Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Struka i praksaVožnja vatrogasnih vozila u urgentnim situacijamaSigurnost vatrogasaca u javnom prometuprilikom njihova upućivanja na mjesto požaraili druge vrste intervencija jest od prvorazrednogznačaja u sveukupnoj strukturi organizacijeprotupožarne djelatnosti.Među inim standardnim vježbama, mnogaosnovna vatrogasna društva u Francuskojvode posljednjih nekoliko godina i politikusenzibilizacije osoblja o rizicima prometnogudesa, bilo putem objavljivanja upozoravajućihplakata što « krase » prostorije društava,ili organizacijom tečajeva simulacije vožnje ustvarnim okolnostima prijevoza momčadi ivatrogasnih sredstava pri hitnim intervencijama(što se, dakako, pokazalo, djelotvornijim).Kako je, na primjer, u posljednjih dvadesetakgodina Pokrajinska služba za požare isigurnost Dordogne (izvorno: SDIS), kao uostalomi mnoga druga vatrogasna društva uFrancuskoj, bilježila tužne bilance u učestalimudesima i nesrećama prilikom njihova uključivanja u cestovnipromet, mobilizirali su se oko te problematike i od 2001.godineuveli istinsku politiku cestovne sigurnosti, to jest preveniranjamogućih navedenih rizika pri uključivanju vatrogasnihvozila u javni promet.Usmjerena na tri prevladavajuće teme, ova se politika oslanjana:• senzibiliziranje svih aktivnih sudionika postrojbi vatrogasnihdruštava koji su po liniji službe zaduženi za protupožarneintervencije;• informiranje vozača i odgovornih zapovjednika o njihovimpojedinačnim obvezama i poštivanju propisa Zakona osigurnosti na cestama;• dodatno osposobljavanje vozača u cilju maksimalnogizbjegavanja sudioništva u prometnim udesima i nesrećama, aako to nije moguće, smanjivanja njihove pogubnosti.Statistička studija cestovne akcidentologije vatrogastva tefrancuske regije ubrzo je iznjedrila dvije spoznaje. Prva je pokazalada je u 60 % nesreća s tjelesnimstradanjima, odgovoran biovozač-vatrogasac. Druga ukazujeda je kategorija vozila koja se najčešćenašla u cestovnim udesima(više od 70 % nesreća) bila naravnoona koja se na godišnjoj razininajčešće koristi (osobna zapovjednavozila, ambulanta vatrogasnavozila za pružanje prve pomoćistradalima na požarištu, navalnagasiteljska vozila,…).u slučaju prometnog udesa valjaosloboditi srednju trakuAkcije senzibilizacijeTankoćutnost vozača je možda i najvažnijatočka na kojoj inzistira gore navedeni SDIS.U proteklih pet godina održana su 182 informativnasastanka kojima je prisustvovalo 56% ukupnog efektiva pokrajinskih društava.Uspješno je provedena kampanja upozorenjaputem internog oglašavanja i plakatiranja,kao i provjera poznavanja zakonskih propisao cestovnoj sigurnosti i ponašanja u javnomprometu u koji se nužno pri urgentnim protupožarnimintervencijama uključuju vatrogasnavozila.Usporedo s time, provedena je i lokalnaakcija upozorenja na neminovnu prisutnostvatrogasnih vozila u prometu i napose pri njihovimhitnim intervencija, kojom se željelo« omekšati » javnost i, na neki način, zamolitiostale sudionike u prometu na povećani oprezu takvim prilikama.Navedene akcije izobrazbe i usavršavanjau vožnji vatrogasnim vozilima u javnom cestovnom prometuodvijaju se periodično i traju tri dana, na zatvorenom mješovitomvoznom krugu zemlja-asfalt, a provjera je prepuštenanacionalnoj federaciji auto-sporta, jedne profesionalne organizaciješto je zadužena za skrb o općoj sigurnosti u cestovnomprometu pod geslom “Bolje se ponašati”.Teoretski tečajevi prethode praktičkim vježbama tijekomkojih se deset do dvanaest polaznika upućuje o tehnici naglogkočenja npr., uzimajući u obzir učinke brzine vozila, te prilagodbena iznenadne teškoće proklizavanja i nekontroliranoggubljenja smjera.Svijest o rizicima na cestiNamjera tih tečajeva jest da se spoznaju rizici i doprineseboljem osvajanju vještina u vožnji i ponašanju vatrogasacavozača.Tijekom 30 tečajeva u proteklih pet godina provjerenoje 300 vatrogasaca.Svi su oni jedinstveni u mišljenju koliko im znači ta vrstadodatne obuke u ovladavanju vozilima (reakcija, razmak…)koliko i u tehničkom smislu (refleksni manevri u uvjetima urgentnogcestovnog prelaska do mjesta požara.Naravno, individualna ponašanjase mijenjaju. S parkom odoko 350 vozila, teško je načinitineku fiksnu krivulju broja udesa,no izvjesno je da su te preventivnemjere znakovito umanjile ponajvišematerijalne posljedice udesa (bilježise smanjenje do 40 % troškovapopravka vozila), što je svakakoohrabrujuće da se nastavi u tompravcu.(am)20 Vatrogasni vjesnik veljača [ 2008 ]