Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Požari i intervencijemilijuni dolara. Potkraj prošle godine uCrnom moru havarija je pogodila pet teretnihbrodova, među kojima i dva tankera- Nakičevan, koji se prepolovio pa jeiz njega u more iscurilo 1300 tona nafte,i Volganjeft 139 koji je potonuo s 4000tona nafte u vratima između Azorskog iCrnog mora.Kod rta Mašnjaka uz obalu Istre potonuoje brod Stella Polare 1944., iz čijihje tankova prije nekoliko godina počelaizlaziti nafta, ali je to sanirano. No, to jepokazatelj da i nakon šezdeset godinapod morem brodovi mogu stvarati probleme.(Izvor: Vjesnik, 09. 02. 2008.)Ro-ro brodovi zaprijevoz automobilaPostoje dvije definicije što je ro-robrod. Jedna je „dokotrljaj – otkotrljaj“,druga, „dovezi – odvezi“. Po prvoj toje brod s vratima i rampom koja muomogućuje pristajanje uz obalu i prekokoje kamioni, tegljači i druga sredstvakopnenog transporta dolaze na brod isilaze sa njega.Druga definicija kaže da su to brodovikoji primaju svaki teret, bilo kojeveličine, odnosno težine, pod uvjetom dase nalazi na motornom vozilu, koje možeprometovati javnim cestama.Osnovna karakteristika ro-ro brodasu uređaji koji poput kopnenog mostapovezuju palubu broda na krmi ilipramcu s obalom i omogućavaju najrazličitijimvozilima s ili bez tereta, pristupna brod. Ti uređaji nazivaju se brodskimrampama. Pored rampi, karakterističnoje za ro-ro brodove prostrana skladištanalik na ploveće garaže , koja nisu odijeljenanepropusnim pregradama, većčini jednu cjelinu omogućavajući boljeslaganje i uzdužnu prohodnost vozila.Često se ugradnjom krmenih i pramčanihrampi na jednom te istom brodu,omogućava istovremeno iskrcaj i ukrcajtereta. Ro-ro brodovi s rampom napramcu i krmi u pravom smislu predstavljajunastavak ceste, magistrale ili željezničkepruge preko mora. Dužina parkirnihtraka u tim brodovima može bitiod nekoliko stotina metara do 2000m pai više.Ro-ro brodovi mogu imati jednuglavnu ili više paluba. Kod ukrcaja vozilaulaze u glavnu palubu, a kada trebajuprijeći na druge palube to se izvodi prekoliftova i unutarnjih rampi. Njih pokrećuelektro motori s vitlima i snažna hidraulika.Palubu vozila je nemoguće podijelitiprotupožarnim pregradama, kakoto predviđa konvencija o zaštiti životana moru. Najveća opasnost po izbijanjupožara je baš na toj palubi, jer se u vozilimanalazi gorivo, a kamioni su čestoispunjeni lako zapaljivom robom. To ije razlog zbog kojeg se na velikim ro-robrodovima primjenjuju tri načina protupožarnezaštite.Prvi način je da je cijela površinapalube vozila pokrivena splinkerskimsistemom koji automatski proradi kadanegdje izbije požar. Osim toga tu palubuviše poprečnih vodenih zavjese dijele naaktivne zone. Vodene zone zamjenjujuprotupožarne pregrade. Spojna stubištasa palubom i drugim dijelovima brodasu odvojeni s automatskim protupožarnimvratima.Drugi način je da je paluba vozilaopskrbljena javljačima požara i automatskimpožarnim alarmnim sustavom.Treći način je osposobljenost posadeza gašenju požara na brodu. U slučaju požaraekipa gasitelja aktivno se uključujuu spašavanje i gašenje koristeći brodskehidrantske instalacije i vatrogasne spravei opremu, poštujući naučene i istreniranepostupke u tim slučajevima. Pored navedenihnačina mjera protupožarne zaštitesamo ispravna oprema za gašenje, tedobro osposobljena i uvježbana posadamože povećati sigurnost ro-ro brodovima.Ogromne palube koje se protežu čitavomdužinom broda u slučaju prodoravode i požara, omogućuju brzo širenjevatre i vode u ostale dijelove brodskogtrupa. Veoma osjetljiva mjesta za prodorvode su pramčane i krmene rampe tebočni otvori. Veoma veliki brodovi suznali potonuti za samo deset minutauslijed prodora mora zbog kvara i deformacijatih uređaja. Kako se tereti na ro-robrodovima nalaze na kotačima, uslijedvaljanja i posrtanja mogući su neželjenipomaci, koji mogu izazvati oštećenjakonstrukcije ili opasan nagib broda. Zatoje sidrenje tereta na kotačima posebnaproblematika i osjetljiva točka. Potrebnoje usidriti sve, od osobnog automobilado tegljača teškog 45 tona.Uslijed jakih požara vozila i tereta upalubama mogu popucati te veze i sav tajzapaljeni teret pomaknuti se na stranupotpomognut vodom koja se nalijevau prostor broda iz brodova za gašenje.Ta voda se zadržava po palubama, te seslijeva linijom manjeg otpora na jednustranu broda i lako poremeti stabilitetbroda. Ti brodovi imaju i visoku nadgradnjukoja tijekom požara i njegovoggašenja može biti izložena jakim bočnimudarima vjetra i valova te sve to možeutjecati na potonuće broda. Voda za gašenje,koja se nalijeva u prostor garaže,uslijed jakog požara djeluje ohlađujućei sprječava uvijanje i pucanje brodskogtrupa. Jedan dio vode se slijeva i u strojarnicute puni strojarnicu vodom pa ta10 Vatrogasni vjesnik veljača [ 2008 ]