOD<strong>JE</strong>LU VAZDUŠNIH PRITISAKA POOBIMU VOZILA. VR<strong>JE</strong>DNOSTI ODGOVARAJU RAZM<strong>JE</strong>RAMA KOD BOČNOG V<strong>JE</strong>TRAOD 140km/h.
U SLUČAJU, KAD <strong>JE</strong> <strong>VIADUKT</strong> BEZ ZAŠTITNE OGRADE, BI V<strong>JE</strong>TAR SASTRANE BRZINE OD 140km/h MOGAO DA DESTABILIZIRA AUTOBUS ILISLIČNO VISOKO VOZILO VEĆ KADA BI N<strong>JE</strong>GOVA BRZINA IZNOSILA SAMO60km/h.
U SLUČAJU SA MONTIRANOM ZAŠTITNOM OGRADOM, V<strong>JE</strong>TAR SA STRANEBRZINE OD 140km/h NE MOŽE DESTABILIZIRATI AUTOBUSA ILI SLIČNOVISOKOG VOZILA NI U SLUĆAJU, KAD BI N<strong>JE</strong>GOVA BRZINA IZNOSILA80km/h. V<strong>JE</strong>TAR UTIČE NA KRETAN<strong>JE</strong> VOZILA, ALI UZ NORMALNUREAKCIJU ŠOFERA ONO MOŽE NORMALNO NASTAVITI VOŽNJU PO SVOMPROMETNOM PASU.
I KOD VIJADUKTA “CRNI <strong>KAL</strong>” POSLE ZAVRŠETKA GRAĐEVINSKIH RADOVATREBALO <strong>JE</strong> IZVESTI PROBNO OPTEREĆEN<strong>JE</strong>. ZBOG N<strong>JE</strong>GOVIH DIMENZIJATO <strong>JE</strong> BIO VEOMA ZAHT<strong>JE</strong>VAN PODUHVAT. VEĆ POTREBAN BROJ TESTNIHKAMIONA GOVORI O TOME, KAKVE SU DIMENZI<strong>JE</strong> I NOSIVOST OVOGOB<strong>JE</strong>KTA (48 KAMIONA SVAKI PO 27 TONA, UKUPNO 1296 TONA).KONSTRUKCIJU SMO TESTIRALI TRI DANA OD ZORE DO MRAKA, APRIPREME NA TESTIRAN<strong>JE</strong> TRAJALE SU 18 DANA.
POMERANJA KONSTRUKCI<strong>JE</strong> V SREDINI PO<strong>JE</strong>DINIH RASPONA, I U DRUGIMM<strong>JE</strong>RNIM TAČKAMA NA DONJOJ STRANI PREKLADNE KONSTRUKCI<strong>JE</strong> M<strong>JE</strong>RILISMO PRECIZNIM GEODETSKIM INSTRUMENTIMA...
ZBOG TOGA SU M<strong>JE</strong>RNE TAČKE, U KOJIM SMO ŽEL<strong>JE</strong>LI IZMERITI POMERANJA,TREBALE BITI OPREML<strong>JE</strong>NE SA SPECIALNIM REFLEKTIVNIM METAMA ...
OVE METE SU BILE ZALEPL<strong>JE</strong>NE VEĆ U M<strong>JE</strong>SECU APRILU, KAD <strong>JE</strong> SA POSEBNIMVOZILOM BIO PREGLEDAN KVALITET BETONA NA DONJOJ STRANI KONSTRUKCI<strong>JE</strong>...
U UNUTRAŠNJOSTI VIJADUKTA BILE SU M<strong>JE</strong>RENE SPECIFIČKE DEFORMACI<strong>JE</strong>NA 40 M<strong>JE</strong>RSKIH M<strong>JE</strong>STA U SVAKOJ OD PREKLADNIH KONSTRUKCIJA...
TO <strong>JE</strong> ZAHT<strong>JE</strong>VALO VRLO PRECIZNU OBRADU POVRŠINE BETONA PREL<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NJA M<strong>JE</strong>RNIH TRAKA...
U SVAKOJ OD PREKLADNIH KONSTRUKCIJA SVIH 40 M<strong>JE</strong>RNIH M<strong>JE</strong>STA BILO <strong>JE</strong> POVE-ZANIH SA 2km KABLOVA, KOJI SO BILI PRIKLJUČENI NA MEJRSKI INSTRUMENT...
ZA M<strong>JE</strong>RENJA DINAMIČKOG ODZIVA KONSTRUKCI<strong>JE</strong> SU BILI PORED M<strong>JE</strong>RNIHTRAKA UPOTREBL<strong>JE</strong>NI AKCELEROMETRI I LASERSKI M<strong>JE</strong>RNI SISTEMI ...
SURADNICI SU U BRINULI O TOME, DA <strong>JE</strong> BILO SVIH 48 TESTNIH VOZILAUV<strong>JE</strong>K NA PRAVILNIM POZICIJAMA ...
VEČ NEKOLIKO DANA NAKON USP<strong>JE</strong>ŠNOG TESTIRANJA VIJADUKT <strong>JE</strong> PUŠTEN UPROMET...
U SKLOPU CEREMONI<strong>JE</strong> OTVARANJA BILO <strong>JE</strong> I AKROBATSKIH TAČAKA...
PRVA VOŽNJA PREKO OB<strong>JE</strong>KTA...
... PODUZEĆA, KOJA SU GRADILA VIJADUKT CRNI <strong>KAL</strong>.
SUD<strong>JE</strong>LOVALI SMO I KOD TESTIRANJA PROTOTIPA AERODROMSKOGAUTOBUSA, KOJI <strong>JE</strong> BIO IZRAĐEN U TVORNICI VOZILA U MARIBORU
M<strong>JE</strong>RNE TRAKE I ROZETE BILE SU ZAL<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NE NA SVIM KRITIČKIM M<strong>JE</strong>STIMA(POGLED S DESNE STRANE)
M<strong>JE</strong>RNE TRAKE I ROZETE BILE SU ZAL<strong>JE</strong>PL<strong>JE</strong>NE NA SVIM KRITIČKIM M<strong>JE</strong>STIMA(POGLED S L<strong>JE</strong>VE STRANE)
M<strong>JE</strong>RNA MESTA PRE NANOSA ZAŠTITE I TAPECIRANJA
OPTEREĆEN<strong>JE</strong> SA VREĆAMAP<strong>JE</strong>SKA I BAČVAMA VODE(UKUPNO DEVET TONA)M<strong>JE</strong>REN<strong>JE</strong> PRILIKOMVOŽN<strong>JE</strong>
PRVA VOŽNJA PROTOTIPA
PITANJA?HVALA NA PAŽNJI!
Change language