ISSN 1800-6906 - Vlada Crne Gore

Bilten Mi­nis­tar­stva fi­nan­si­ja Cr­ne Go­re/januar-mart 2008.i 2007. godine, vodile su rekordnimiznosima spoljnotrgovinskogdeficita. Deficit nije posljedicanedovoljne konkurentnosti pa dase brinemo kako ćemo ga finansirati.Deficit je posljedica upravotoga što imamo sredstva daga finansiramo, što imamo “svježnovac”. U slučaju Crne Gore pozitivnoje što u najvećem dijelusredstva imamo kao posljedicustranog investiranja, a ne zaduživanja.Čak ni to da li se deficitfinansira investiranjem ili zaduživanjemnije posebno značajno.Po pravilu, građani, preduzećai država mogu se zaduživatisamo kada imaju kredibilne projekte,u krajnjem valjane garancije.Teško da postoje “glupi” i“neproračunati” kreditori, a itakvi nose rizik svojih odluka.Postojanje spoljnotrgovinskogdeficita znači da se novac trošii investira. Jer kada novac uđeu ekonomiju jedne države, bilokod građana, privrede ili ubudžet dvije su mogućnosti –potrošnja koja uključuje i investicionu(domaća i u inostranstvu)i štednja (što opet znači odloženapotrošnja). Potrošnja znači: kupovinuknjiga, računara, odjeće,namještaja, automobila; realizacijupreduzetničkih poduhvatakao što su hoteli, univerziteti,postrojenja za proizvodnjuvode, postrojenja za proizvodnjuelektrične energije, izgradnjuulica, mostova, vodovoda i sl.Potrošnja znači sve prethodnonabrojano i još mnoge drugepotrebe privatnog i javnog sektorakoje novac može zadovoljitikroz kupovinu proizvoda i uslugaiz zemlje i iz inostranstva. „Iiz inostranstva” jer je nemogućezamisliti situaciju funkcionisanja“otvorenih granica”, a da su svapotrebna dobra proizvedena uCrnoj Gori. Ovo bi bila iluzija ikada bi govorili o desetinamaputa većim i razvijenijim ekonomijama.Ni u SAD ni u Rusiji,Njemačkoj ili Japanu niti u drugimviše ili manje razvijenimzemljama nacionalna ekonomijane može proizvesti sve potrebnerobe da bi se zadovoljile mnogobrojnepotrebe. EkonomijaCrne Gore niti može niti trebaproizvoditi sva dobra koja supotrebna crnogorskim građanimai privredi. Za one kojima trebadokazivati benefite slobodnetrgovine, specijalizacije i komparativnihprednosti ovaj esej svakakoneće mnogo toga pojasniti.Istovremeno, ako neko smatra daje bolje bez proizvoda i usluga izinostranstva neka se prisjeti vremenasankcija. Formalno se nijemoglo ni uvoziti ni izvoziti. Bilisu prazni i budžeti i prodavnice.Tada Crna Gora, formalno, nijebilježila spoljnotrgovinski deficit.Česti su komentari da ćespoljnotrgovinski deficit ugrozitinašu ekonomiju kroz istiskivanjeeura iz zemlje. Stvarnost svakogdana demantuje ove prognoze.Spoljnotrgovinski deficit raste,a uprkos njemu raste i količinanovca u opticaju i iznosi štednjeu poslovnim bankama, što ideu prilog prethodno postavljenojtezi da je deficit posljedica postojanjanovca u jednoj ekonomiji.Dakle, ako se spoljnotrgovinskideficit odmah ne smanji,neće se dogoditi ništa, kao štose nije dogodilo ništa posebno uvezi sa tim ni prošle ni pretprošleni prethodnih pedeset, sto ili stopedeset godina postojanja spoljnotrgovinskogdeficita u CrnojGori. Da li iko može navesti godinuu kojoj je crnogorski trgovinskibilans bio u plusu? Da li nekomože navesti koliko je godina,u posljednja tri vijeka, trgovinskibilans Sjedinjenih AmeričkihDržava (uzgred jedne od najbogatijihdržava) bio u plusu?Da zaključim, spoljnotrgovinskideficit je posljedica prilivakapitala. Kao statistički podatak,spoljnotrgovinski deficit jepokazatelj očekivanja i „zdravlja”investicionog ambijenta. Ako suočekivanja visoka, ako postoji vjerau mogućnost buduće zarade,prilivi kapitala i investicije će bitiznačajne. I po pravilu značajnije ivrjednije od ukupne domaće proizvodnje.Smanjenje deficita značida je apsorpcioni investicionikapacitet Crne Gore sužen. Kadaočekivanja postanu manje pozitivna,prestaju velike investicije,smanjuje se potrošnja i spoljnotrgovinskideficit će se “istopiti”.Svako bi trebalo da se zapita kojestanje preferira, koje stanje vodibankrotu, a koje razvoju.Pomoćnikministra finansijamr Milorad Katnić12