Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.Tržište lizingau Crnoj GoriTržište lizinga u Crnoj Gori jeregulatorno zaokruženo usvajanjemZakona o finansijskom lizingu(„Službeni list RCG“, broj 81/05od 29. 12. 2005. godine) decembra2005. godine. Osnovni razlogza donošenje Zakona o finansijskomlizingu ogledao se u potrebiunapređenja poslova finansijskoglizinga u Crnoj Gori, kao specifičnogkreditnog odnosa i njegovo regulisanjepravilima koja će istovremenoodgovoriti zahtjevima pravnesigurnosti i potrebama savremenogposlovnog prometa. U tom cilju,Zakon određuje opšte okvire poslafinansijskog lizinga, dopuštajućiugovornim stranama da svojeodnose regulišu saglasnošću volja.Zakonom je omogućeno pružanjelizing usluga kako svim oblicimapravnih lica tako i fizičkim licima,čime su otvorene mogućnosti nesamo za kompanije već i za pojedincepreduzetnike.Shodno Zakonu lizing kuće,odnosno subjekti koji se bave lizingomnisu u obavezi pribavljanjaposebnih dozvola za obavljanjeposlova lizinga, niti su predmetposebne kontrole i supervizije. Prilikomzakonskog regulisanja ovihpitanja pošlo se od karaktera lizingposlova na finansijskom tržištu ipostojeće situacije na tržištu. Lizingposlovi po svom karakteru ne podrazumijevajuobavezan rad sa „tuđim“novcem (depozitima građana iprivrede i premijama za osiguranja),kao što je slučaj za sektor bankarstvai osiguranja. Istovremeno ne postojizakonska obaveznost za obavljanjeovih poslova, već su oni dodatnamogućnost i prilika kako za pružaocatako i za korisnika lizing poslova.U tom smislu je bilo važno da sedržava preko regulatora i posebnihagencija ne javlja u paternalističkoji zaštitničkoj ulozi, posebno imajućiu vidu istorijski kontekst ovog pitanjai pokušaj da se kroz reformskezakone i procese promijeni ukorijenjeninačin razmišljanja. Istovremeno,situacija koja je prethodilazakonu ogledala se u nepostojanjuregulatorne funkcije i ona nijevodila poremećajima koji su mogliugroziti finansijki sistem. Uvaženaje i potreba da se razvija konkurentanfinansijski sistem koji neće bitiopterećen dodatnim nametima iobavezama, posebno u kontekstuvažnosti pristupa privrede „jeftinim“finansijskim sredstvima.Pitanje poreskog tretmana lizingposlova je takođe stimulativnoza razvoj ovog segmenta finansijskogtrzista. Članom 46a, pravilnikao primjeni Zakona o porezu nadodatu vrijednost („Službeni listRCG“, br. 65/02, 13/03, 59/04, 79/05,16/06) propisano je da u osnovicu zaplaćanje poreza na dodatu vrijednostne ulaze kamate nastale po osnovuprodaje proizvoda na osnovu ugovorao finansijskom lizingu, kojimje predvidjeno da se prenos svojinevrši najkasnije prilikom isplate zadnjerate i to pod uslovom i) da seplaćanje kamate vrši poslije isporukeproizvoda-predmeta lizinga; ii)da je kamata posebno naznačena uračunu (fakturi); iii) da iznos kamatene prelazi iznos uobičajene kamatekoja se primjenjuje u državi za sličnetransakcije. Na ovaj način željelo sepostići da se posao finansijkog lizingau Crnoj Gori učini konkurentnijimi istovremeno da se doprinese20
Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.njegovom dinamičnijem razvoju.Na bazi ovih rješenja, finansijskilizing je za kratko vrijeme postaokonkurentan izvor finansiranja, štoje svakako doprinijelo padu kamatnihstopa i u bankarskom sistemu.Dosadašnje iskustvo u implementacijiovog zakona i razvoj tržištaupućuju da ovakvo institucionalnorješenje daje dobre rezultate.Na tržištu lizinga u Crnoj Goriegzistiraju četiri lizing kuće: HypoAlpe Adria Leasing, S-Lesing, PorscheLeasing i NLB Leasing. Istovremeno,tri banke, u okviru svoje djelatnosti,kroz posebna odjeljenja organizovanau svom sistemu, pružaju lizingusluge: Crnogorska komercijalnabanka, Prva banka <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iOpportunity.Što se tiče proizvoda koji senude fizičkim i pravnim licima uCrnoj Gori zastupljeni su i finansijskii operativni lizing. Usluge ifinansijskog i operativnog lizingapružaju Hypo Alpe Adria leasing,S- leasing i NLB leasing, dok se ostalidavaoci lizinga bave finansijskimlizingom sa različitim predmetima.Treba napomenuti da se četiri lizingkuće bave i lizingom nekretnina- Hypo Alpe Adria Leasing, NLBleasing, CKB leasing i Opportuniydok se preostale tri lizing kuće bavesamo pružanjem usluga lizinga nadpokretnom imovinom.Sa aspekta vlasništva interesantnoje uočiti da su sve lizing kompanijedirektno ili indirektno u stranomvlasništvu, a osim Prve banke<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u većinskom vlasništvusu i ostale dvije banke koje pružajulizing usluge.Prema podacima Ministarstvafinansija, u 2006. godini zaključenoje 1147 ugovora o lizingu, dok je u2007. godini zaključeno 2491, štopredstavlja povećanje od 117,2%. 1Vrijednost zaključenih ugovorau 2006. godini iznosila je preko 66miliona eura ili oko 3,2% BDP-a, dokje u 2007. godini vrijednost ugovoraiznosila 115,6 miliona eura, odnosnooko 5,1% BDP-a, što predstavljapovećanje od približno 75%, u odnosuna 2006. godinu.Ukoliko se posmatra brojzaključenih ugovora prema predmetulizinga u prethodne dvijegodine evidentno je da je lizingputničkih vozila, bio najzastupljeniji,sa oko 70% učešća u ukupnombroju ugovora u 2006. godini i 60%u 2007. godini, dok je lizing privrednihvozila bio zastupljen sa oko 15 %u 2006. i 27,2% u 2007. godni. Lizinggrađevinskih mašina učestvovao jeu strukturi broja zaključenih ugovorasa oko 9%, u obje posmatranegodine. Lizing nekretnina pokazujenajniže učešće u ukupnom brojuugovora sa oko 6% u 2006 i 2,41% u2007. godini.Međutim, ukoliko se analizira vrijednostzaključenih ugovora premapredmetu lizinga, onda lizing nekretninapokazuje najveće učešće sa 51%u 2006. godini, odnosno 32,48% u2007. godini. Lizing putničkih automobilaje prema vrijednosti ugovoraučestvovao sa 23,2% u ukupnojstrukturi u 2006. godini, u 2007.godini ostvario je učešće od 32,8%.Istovremno, u periodu 2006 –2007. godina, od ukupnog brojazaključenih ugovora oko 70% seodnosilo na ugovore zaključenesa pravnim licima, a oko 30% naugovore zaključene sa fizičkim licima.Ukoliko se uporede podaci za2006. i 2007. godinu o učešću ugovorazaključenih sa fizičkim licima,primjećuje se porast učešća ovihugovora sa 25% na 33% u 2007.godini, što znači da fizička lica uCrnoj Gori sve više koriste lizing kaoizvor finanisranja. Od ukupnog brojazaključenih ugovora u 2007. godini86,3% se odnosilo na finansijski, a13,7% na operativni lizing. Odnosnipodaci za 2006. godinu pokazajujuda se zaključilo 79,7% ugovora o finansijskom,a 20,2% ugovora o operativnomlizingu.Sumarno, na osnovu prethodnoiznesenog, može se izvesti zaključakda je tržište finansijskog lizinganašlo značajno mjesto u ukupnomfinansijskom i ekonomskom sistemu<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Nakon dvije godine institucionalnogzaokruživanja, usvajanjemZakona i podzakonskih akatakoji definišu pitanje oporezivanja,na tržištu posluju renomirane lizingkuće, a ukupni iznos poslova u2007. godini premašio je 5% BDP.Evidentan je konstantan rast brojazaključenih ugovora i obima plasiranihsredstava. Istovremeno,sve veći broj banaka u Crnoj Goriu okviru svog poslovanja pruža iusluge lizinga, čime ovaj sektor postajesve konkurentniji. Ovo bi trebaloda vodi daljem poboljšanju usluga iuslova prema korisnicima, čime sedaje doprinos stvaranju ambijentaza nastavak dinamičnog ekonomskograsta crnogorske ekonomijei poboljšanje životnog standardacrnogorskih građana.Pomoćnik ministra,mr Milorad Katnić,SavjetnikBojana Bošković1. U 2006. godini analizom su obuhvaćeni Hypo Alpe Adria Leasing, NLB leasing, S-leasing i Porcshe Leasing dok analiza za 2007. godinu obuhvata i Opportunity banku iPrvu banku <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>21