Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Požari i intervencijerutom, morske struje i bura nasukalebi ga na Brijune, što bi bila velika katastrofata.Hrvatska je zabranila dužobalnirazvoz goriva brodovima starijim od 25godina. U luke većine zemalja Europskeunije od 2010. više neće moći uplovljavatitankeri s jednostrukom oplatom. UEuropi je u tijeku i stvaranje fonda odmilijardu eura radi pomoći državamačija je obala onečišćena izlijevanjemnafte. Početkom srpnja 2003. Hrvatska iItalija potpisale su sporazum o pregleduvećeg broja brodova u Jadranu nego štoje obveznih 25 posto prema Pariškommemorandumu. Italija kontrolira brodovei izvan svojih teritorijalnih vodakako bi na vrijeme spriječila eventualnunesreću. Predlagano je i da svaki tankerna Jadranu dobije pratnju brodice, čijabi posada nadzirala tehničku ispravnostbroda i pregledala teret, te interveniralau slučaju nesreće broda ili onečišćenjamora. Kad je riječ o turskom brodu -buktinji Und Adrijatik, potpredsjednikSindikata pomoraca Hrvatske PredragBrozzoduro, ujedno inspektor ITF-a,smatra da taj brod nije problem samo Hrvatske,nego i ostalih zemaha na Jadranu.Upozorava da su u Hrvatskoj u takvimsituacijama naši stručnjaci uvijek iznadnaših tehničkih mogućnosti, odnosnoopremljenosti, te se na taj način i dosadpostupalo pri nasukavanju, potonuću ilisudaru brodova. Brazzoduro drži da biHrvatska morala na jednom mjestu okupitisve ljudstvo i materijalna sredstva zadjelovanje u slučaju pomorske nesreće,a to otvara i pitanje ustroja naše obalnestraže. U samo 15 dana u sjevernom dijeluJadrana nasukala su se dva broda -prvo egipatski brod Serine sa 120 tonanafte na obalu Unija, koji još nije odsukan,te turski brod Capadocia koji jeudario u vanjski dio lukobrana riječkeluke, a pritom, na svu sreću, nije onečišćenomore i obala. Naime, oba brodanasukala su se u punoj brzini. U prvomslučaju radilo se, navodno, o otkazivanjuuređaja kormila, a u drugom brod je uobalu doslovce zabio njegov pijani zapovjednik.Sreća je i da nije riječ o tankerima.Netako davno tankeri koji vozenaftu prema Trstu i Veneciji plovili su nasvega tri do pet milja udaljenosti od hrvatskeobale. Početkom ovog desetljećaHrvatska je te opasne brodove zakonskiizgurala na udaljenost od oko 11 miljaod svoje obale, a da to nije učinjeno i dajeturski brod Und Adrijatik plovio staromrutom, njega bi sada morske struje i buranajvjerojatnije nasukale na Brijunskootočje, što bi bila velika ekološka katastrofa.Kako se postupa s havariranimbrodom, pokazali su Talijani 1999. kadje ispred Genove prijetila opasnost odizlijevanja sto tisuća tona nafte iz tankeraHaven. Odvukli su ga u luku spasa i takospriječili ekološku katastrofu. Jer, naftnamrlja koja dolazi s otvorenog mora, raširise i zagadi veliko područje, dok se brodvezan u luci može držati pod kontrolom.Moguće je intervenirati na njemu i akopotone na dubinu između 10 i 15 metara,ali ako potone na otvorenom moru, nemogućeje spriječiti ekološku katastrofu.Sinonim za onečišćenje obale nafte bio jeslučaj nasukanog tankera Exxon Valdezna Aljasci, u ožujku 1989. kad je more iobalu zagadilo 37 tisuća tona nafte, štoje na duže vrijeme ubilo život na tompodručju. Za čišćenje obale utrošeni suveljača [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik9