ISSN 1800-6906 - Vlada Crne Gore

Bilten Mi­nis­tar­stva fi­nan­si­ja Cr­ne Go­re/januar-mart 2008.činjenice da je u Crnu Goru prošlegodine došlo oko 650 miliona eurastranih direktnih investicija, s tim što zasada nema nagovještaja da je taj novaciskorišćen za pokretanje nove domaćeproizvodnje. Kako to komentarišetei kako se, po Vama, to odražava nacrnogorsku ekonomiju?- Kako to da je pristiglo tolikosvježeg novca, a da smo imali najvećizabilježeni spoljnotrgovinski deficit?- O čemu se radi, zašto se novacne ulaže, posebno oni koji su za velikesume prodali nekretnine na promorju?- Ako se nastavi ovakav trend, što jeposljedica?- Što mislite da treba da bude ulogadrŽave kako bi se podstakla da svježnovac bude oplođen?ODGOVORI:Spoljnotrgovinski deficit sam posebi nije ni dobar ni loš. Više je pokazateljdinamizma u jednoj ekonomijinego što je kvalitativna vrijednost.On je uslovljen kapitalnim tokovima.Deficit se javlja kao posljedicapotrošnje, koja je posljedica najčešćepriliva kapitala, bilo da on u nacionalnuekonomiju ulazi kroz direktneinvesticije ili zaduživanjem. Rekordnovisoke strane investicije u Crnoj Gori,tokom 2006. i 2007. godine, vodile surekordnim iznosima spoljnotrgovinskogdeficita. Deficit nije posljedicanedovoljne konkurentnosti pa da sebrinemo kako ćemo ga finansirati.Deficit je posljedica upravo toga štoimamo sredstva da ga finansiramo, štoimamo “svjež novac”. U slučaju CrneGore pozitivno je što u najvećemdijelu sredstva imamo kao posljedicustranog investiranja, a ne zaduživanja.Čak ni to da li se deficit finansira investiranjemili zaduživanjem nije posebnoznačajno. Po pravilu, građani, preduzecai država mogu se zaduživatisamo kada imaju kredibilne projekte,u krajnjem valjane garancije. Teškoda postoje “glupi” i “neproračunati”kreditori.Upravo postojanje deficita značida se novac troši i investira. Jer kadanovac uđe u ekonomiju jedne države,bilo kod građana, privrede ili u budžetdvije su mogućnosti –potrošnja kojauključuje i investicionu (domaća i uinostranstvu) i štednja (što opet značiodložena potrošnja). Potrošnja i investiranjeznače zadovoljavanje potreba,odnosno kupovinu proizvoda iusluga iz zemlje i iz inostranstva. „I izinostranstva” jer je nemoguće zamislitisituaciju funkcionisanja “otvorenihgranica”, a da su sva potrebna dobraproizvedena u Crnoj Gori. Ovo bi bilailuzija i kada bi govorili o desetinamaputa većim i razvijenijim ekonomijama.Ni u SAD ni u Rusiji, Njemačkojili Japanu niti u drugim više ili manjerazvijenim zemljama nacionalnaekonomija ne može proizvesti svepotrebne robe da bi se zadovoljilesve potrebe. Ekonomija Crne Goreniti može niti treba proizvoditi svadobra koja su potrebna crnogorskimgrađanima i privredi. Za onekojima treba dokazivati benefite slobodnetrgovine, specijalizacije i komparativnihprednosti ovaj komentarsvakako neće mnogo toga pojasniti.Istovremeno, ako neko smatra daje bolje bez proizvoda i usluga izinostranstva neka se prisjeti vremenasankcija. Formalno se nije moglo niuvoziti ni izvoziti. Bili su prazni ibudžeti i prodavnice. Tada Crna Goranije bilježila spolnotrgovinski deficit.Česti su komentari da ćespoljnotrgovinski deficit ugroziti našuekonomiju kroz istiskivanje eura izzemlje. Stvarnost svakog dana demantujeove prognoze. Spoljnotrgovinskideficit raste, a uprkos njemu raste ikoličina novca u opticaju i iznosištednje u poslovnim bankama, stoide u prilog prethodno postavljeneteze da je deficit posljedica postojanjanovca u jednoj ekonomiji.Ako se spoljnotrgovinski deficitodmah ne smanji, neće se dogoditiništa. Kao što se nije dogodilo ništaposebno u vezi sa tim ni prošle nipretprošle ni prethodnih pedeset,sto ili sto pedeset godina postojanjaspoljnotrgovinskog deficita u CrnojGori. Da li iko može navesti godinu ukojoj je crnogorski trgovinski bilansbio u plusu. Da li neko može navestikoliko je godina, u posljednja trivijeka, trgovinski bilans SjedinjenihAmeričkih Država (uzgred jedne odnajbogatijih država) bio u plusu?Da zaključim, spoljnotrgovinskideficit u Crnoj Gori je upravoposljedica investicija. Smanjenjedeficita znači smanjenje potrošnjeodnosno smanjenje investicija. Kadaprestanu velike investicije, kada prestanepotrošnja deficit će se “istopiti”.Neka se svako zapita koje stanje višepreferira.PortparolANA MILJANIĆ36