Požari i intervencijePožar kafića u PuliNa pulskom kupalištu Valkane iz jošneutvrđenih razloga 20. siječnja u poslijepodnevnimsatima buknuo je požaru kafiću. Materijalna šteta iznosi 300tisuća kuna, a požar su pogasili pulskivatrogasci.Izgorjelo teretno voziloNa prometnici kroz Slavonski Šamac23. siječnja u večernjim satima kvar naelektroinstalaciji izazvao je požar ukabini teretnog vozila, a do dolaska lokalnihvatrogasca, vatra je zahvatilateretni prostor. Materijalna šteta iznosi185 tisuća kuna.Paljevina u SarvašuU neutvrđeno vrijeme između 23. i25. siječnja trenutno nepoznati počiniteljukrao je iz kolibe Psihoterapijske <strong>zajednice</strong>u prirodi iz Sarvaša vanbrodskimotor, nakon čega je izazvao požar. Vatrogascinisu djelovali, a Zajednica jeoštećena za 100 tisuća kuna.Gorjelo raslinje u ŠibenskokninskojžupanijiNa području Skradina i Primoštena24. siječnja nastalo je više požara raslinjaod koji izdvajamo slijedeće. Požar na brduJagleš kod zaseoka Koline gdje je tijekomposlijepodneva izgorjelo 20 ha niskograslinja i maslinika, a intervenirali su vatrogasciiz Šibenika, Primoštena, Rogoznice,Grebaštice te jedan protupožarni ijedan izviđačko-navalni zrakoplov.Na predjelu Bilog Briga u NP Krkaizgorjelo je tijekom poslijepodneva 2 haniskog raslinja i mladog bora. Uz jedanprotupožarni i jedan izviđačko-navalnizrakoplov požar su savladali vatrogasci izDubravice i djelatnici NP.Na miniranom području kod selaBičine izgorjelo je tijekom večeri 35 haniskog raslinja. Šibenski i skradinski vatrogascikontrolirali su razvoj požara sasigurnih puteva.Eksplozija plinaTijekom noći 25. siječnja snažna eksplozijaplina uzdrmala je stanovnikeJosipovca. Eksplozija je nastala u vikendicii urušila dio objekta. Istražujuse uzroci eksplozije koja je vlasnikaoštetila za 220 tisuća kuna. Vatrogascinisu i ntervenirali.Požar na hipodromuNa hipodromu u Polači 25. siječnjau večernjim satima kvar na električniminstalacijama izazvao je požar štala.Vlasnik štala oštećen je za 100 tisućakuna, a požar su savladali vatrogasci izBenkovca i Polače.Na Majdanu izgorjelo dvadesetakhektaraTijekom poslijepodneva 25. siječnjana predjelu Majdan kod Solina izgorjeloje 20 ha raslinja. Požar su gasili vatrogasciiz Dugopolja, Mladosti, Gomilice,Kaštela, Splita, Trogira i Zagore.Požar autobusaTijekom vožnje državnom cestomDC-8 26. siječnja u poslijepodnevnimsatima nastao je požar u stražnjem dijeluautobusa. Vozač je zaustavio vozilonedaleko od mjesta Drašince i pristupiogašenju požara. Putnici su napustili autobus,a požar je pogašen po dolaskumakarskih vatrogasaca. Materijalnašteta iznosi 350 tisuće kuna.Gorjelo raslinje na područjuSplitsko-dalmatinskeProtupožarni zrakoplov 26. siječnjau poslijepodnevnim satima sudjelovaoje u gašenju četiri veća požara na područjuizmeđu Trogira i Omiša. Na područjuSegeta, gdje je izgorjelo 25 ha niskograslinja, požar su gasili vatrogasciiz Trogira, Marine, Vranjica i Slatine.Šest hektara niskog raslinja izgorjeloje između Muća i Sutine, na požaru sudjelovali vatrogasci iz Muća, Dugopolja,Klisa, Zagore i Vranjica. Vatrogasci izDicma gasili su požar koji je područjeDicma opožario za šest hektara, a jednakapovršina izgorjela je i na područjuTugara. Taj požar su gasili vatrogasci izTugara, Gata, i Omiša.Na području Lišana izgorjelopedesetak hektaraPedesetak hektara niskog raslinjaizgorjelo je 28. siječnja u poslijepodnevnimsatima na području LišanaOstrovičkih. Požar su gasili vatrogasciiz Benkovca, Polače i Zadra.Gorjelo raslinje na PelješcuNa području sela Zabrđe na poluotokuPelješcu vatrogasci iz Putnikovića,Stona Žuljana Kune i Orebića pogasili supožar koji je 28. siječnja u popodnevnimsatima opožario pedesetak hektara niskograslinja.Na minski sumnjivom terenuizgorjelo osamdeset hektaraU poslijepodnevnim satima 29. siječnjana području Promine i Manojladrniški vatrogasci gasili su požar koji jezahvatio 80 ha niskog raslinja na minskisumnjivim području.Zapalila se linija za lakiranjeU pogonu za lakiranje drvenarijeu Patkovcu 29. siječnja u poslijepodnevnimsatima iskra s elektromotorapokretne trake izazvala je požar paralakozapaljivih lakova i razrjeđivača.Požar su pogasili vatrogasci iz Bjelovarai Velike Ciglene, a materijalna šteta procijenjenaje na milijun i dvjesto tisućakuna.Sedamdesetogodišnjak teškoozlijeđen u požaruNa zagrebačkoj Peščenici 29. siječnjau kasnim večernjim satima, zbog kvarana električnoj grijalici, nastao je požar ugaraži uz obiteljsku kuću. U požaru jeteške ozlijede opasne po život zadobiosedamdesetogodišnjak.Požar kontejneraZagorski vatrogasci intervenirali su31. siječnja u prijepodnevnim satima upožaru koji je zahvatio kontejner građevinsketvrtke angažirane na cestogradnjikod Tuhelja. Kontejner je služiokao skladište alata, a u požaru je pedesettrogodišnjiradnik zadobio tešketjelesne ozlijede. Prema posljednjim informacijamanavedeni ozlijeđeni radnikpreminuo je pet dana kasnije u zagrebačkojTraumatološkoj bolnici. Uzrocipožara se još utvrđuju.Đulijano Grumpomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednikaDržavna uprava za zaštitu i spašavanjeSlužba za vatrogastvoveljača [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik7
Požari i intervencijePožari brodovaU povodu požara turskog broda UndAdrijatik na kojem je 6. veljače oko 4 sataizbio požar 13 nautičkih milja od Rovinjadonosimo tekst o opasnostima od takvihnesreća te o ro-ro brodovima.Hrvatskoj obali i moru prijeteploveće bombeSamo u prvih šest dana veljače ovegodine na svjetskim morima izgubljenoje 25 brodova u sudaru, potonuću ili požaru.U tu crnu statistiku ušao je i turskiro-ro brod Und Adrijatik koji se zapalio6. veljače te dobrim dijelom i izgorio 13nautičkih milja od Rovinja. Kako nam jerekao prof. dr. Damir Zec s Pomorskogfakulteta u Rijeci, tijekom godine hrvatskimdijelom Jadrana, samo prema naftnomterminalu tršćanske luke plovi 400tankera nosivosti oko 100.000 tona, aprema Veneciji još 250 tankera, dok u riječkizaljev godišnje s naftom uplovi njih70. Svaki od njih je tempirana bomba, očemu se već desetljećima raspravlja, ali jevrlo malo učinjeno u pogledu prevencijeeventualne nesreće, koja bi bila katastrofalnaza zatvorene more kakvo je Jadran.Na svijetu ima oko 100.000 brodova nosivostioko 960 milijuna tona, a svakimjesec njih oko 200 s posadom strada usudarima, požarima ili se nasuče. Pritomje polovica tih brodova teško oštećena.Trideset i sedam posto tonaže svjetskogbrodovlja otpada na tankere, među kojimaje još dobar dio s jednostrukomoplatom. Da svjetsko brodarstvo i daljeuvelike izigrava propise i da su brodariskloni poslovnim mućkama, svjedočii podatak kako svaki mjesec u svijetuoko 1500 brodova promijeni ime ili zastavu.Naravno, riječ je o jednoj od tridesetakzastava pogodnosti, pod kojimautočište nalaze najčešće podstandardnibrodovi.Prema procjenama stručnjaka,na tisuću tankera zabilježi se jedna nesreća,ali na tu procjenu u Jadranu kaoda nitko ne računa. Europska unija, ukojoj se 90 posto nafte prevozi tankerima,započela je s većom kontrolomtih brodova nakon potonuća tankeraErika potkraj 1999. godine. Gotovo naistom mjestu u Biskaju godinu kasnijepotonula su još dva stara tankera. Kristals 500 tona nafte prepolovio se kadsu ga španjolski brodski tegljači vukli naotvoreno more, umjesto da mu odredeluku spasa i tamo iz njega izvade naftu.Nakon njega tamo je potonuo talijanskitanker za prijenos kemikalija Ievoli Sun.Dobar primjer reagiranja spasilaca zabilježenje kod Gibraltara 2001. kad je puknuogrčki tanker Castor. Iako pun nafte,spasioci su je uspjeli izvući iz njega te jetako izbjegnuta katastrofa.Tankeri Erikai Ievoli Sun imali su valjane dokumenteza plovidbu talijanskog klasifikacijskcgdruštva RINA. Nakon potonuća ErikeUnija je donijela niz mjera o pojačanojkontroli brodova u lukama svojih članica.Ti paketi mjera, njih sedam, noseime Erika. Donedavno su tankeri premaTrstu i Veneciji plovili na svega tri do petmilja od hrvatske obale. Početkom ovogdesetljeća Hrvatska je te opasne brodovezakonski izgurala na udaljenost od 11milja. Da je turski brod plovio starom8 Vatrogasni vjesnik veljača [ 2008 ]