ISSN 1800-6906 - Vlada Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.Državni dug- 31. mart, 2007. godineNemanja PavličićKr e t a n j e sp oljnjeg d u g a up r v o m k v a r t a l u 2008. g o d i n eDržavni dug Crne Gore na krajumarta 2008. god. iznosi 788,3 mil. euraili 29,0% bruto domaćeg proizvoda(BDP). Unutrašnji dug iznosi 322,9 mil.eura ili 11,9% od BDP-a, dok spoljnidug iznosi 465,4 mil. eura ili 17,1% odBDP-a.Spoljnji dug je u prvom kvartalu2008. god. porastao za 3,3 mil. eurau odnosu na kraj 2007. god., dok jeu odnosu na BDP umanjen za 1,8%.Iz postojećih kredita angažovano je5,2 mil eura i to kod Međunarodneorganizacije za razvoj (IDA), Kreditnebanke za razvoj (KfW), mađarskogrobnog kredita i kredita kod SocieteGenerale banke. Kod reprogramiranihobaveza, prije svega Svjetske banke iPariskog kluba, stanje duga je umanjenona osnovu redovnih otplata glavnicau martu mjesecu.U iznos spoljnjeg duga nisu uključeneobaveze po osnovu nerješenihdužničkih pitanja prema Libiji, Kuvajtu,Češkoj i Slovačkoj i UBS banci poosnovu obveznica izdatih u okviruLondoskog kluba. Dug prema vladamaove četiri zemlje Crnoj Gori je pripaopo osnovu raspodijele nealociranogduga (5,88% od 38% za Srbiju i CrnuGoru), i shodno Sporazumu o pitanjimasukcesije iz Beča 29. juna 2001.god riješava se usaglašenim stavovimau okviru Komiteta za podjelu finansijskeaktive i pasive bivše SFRJ. Što setiče API obveznica pokušava se naćimogućnost bilateralnog rješavanjaovoga pitanja, jer je kreditor, UBSbanka, do skoro insistirao na multilateralnomokviru za rješenje. Ukupaniznos obaveze po osnovu neriješenihdužničkih pitanja vjerovatno će iznositioko 1% BDP-a.U toku ove godine održani su pregovorisa EBRD-om za druge faze projekataobnove željezničke infrastruktureu iznosu od 5 mil. eura i regionalnovodosnadbijevanje u iznosu od 7mil. eura, u kojima se Vlada Crne Gorejavlja kao garant. Takođe, u cilju formalnopravnog razgraničenja obavezaizmeđu Srbije i Crne Gore prema povjeriocimaiz Pariskog kluba potpisanje bilateralni Sporazuma sa SAD-om,dok su usaglašeni spoprazumi saFrancuskom i Švajcarskom. Na osnovupotpisanog Sporazuma sa Njemačkomu okviru Pariskog kluba, Ministarstvofinansija je pokrenulo inicijativu otpisaduga prema KfW, odnosno zamjeneduga za određeni projekat, u iznosuod 11,2 mil. eura.U toku 2008 god., shodno Zakonuo budžetu za 2008 god. i Odluke ozaduživanju i davanju garancija,predviđeno je potpisivanje kredita zaProjekat otpadnih voda faza III sa KfWom,sa IBRD-om za projekte katastar,održivi razvoj-turizam i energetskaefikasnost, prvi kreditni aranžamansa Razvojnom bankom Savjeta Evrope(CEB) za Projekat stanovi solidarnosti irobni kredit Vlade Austrije za nabavkumedicinske opreme.Vlada Crne Gore će se javiti u tokuove godine i kao garant za sljedećeprojekte: HE Piva sa KfW u iznosu od6,5 mil. eura i željezničke infrastrukturesa EIB-om u iznosu od 7 mil.eura. Takođe, očekuje se potpisivanjeugovora za projekte EIB iz aranžmanapotpisanih za vrijeme SCG, a koji suse odnosili na projekte EIB u CrnojGori. Naime, ostalo je još nepovučeno13 mil. eura i to, za projekte iz oblastiputeva 4 mil. eura, rekonstrukcije aerodroma1 mil. eura, otpadne vode 5mil. eura i energetike 3 mi. eura., i ovasredstva će se posebnim ugovorimaangažovati.Sredstva robnog kredita VladeRepublike Francuske za energetski sektoru iznosu od 8,5 mil. eura, potpisan2006. god., će se posebnim ugovoromo prosljeđivanju sredstava izmeđuVlade i EPCG angažovati najvjerovatnijeu toku ove godine, i očekujese prva povlačenja robnog kreditaVlade Španije za reciklažni centar uPodgorici.Podaci navedeni u tabeli 1. pokazujubruto državni dug CG, dok kodpotraživanja najznačajniji je dug RuskeFederacije prema CG u iznosu od 18mil. dolara., sporazum potpisan 27aprila 2007. god., i priliv deblokiranihsredstava iz procesa sukcesije od oko2,5 mil. dolara. Prilikom izračunavanjaiznosa neto zaduženja Crne Gore trebauzeti u obzir depozite Ministarstvafinansija koji iznose na dan 29. februar2008. god. oko 133,5 mil eura,uključujući i 38.477,689 unci zlata.Depoziti državnih fondova, premapodacima Centralne banke CG iznose71,7 mil. eura. U januaru održana je iprva runda pregovora sa predstavnicimaMinistarstva finansija Albanije oklirinškom potraživanju Crne Goreprema Albaniji, ali uslijed neodržavanjaKomiteta za podjelu finansijske aktivei pasive bivše SFRJ, organa nadležnogza neriješena dužničko- povjerilačkapitanja, iznosi i način naplatepo traživanja biće definisan u naknadnimpregovorima.Kr e t a n j e u n u t r a š n j e g d u g a u p r v o mk v a r t a l u 2008. g o d i n eUnutrašnji dug nastavlja tendenciju,za razliku od spoljnjeg duga, i uprvom kvartalu uvećan je za 47,8 mil.eura. Rast unutrašnjeg duga u toku44
Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.TABELA 1.STANJE DRŽAVNOG DUGA CRNE GORE NA DAN 31.03.2008. god.EURO (milioni)Kreditor Stanje duga BDP est Ino dug/BDP % ino duga % javnog duga(2/3)1 2 3 4 5 6Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 194,8 2.719,0 7,2% 41,9% 24,7%Meunarodna finansijska organizacija (IFC) 8,5 2.719,0 0,3% 1,8% 1,1%Zemlje lanice Pariskog kluba kreditora* 135,3 2.719,0 5,0% 29,1% 17,2%Meunarodna organizacija za razvoj (IDA)** 44,0 2.719,0 1,6% 9,5% 5,6%Evropska investiciona banka (EIB) 36,8 2.719,0 1,4% 7,9% 4,7%EBRD 3,7 2.719,0 0,1% 0,8% 0,5%Razvojna banka Savjeta evrope 2,2 2.719,0 0,1% 0,5% 0,3%Evropska Zajednica 5,5 2.719,0 0,2% 1,2% 0,7%Kreditna banka za obnovu - Njemaka (KFW) 10,9 2.719,0 0,4% 2,3% 1,4%Austrijski kredit 4,1 2.719,0 0,2% 0,9% 0,5%Anglo Yugoslav banka 0,3 2.719,0 0 0,1% 0,0%Madjarski kredit 9,0 2.719,0 0,3% 1,9% 1,1%Poljski kredit 8,4 2.719,0 0,3% 1,8% 1,1%Societe General - Education IT 1,9 2.719,0 0,1% 0,4% 0,2%UKUPNO 465,4 2.719,0 17,1% 100,0% 59,0%* Iznos originalnog duga u eurima je 71%,americkim dolarima 26% i 3% u ostalim valutama.Koristili smo kurs USD/EUR = 0,79, iako je trenutni srednji kurs 0,64, tako da bi trenutno stanje duga bilo oko4 mil. eura manje nego prikazano.**Originalni iznos je u specijalnim pravima vuenja (SDR)Kreditor Stanje duga BDP Dom dug/BDP % dom duga % javnog duga(2/3)1 2 3 4 5 6Stara devizna štednja 122,8 2.719,0 4,5% 38,0% 15,6%Dug lokalnih samouprava 42,4 2.719,0 1,6% 13,1% 5,4%Obaveze po osnovu obešteenja 126,2 2.719,0 4,6% 39,1% 16,0%Komercijalni krediti 31,5 2.719,0 1,2% 9,8% 4,0%UKUPNO 322,9 2.719,0 11,9% 100,0% 41,0%UKUPNO JAVNI DUG 788,3 2.719,0 29,0%Napomene:1) Kredit od njemake KfW banke za potrebe vodosnabdijevanja koriste opštine ali je prikazan u zbirnoj tabeli ino duga.2008. god. uzrokovan je prije svegaevidentiranjem obaveza državnih fondovaprema komercijalnim bankama,a shodno odredbama izmjenjenogZakona o budžetu. U odnosu na krajprošle godine učešće unutrašnjegduga u ukupnom dugu poraslo je sa37,3% na 41% BDP. Unutrašnji dugće rasti i u narednom periodu, uslijedrestitucije, obaveza po osnovuisplata zaostalih penzija, preuzimanjaobaveza preduzeća, tako da iznosunutrašnjeg duga može dostići 20%BDP, i time zaustaviti namjeru Vlade dadržavni dug ostane ispod 30% BDP-a usrednjoročnom periodu.Obaveza po osnovu restitucijeuvećana je za 0,8 mil. eura. Do sada sudonijeta pravosnažna rješenja u ukupnomiznosu od 164,6 mil. eura od čegaje 8,6 mil. eura isplaćeno u gotovini, aobveznica je otkupljeno u vrijednostiod 29,8 mil. eura. Odredbama Zakonao izmjenama i dopunama zakona opovraćaju oduzetih imovinskih pravai obeštećenja određena je gornja granicaukupnog iznosa obaveza do 10%BDP-a, kao i godišnje plaćanje poosnovu ove obaveze do 0,5% BDP.Dug opština umanjen je u odnosu nakraj prošle godine za 10,8 mil. eura ion uključuje i zaostale budžetske obavezeopština u iznosu od 20,5 mil. eurai kratkoročnih kredita od 4 mil. eura.Na osnovu Zakona o isplati devizneštednje građana položene kodovlašćenih banaka sa sjedištem vanRepublike Crne Gore, uvećan je dug poosnovu stare devizne štednje za 26,3mil. eura. Skupština Crne Gore usvojilaje i Zakon o isplati deviznih sredstavagrađana položenih kod Dafimentbanke AD Beograd i Banke privatneprivrede DD Podgorica položenihpreko preduzeća Jugoskandik DDBeograd. Obaveza po osnovu ovogzakona isplaćivaće se do 2017 god. iprocjena ukupne obaveze je oko 9,5mil. eura.Vlada Crne Gore usvojila je, u ciljusmanjenja unutrašnjeg duga, Odlukuo otkupu obveznica devizne štednjegrađana za 2016. i 2017. god.Državni dug CG sa javnimpreduzećima iznosi 920,6 mil. euraili 33,6% BDP. U prethodnoj regulativi,Zakon o zaduživanju i upravljanjudugom javnog sektora posmatrao jeisključivo dug javnog sektora, koji je,osim duga centralne vlade, opštinai državnih fondova, uključivao i dugpreduzeća u većinskom državnomvlasništvu, dok izmjenjeni opšti Zakono budžetu definiše pojam državni dugu skladu sa terminologijom evropskogsistema integrisanih ekonomskihračuna, ESA-95. Naime, po terminologijiESA-95, posmatra se isključivo dugvlade tj. general government sectordebt, dok se u vladin sektor (generalgovernment sector) uključuju sve jedinicekoje proizvode za pojedinačnui kolektivnu potrošnju i većinom sufinansirane od strane obaveznih plaćanjadrugih jedinica, u principu onihkoje učestvuju u podijeli nacionalnogdohotka. Vladin sektor, po ESA-95obuhvata četiri podsektora: centralnuvladu, vladu država ili regija (ako postoje),lokalne vlade i socijalne fondove, injihov dug se shodno definiciji smatradugom vlade. Protokol iz Ugovora oEvropskoj uniji iz Mastrihta, 1992 god.,definiše ukupan dug vlade kao brutostanje duga po nominalnoj vrijednostina kraju fiskalne godine, konsolidovanizmeđu vladinih sektora.Vlada Crne Gore usvojila jeStrategiju za upravljanje dugom za2008-2010 god. Strategija definišesmjernice za upravljanje dugom igotovinom, kao i određene preporukevezane za finasiranje projekata,davanje garancija i drugim implicitnihbudžetskih obaveza. Sastavnidio Strategije je i Analiza održivostiduga, koja je testirala kretanje dugau slučaju više varijabli, kretanja BDP,budžetskog bilansa i kamatnih stopa.Osnovni rezultat analize je da je državnidug Crne Gore u principu održiv,i samo u slučaju negativnog kretanjaBDP i budžetskog deficita u dužemroku mogu se javiti određeni problemi.Rizici koji se tiču samog dugasu uglavnom niski. Poslije ažuriranjamarkoekonomskih podataka, prijesvega nove procjene BDP-a, i uključivanjapotencijalnih troškova izgradnjeautoputa, isplate zaostalih penzija uAnalizu održivosti duga, Strategija zaupravljanje dugom za 2008-2010 god.biće objavljena.Koordinator Odsjeka zaupravljanje državnim dugom,analizu zaduženosti,upravljanje gotovinomi odnose sa inostranstvom,Nemanja Pavličić45
Page 6 and 7: Bilten Ministarstva finan
Page 62: Bilten Ministarstva finan

ISSN 1800-6906 - Vlada Crne Gore

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?