Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Struka i praksaDEHIDRACIJA VATROGASACAPRI VATROGASNIM INTERVENCIJAMALjudsko tijelo sastoji se od 60% vode, neophodne za normalno održavanje svih vitalnih funkcija. Voda je tijelu potrebna za održavanje volumenakrvi i ostalih tjelesnih tekućina, kao i za održavanje normalnog krvnog tlaka. Jednako tako, organizmu su potrebni i elektroliti prisutni u tjelesnimtekućinama i stanicama. Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu, koja se obavlja kolanjem krvi od srca do pluća i bubrega. Dovoljnakoličina vode znači i normalnu gustoću krvi, normalni dotok kisika do mozga, mišića i ostalih organa. Smanjenjem količine vode u organizmusmanjuje se i izlučivanje otpadnih tvari iz tijela. Na odgovarajuću količinu tekućine posebnu pažnju moraju obratiti vatrogasci pri intervencijama,naročito pri višim temperaturama ili kod psiho-fizičkog rada duljeg trajanja. Važno je spriječiti nastup žeđi, a tekućinu treba piti prije, za vrijeme inakon vatrogasnih intervencija kako bi rad u jedinici vremena bio sigurniji,efikasniji. Dobra hidracija za vrijeme vatrogasnih intervencija smanjujeopasnost od dehidracije i omogućuje bolju rehidraciju i oporavak nakon završenog posla.UvodVatrogasna profesija sa svojim raznolikim, a ponekad i teškopredvidivim intervencijama pripada u razred fizički vrlozahtjevnih djelatnosti. Jedan od segmenata zdravstvene zaštitei zaštite na radu u vatrogastvu na koji se do sada vrlo maloobraćala pažnja a koji ima fundamentalnu važnost je pravilnahidracija i rehidracija kod dehidracije organizma za vrijemei nakon vatrogasnih intervencija dužeg inteziteta i tjelesnognaprezanja.Toplinsko opterećenje kao posljedica teškog fizičkog radapri visokim temperaturama radne atmosfere, u zaštitnoj odjećikoja ne omogućava dovoljno hlađenje tijela vatrogasaca ikoja uzrokuje prekomjerno znojenje i porast tjelesne temperature,dovodi do „presušivanja“ tijela vatrogasca koji uz vodugubi dragocjene elektrolite 1 , hranjive tvari i energiju. U takvimokolišnim uvjetima znojenjem izgubljenu vodu najlakšenadoknađujemo pijenjem obične vode. Kod dugotrajnog radapotrebno je nadoknaditi i energiju, ali pri tome moramo pazitida koncentracija ugljikohidrata u tekućem ili krutom stanjune bude prevelika. Za nadoknadu je najoptimalnija 6 - 7%otopina glukoze, fruktoze i glukoznih polimera. Napitkom jepotrebno nadoknaditi i elektrolite.Na odgovarajuću količinu tekućine posebnu pažnju morajuobratiti vatrogasci pri intervencijama, naročito pri višimtemperaturama ili kod psiho-fizičkog rada duljeg trajanja.Važno je spriječiti nastup žeđi, a tekućinu treba piti prije, zavrijeme i nakon vatrogasnih intervencija kako bi rad u jedinicivremena bio sigurniji i efikasniji i spriječila dehidracija. Dobrahidracija za vrijeme vatrogasnih intervencija omogućujebolju rehidraciju i oporavak nakon završenog posla.Takođerje važno napomenuti da kondicijski spremne i temperaturnoaklimatizirane osobe gube skoro 50% manje vode i elektrolita!Regulacija tjelesne temperatureLjudski organizam u normalnim fiziološkim uvjetima umirovanju održava tjelesnu temperaturu u vrlo uskim granicamaoko 37 °C (36.1°C-37.8°C). Značajniji se otkloni pojavljujutek u toku dugotrajne intenzivne tjelesne aktivnosti (npr.vatrogasne intervencije), zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijamai virusima ili u krajnje promijenjenim okolišnim temperaturnimuvjetima (požari).Tjelesna temperatura održava ravnotežu između stvaranjatopline u tijelu i njenog uklanjanja u okolinu . U metaboličkimse staničnim procesima od ukupno oslobođene energije najvećidio pretvara u toplinu. Kada se ta energija ne bi uklanjala,temperatura bi neprestano rasla, pa bi se organizam vrlo brzo1 Elektroliti su električno nabijene čestice (ioni) u tjelesnim tekućinama:natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, sulfati, karbonati, fosfati i dr.„skuhao u vlastitom sosu“.MEHANIZMI ZA UKLANJANJE TJELESNE TOPLINEToplina koja se metaboličkim procesima oslobađa iz unutrašnjostitijela (jezgri), prvenstveno se krvlju prenosi premanjegovoj površini (ljusci). S kože i potkožnog sloja toplina seprenosi u okolinu na četiri načina, provođenjem, odvođenjem,zračenjem i hlapljenjem.Hlapljenje znoja za vrijeme tjelesnog rada je dominantannačin gubitka topline gdje se gubi 80 % od ukupne topline organizma.Kod gašenja požara dolazi i do pojave velike količinetoplog i vlažnog zraka koji onemogućava hlapljenje i dodatnoodvođenje topline koji u kombinaciji sa dugotrajnim fizičkimradom može temperaturu tijela dovesti do kritičkih razina pai gubitka života.Uloga vode pri tjelesnom radu na vatrogasnim intervencijamaTjelesne tekućine i ravnoteža elektrolita esencijalni susegmenti optimalne fiziološke funkcije našeg organizma. Tijekomtjelesne aktivnosti, fizičkog rada ili uslijed izloženostipovišenoj temperaturi, može se razviti izvjestan stupanj dehidracije,te dolazi do promjene omjera intracelularne i ekstracelularne2 tekućine. Tjelesne i kognitivne 3 sposobnosti slabepri dehidraciji od 1-2%, a do kolapsa organizma dolazi prigubitku vode od 7%. Budući da tjelesne potrebe za unosomvode variraju u ovisnosti o brojnim čimbenicima, teško je donijetiopćenite preporuke za nadoknadu vode u vatrogasnojprofesiji.Gubitak tekućine prema podacima ADA (American DieteticAssociation):-za 1% tjelesne mase manifestira se kao pojava osjećajažeđi,-za 2-5% tjelesne mase manifestira se suhoćom u ustima,crvenilom lica, malaksalošću, glavoboljom, a za tjelesni radgubitak od 2% tjelesne mase znači redukciju radnih sposobnostiza 10-20% koja u prosjeku nastupa 20-30 minuta nakonpojačanog znojenja, dok gubitak od 4-5% utječe na redukcijusnage,-za 6% tjelesne mase očituje se povećanjem tjelesne temperature,(dolazi do toplinskog stresa organizma), ubrzanimdisanjem i radom srca, vrtoglavicom, povraćanjem,-za 8% tjelesne mase ti simptomi su isti ali nešto izraženiji,-za 10% tjelesne mase uzrokuje grčenje mišića, oticanjejezika, delirij,-za 11% tjelesne mase očituje se vrlo slabom cirkulacijomi slabim radom bubrega, što znači udar odnosno smrt.2 Intracelularna sredina predstavlja unutrašnjost stanice odnosno prostorispunjen citoplazmom sa organelama i jezgrom. Ekstracelularna sredinaje sredina izvan, odnosno između stanica.3 Spoznajneveljača [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik15