Studij smjera - smjer GPrOB - predmeti smjera - Pravni fakultet
Studij smjera - smjer GPrOB - predmeti smjera - Pravni fakultet Studij smjera - smjer GPrOB - predmeti smjera - Pravni fakultet
Opća i specifična znanja i vještine XIV. Oporučno nasljedno pravo (razvoj oporuke, testamenti factio activa i passiva, supstitucije, kodicili). Legati. Fideikomisi. XV. Pojam i razvoj građanskog postupka u pandektnom pravu. Struktura, pokretanje i tijek parničnog postupka. Žalbeni postupak (appelatio). Ovršni postupak (executio). Predmet Pandektno pravo tradicionalno predstavlja u programima europskih pravnih fakulteta drugi temeljni romanistički kolegij. Za razliku od propedeutičkog karaktera predmeta Rimsko privatno pravo kao povijesno-dogmatskog uvoda u institucije privatnog prava za studente prve dodiplomskog godine pravnog studija, svrha predmeta Pandektno pravo jest prije svega produbljeni studij teorijskih osnova i temeljnih načela privatnog prava zajedničkim svim kontinentalnim europskim sustavima na osnovi općeg prava (ius commune), tj. recipiranog rimskog prava, s ciljem kritičkog preispitivanja rješenja sadržanih u pozitivnim građanskopravnim sustavima. Brojni europski pravni fakulteti – napose u Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj - i danas sadrže u svojim najnovijim nastavnim planovima navedeni drugi romanistički kolegij pod tim ili usporedivim nazivom (npr. Pandekte, Rimski temelji europskog prava, Povijesni temelji europskog privatnog prava ili Povijesno-dogmatski temelji građanskog prava) u diplomskom ili poslijediplomskom građanskopravnom studiju Štoviše, treba istaknuti da navedena disciplina u posljednje vrijeme doživljava svojevrsnu renesansu: najnoviji relevantni znanstveni pravac unutar europske (posebice njemačke) romanistike već se uvriježeno naziva Neopandektistika, jer je - u opreci spram gotovo isključive dominacije povijesnopravne metode u analizi rimskih pravnih vrela u 20 st. - iznova postavio u prvi plan dogmatskopravnu i komparativnopravnu analizu vrela pripadnih rimskoj pravnoj tradiciji kao zajedničkog nazivnika u stvaranju jedinstvenog europskog građanskopravnog sustava. Poznavanje navedene metode i načina analize svakako će biti od koristi poslijediplomskim studentima, kako bi na temelju već stečenih znanja iz rimskog i građanskog prava na kritički način – utemeljen na povijesnim, dogmatskim i komparativnim znanjima - mogli vrednovati nastojanja glede uspostave jedinstvenih europskih rješenja i njihove buduće primjene u RH. Pored navedene značajne uloge (neo)pandektističkog studija za budući europski privatnopravni poredak, koja u znatnoj mjeri opravdava postojanje pandektističkog kolegija u nastavnom planu, smatramo da bi nastava navedenog predmeta u hrvatskoj sredini trebala imati još jednu specifičnu funkciju. Kako je opće poznato, u
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta RH ne postoji građanski zakonik, tj. građanskopravni poredak je uređen parcijalnim zakonima, pa stoga nije sustavno reguliran opći dio građanskog prava kao zajednički temelj svih ostalih građanskopravnih segmenata. Budući da se opći dio građanskog prava i danas u najvećoj mogućoj mjeri temelji na pandektističkim učenjima, držimo da bi studij navedenih učenja u relevantnoj mjeri produbio znanja poslijediplomskih studenata o teorijskim osnovama i temeljnim načelima hrvatskog građanskopravnog poretka. Nastava će biti interaktivnog, dijaloškog karaktera s aktivnim sudjelovanjem polaznika u obliku predavanja i konzultacija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. 1. Stein, Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture, Zagreb, 2007 2. Zimmermann, R., Roman Law and European Legal Unity, u: A.S. Hartkamp, M.W. Hesselink et al. (eds.), Towards a European Civil Code, 1994, str. 65. i sl. 3. Knütel, R., Ius commune und römisches Recht vor Gerichten der Europäischen Union, Juristische Schulung, 1996., str. 768 i sl. 1. Egersdorfer, A., Predavanja o Pandektama, I-III, Zagreb 1915 -17. 2. Kreller, H., Römisches Recht II. Grundlehren des Gemeinen Rechts. Romanistische Einführung in das geltende Privatrecht, Wien, 1950. 3. Carbonnier, J., Usus hodiernus Pandectarum, in: Festschrift für I. Zajtay, Tübingen, 1982., str. 107 i sl. 4. Zimmermann, R., Usus hodiernus Pandectarum, in: Reiner Schulze (Hg.), Europäische Rechts- und Verfassungsgeschichte, Ergebnisse und Perspektiven der Forschung, 1991, str. 61. i sl.. 5. Knütel, R., Rechtseinheit in Europa und römisches Recht, Zeitschrift für Europäisches Privatrecht (1994.) str. 244. i sl. 6. Labruna, L., Ius europaeum commune. Matrici romanistiche del diritto attuale, Napoli, 1999. 7. Zimmermann, R., Roman Law, Contemporary Law, European Law. The Civilian Tradition Today, Oxford, 2001. 8. Hamza, G., Die Entwicklung des Privatrechts auf römischrechtlicher Grundlage, Budapest, 2003. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda
- Page 1 and 2: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 3 and 4: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 5 and 6: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 7 and 8: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 9 and 10: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 11 and 12: Nakon izvedbe nastavnog programa kv
- Page 13 and 14: ezultata ispita, anketom i kontakto
- Page 15 and 16: Oblici provođenja nastave i način
- Page 17: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 21 and 22: Način praćenja kvalitete i uspje
- Page 23 and 24: Opća i specifična znanja i vješt
- Page 25 and 26: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 27 and 28: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 29 and 30: trenutku mogu obratiti nastavniku o
- Page 31 and 32: izvedbe predmeta U fazi izvedbe nas
- Page 33 and 34: Način praćenja kvalitete i uspje
- Page 35 and 36: Oblici provođenja nastave i način
- Page 37 and 38: Način praćenja kvalitete i uspje
- Page 39 and 40: Popis literature koja se preporuču
- Page 41 and 42: Način praćenja kvalitete i uspje
- Page 43 and 44: Oblici provođenja nastave i način
- Page 45 and 46: Način praćenja kvalitete i uspje
- Page 47 and 48: Oblici provođenja nastave i način
- Page 49 and 50: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 51 and 52: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 53 and 54: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 55 and 56: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 57 and 58: Oblici provođenja nastave i način
- Page 59 and 60: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 61 and 62: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 63 and 64: Naziv predmeta Nositelj predmeta Pr
- Page 65 and 66: Popis literature koja se preporuču
- Page 67 and 68: Popis literature koja se preporuču
Opća i specifična<br />
znanja i vještine<br />
XIV. Oporučno nasljedno pravo (razvoj oporuke, testamenti factio activa i<br />
passiva, supstitucije, kodicili). Legati. Fideikomisi.<br />
XV. Pojam i razvoj građanskog postupka u pandektnom pravu. Struktura,<br />
pokretanje i tijek parničnog postupka. Žalbeni postupak (appelatio).<br />
Ovršni postupak (executio).<br />
Predmet Pandektno pravo tradicionalno predstavlja u programima<br />
europskih pravnih <strong>fakultet</strong>a drugi temeljni romanistički kolegij. Za razliku<br />
od propedeutičkog karaktera predmeta Rimsko privatno pravo kao<br />
povijesno-dogmatskog uvoda u institucije privatnog prava za studente prve<br />
dodiplomskog godine pravnog studija, svrha predmeta Pandektno pravo<br />
jest prije svega produbljeni studij teorijskih osnova i temeljnih načela<br />
privatnog prava zajedničkim svim kontinentalnim europskim sustavima na<br />
osnovi općeg prava (ius commune), tj. recipiranog rimskog prava, s ciljem<br />
kritičkog preispitivanja rješenja sadržanih u pozitivnim građanskopravnim<br />
sustavima.<br />
Brojni europski pravni <strong>fakultet</strong>i – napose u Italiji, Švicarskoj,<br />
Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj - i danas sadrže u svojim najnovijim<br />
nastavnim planovima navedeni drugi romanistički kolegij pod tim ili<br />
usporedivim nazivom (npr. Pandekte, Rimski temelji europskog prava,<br />
Povijesni temelji europskog privatnog prava ili Povijesno-dogmatski<br />
temelji građanskog prava) u diplomskom ili poslijediplomskom<br />
građanskopravnom studiju<br />
Štoviše, treba istaknuti da navedena disciplina u posljednje<br />
vrijeme doživljava svojevrsnu renesansu: najnoviji relevantni znanstveni<br />
pravac unutar europske (posebice njemačke) romanistike već se uvriježeno<br />
naziva Neopandektistika, jer je - u opreci spram gotovo isključive<br />
dominacije povijesnopravne metode u analizi rimskih pravnih vrela u 20<br />
st. - iznova postavio u prvi plan dogmatskopravnu i komparativnopravnu<br />
analizu vrela pripadnih rimskoj pravnoj tradiciji kao zajedničkog nazivnika<br />
u stvaranju jedinstvenog europskog građanskopravnog sustava.<br />
Poznavanje navedene metode i načina analize svakako će biti od koristi<br />
poslijediplomskim studentima, kako bi na temelju već stečenih znanja iz<br />
rimskog i građanskog prava na kritički način – utemeljen na povijesnim,<br />
dogmatskim i komparativnim znanjima - mogli vrednovati nastojanja<br />
glede uspostave jedinstvenih europskih rješenja i njihove buduće primjene<br />
u RH.<br />
Pored navedene značajne uloge (neo)pandektističkog studija<br />
za budući europski privatnopravni poredak, koja u znatnoj mjeri<br />
opravdava postojanje pandektističkog kolegija u nastavnom planu,<br />
smatramo da bi nastava navedenog predmeta u hrvatskoj sredini<br />
trebala imati još jednu specifičnu funkciju. Kako je opće poznato, u
Change language