Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Požari i intervencijepalubi nadgrađa, gdje se nalazi i opremaza spašavanje. Preživjeli se skupljaju natom prostoru čekajući pomoć. Spuštanječamaca te ispravno opremanje i korištenjeostale spasilačke opreme ovisi obroju i umijeću posade koja se uspjelaprobiti do palube. Putnici i posada nasebe navlače lifejacket - prsluke za spašavanje,koji im omogućavaju neometanoplutanje na površini u slučaju da morajuskakati u more. Time su njihovi izgledipreživljavanja veći jer mogu provesti iviše sati čekajući da ih pokupi spasilačkičamac ili splav koji se uspio spustiti, odnosnočekati prvi brod koji je primio signalza pomoć te pohitao na traganje ispašavanje. Pristigli brodovi najčešće sene upuštaju u gašenje, kako ne bi dovelisvoju posadu i brod u opasnost, ali zatoprovode spašavanje putnika i posade havariranogbroda. Dopuštaju li vremenskiuvjeti, spašavanje se može izvoditi i helikopterimakoje je učinkovito ali sporo.Naročito treba li spasiti veliki broj ljudi.Proširi li se požar iz utrobe broda nacijelu garažu, temperature postaju takovisoke da se dijelovi vozila mogu zavaritiza oplatu broda. U takvim slučajevimapočinju popuštati i pojedini konstrukcijskidijelovi broda. Požar se širi nanadgrađe. Zahvaća kabine, salone i širise prema zapovjednom mostu i gornjojvanjskoj palubi. Ljude na gornjoj palubisve više ugrožava visoka temperatura idim. Neki se odlučuju za skok s visine umore, koji rijetki prežive.Te ljude koji su ostali na vanjskojpalubi, zbog nemogućnosti brzog spašavanjauslijed nedostatka spasilačkihresursa, mogu štititi brodovi za gašenjete zračne snage za gašenje šumskih požara,bacajući na njih vodene bombeiz kanadera i helikoptera s kruškama.Takav slučaj dogodio se na ferry boatuSuper Ferry koji je gorio na Manili, kadaje u brodu poginulo 160 članova putnikai posade. U gašenje tako zapaljenogbroda mogu krenuti veliki i mali vatrogasnibrodovi, te profesionalni spasiocina moru sa svojim tegljačima, koji imajusustave za gašenje. Najbolja je situacijau kojoj sudjeluju specijalni vatrogasnibrodovi koji preuzimaju inicijativu i zapovijedajucijelom organizacijom spašavanjai gašenja. Profesionalni spasioci,poput onih s tegljačima (remorkerima),mogu pristupiti gašenju na tri načina ioni uglavnom tragaju, spašavaju i gase zanagradu.Prvi način je samoinicijativni pristupgašenju. Kod takvog pristupa postoji pravilo:nema uspjeha - nema nagrade.Drugi način pristupa je kada uslugugašenja traži stožer za gašenje ili županijskikrizni stožer. I tu postoji pravilo:tko zove - taj plaća. Nagrada je sigurna,bez obzira na uspjeh gašenja.Treći način je slučaj u kojem spasioceangažira kompanija u čijem je vlasništvunastradali brod, te ona plaća uslugu spašavanjai gašenja.Najbolji način taktičkog nastupa gašenjavelikog požara na velikom brodu jekoncentrična navala s brodova za gašenjeili vatrogasnih brodova odnosno, u istomtrenutku su u funkciji tri ili četiri brodaza gašenje s raznih strana. Budući da tegljačiimaju snažne pumpe velikih kapaciteta,od 12.000 litara do 30.000 litaravode u minuti, bez obzira na efikasnostvode pri gašenju i hlađenju, treba se pazitida se ne ubaci previše vode i da brodne počne gubiti stabilnost, a da požarjoš nije ni približno lokaliziran. Gasiti setreba u pravcu vjetra. Kako bi se ublažilasituacija, a povećala efikasnost gašenjamože se koristiti i pjena koju posjedujesvaki tegljač predviđen za gašenje. Utakvim situacijama gasioce se izbjegavaslati na zapaljeni brod, dok se za to nestvore uvjeti. Ako su u pitanju ljudski životi,može se odlučiti i drugačije.Zapaljeni brod se može dotegliti utakozvanu luku spasa i tamo nastavitigašenje i spašavanje. Brod Princess Stardotegljen je u luku kao buktinja i tamosu ga vatrogasci gasili, a na njemu se jošnalazio veliki dio putnika.Najbolja situacija je kada posada navrijeme uspije ugasiti nastali požar uzpodršku brodskih instalacija za gašenje.Najbolji primjer je događaj u kojem jeposada našeg putničkog broda, trajektaMarko Polo, ugasila požar sedam buktećihautomobila u prostoru brodske garaže.Brod se može gasiti i na otvorenommoru puštajući ga da pluta, ali budnopazeći da se ne približi obali. Tako jepogašen japanski brod Ning Hua u Kvarnerskomzaljevu. Njega su gasili lučki tegljači(remorkeri).Brod se može ciljano nasukati, te sbroda za gašenja ekipe vatrogasaca prelazes opremom za gašenje na zapaljenibrod, koristeći vodu i sredstva s tegljača.Na taj je način gašen brod Mishel. Brod jedotegljen da mjesta nasukavanja i cijelimputem tegljenja hlađen s tegljača. Nakonnasukavanja petnaestorica vatrogasaca,ondašnje PVJ Rijeka, gasilo je brod uzpomoć tegljača s kojega su razvijene cijevnepruge i izvršena unutarnja navala.Brod je nasukan za to predviđeno mjestokod Omišlja, uvala Punta tanka. UvalaPunta tanka bila je ondašnja „luka spasa“,a izgradnjom petrokemije i JANAF-ovogterminala kvarnerski akvatorij izgubio jeto mjesto.Slijedeći mogući scenarij je situacija ukojoj se brod jednostavno pusti da gori naotvorenom moru, bez pokušaja gašenja.Takav slučaj dogodio se u tragičnom požarunašeg tankera Petar Zoranić u kanaluBospor i Dardaneli. Brod je gorio52 dana. Turski vatrogasci i vojska štitilaje naseljena mjesta i rafinerije uz obalu,dok je brod buktinja plutao, nošen jakimstrujama Bospora. Tom prilikom poginulasu 32 člana posade broda.Požar na brodu može se lokaliziratina otvorenom moru, a zatim ga doteglitiu luku na dogašivanje, osobito ako ubrodskom zgarištu ima izgorjelih trupalaljudi. Taj primjer je bio požar na broduAugust Cesarec kod Brestove.Na brodu Ragna Gorton, 1971. godineu Brodogradilištu 3. maj u Rijeci,poginulo je 17 radnika u požaru uslijedizlijevanja 16o tona goriva u brodskustrojarnicu. Sedam vatrogasaca PVJ Rijekaušla je u nemogućim uvjetima ustrojarnicu kako bi ohladili drugi rezervoarsa 16o tona goriva koje je kuhalo iprijetilo katastrofom.Zaključak:Požari na ro-ro brodovima vrlo suproblematični. Prateći statistiku zaključujese da u ukupnom broju nesreća kojese događaju na takvim brodovima 18 %spada u požare, a od toga broja 10% brodovabiva potpuno uništeno i izgubljeno,i to na način opisan u ovom članku.Slavko Suzić, inž.12 Vatrogasni vjesnik veljača [ 2008 ]