Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.Višekorisnički programiinstrumenta zapretpristupnu pomoć (mb ipa)Olja ŠukovićUredbom o osnivanju Instrumentaza pretpristupnu pomoć (udaljem tekstu: IPA), koja je usvojena17. jula 2006. godine, od strane SavjetaEvropske unije Crnoj Gori, zemljisa statusom potencijalnog kandidataza članstvo u Evropskoj unijise omogućava pristup programimapretpristupne pomoći Evropske unijekroz niz različitih načina regulisanihpravilima implementacije IPA-e. Osnovnicilj programa IPA je pomoć uoblasti usklađivanja sa propisima Evropskeunije, izgradnje institucija, razvojgrađanskog društva, unaprijeđenjeregionalne i prekogranične saradnje,kao i pomoć usmjereno na pripremuza korišćenje strukturnih fondova.Stoga, Crnoj Gori su u sklopuIPA-e dostupna sredstva namijenjenaregionalnom aspektu saradnjekao obliku finansijske pomoći tj.Višekorisnička IPA (u daljem tekstu:MB IPA). Budući da proces evropskihintegracija podrazumijeva regionalnusaradnju kao princip od najvećegznačaja za političku stabilnost, bezbjednosti privredni razvoj zemaljaZapadnog Balkana, razvoj pomenutesaradnje odgovara obavezama kojesu preuzele zemlje iz regiona naSamitu između država Evropske unijei Zapadnog Balkana, održanom u Zagrebutokom 2000. godine i Solunu2003. godine.Višekorisnička IPA predstavljavrstu revizije prethodnog regionalnogCARDS programa i ima za ciljunapređenje saradnje između državaregiona (u daljem tekstu: Korisnice),njihove saradnje sa zemljamačlanicama, kao i pomoć zemljamaKorisnicama prilikom suočavanjasa mnogobrojnim izazovima u procesustvaranja osnove za ispunjenjeKopenhaških političkih i ekonomskihkriterijuma, kao i usvajanja i implementacijeEU acquis. Aktivnostiovog aspekta pomenutog instrumentaupotpunjuju aktivnosti nacionalneIPA-e, te sredstva koja se koristekroz programe Višekorisničke IPA-edopunjuju i komplementarna su saprogramima nacionalne IPA-e.Prioriteti po pojedinačnim oblastimakoji se odnose na sve zemljekandidate i potencijalne kandidate,kao i finansijska sredstva za njihovosprovođenje, utvrđena su uVišegodišnjem indikativnomplanskom dokumentu za VišekorisničkuIPA-u (u daljem tekstu:MB MIPD) koji se priprema odstrane Evropske komisije u konsultativnompostupku sa nadležnim institucijamazemalja Korisnica za tribudžetske godine. Naime, dokumentiza planiranje Višekorisničke IPA-eobuhvataju oblasti regionalne saradnje,razvoja infrastrukture, pravosuđai unutrašnjih poslova, internog tržišta,reforme javne administracije, podrškecivilnom društvu u cilju demokratskestabilnosti, obrazovanja, omladinei istraživanja, tržišne privrede,nuklearne bezbjednosti i tretman radioaktivnogmaterijala, i privremeneadministrativne institucije i rezervnasredstva. Oblasti su podijeljene premapolitičkim i ekonomskim kriterijumima,obavezama članstva EU, razvojadruštva i podsticanja javnog dijaloga,regionalne i horizontalne saradnje,kao i prema aktivnostima podrškeputem razvoja komunikacionih i informacionihtehnologija, revizije,nadzora i evaluacije. Pojedinačneoblasti i podrške pojedinačnih oblastidetaljnije su objašnjene u Tabeli #1.Institucije koje sudjeluju u procesuupravljanja projektnim ciklusomMB IPA-e koji uključuje: programiranje,identifikaciju, formulaciju, implementacijui evaluaciju sa revizijomsu institucije državne uprave (Sekretarijatza evropske integracije kaokoordinator projekta, PotpredsjednikVlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, resorna ministarstvai lokalna samouprava), Evropskaagencija za rekonstrukciju (u daljemtekstu: EAR), Sekretarijat za regionalnusaradnju (RCC), kao i Generalnidirektorati (DG) Evropske komisije(EK) u saradnji sa delegacijamaEK (DEK). U skladu sa pomenutomstrukturom, Sekretarijat za regionalnusaradnju (RCC) sa sjedištem uSarajevu, koji ima za preteču Pakt stabilnosti,posjeduje moć odlučivanjau predstojećem periodu za pitanja uoblasti ekonomije, ljudskog kapitala,društva, sigurnosti, kao i efikasnostienergetskog sistema koja se tičuregiona. Nacionalnim kanalima seprojekti mogu plasirati u pomenutiodbor kako bi se nacionalnim doprinosompostigla strateška regionalnasaradnja.MB IPA se programira kroz regionalnei horizontalne programekoji plodotvornije i jeftinije rezultatemogu dati ako se paralelno imple-14
Bilten Ministarstva finansija Crne Gore/januar-mart 2008.mentiraju u svim državama KorisnicamaIPA fonda. Cilj regionalnihprograma jeste olakšavanje procesasaradnje zemalja regiona i Turskeu oblasti pomirenja, rekonstrukcije ipolitičke saradnje dok se horizontalniprogrami odnose na zajedničkepotrebe u nekoliko zemalja Korisnicasa ciljem postizanja ekonomičnostii efikasnosti implementacije putemcentralizovanog upravljanja pomoćiod strane Evropske komisije, umjestonacionalnog implementiranja programa.Korisnice Višekorisničkih programaIPA-e su države sa statusomkandidata za članstvo u Evropskojuniji (Hrvatska, Makedonija, Turska)i države sa statusom potencijalnogkandidata za članstvo u Evropskojuniji (Crna Gora, Albanija,Bosna i Hercegovina i Srbija). Premaosnovnom dokumentu za planiranjeIPA-e, Višegodišnjem indikativnomplanskom dokumentu, (u daljem tekstu:MIPD), predviđeni budžet zacjelokupni Instrument pretpristupnepomoći za period 2007-2009 iznosi4 118,9 miliona eura, od kojeg se zaVišekoriničku IPA-u predviđa 10% ukupnogbudžeta (401.4 miliona eura).Finansijski aspekt za period 2008-2010za programe Višekorisničke IPA-epredviđa sredstva u iznosu od 459,15miliona eura.Institucije Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> suprihvatile aktivno učešće u stvaranjui radu pojedinih regionalnih inicijativa.Kako su predloženi programi odstrane Evropske komisije za učešće<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u pomenutim programimaIPA 2007 odobreni od strane NacionalnogIPA koordinatora (u daljemtekstu: NIPAC), programi koji će seimplementirati i finansirati u sklopuVišekorisničke IPA-e 2007 su: Statističkasaradnja (3 miliona eur), regionalniprogram Zaštite prava industrijskei intelektualne svojine (2miliona eur), horizontalni programNuklearne bezbjednosti i radijacije(2,56 miliona eur), regionalni programSaradnje u oblasti socijalne bezbjednosti(2 miliona eur), horizontalniprogram Zaštite životne sredine(106 miliona eur), horizontalni programInformacione tehnologije Upravecarina i poreza (0.5 miliona eur),Studije uticaja (0.7 miliona eur) i horizontalniprogram Efikasnosti sistemaenergetskog snadbijevanja (34,7 milionaeur). Ministarstvo kulture, sportai medija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> se izjasnilo danema raspoređena potrebna sredstvaza kofinansiranje u budžetu za 2008.godinu kako bi učestvovalo u regionalnomprogramu Društvo-media (1,5miliona eur).Programiranje VišekorisničkeIPA-e za program 2008 za CrnuGoru je u fazi pregovora. Predloženiprogrami su Kontrola i iskorijenjavanjebolesti životinja (1 milion eur), Sekretarijatza zaštitu DABLAS (500,000eur), Erasmus Mundus externi prozorsaradnje (ECW) (6 miliona eur),Slobodan protok robe - kvalitet infrastrukture(2 miliona eur), Tempusprogram na zapadnom Balkanu (19,5miliona eur), Mogućnost horizontalnihaktivnosti društva (12 – 14 milionaeur), Tehnička pomoć u pripremii implementaciji menadžment planazaštite basena rijeke Save (1,3 milionaeur), Saradnja policije u oblastiborbe protiv korupcije (organizovanogi finansijskog kriminala, kaoi terorizma) (2,5 miliona eur), Socijalnainkluzija: regionalna podrškamarginalizovanim grupama (1 milioneur), regionalni program Tržišta i investicijazapadnog Balkana (800,000eur), Pripremne mjere za pristupanjezemalja kandidata i potencijalnihkandidata Agencijama Zajednice (5,3miliona eur), Erasmus Mundus – prozorzapadnog Balkana (4 milionaeur), Program statističke saradnje (4miliona eur) i Omladina u akciji (1,5miliona eur).Budući da Evropska unija imaza cilj jačanje saradnje između zemaljaZapadnog Balkana i zemaljačlanica kada je riječ o raznim politikamaZajednice, Crnoj Gori se pružamogućnost učešća i u ProgramimaZajednice kako bi se bliže upoznalasa metodama rada Evropske unije, teintegrisala u sektorske politike Unijeu očekivanju pristupanja. Naime,Programi Zajednice su, na osnovuposebne stavke u Opštem budžetuEU, po pravilu namijenjeni isključivodržavama članicama Evropske unije,ali u skladu sa pretpristupnim politikama,neki od njih su otvoreni idržavama koje se nalaze u procesupristupanja Uniji.Pojam «Program Zajednice»(«Community Programme») odnosise na integrisan niz aktivnosti kojeusvaja Evropska unija za period odnekoliko godina radi sprovođenjadogovorenih politika. Takođe,utvrđuju se višegodišnji akcioni programiza ostvarivanje ciljeva kojesu EU i države članice postavile uodređenim sektorima. Programi nepodrazumjevaju isključivo saradnjuvlada država članica, već podrazumijevajusaradnju privrede, organizacijacivilnog društva i državnih institucija.Obzirom da pomenuti programiobuhvataju većinu politika Zajednice,omogućavaju i pripremu za pristupanje,jer države kandidate/potencijalnekandidate i njihove građaneupoznaju sa politikama i metodamarada Unije, ohrabruju razmjenu korisnihiskustava i olakšavaju transferznanja i dobre prakse, posebno uonim oblastima acquis-a koji su odizuzetnog značaja za proces reformi ievropskih integracija.Programi Zajednice se finansirajuiz opšteg budžeta Zajednice dok jeuplata finansijskog doprinosa zemaljaKorisnica (resornih ministarstavakoje iskažu interes za učešće u pojedinimProgramima) u budžet Zajedniceglavni uslov za njihovo učešće. Trećezemlje takođe mogu da učestvujuu jednoj grupi programa ukolikoispune uslove koji su definisani upozivima za prijedloge projekata.Zajednica odlučuje o vrsti programa,budžetima i trajanju istih. Svakopravno lice (ponekad i pojedinci)može da podnese prijedlog projekta.Podnošenje prijedloga, evaluacija iobračuni zajedno sa kompletnom administracijompripadaju državnoj upraviGeneralnih direktorata Evropskekomisije.Programi Zajednice za budžetskiperiod 2007-2013 u kojima zemlje ZapadnogBalkana mogu da učestvujusu:Okvirni program za konkurentnosti inovativnost (CIP); LIFE+; Sedmiokvirni program za istraživanje (FP7);Program napredak; Erasmus Mundus;Kultura 2007; Evropa za građane; Omladinau akciji; Mediji 2007; MarkoPolo II; Program aktivnosti Zajedniceu oblasti potrošačke politikeCrna Gora je kao zemlja trećegsvijeta, bez dodatnih doprinosa,učestvovala u programima ErasmusMundus, Omladina u akciji, LIFE, FP6i Tempus. Potpisivanjem Memorandumao razumijevanju kao zemljapotencijalni kandidat, resorna mini-15