Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

oj185Godina XV.Zagrebsvibanj2012.Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480Zelena čistkaAlergene biljke ■ Mrtva stabla ■ Mitska bića hrvatskih šuma

u ovom broju2 Hrvatske šume sudjelovale sa 830 volontera!6 Pravovremenim zaštitnim mjerama protiv biljnih boleasti i štetnika8 Izloženo 150 radova sa pet kontinenata9 Izmjera drvne mase Atro-težinom (G atro)11 Švedsko šumarstvo i proizvodnja energije iz biomase12 Lisičine će uskoro zasjati starim sjajem14 Pelud koja uzrokuje hunjavicu17 Maklura (Maklura pomifera)19 Velika uloga u stabilnosti ekosustava20 Simbol plodnosti, mladosti i besmrtnosti22 Izvrstan lijek za kožu23 Medvjeđi dlan – vatreni div24 Šumska smeđa žaba26 Crvena naglavica (Cephalantera rubra)27 Lisnik za prihranjivanje29 U Španjolskoj ga rado love, ali ne i konzumiraju30 Sa šumom od samog početka32 Proljetnice na poštanskim markama34 Simbol života i izdržljivosti35 Zeleno računarstvo36 Gradovi u šumi38 Mitska bića hrvatskih šuma40 Nasmijani svibanjDječji kutak – Pjev ptica u krošnjama drveća6 zaštita šumaMjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:Ivan PavelićGlavni urednik:Goran VincencNovinari: Irena Devčić,Marija Glavaš, Goran Vincenc,Vesna Pleše i Ivica TomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrgoran.vincenc@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.Grafički urednik:Milivoj MilićTisak:Intergrafika TTŽ d.o.o., ZagrebBistranska 19Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicu nijemoguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:Radovi u proljećeMarinko BošnjakovićZadnja stranica:Sunce u dimuMarinko Bošnjaković

BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 1

zelena čistkaWORLD CLEANUP 2012Hrvatske šume sudjelovalesa 830 volontera!Piše FotoIvica Tomić,Vesna Pleše, IrenaDevčić, VedranaBenšak, Mia Majnarić,Goran VincencAkcija Zelenačistka upotpunosti jeuspjela! Velikiobol akciji dalesu Hrvatskešume u suradnjisa Hrvatskimšumarskimdruštvom iHrvatskimlovačkimsavezom. Čistilose diljem Lijepenaše, na svih16 uprava odDalmacije doSlavonije, a svakauprava je na danakcije očistilaminimalnodva deponija.Odlična suradnjapotpomognutaje sa lokalnimsamoupravamai njihovimkomunalnimpoduzećima, asvoju nesebičnupomoć iskazalasu i neka privatnapoduzeća.Globalna akcija Zelena čistka koja se u Hrvatskojprovela uoči Dana planeta Zemlje,21. travnja, polučila je izvrstan rezultat. Iakoslužbeni rezultati akcije nisu objavljeni dotrenutka pisanja teksta, računa se da je samo u akcijamaHrvatskih šuma prikupljeno oko 3.000 kubikaotpada. Izvrstan je to rezultat na koji šumari mogu bitiponosni.Najzanimljivije je bilo u Šumariji Velika Gorica, UŠPZagreb, gdje je sanirano divlje odlagalište u gospodarskojjedinici Savski Vrbaci. Samo na tom divljemodlagalištu ukupno je prikupljeno 1.295 tona otpada(službeni rezultat), što bi mogao postati i neslužbenirekord akcije na nivou države. Čišćenje Savskih Vrbakapotpomognuto je od brojnih firmi kao što su Turkovićd.o.o., VG čistoća, VG komunalac, Hrvatske vode te lokalniDVD, bez čije pomoći ne bi mogao biti ostvarenovakav rezultat. Treba naravno istaknuti i radnike velikogoričkešumarije, kojima je došla pomoć iz Upravei direkcije, pa su tako akciji doprinijeli i predsjednikUprave Ivan Pavelić te član Uprave Ivan Ištok. Uz velikumehanizaciju od 20-ak kamiona i drugih strojevasudjelovalo je i pedesetak volontera. Podršku hrvatskimšumarima dao je Jakša Jošt, ravnatelj Slovenskogšumarskog zavoda sa nekolicinom volontera iz Slovenije.Slovenski šumari također su bili bitan organizacijskikotač u akciji Zelena čistka provedenoj u njihovojzemlji, a na samoj akciji pali su i dogovori gdje bii slovenski i hrvatski šumari trebali dati podršku bosanskimkolegama u akciji koja će se tamo provesti 9.rujna ove godine. Osim u Velikoj Gorici, zagrebačkauprava je čistila na području Šumarije Kutina, GJ Kutinskenizinske šume, a komunalni otpad zbrinulo jelokalno komunalno poduzeće.Članica Uprave, Marija Vekić, pomogla je svojimBjelovarcima u čišćenju šume Bedenik, gdje jeskupljeno otprilike 15 kubika smeća, a akciji je prisustvovalo16 volontera iz Hrvatskih šuma te 3 volonteraiz mjesne zajednice. UŠP Bjelovar još je sanirala odlagališteu GJ Vrana Kamen, koja se nalazi na područjugrada Daruvara, gdje je sanirano oko 8 kubika smeća.Na području UŠP Sisak, ekološkoj akciji Zelena čistkaodazvalo se stotinjak radnika dobrovoljaca koji suzajedničkim snagama počistili divlja odlagališta otpadana svom području. Čišćenje se odvijalo na dvije lokacije,na području Šumarije Lekenik i Šumarije Sisak.U Lekeniku se tako okupilo četrdesetak šumara kojisu očistili šumske predjele Jurjevac i Burdelj. U Siskusu se očistili šumski predjeli Kljuka i Letovanički Lug.U akciju se uključilo i poduzeće „Gospodarenje otpadomSisak“, koje je poslalo kamione na teren kako bise moglo odvesti prikupljeno smeće. Uz ugodno društvo,smijeh i veselje, naši su radnici pokazali kako se slakoćom šume mogu očistiti i tako služe kao primjersvima nama. Nadamo se da će u budućnosti takvih akcijabiti sve manje te da će se ljudi ubuduće brinuti zasvoj okoliš i šume koji su bogatstvo Lijepe naše.UŠP Sisak se već tradicionalno svake godine na Danplanete Zemlje uključuje u akciju čišćenja šuma zajednosa djecom iz S.O.S sela Lekenik i Osnovnom školomLekenik. Na svakom deponiju Hrvatske šume su postavileznak da je zabranjeno odlaganje otpada.UŠP Koprivnica napravila je veliki posao. Očišćenoje 100 ha državnih i privatnih šuma, a skupljeno je 5tona smeća i 20 tona građevinskog otpada. Nadležnakomunalna poduzeća; Komunalac Koprivnica i Komunalnopoduzeće Križevci, odvezli su skupljeni otpadna registrirana odlagališta. Osim volontera šumara,sudjelovali su lovci, Mjesni odbor Sveti Martin, Udrugaza pomoć osobama s mentalnom retardacijom,Planinarsko društvo „Bili“ i „Pevec“, Izviđački odred„Kamengrad“, Društvo liječenih alkoholičara, Građevinsko-komunalnopoduzeće Komunalac, Koming,Triglav osiguranje, koprivnički Biciklistički klub „Rotor“,franjevačka mladež, franjevački sveti red i dr.Uprava šuma Našice također je čistila na dvijelokacije. Jedna je bila na području Šumarije Našice,kod sela Kršinci, gdje su se osim radnika HŠ-a pozivuodazvali i radnici Našičkog vodovoda, koje je preuzeloi odvoz smeća. Uklonjeno je oko 5 tona različitogotpada. Druga lokacija je cesta između Slatine i Ćeralija,gdje su se uz radnike Šumarije Slatina i ŠumarijeĆeralije akciji pridružili članovi Lovačke udruge VeparSlatina i Lovačke udruge Jelen Nova Bukovica uz potporu(odvoz smeća) komunalnog poduzeća Komradiz Slatine. I na ovoj je lokaciji prikupljeno oko 5 tonarazličitog otpada.Osječka uprava je svoj dio posla odradila u suradnjisa Hrvatskim šumarskim društvom, a čistila su se divljaodlagališta u GJ Valpovačke nizinske šume u bliziniValpova te u GJ Dvorac Siget blizu mjesta Tikveš. Nasvakoj lokaciji bilo je po 35 volontera, a ukupna količinaprikupljenog otpada procjenjuje se na 30 kubika.UŠP Osijek uspostavila je kontakt sa koncesionaromDravia iz Petrijevaca te sa koncesionarom za odvozsmeća općine Bilje, koji su se također aktivno uključiliu kampanju. Osječani su i dio otpada reciklirali pa sutako gume završile na reciklaži u varaždinskoj firmi Gumi-impex,dok je komunalni otpad zbrinut od stranekomunalnog poduzeća Kombel iz Belišća te Unikom izOsijeka.Vinkovački šumari udružili su snage sa gradovimaVukovarom i Ilokom te očistili ukupno sedam lokacijaunutar gospodarskih jedinica Jelaš i Iločke šume. Akcijuje pratilo 15 ljudi koji su sakupili 20 tona različitogotpada.2 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Članica uprave Marija Vekićs BjelovarcimaDelnice – Otpad na sve straneNašički šumari u akcijiMetković - UŠP Split u akcijiKoprivnica – Praktična mehanizacijaNova Gradiška - Uz nazočnost kamere HRT-aBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 3

Požeški šumari kod Stare LipeSiščani su se dobro organiziraliOsječani su dio otpada recikliraliPredsjednik i član Uprave Ivan Pavelić i Ivan IštokRavnatelj Slovenskog zavoda s volonterimaKandidat za rekordera akcije – Velika Gorica4 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Svoj doprinos dale su i delnička i senjska podružnicaHrvatskih šuma. Na području delničke podružniceočišćeno je jedanaest divljih deponija, kojasu otkrivena tijekom prethodnih mjeseci. U akciju subile uključile sve šumarije, njih četrnaest. U Delnicamase čistilo na ulazu u Sović laz, u predjelu Javornik GJDelnice. Uz tridesetak zaposlenika Šumarije Delnice istručnih službi, u akciji su sudjelovali i zaposlenici komunalnogpoduzeća Komunalac Delnice te nekolicinavolontera, a uz ljudstvo, u čišćenje su bili uključeni itraktori i utovarivači. U delničkoj akciji prikupljeno jeoko 30 kubika otpada te gotovo 200 auto guma.U čišćenju, na području senjske podružnice, sudjelovalesu Šumarije Senj i Krasno čiji su zaposlenicizajedno s lovcima čistili područje Krivog puta, šumskipredjel Jasenje. I tu su sakupljene poprilične količineotpada, oko 90 kubika (18 kontejnera zapremnine odpet kubika). U akciju su bili uključeni i strojevi, što jedijelom i olakšavalo posao.Na području Šumarije Crikvenica sakupljeno je i odvezeno110 kubika otpada. Očišćen je potez od Tribaljskogjezera do Drivenika. Najviše posla za sudionikeakcije bilo je na divljem deponiju Benići - Podsopalj i usamom centru Drivenika.UŠP Split čistila je na deponijima u Metkovićui Zadru. Metkovčani su čistili u GJ Šibovnica, na površini200 m2, a Šumariji Metković pridružile su se razneorganizacije kao što su Čistoća Metković, Postaje graničnepolicije Metković, tvrtka Acal sirovina Metkovićte članovi Hrvatskog planinarskog društva Gledavac,Udruge izviđača Neretvanski gusari, Udruge Narenta,Motokluba Veterani Metkovića i Udruge Baštinik, kojaje akciju koordinirala na desnoj strani grada. Tijekomakcije prikupljeno je oko 30 tona različitog otpada.U Zadru su se uz Hrvatske šume aktivirali i grad Zadarte brojne udruge na čelu sa Eko Zadrom i od krupnogotpada očistili atraktivnu lokaciju, šumu Musapstan.Šuma se nalazi na zapadnom ulazu u grad Zadari predstavlja istinsku zelenu oazu i mjesto idealno zašetnju, odmor i rekreaciju. No, unatoč tome malo kojiZadranin za nju zna, a još manji broj njih dolazi uživatiu njenim ljepotama. Šumarija Zadar redovno svakegodine u suradnji s Čistoćom provodi akcije uklanjanjakrupnog otpada iz ove iznimno lijepe šume, no na žalostovakve hvale vrijedne akcije nisu dovoljne kako bise zauvijek riješio problem odlaganja otpada u našimšumama. U sklopu akcije s lokacije Musapstan prikupljenoje i odvezeno 300 m³ građevinskog i glomaznogotpada. Ova lokacija izabrana je i zbog toga štobi jednoga dana trebala postati zadarski Central park.Idejno rješenje već je napravljeno u Hrvatskim šumama,a nedavno je dobiven i certifikat o razminiranjute će se ovo područje uređivati u skladu s financijskimmogućnostima.Na žalost, zbog lošeg vremena popratni sadržaj oveakcije odgođen je za idući vikend, kada će volonteri teučenici 17 osnovnih i 12 srednjih škola s ove lokacijezajedno ukloniti te ovu šumu očistiti od sitnog otpada.U akcijama sakupljanja smeća sudjelovale su ipožeška te novogradiška podružnica Hrvatskih šuma,odnosno članovi njihovih ogranaka Hrvatskoga šumarskogdruštva. UŠP Požega i požeški ogranak HŠD-aorganizirali su akciju na dvjema lokacijama - Staroj Lipii Eminovcima, u blizini Požege (gospodarska jedinicaPoljadijske šume), a u suradnji s Tekijom, gradskim komunalnimpoduzećem. Na prvoj lokaciji, u šumskomepredjelu Bilo, na šumskoj cesti i koritu prirodnoga kanala,sakupljeno je čak 20 tona različitog otpada, pretežitood polivinil – klorida (PVC), papira i životinjskihstrvina.Na drugoj lokaciji, u šumskome predjelu Eminovačkašuma, iz 80-godišnje lužnjakove sastojine sakupljenje otpad na šumsku cestu, koja je u neposrednoj blizinipark-šume Eminovački lug i prometnice Požega – Našice.Sakupljeno je 10 tona otpada, uglavnom guma,PVC-a, željeza, papira i životinjskih strvina, kojeg jeostavilo neodgovorno lokalno stanovništvo. Sav otpadnalazio se na području Šumarije Požega, a odvezenje na središnje odlagalište smeća, u obližnje Alilovce.Potrebno je napomenuti kako su požeški šumaritijekom ove uspješne akcije sakupili najviše smeća (30t) na požeškom području te sudjelovali s najvećim brojemsudionika.Novogradiška podružnica HŠ-a akciju je organiziralau predjelu Klačinac. Sudjelovali su zaposleniciUprave, Šumarija Nova Gradiška i Jasenovac, članovinovogradiškog ogranka HŠD-a, lovci cerničke Lovačkeudruge Srnjak, gradsko komunalno poduzeće Slavča,a prijevoz je obavila Radna jedinica Mehanizacija,transport i graditeljstvo. Sakupljeno je 26 tona komunalnogotpada, guma, namještaja, ploča i dr. Na područjuŠumarije Slavonski Brod, u šumskome predjeluPodcrkavlje, u akciji su sudjelovali zaposlenici Uprave,Šumarije, članovi slavonskobrodskog ogranka HŠDa,općina Podcrkavlje, Javna ustanova za upravljanjezaštićenim vrijednostima Brodsko-posavske županije,brodska srednja poljoprivredna škola Matije AntunaReljkovića, lovci Lovačke udruge Dilj, brodsko komunalnopoduzeće Komunalac. Pritom je sakupljeno 13tona komunalnog otpada, guma, namještaja, ploča idr., a u objema akcijama ukupno je bilo 50 sudionika.A o tome koliko može biti neodgovorno lokalnostanovništvo najbolje govori anegdota iz Gospića. Naime,tamo su čisteći divlje odlagalište Pendača radnicinapravili pauzu od pola sata, no kad su se vratili na divljideponij vidjeli su da je netko u međuvremenu donionovi otpad na netom očišćenom terenu. Bezobrazluk isebičnost pojedinaca nije pokvarilo atmosferu, stogasu Gospićani pokupili i taj otpad te sa petnaest ljudiuspjeli izvući 20 tona smeća iz prirode.Istarski šumari ujedinili su snage sa planinarima teje njih ukupno 27 čistilo okolicu Umaga. Odlučili su seza jednu veliku lokaciju gdje je smeće bilo razbacanopo velikoj površini, a rezultat je bio 20 tona smećaizvučenog iz šume. Otpad je zbrinulo umaško komunalnopoduzeće.Ogulinci su čistili dvije lokacije na području ŠumarijeOgulin i to Bukovaču i Zagorsku Kosu. Mehanizacijuza odvoz smeća osiguralo je Stambeno komunalnogospodarstvo Ogulin, a u akciju su bili pozvani i lovciHrvatsko šumarsko društvo. Akciji se odazvalo 30 volonterakoji su uspjeli sakupiti 15 tona otpada.I Karlovčani su čistili na dva mjesta i to u okolici Karlovcana predjelu Veliko Brdo te na predjelu Pisarovineu GJ Gračec Lučelnica. Na akciji se sakupilo 50 volonterakoji su sakupili respektabilnih 50 tona otpada.Hrvatske šume su kao jedan od organizatora čišćenjadivljih deponija iz šuma uspjeli sakupiti 830volontera, što zaposlenika firme, što članova udrugai društava te entuzijasta željnih čistog okoliša. Samoiz tih akcija sanirana su brojna divlja odlagališta te jeprikupljeno 1714 tona otpada. Svim sudionicima čestitamona trudu i zalaganju. Sigurno je lijepo probuditise na Dan planeta Zemlje sa mišlju kako smo napravilibarem nešto za očuvanje jedinog nam planeta. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 5

zaštita šuma PROGNOZAPravovremenimzaštitnim mjeramaprotiv biljnih bolestii štetnikaPiše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, Hrvatskišumarski institut,ArhivaMeđu biotičkimštetnimčimbenicimau šumamaHrvatske i lanije najznačajnijabiljna bolestbila hrastovapepelnica, gubarje bio u stanjumirovanja, apotkornjaci sujedni od glavnihuzročnikasušenja stabalau smrekovim ijelovim šumama.S obzirom naovogodišnjesušno razdoblje,opravdano semože očekivatiponovno jačanjepopulacijepotkornjaka,osobito jelovih.Prošla je godina u nas bila karakteristična po ekstremnimvrućinama i suši, a srednja godišnjatemperatura zraka bila je viša od višegodišnjegaprosjeka. Među biotičkim štetnim čimbenicimau šumama Hrvatske lani je najznačajnija biljna bolestbila hrastova pepelnica koja se pojavila na 8291 hahrastovog ponika i pomlatka, a suzbijana je na 8155 ha.Napadnute i tretirane površine tijekom 2011. povećalesu se u usporedbi s prethodnom godinom. Uzrok tomeje izrazito jak kasni proljetni mraz koji je početkom svibnjasasvim uništio mladi list, a novi je list bio iznimnopodložan napadu ove značajne bolesti hrastovih šuma.Njena ovogodišnja pojava ovisit će o klimatskim prilikama.Od ostalih biljnih bolesti utvrđeno je odumiranjejasena kojemu je uzročnik novootkrivena fitopatogenagljiva Chalara fraxinea. Bolest je lani zabilježena na 19lokaliteta na području koprivničke, zagrebačke, delničke,karlovačke, osječke, gospićke i sisačke podružniceHrvatskih šuma (na običnom i poljskom jasenu). OsimJasenov potkornjak– uzročnik šteta napodručju Šumarije StaraGradiškaHrastova pepelnica pojavila se 2011. na8291 ha hrastovog ponika i pomlatka,a suzbijana je na 8155 ha. Napadnutai tretirana površina povećale su se uusporedbi s prethodnom godinom.Uzrok tome je izrazito jak kasniproljetni mraz koji je početkom svibnjasasvim uništio mladi list.navedenih bolesti utvrđene su još neke, kao što su rakpitomoga kestena (Cryphonectria parasitica) na zagrebačkom,sisačkom i karlovačkom području. Patogenagljiva Phytophtora cambivora oštetila je 1033 m3 bukovihstabala (UŠP Bjelovar), a upala kore američkogaborovca (Cronartium ribicola) pojavila se na 480 ha(UŠP Ogulin i UŠP Koprivnica). Rak bukove kore (Nectriaditissima) prouzročio je štete na bukovim stablima, napribližno 600 ha UŠP Ogulin.Osobita pozornost prognozi populacije gubara – Uhrastovim kontinentalnim šumama populacija gubaranalazila se u fazi mirovanja te značajnije štete nisu zabilježene.Ipak, u kontinentalnome dijelu naše države, napodručju UŠP Vinkovci (Šumarija Vinkovci) došlo je dopovećanja gustoće populacije i šteta te je provedenotretiranje na površini 682 ha. Ove se godine mogu očekivativeće štete nego 2011., a nakon prošlojesenskogapraćenja populacije ovoga štetnika u kontinentalnim ikrškim šumama, prema metodi transekta načinjena jeukupna prognozna tablica sa zaraženim površinamaprema kategorijama zaraze. Vidljiv je trend porasta brojajajnih legala u prvoj (672 ha) i drugoj kategoriji (382ha), što ukazuje na povećanje gustoće populacije gubara.U trećoj kategoriji je 93.500 ha zaraženih površina.Bitno je istaknuti kako je vrlo važno detaljno pratiti stanjena terenu tijekom vegetacije. Pritom osobitu pozornosttreba posvetiti prognozi populacije sljedeće, 2013.godine, u svrhu pravovremenog uočavanja značajnijegpovećanja njene gustoće te eventualnog poduzimanja6 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Hrastova pepelnica – najznačajnija bolest naših šumapotrebnih zaštitnih mjera. Naime, sljedeća gubarevaprogradacija može se očekivati upravo u toj godini.Detaljnom kontrolom terena protiv mrazovaca– Mrazovci su su se pojavili na 2188 ha na našičkom ivinkovačkom području, a suzbijani su na 2015 ha. Napadnutai tretirana površina bitno su manje u usporedbis 2010. godinom. Prema ljepljivim prstenovima i praćenjembrojnosti ženki prošle jeseni i zime, povećana jebrojnost ovih štetnika, a štete se mogu očekivati na područjuUŠP Našice i UŠP Koprivnica. Na navedenim lokalitetimatreba detaljnije kontrolirati stanje na terenu,uz praćenje tijeka defolijacije postavljanjem kontrolnihploča. Osim toga, potrebno je pratiti vremenske uvjetei lisnu površinu, a pravodobnu odluku o zaštitnimmjerama donijeti poslije uzimanja u obzir svih činiteljakoji utječu na razvoj populacije. Na području Hrvatskihšuma obrađeno je ukupno 318 uzoraka hrastovih granaiz 10 podružnica, u svrhu prognoze populacije ranihdefolijatora (hrastov savijač, mrazovci, hrastova osalistarica, kukavičji suznik). To je orijentacijska metodakoja ukazuje na pojačanu pojavu štetnika na pojedinimlokalitetima, no njihovo stvarno stanje i gustoću populacijemoguće je utvrditi samo detaljnim obilascimaterena za vrijeme izbijanja lista, praćenjem defolijacijete postavljanjem kontrolnih ploča za praćenje količineizmeta. Tek na osnovi dobivenih podataka planiraju seodgovarajuće zaštitne mjere.Štete od jasenovog potkornjaka – Značajno susmanjene štete od jasenove pipe koja se javila na 1206ha, a vjerojatno je to povezano s posljednjom gradacijomna nekim područjima, primjerice na novogradiškom,koja je trajala više godina. Naime, to je u dovoljnojNa području Hrvatskih šuma obrađenoje ukupno 318 uzoraka hrastovih granaiz 10 podružnica, u svrhu prognozepopulacije ranih defolijatora (hrastovsavijač, mrazovci, hrastova osa listarica,kukavičji suznik).mjeri utjecalo na razvoj prirodnih neprijatelja i smanjenjepopulacije. Riječ je o štetniku koji se redovito javljana jasenovim stablima u kontinentalnim šumama, apovećanje njegove brojnosti može se ove godine očekivatiu Otoku, a veće štete sljedećih nekoliko godina. ULipovljanima i Staroj Gradiški ne očekuju se veće štete.Potkornjaci su bili značajni štetnici, a jedan su od glavnihuzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim šumamau Hrvatskoj. S obzirom na ovogodišnje sušno razdoblje,opravdano se može očekivati ponovno jačanjenjihove populacije, osobito jelovih potkornjaka. Naime,jela je kao domaćin iznimno osjetljiva na takve klimatskeekstreme. Jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)rijetko se pojavljuje u gradacijama, primarni je štetnikjasena, što znači da napada potpuno zdrava stabla, ana europskom kontinentu opasnim ga smatraju samou Italiji. Zato je prošlogodišnje sušenje većeg broja jasenovihstabala II. dobnoga razreda na području ŠumarijeStara Gradiška (UŠP Nova Gradiška) izazvalo osobitupozornost, jer je posljedica napada ovoga maloga potkornjaka.On regeneracijskim žderanjem oštećuje korustabla i deformira je u obliku ruže, a na pojedinim suhimstablima ostaje kora koja sušenjem ispuca uz vitičastehodnike. U potrazi za novim stablima ovi štetnici povećavajuintenzitet zaraze, uz vjerojatnost njihova širenja.Jedini način suzbijanja su higijensko-sanitarne mjere,što podrazumijeva da je zaraženi materijal potrebnoizvući iz šume prije izlijetanja sljedeće generacije. Napadnutastabla prije sječe i izvlačenja treba iskoristitikao lovna stabla.Gusjenica velikoga mrazovcaŠirenje kestenove ose šiškarice – Bitno je istaknutikako se karantenski štetnik kestenova osa šiškaricaproširio na nove lokalitete u sastojinama pitomogkestena. Njeno širenje prognozira se i dalje na područjuIstre, Karlovca, Samobora i Varaždina. Među abiotskimštetnim činiteljima mraz je bio jedan od najznačajnijih teuništio mladi list na 6348 ha te su nastali povoljni uvjetiza razvoj hrastove pepelnice. Tijekom 2011. oštećenoje zbog vjetroizvala, vjetroloma i snjegoloma 48.738m3 drvne mase listača i četinjača na bjelovarskom,delničkom, gospićkom, karlovačkom, koprivničkom,novogradiškom, ogulinskom, požeškom, senjskom, sisačkomi zagrebačkom području. I dalje se, iz godine ugodinu, nastavlja trend porasta oštećene drvne mase ukategoriji ”sušenje šuma”, kao posljedica kompleksnogi zajedničkoga djelovanja biotičkih i abiotičkih činitelja,a oštećeno je 453.734 m3 drvne mase. Rak kore pitomoga kestenaGubar – pozornost prognozipopulacije sljedeće godineODRŽANADVA PREDAVANJANa radionici u Hrvatskomšumarskom institutu uJastrebarskom, održanojpotkraj ožujka, na kojojsu prisustvovali ekolozi izaštitari “Hrvatskih šuma”,bilo je riječi o izvještajnoprognoznimposlovima ušumarstvu, a izvještaj kojije podnijela dr. sc. DinkaMatošević sadržavao je dvabitna dijela: analizu pojaveštetnih činitelja u šumamaHrvatske i poduzetezaštitne mjere tijekom2011., te prognozu pojavenajznačajnijih šumskihštetnika za 2012. godinu.Održana su dva predavanjaiz aktualne problematikezaštite šuma. Predavanjepod nazivom Stanjezaraze kestenovom osomšiškaricom na područjuRepublike Hrvatske održalaje dr. sc. Dinka Matošević,a tema predavanja dr. sc.Sanje Novak – Agbabaimala je naziv Novaprijetnja kestenovimsastojinama (rak kestenovekore u interakciji s osomšiškaricom).BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 7

konferencije POTRAJNOGOSPODARENJE U LOVUIzloženo 150 radova sa petkontinenataPiše Fotodr. sc. Dražen DegmečićCiudad Real, gradu unutrašnjostiŠpanjolske,glavni gradprovincije Castile– La Manchaje nedavnobio domaćinmeđunarodnekonferencijeo potrajnom(održivom) lovnomgospodarenju.Glavna temakonferencije jebilo integralno ilimultidisciplinarnogospodarenjekoje obuhvaćaekologiju -(biološke ibiotehničkeznanosti),ekonomiju(stabilnostprihoda) idruštvenuprihvatljivost.Raspravljalo se kako ovakav multidisciplinarnipristup može utjecati na definiranje politikepojedinih država prema lovstvu, uključujućibuduću politiku Europske Unije premalovstvu, bioraznolikosti i konzervaciji. Iz plenarnihizlaganja, upravo na navedenu temu, mogao bi se ujednoj rečenici izvući zaključak kako je u životu izvorproblema češće u različitim stavovima i u sukobumišljenja pojedinaca koji zastupaju pojedinu navedenudisciplinu, no što je to sukob između interesapojedinih disciplina. Radovi su na konferenciji bilipodijeljeni u deset sekcija od kojih su autoru ovogteksta bile najzanimljivije sekcije o održivom lovnomgospodarenju, lovno gospodarenje u okolišu u kojemuse uvjeti kontinuirano mijenjaju te lovni turizam ikonzervacija kao oblik zaštite. Konferenciju su pohodilistručnjaci i znanstvenici iz 37 zemalja s pet kontinenatate je na konferenciji bilo izloženo ukupno 150radova. Svoj doprinos dala je i skupina znanstvenikaiz Hrvatske; izv. prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, doc.dr. sc. Siniša Ozimec te mr. sc. Ivica Bošković (Poljoprivrednifakultet u Osijeku – Zavod za lovstvo, pčelarstvoi ribarstvo) , doc. dr. sc. Nikica Šprem (Agronomskifakultet u Zagrebu) i dr. sc. Dražen Degmečić(Hrvatske šume d.o.o. / UŠP Osijek – Odjel za lovstvo).Rad grupe autora pod naslovom „Utjecaj klimatskihi hidroloških čimbenika na razvoj rogovlja jelenaobičnog (Cervus elaphus, L.) u hrvatskom dijelubaranjskog Podunavlja“ je skupu bio predstavljenputem prezentacije postera od strane prvog autoradr. sc. Dražena Degmečića. Dakle, nasljedna osnova,uvjeti sredine i dobni razred su osnovne odrednicerazvijenosti rogovlja jelena običnog. Cilj ovoga radaje ukazati kako za razvoj rogovlja nije dovoljan samogenotip, već da isti taj genotip može u istom lovištu,ovisno o godišnjim uvjetima sredine (klimatsko – hidrološkim)pokazati ili ne pokazati svoj potencijal.Odnosno, da se u zavisnosti od godišnjih uvjeta sredinemogu očekivati različiti fenotipski efekti. Istraživanjeje trajalo šest lovnih godina, od 2004./2005. do2009./2010. Prirodna dinamika područja BaranjskogPodunavlja je skup ekloloških i antropogenih čimbenikakoje čini jednu nedjeljivu cjelinu. Ovo istraživanjekoje obuhvaća period od šest lovnih godinapokazalo je postojanje dobrih i loših godina za rast irazvoj rogovlja kod mužjaka jelena običnog. Jednakotako je pokazalo da se za visoke vrijednosti razvojarogovlja, kao što je slučaj 2007./2008.g. mora poklopitičitav niz stanišnih (ekološki utjecaj) čimbenika ito uz uvjet da se s populacijom gospodari na temeljupotrajnosti (antropološki utjecaj). Rad je pokazaokako stanišni čimbenici (istraživani klimatski elementisvaki u ključno vrijeme tijekom godine) kao što sutemperatura, oborine, broj sunčanih sati, broj vedrihdana, visina, trajanje snježnog pokrivača i dr., zatimvodostaj, prisutnost vanjskih i unutarnjih parazita teurod žira), mogu samo zajedno stvoriti uvjete za godinudobrog uroda. Iz zaključka rada je razvidno kako jeza praksu lovnog – gospodarenja važno pratiti klimatskei druge elemente staništa kako bi na temelju tihspoznaja mogli predvidjeti bilo vrijednost rogovlja,bilo ostvareni prirast ili tjelesne mase teladi na početkulovne sezone te intervenirati u plan na način da upojedinim dobnim razredima pojačaju, a u pojedinimSveučilišni kampus – mjesto održavanja konferencijeTorero i Corrida8 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

znanost BIOMASAIzmjera drvnemase Atro-težinom(G atro)Pokušat ćemo se fokusirati na postupak izmjerezaprimljene količine drva kod prerađivača iobjasniti termine koji će u vremenima koja supred nama (ulazak na tržište EU) biti sve aktualnijiu krugovima šumarske i drvoprerađivačke struke.Ovaj način zaprimanja drvne mase već je u dobroj mjerizastupljen u europskim poduzećima različitih djelatnosti(kogeneracija, papirna i celulozna industrija, pilanskaprerada i proizvodnja drve sječke i dr.), što stvara dodatnemogućnosti za kontrolu isporučene drvne mase te njenuusporedbu sa različitim dijelovima šumsko-organizacijskihcjelina.Kako je vidljivo na monogramu postoji funkcionalnaveza između udjela vode u drvu i vlage drva:Piše FotoSlobodan RubinDon Quixote i Sanchodobnim razredima smanje odstrjel, sve s ciljem dugoročnoodrživog gospodarenja kako u biološkom takoi u ekonomskom smislu.Ciudad Real je kao grad i okolica zanimljivo turističkoodredište. Od Madrida je udaljen oko 200 kilometara,no tu udaljenost brzi vlak prijeđe za 55 minuta.Provincija bogata povijesnim i sakralnim objektima,a tijekom 12. i 13. stoljeća je bila poznata i kao zemljavitezova koji su branili granicu između kršćanai muslimana (tada je dio Pirinejskog poluotoka biozaposjednut od strane Arapa). U ovoj provinciji – LaMancha su rođeni i besmrtni likovi Don Quixote i Sanchokoje je oživio pisac Miguel de Cervantes. Jednakotako je provincija poznata i kao zemlja vina i maslina.Dakle, jedan spoj kulture, tradicije, ponosa i modernetehnologije (posebice navodnjavanja), provincija kojubi svakako preporučio posjetiti. Primjer 1:Udjelu vode x = 50% odgovara vlaga drva u = 100%.Uz pomoć mosne vage, a prilikom ulaska u pogon zapreradu drva, određuje se bruto težina (drvo + vozilo) Gb,a nakon što je teret istovaren izvaže se težina praznogvozila (tara) Gt. Razlika težine odgovara neto težini drvnemase (Gn).Odmah nakon toga (može i prije) uzimaju se uzorcisvježe piljevine u svrhu određivanja sadržaja suhe tvari TG.Uzorci svježe piljevine se uzimaju prema, standardomdefiniranoj metodologiji, kako sa motornog vozila, tako isa prikolice.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 9

Imajući u vidu da setehničko i ogrjevnodrvo, drvo zakemijsku preradu(celulozno drvo),te tanka oblovinau šumarstvuHrvatske zaprima,mjeri i evidentira uvolumnoj mjeri (m3ili prm), a s time usvezi i povećanumogućnostnastanka značajnihrazlika u količinidrvne maseizmjerene prilikomotpreme iz šumei zaprimljenedrvne mase udrvoprerađivačkimpogonima, pobližećemo razmotritipostupakpreuzimanjaprimanjadrvnemase izmjeromAtro-težine, tj.težine suhe tvaridrva izražene utonama (G atro),preferirajućiisti, u pogledutočnosti traženihtehnoloških,i u konačniciispravnostikomercijalnihveličina koje iz togaproizlaze.Vrlo je važno da pojedinačni uzorci svježe piljevinebudu brižljivo i ispravno uzeti (sa svježih i manje svježihtrupaca), kako bi ukupni uzorak bio reprezentativan zacijeli teret. Pomoću motorne pile, pri čemu lanac morabiti uvijek oštar i ravnomjerno napet, uzeti uzorci se sakupljajuu odgovarajuću vrećicu koja se odmah zatvorikako bi se spriječio ulaz vlage i nečistoća, te se valjanoobilježi. Točno je određeno koliko se uzoraka sa jednogtereta uzima i kako su rezovi raspoređeni.Svi postupci, aparati i alati za uzimanje uzoraka(motorna pila ili specijalno svrdlo) moraju biti, u redovitimvremenski razmacima, kontrolirani od ovlaštenogtijela. Protokoli se pohranjuju i arhiviraju. Osobekoje sudjeluju u uzimanju uzoraka moraju imati odgovarajućistručni ispit.Određivanju sadržaja suhe tvari TG, iz uzetih uzorakasvježe piljevine, treba pristupiti po mogućnostiodmah, a najkasnije do kraja dana kada su uzorci zaprimljeni,a sam postupak određivanja suhe tvari semože izvesti na više načina od kojih ćemo spomenutimetodu sušionika i metodu pomoću vrućeg zraka uuređaju sa mlaznicom.Skupni reprezentativni uzorak treba dobro promiješatii izdvojiti najmanje 100 – 300 grama i izvagati gana preciznoj vagi. Nakon toga se uzorak stavlja u sušioniki suši 8 – 12 sati na temperaturi 101 – 105 0C.Uzorak se suši sve do postizanja konstantne težine.Ovako izmjerena težina suhog uzorka piljevine (Mo)se stavlja u omjer sa težinom svježega uzorka piljevine(Ms) te se dobiva sadržaj suhe tvari TG.TG= Mo/Ms x 100%Metoda određivanja sadržaja suhe tvari pomoćuvrućeg zraka u uređaju sa mlaznicom je identičnaVrsta drvaTežina m3 u kg(bez kore)Udio koreu %Težina m3 u kg(sa korom)PretvorbenikoeficijentiJela/Smreka 472 12 475 2,11Bor 510 13 570 1,75Ariš 545 13 625 1,60Bukva (crvena) 650 8 707 1,41Bukva (bijela) 680 8 739 1,35Hrast 630 15 741 1,35Javor 570 10 633 1,58Jasen 650 14 755 1,32Breza 515 12 585 1,71metodi sušionika, s tom razlikom da je vrijeme sušenjaznatno kraće (do 30 minuta) i za praksu prihvatljivo,a točnost uzorkovanja u dozvoljenoj granici od0,1% sadržaja suhe tvari.Atro-težina isporučene količine drva G atro seiznalazi iz umnoška težine svježe drvne mase Gn(Neto) i sadržaja suhe tvari TG.G atro= Gn x TG/100 (kg,t)Primjer 2:Ulazna težina tereta, Gn= 14 500 kg,Sadržaj suhe tvari TG = 45 %, Atro težina G atro = 6525 kgImajući u vidu knjigovodstvene evidencije u šumarstvute usporedbu cijena (izmjereno u šumi/ izmjerenou prerađivačkom pogonu) potrebno je preračunatitežinsku izmjeru u uobičajenu volumnumjeru u šumarstvu (metar kubni, m3). Za poznatu volumnugustoću (g/cm3) pojedinih vrsta drva u uporabisu koeficijenti uz pomoć kojih se vrši pretvorbaizmjerenih težina u m3. Pretvorbeni koeficijenti kojisu u uporabi u Austriji prikazani su u tablici:Primjer 3:Jedan m3 drvne mase hrasta (njem. Eiche), bezkore isporučeno i bez kore izmjereno, teži 630 kg(FOO). Ako se pribroji 15% udjela kore, tada će težiti741kg (FMO). Jednoj Atro toni isporučenoj sa korom,mjereno bez kore, odgovara 1,35 m3 .Primjer 4:Ukupna težina vozila sa teretom Gb = 34,37 tTežina praznog vozilaGt = 8,65 tTežina drvne maseGn = 25,72 tTežina svježeg uzorka piljevineMs = 266 grTežina suhog uzorka piljevineMo = 169 grVolumna gustoća za hrast0,741gr/cm3(sa korom).Treba odrediti količinu drvne mase izraženuu m3?Rješenje:Udio suhe tvari TG = Mo/Ms x 100% = 169/266x 100% = 63%.Atro težina G atro = Gn x TG/100 = 25,72 x 63/100= 16,20 t, slijedi da je ukupna drvna masa Gn (u m3)16,20 t x 1,35 = 21,87 m3.Zaključak:Preuzimanje – primanje drvne mase izmjerom Atrotežine(G atro) je dugi niz godina u primjeni u zemljamaEU-a. Sagledavajući strukturu drvne sirovine u Hrvatskoj,gdje je u 2011. prema podatcima iz Hrvatskihšuma d.o.o, ukupno učešće industrijskog drva preko 2mil. m3 (što je više od 50 % ukupno isporučene drvnemase), potrebno je u drvoprerađivačkim pogonimastvoriti uvjete za primanje drvne mase putem izmjereAtro-težine, što bi u šumarijama umnogome olakšaloi ubrzalo radove otpreme pa u konačnici utjecalo nastvaranje pravog okruženja i uzajamnog povjerenja zaprimjerene komercijalne odnose. Tim više, što i prodajašumske biomase bitno ovisi o udjelu vode u drvu,a time i količina „kupljene“ energije, a sve u kontekstupromidžbe obnovljivih izvora energije kao trajne orijentacijeenergetske politike Hrvatske. 10 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

europsko šumarstvoŠVEDSKAPiše: Vladimir IvezićFoto: V. Ivezić, ArhivaŠvedsko šumarstvo i proizvodnjaenergije iz biomaseŠvedska obiluje šumskim prostranstvima i nakonRusije ima najviše šumskih površina uEuropi (27 miliona hektara), koje čine 66%od ukupne površine Švedske. Šumarstvo je uŠvedskoj od davnina bila bitna grana ekonomije pa setako i danas 2% zaposlenih bavi šumarstvom, a još 4%neizravno ovisi o šumarstvu (za usporedbu u Hrvatskojje u šumarstvu zaposleno oko 0,7%). Švedska je druginajveći izvoznik trupaca, treći izvoznik papira te četvrtinajveći izvoznik drvne celuloze u Europi. Izvoz drvnihproizvoda čini čak 12% ukupnog Švedskog izvoza, a šumarstvočini 12% industrijske proizvodnje. Glavne drvenastevrste švedskih šuma kao i ostalih skandinavskihzemalja su: obična smreka (Picea abies) koja čini 42%ukupnog volumena proizvodnih šuma Švedske, običnibor (Pinus sylvestris) 39% i breza (Betula pubescens)12%. Od 1920. godine pa do danas ukupni volumenšvedskih šuma se povećao za oko 80%, što je pokazateljprakticiranja održivog šumarstva. U skandinavskimzemljama većina šuma je u privatnom vlasništvu paje takva situacija i u Švedskoj. Čak 50 % šuma je u vlasništvuobiteljskog gospodarstva, 31 % je u vlasništvuprivatnih tvrtki, a samo 19% je u vlasništvu države ili državnihtvrtki. Oko 88 000 privatnih vlasnika okuplja se upet regionalnih zadruga u vlasništvu članova. Središnjaorganizacija je „LRF Skogsägarna“ (Švedska federacijavlasnika šuma) sa sjedištem u Stockholmu.Klimatske promjene uzrokovane korištenjem fosilnihgoriva, ali i činjenica da su fosilna goriva neobnovljiviizvor energije i da će jednog dana taj izvor presušiti,potakli su mnoge zemlje da razmišljaju o alternativnimizvorima energije. Švedska je jedna od zemalja koja jeotišla najdalje u korištenju obnovljivih izvora energije iUkupni izvori energije u Švedskoj (podatci iz 2009.)time smanjila svoju ovisnost o fosilnim gorivima. Energijaiz biomase pokazala se kao alternativa fosilnimgorivima gdje, za šumarsku struku, postoji potencijal uproizvodnji energije iz drvne mase. Energija iz biomasese dobiva jednostavnim izgaranjem biomase ili kemijskomkonverzijom biomase u alkohol. Za proizvodnjuenergije može se koristiti šumski otpad sa šumskihsječina (primarni šumski otpad) ili otpad iz pilana (sekundarnišumski otpad), no osim korištenja šumskogotpada također se mogu saditi i plantaže brzorastućihdrvenastih vrsti isključivo u svrhu proizvodnje energije.Najčešće se sade topola i vrba koje se u ovom slučajusijeku u kratkim ophodnjama (već nakon 2-13 godina).Prinos drvne mase na takvim plantažama je oko 8 do25 tona suhe tvari po hektaru godišnje. Ovakvi nasadiimaju višestruku funkciju: izvor su energije, doprinosepovećanju raznolikosti kultura na poljoprivrednim površinama(agrošumarstvo), uklanjanju štetne tvari iz otpadnihvoda i sprječavaju zagađenja (biofilteri). Izvrstanprimjer korištenja biomase kao izvora energije je kogeneracijskopostrojenje Brista u okolici Stockholma kojaistovremeno proizvodi toplinsku i električnu energiju.Oko 350 000 tona drvenih briketa se godišnje iskoristiza proizvodnju energije. Postrojenje godišnje proizvodi763 GWh toplinske energije i 393 GWh električne energijekojom opskrbljuje nekoliko obližnjih općina s gradskimgrijanjem.Proizvodnja energije iz drvne biomase ima nekolikoprednosti: a) stvara mogućnost novih izvora zaradešumarskom sektoru i b) smanjuje ovisnost o uvoznimfosilnim gorivima. U svakom slučaju to je izvrstan poticajšvedskoj ekonomiji. Inicijativa Švedske je da se 50%energije koja se koristi u domaćinstvima do 2020. godineproizvodi iz biomase (trenutno se proizvodi 32%). Uzto Švedska planira do 2030. postati potpuno neovisna ouvozu fosilnih goriva za prijevozni sektor. Već danas dokse fosilna goriva oporezuju (oko 0,70 $ po litri), biogoriva(biodiesel i etanol) ne podliježu porezu te se na tajnačin potiče proizvodnja biomase. Švedska, Njemačka iFrancuska su vodeće europske zemlje u korištenju biomase,njihov primjer bi trebale slijediti i ostale europskezemlje kako bi se oslobodile ovisnosti o uvoznim fosilnimgorivima i poticale vlastitu proizvodnju. Švedska je zemlja sdugom tradicijomšumarstva. Uzadnje vrijeme,uz „tradicionalnošumarstvo“također se okreće ikorištenju šumskihresursa kao izvoraenergije. Zajednos Njemačkom iFrancuskom činitrojac koji uvelikekoristi drvnu masuza proizvodnjuenergije, tako se uŠvedskoj čak 22,5%energije proizvodiiz biomase odčega je oko jednačetvrtina iz drvnebiomase (što je 5%ukupne energije).Brista Power PlantPlantaža topolaŠvedske šumeBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 11

ekologija EUPROJEKTIDio arboretumaLisičine će uskoro zasjatistarim sjajemPiše FotoGoran VincencArboretumLisičine polakodobiva svojprijašnji izgled.Radovi nabiološkoj obnoviveć uveliketraju, a ovihdana trebala bipočeti i izgradnjainfrastrukture.Trasa ceste jeveć iskolčena,a strojevi igrađevinskimaterijal stižuuskoro. Radovaje puno, no sobzirom da supred kraj ožujkastigli prvi novciiz EU, optimizmai radnog elanane nedostaje.Štoviše, projektnitim Uprave šumaNašice smišljajunove projekte.Malo tko je prošle godine vjerovao da ćeprojekt obnove arboretuma Lisičine proćina natječaju IPA – CBC HU-HR 2007.– 2013. (Instrument for preassistance– Crossborder cooperation) za predpristupne fondoveEuropske unije, koji su raspisani kako bi se razvilasuradnja između Hrvatske i susjedne Mađarske. No,projekt Nature No. 1, kojemu je cilj hortikulturno i infrastrukturnoobnoviti arboretum, uspio je proći strogekontrole agencija Europske unije za nadziranje IPAprojekata i to zahvaljujući upornosti djelatnica UŠPNašice. Ideja koja je prerasla u projekt, prvi takve vrsteu Hrvatskim šumama, pravo je osvježenje i nadamo seprekretnica u daljem poslovanju. Stoga smo posjetiliNatašu Rap, Mandu Stramput i Karmelu Glovu u Lisičinamate se zajedno s njima uvjerili kako radovi tekuprema planu.– Do sada se radilo na hortikulturnim i infrastrukturnimradovima, gdje je očišćeno 7 od 24 ha. Radovisu se odnosili na čišćenje od nepoželjnih vrsta i korovate iskolčavanje staza na kojima bi uskoro trebalipočeti građevinski radovi. Ukupno označena dužinaiznosi 2900 metara ceste te 1600 metara staze – ističeManda Stramput, stručni suradnik za građevinarstvo iinvesticije, Uprave šuma Našice.Zadovoljstvo urađenim stiglo je i iz IPA-e koja jeisplatila prvi dio od 24.633,28 eura bespovratnih sredstavakoje treba rasporediti između tri partnera.– Nositelj projekta su Hrvatske šume, dok su partnerimađarski Smete te Javna ustanova za upravljanjezaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičkopodravskežupanije – napominju nam iz našičkogprojektnog tima.Uskoro slijedi druga faza radova koja se odnosi nagradnju cesta i staza, uređenje jezera gdje će se čistitimulj i uređivati kamena obala, postavljanje sjenica zaodmor, klupa, oglasnih ploča i info – panoa. U među-vremenu radovi iz faze jedan se nastavljaju, tako da ćese ostatak arboretuma i dalje čistiti od korova, dok ćese uporedo vršiti determinacija vrsta.– Kako se područje čisti, tako prof. dr. sc. MarilenaIdžojtić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu vrši determinacijuvrsta. Do završetka projekta imat ćemo determinirancijeli arboretum – zadovoljno je istaknula Rap.Početak radova započeo je 1. srpnja prošle godine,dok je kraj svih radova iz projekta planiran sa 31. listopadomove godine.Ukupna vrijednost projekta iznosi 552.028,26eura, od čega će Hrvatskim šumama pripasti 273.990,4012 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.Radovi u tijeku

RododendronDetalj iz arboretumaProšetali smo arboretumom Lisičine i uvjerili se daradovi doista napreduju. Dijelovi površina očišćeni sui pokošeni, dok radnici rade na uklanjanju osušenihstabala.– Ugovori su potpisani sa izvođačima radova zahortikulturne te infrastrukturne radove. S obzirom dapravila zahtijevaju angažiranje vanjskih suradnika,tako smo i mi natječajem izabrali tvrtku Laburnum izOrahovice za hortikulturne radove te Cestogradnju izSlatine za radove na infrastrukturi – istaknula je NatašaRap, rukovoditeljica Odjela za ekologiju UŠP Našice.eura, s time da 85 % predstavljaju nepovratna sredstva.Veliku pomoć Hrvatske šume dobile su u Vidri,regionalnoj razvojnoj agenciji VPŽ koja surađuje nauslugama vođenja projekta. Kako ističe direktoricaagencije Sanja Bošnjak, Vidra je bila tehnička pomoć,dok su većinu posla vezanog za osmišljavanje i provedbuodradile djelatnice projektnog tima UŠP Našice.Zadovoljstvo učinjenim iskazao je i voditelj UŠPNašice Darko Mikičić, koji je naglasio kako će našičkaUprava nastaviti raditi na EU projektima.Naime, već je prijavljen projekt nastavka obnovearboretuma, kojim će biti obuhvaćeni radovi izgradnjeograde u duljini od 2600 m, rekonstrukcije kamenjara izaštita od erozije. Također će se izraditi situacijska kartakojom će biti obuhvaćeno snimanje položaja svakepojedine biljke. Radit će se i na izradi promo – filma tena marketingu i promociji. Naziv ovog drugog projektaje Touch of Nature.No tu projekti vezani za arboretum Lisičine ne staju.U pripremi je i obnova zgrade arboretuma, zanimljivogarhitektonskog zdanja izgrađenog pred kraj 80-ihgodina. Taj projekt bi se trebao raditi u sklopu IPA –BRI (business related infrastructure) natječaja s kojimbi arboretum dobio još više na svom edukativno-turističkomznačenju.U prilog tomu ide i povezivanje sa drugim projektimaiz EU fondova koji se trenutno realiziraju u okolici, ajedan od njih je i izgradnja cirkularne biciklističke rutegdje bi jedna od postaja trebao biti i arboretum Lisičine.Kako ističu iz agencije Vidra, svakim novim projektomrealiziranim iz predpristupnih fondova EU, Hrvatskešume dobivaju reference za natječaje iz strukturnihfondova koji se otvaraju ulaskom Republike Hrvatskeu Europsku Uniju.Što reći, nego svaka pohvala našičkom projektnomtimu. Projektni tim UŠP Našice idjelatnice VidreBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 13

zdravlje ALERGENEBILJKEObična breza – čest alergenPelud koja uzrokuje hunjavicuPiše Fotoprof. dr. sc. Jozo FranjićProljeće je sasvimsigurno najburnijegodišnje doba. Tuse sve budi nakondugoga zimskogsna. Biljke tijekomnepovoljnogadijela godine,a to je u našempodručju zima,sve svoje životnefunkcije svode naminimum. Svimje biljkama, kaoi životinjama,osnovna zadaćada stvarajunovo potomstvo(reprodukcija).Nekim jebiljkama zanjihovo stvaranjepotomstvapotrebno duževrijeme, a nekimakraće. Tako postojebiljke kojima je zapotpuno stvaranjesjemenkepotrebna čitavavegetacijskasezona (breza,lijeska, smreka,jela i dr.) iliviše njih (nekečetinjače, cer i dr.).Nasuprot njimapostoje biljke kojesve aktivnosti(listanje, cvjetanje,oprašivanjei stvaranjesjemenki) obaveu vrlo kratkomvremenu, to su tzv.proljetnice.Proljeće je karakteristično i po vrlo intenzivnomecvjetanju većine biljaka. Neke biljke imajuvelike i intenzivno obojene cvjetove (magnolije,kamelije, tulipanovac, ruže i dr.), drugeimaju sitnije i obojene cvjetove (ljubice, šafrani, jaglaci,trešnje, šljive, jabuke i dr.), a postoje biljke koje imajuneugledne cvjetove koje narod niti ne smatra cvjetovima(četinjače, breze, lijeske, hrastovi, orasi, brijestovi,grabovi, trave i dr.). Cvjetovi nose rasplodne organe(tučkove i prašnike). Prašnici proizvode peludna zrnca(polen) koje raznosi vjetar (anemofilija, anemogamija)ili kukci (entomofilija, entomogamija). Biljke kojese oprašuju pomoću kukaca proizvode znatno manjepeluda od biljaka koje se oprašuju vjetrom. Upravo tavelika količina peluda koja se u proljeće nalazi u zrakudanašnjoj civilizaciji predstavlja veliki problem, jer jesve veći broj ljudi alergičan na pelud raznih biljnih vrsta.Alergene vrste biljaka su vrste čiji pelud (polen)izaziva različite alergijske reakcije kod ljudi. Alergijskereakcije ljudskoga imunološkog sustava na različite vrstealergena u stalnom su porastu i među najraširenijimsu bolestima današnjice. Gotovo svaka treća osobaboluje od povremene ili stalne alergije, a svaka desetaima simptome peludske hunjavice. Alergijska reakcijana pelud, stručno nazvana polinoza, najbolje se opisujeterminom hunjavica, jer doista ima sve njezine simptome(curenje nosa, kihanje, žuljanje i suzenje očiju), aliza razliku od obične hunjavice koju uzrokuju mikroorganizmi,peludnoj hunjavici uzročnik su peludna zrncakoja proizvode biljke.U medijima se sve češće prate pojedine alergogenebiljke, vrijeme njihovoga cvjetanja (peludni kalendar) temjere zaštite i obrane od velike količine peluda u zraku.Pojedine biljne vrste vrlo se ozbiljno optužuju za posljedicekoje izazivaju, jer vrijeme njihovoga cvjetanja izazivapravu epidemiju neugodnih simptoma. Naravno dabiljke za to nisu krive.One samo obavljaju svoju prirodnu funkciju oprašivanjai razmnožavanja, kako su to činile i prije pojavečovjeka na Zemlji. Znanstvena dostignuća upućuju nato da su čovjek i suvremeni način života zapravo to štose mijenja. Naime, pod utjecajem sve veće količine stresakoji život današnjice nezaustavljivo nameće, mijenjase i čovjekov imunološki sustav koji sve češće reagiraalergijskim reakcijama, čak i onda kada za to nema biološkepotrebe kao što je to u slučaju alergijske reakcijena pelud.Peludno zrnce je vrlo sitni, odvojivi i prijenosnibiljni organ s muškim genetskim naslijeđem. Najčešćeje kuglastoga ili ovalnoga oblika. Veličina peludnogazrnca varira od 2 μm (npr. u potočnica) do 250 μm u nekihsljezovki ili tikava.Peludno zrnce se sastoji od unutrašnjega živog sadržajai vanjskoga omotača. Vanjski omotač zrnca činedva glavna sloja: unutarnji (intin) koji je sastavljen odpektina i nešto celuloze, nije naročito otporan i priličnoje propusan, a vanjski (eksin) sastoji se od sporopeludina,tvari koja je nepropusna i kemijski izuzetno otporna.Eksin štiti peludno zrnce i njegov sadržaj od opasnostiiz okoline za vrijeme njegova, često dalekoga, putovanjado sjemenoga zametka s jajnom stanicom nekeistovrsne biljke. Eksin predstavlja osobnu, odnosnoidentifikacijsku iskaznicu pojedinoga peludnog zrnca,jer je kod svake biljne vrste njezina površina specifičnooblikovana – s brazdama, porama ili izbočinama tipičnimza tu biljku ili biljnu skupinu, što pomaže da, ionda kada nemamo biljku u blizini, s većom ili manjompreciznošću odredimo o čijem je peludu riječ. Kolikaje kemijska otpornost eksina svjedoči i činjenica da teovojnice peludnih zrnaca sačuvanih struktura nalazimoi u talogu bivših jezera, močvara i tresetišta nekolikometara duboko u tlu, u slojevima starim nekoliko tisućagodina. Tako prema sačuvanom eksinu peludnih zrnacazaključujemo u kojem su geološkom razdoblju prevladavalepojedine biljne vrste, a znajući njihove klimatskezahtjeve, u grubo znamo i klimu pojedinih povijesnihrazdoblja.Eksin ipak ne pokriva intin potpuno, jer bi se takoonemogućilo oplođivanje i razmnožavanje biljaka. Takona eksinu postoje otvori ili tanja mjesta u obliku izduženihbrazda ili okruglih pora kroz koje iz peludnogazrnca putuje jezgra s muškim nasljednim materijalomdo sjemenoga zametka (ženskoga nasljednog materijala)drugoga cvijeta ili druge biljke. Dakle, kada peludnozrnce dođe u vlažnu sredinu, bila to njuška tučka drugebiljke ili sluznica našega dišnoga sustava, ono otpuštaniz kemijskih spojeva. Kod nekih biljnih vrsta, srećomne svih, među tim spojevima se nalaze i oni (uglavnomglikoprotetidi) koji u nekih ljudi izazivaju slabiju ili jačualergijsku reakciju. Takvih se alergogenih spojeva u peludnomzrncu obično nalazi nekoliko, a novi se stalnootkrivaju. Tako su npr. u peludu partizanke ili ambrozije(Ambrosia artemisiifolia L.), vrste čiji je pelud poznatialergen, 1925. godine nađena dva alergogena spoja,1954. bilo ih je poznato već 11, a 1981. godine čak 52.Neki među njima su izuzetno jaki pa je za pojavu alergijena ambroziju katkad dovoljno i samo 20 – 30 njezinihpeludnih zrnaca u 1 m3 zraka. Drugi je takav primjertrava klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.), čiji peludtakođer sadrži 30-ak alergena.Da bi pojedina biljna vrsta postala alergogena,mora ispuniti tri bitna uvjeta:1. Mora se oprašivati vjetromBiljke koje se oprašuju vjetrom su takozvane anemofilnebiljke. Njihovu pelud vjetar raznosi kilometrima pačak i nekoliko stotina kilometara daleko i podiže u visinujer je vrlo suh i sitan (30 – 35 μm) pa je samim tim ilagan. Pelud nekih biljnih vrsta (četinjača) ima dodatnemjehuriće za učinkovitije letenje. Biljke koje se oprašujupomoću kukaca (entomofilne biljke) znatno rjeđe izazivajupolinoze, jer njihov pelud ima ljepljivu površinueksina, pa teže leti zrakom.2. Mora proizvoditi pelud u velikim količinamaTo se događa zbog toga što je kod tih biljnih vrstaoprašivanje stvar slučaja. Naime, pelud mora slučajnopogoditi tučak jajne stanice druge biljke da bi došlo dooprašivanja. Entomofilne biljke proizvode znatno ma-14 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

nje količine peluda jer se kod njih pelud kukcima prenosipuno preciznije pa samim time i puno učinkovitijete ga je manje i potrebno.3. Pelud mora imati alergogene osobineU strukturi peludnoga zrnca moraju postojati alergogenispojevi koji će u doticaju sa sluznicom izazvatialergijsku reakciju. To je svakako najvažniji uvjet da bijedna biljna vrsta postala alergogena.Polinoze su u biti sezonske bolesti koje nastaju uvrijeme cvjetanja alergogenih biljaka. Najčešće počinjuu rano proljeće, a završavaju u jesen. Svakako je važnoistaknuti i meteorološke prilike, jer veća kišna razdobljasmanjuju širenje i koncentraciju peluda u zraku.Polinoze počinju u rano proljeće cvjetanjem anemofilnihvrsta drveća i grmova, među kojima je u nasprva lijeska (Corylus avellana L.), a slijede ju crna joha(Alnus glutinosa /L./ Gaertn.), vrbe (Salix sp.) i brijestovi(Ulmus sp.).Kasnije u proljeće alergiju izazivaju obična breza(Betula pendula Roth), obična bukva (Fagus sylvaticaL.), javori (Acer sp.) i hrastovi (Quercus sp.). Lijeska i brezana osobito su lošem glasu. Ako je toplija godina, uisto vrijeme komplikacije može povećati i livadno bilje,primjerice sveprisutni maslačak (Taraxacum officinaleagg. F. H. Wigg.). Prave trave, među kojima su najpoznatijialergogeni već spomenuta klupčasta oštrica, livadnamačica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatusL.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje(Festuca sp.) i dr. (uključivo žitarice), počinju cvjetatiuglavnom od svibnja, maksimum cvjetanja im je u prvomdijelu ljeta (lipanj, srpanj), ali većina ih manjim intenzitetomcvjeta sve do kraja rujna.Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi raznihzeljastih dvosupnica poput ambrozije, alergenozloćudnoga došljaka iz Amerike koji se već desetljećimaširi Hrvatskom, zatim razne lobode (Chenopodiumsp.), kiselice (Rumex sp.), šćirevi (Amaranthus sp.), trpuci(Plantago sp.), crni pelin (Artemisia vulgaris) i druge.Može se zaključiti kako u kontinentalnom dijeluHrvatske postoje tri maksimuma koncentracije peludau zraku: ranoproljetni – anemofilno drveće i grmovi,ranoljetni – uglavnom trave te ljetno-jesenski – uglavnomzeljaste dvosupnice. Posljednju skupinu bilja liječnicine s pravom nazivaju "korovi", što nije striktno botanički,nego više poljodjelski pojam vezan uz uzgoj izapravo znači "došljaka" u kulturi, krivu biljku na krivommjestu kod uzgoja, bez obzira na to o kojoj je vrsti riječ.Kalendari cvjetanja dragocjena su pomoćliječnicima i pacijentima koji boluju od peludne hunjavicejer im daju orijentaciju za provođenje terapijei samopomoći. No, problem je što se ne može potpunoprecizno izraditi, jer promjenom klimatskih i meteorološkihuvjeta pojedinoga područja može znatnovarirati. Naravno, ovisi i o prisutnosti različite vegetacijepojedinoga područja pa su tako u mediteranskompodručju alergeni druge vrste nego u kontinentalnomdijelu, a razlikuje se i vrijeme cvjetanja pojedinih biljnihvrsta. Fenologija je posebna grana botanike koja se bavipraćenjem razvojnih faza biljaka i izradom peludnogakalendara.Da bi se osobama koje pate od peludne hunjavicepomoglo u razdoblju cvjetanja alergogenih biljaka i povećanekoličine peluda u zraku, u svijetu se suradnjombotanike, meteorologije i alergologije u sezoni peludarade redoviti informativni bilteni koji mnogim alergičarimaolakšavaju prolaz kroz to razdoblje. U nas je prijenekoliko godina započet sličan trend praćenja dnevnealergološke prognoze, koja uz pojačane mjere samozaštitemože znatno pomoći pacijentima u borbi protivneugodnih, a ponekad i vrlo dugotrajnih simptoma peludnehunjavice.Moderan način života i migracija stanovništvaomogućavaju i raznim alergenima intenzivnoširenje, što predstavlja makroregionalne probleme.Posljednjih godina općenito su povećane potrebe zainformiranje javnosti o aerobiološkim kretanjima geografskisličnih cjelina (bez obzira na državne granice),kako bi se mogli izvesti bolji zaključci o pojavljivanju,koncentraciji i prevenciji aeroalergena. Stoga su već uMaslačak – livadne biljketakođer su alergeneCrna topolaBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 15

Lijeska – među prvima uzrokuje alergijeAmbrozija – najpoznatijialergentijeku aeropalinološki projekti u koje su uključene zemljeMediterana i Podunavske zemlje.U Sloveniji od 1995. godine djeluje izvrsno organiziranamreža peludnih postaja, s državnim centromu Ljubljani, a od početka 2002. godine moderna aerobiološkaistraživanja proširuju se i na područjeHrvatske, tako da su zasad u hrvatsku aerobiološkumrežu uključene četiri kontinentalne postaje – Samobor,Zagreb, Ivanić-Grad i Osijek. Udruživanjem mreža"peludnoga monitoringa" na međudržavnoj raziniplanira se objediniti istraživanja i podatke za klimatskii fitogeografski srodna područja u jedan jedinstveniinformacijski prostor. Zasad je to kontinentalni pojas,južno od Alpa u području Slovenije, preko subpanonskogapodručja u Sloveniji i Hrvatskoj do panonskogaprostora u Hrvatskoj. Posebna će se pažnja obratiti napojavljivanje peluda ambrozije, budući da je upravona spomenutom prostoru zamijećeno sve veće širenjeove vrlo invazivne alergogene biljke prenešene uEuropu iz Amerike, početkom 19. stoljeća. Podatci dobivenikomplementarnim aerobiološkim istraživanjimau kontinentalnom području Slovenije i Hrvatskeomogućit će još bolje i pravovremeno obavještavanjeznanstvenika, zdrastvenih djelatnika, alergičara iopće javnosti o pojavljivanju i koncentraciji alergenogapeluda. HITTNER d.o.o.,Tel. +385 43 244 111fax +385 43 244 229www.hittner.hr, info@hittner.hrHRVATSKIPROIZVODVITLOsnage 8-10tMOŽEMO VIŠE OD OSTALIH !NOVO!40 FOREST16 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

mala enciklopedijašumarstvaStablo u arboretumuMaklura (Maklura pomifera)Maklura (Maclura) je rod listopadnoga drvećaiz porodice dudovki (Moraceae), sjednostavnim, naizmjeničnim listovima ijednospolnim cvjetovima u gustim cvatovima.Ocvijeće ženskih cvjetova postaje mesnato teoblikuje karakteristični skupni plod. Rod sadrži samojednu vrstu (Maclura pomifera) kojoj je domovina SjevernaAmerika. Latinsko ime dobila je po američkomgeologu Williamu Maclureu(1763. – 1840.), a njeno narodnoime “trn Osaga” ili “narančasta Osaga” nastalo jeod imena indijanskog plemena bliskog plemenu Sioux.To je do 20 m visoko stablo kuglaste, izrazito širokekrošnje, kratkoga debla sa sivkastom i svijetlosmeđomte uzdužno duboko izbrazdanom korom. Promjer deblaje od 50 do 90 cm. Izbojci su tanki, žutosive ili zelenosiveboje, trnasti, koljenčasti. Trnovi su pojedinačni,kratki, ravni ili neznatno savijeni, smješteni u pazušcu listova(postranim čvorovima, nodijima), u donjem dijeluizbojka dugi su 1 – 2 cm, a iste su boje kao izbojci.Pri vrhu su smeđi i sjajni. Kratki su izbojci brojni, sgusto razmještenim ožiljcima otpalih listova, nemajutrnove. Pupovi su sitni, okruglasti i jajasti, s mnoštvomcrvenkastosmeđih, golih i sjajnih ljuskica, a nalaze sekoso sa strane trna ili, ako nema trna, iznad velikogožiljka otpaloga lista.Plodovi slični naranči – Listovi su jednostavni, jajasti,kožasti, dugačkog šiljastoga vrha, cijeloga ruba,sa široko klinastom do zaobljenom osnovom, perastomrežaste nervature. Izgledaju kao da su zimzeleni, dugisu 6 – 12 cm, široki 3 – 6 cm, s 2 – 3 cm dugom peteljkom.Odozgo su zelene boje, goli i sjajni, a na naličjusvijetlozeleni i goli; sadrže mliječni sok. U jesen poprimajuznakovitu zlatnožutu boju. Cvjetovi su dvodomni,muški su u resama, a ženski u glavičastim cvatovima, nakratkoj stapci. Na jednom stablu mogu se naći cvjetovisamo jednoga spola, biljka nije samooplodna i za nastanakplodova potrebe su dvije biljke u neposrednojblizini. Cvatnja je od svibnja do lipnja. Plodovi su krupni,višeplodni, nalikuju naranči ili limunu, promjera 5 –13cm, a kad dozriju izvana su bradavičasti i žutonarančasti.Sastavljeni su od mnoštva malih uklopljenih plodića(koštunica), ugodnog su i blagog mirisa, nisu jestivi, apuni su ljepljivog mliječnoga soka (lateksa), koji u dodirusa zrakom poprimi crnu boju. Dozrijevaju tijekomrujna i listopada, katkada i u studenom, a zanimljivo jeda ih vole vjeverice koji plod rastave i hrane se sjemenkama.Plodovi mogu iritirati jer se pri padanju na tlorasprskavaju, a kod nekih osoba izazivaju i odbojnostzbog sličnosti s malenim ljudskim mozgovima (otudai naziv “drvo mozak”). Plodovi suše sluznicu, mogu izazvatiupalu usne šupljine pa i upalu kože u osjetljivihosoba, a sadrže tvari s fungicidnim djelovanjem. Osimtoga, njihov sok koristi se kao repelent jer odbija kukce.Sjemenke su plosnate, duge do 10 mm i jestive, aPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaDomovina ovogdo 20 m visokoglistopadnogdrveta je SjevernaAmerika, a raste uzriječne doline, naaluvijalnim tlima,na jugoistočnojgranici američkihprerija, u čistimili mješovitimšumama.Stablo ima kuglastu, izrazito široku krošnju, kratko deblo promjera 50 do 90 cm, sa sivkastom,svjetlosmeđom te uzdužno duboko izbrazdanom korom.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 17

Listovi i ženski cvjetoviBradavičasti i žutonarančasti plodovi – nalikujuljudskom mozguU Europu je biljka unesena 1818. godine i od tada se mnogo uzgaja. Kod nas je nalazimo u grmolikomobliku po živim ogradama, gdje dobro podnosi obrezivanje i kresanje, i kao ukrasno, do 10 m visokodrvo u parkovima i drvoredima, ali samo u toplijim i osunčanim područjima.Zdjele izrađene od drva maklureKarakteristični presjeci drvaima ih i do 200 u plodnoj jezgri. Biljka se lako razmnožavaputem sjemenki koje dobro kliju u proljeće, a moraju bitisvježe ili na vegetativan način (korijenskim reznicama).U šumama, parkovima, drvoredima i živicama– Maklura (jabučavi ančur) u Sjevernoj Americiraste uz riječne doline, na aluvijalnim tlima, na jugoistočnojgranici američkih prerija, u čistim ili mješovitimšumama. U Europu je unesena 1818. godine i odtada se mnogo uzgaja. Kod nas je nalazimo u grmolikomobliku po živim ogradama, gdje dobro podnosiobrezivanje i kresanje, i kao ukrasno, do 10 m visokodrvo u parkovima i drvoredima, ali samo u toplijim iosunčanim područjima. Zanimljiva je kombinacije zelenihlistova sa žutim plodovima. Valja istaknuti kakobiljka ugiba u hladovini ili na sjenovitim mjestima.Učestalo se sadi i zbog duboke hladovine koju pružakrošnja, vjetrozaštitnih pojaseva (naziv ”zaštitna jabuka”),te svoje izrazite otpornosti i neznatne zahtjevnostiza održavanjem. Karakteristična je po brzom rastuizdanaka i po tome što je otporna na sušu, ne podnosiniske temperature, a na višim je položajima osjetljivana mraz te ostaje grmolika. Može rasti i na slabim tlima,ali dimenzije drveta postiže samo na kvalitetnijimtlima, iako nije zahtjevna prema njihovoj plodnosti.Poznat je njen varijetet bez trnova (Maclura pomiferavar. inermis). Kod nas se može uzgajati na staništimalužnjakovo – jasenovih, cerovo – sladunovih, kitnjakovo– grabovih te nizinskih bukovih šuma.Žilavost, tvrdoća i izdržljivost drva – Drvo maklureje vrlo otporno, žilavo, tvrdo i izdržljivo, jednood naizdržljivijih među drvenastim vrstama, no ustolarstvu se rijetko upotrebljava. Od njega su Indijancipravili lukove za strijele, a doseljenici držaliceza sjekire. Služi za izradu pokućstva, nekih uporabnihpredmeta (zdjela i sl.), a koristi se i za izradu ograda,mostova i dr. Iz njega i iz žute kore dobiva se morina,žuta tvar za bojenje. Maklura se može uzgajati na staništima lužnjakovo-jasenovih, cerovo-sladunovih, kitnjakovo-grabovihte nizinskih bukovih šuma.18 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

zanimljiva priroda MRTVA STABLAPiše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše, ArhivaVelika ulogau stabilnosti ekosustavaLežeće mrtvo stabloProlazeći šumomkoliko puta smonaišli na prizorsrušenih, ali itrulih stabala,razbacanih granaili pak suhogstabla kojenarušava izgledokoliša. Pomislilismo da bi ihtrebalo pod hitnoukloniti iz šume,jer su nevažnai nepotrebna,ničemu i nikomene služe,jednostavno ihtreba iskoristiti zaogrjev ili spaliti.Tijekom godina u starim se šumama razvijajutakvi ekološki procesi kojih nema u mladim šumama.Jedna od osnovnih značajki je prisutnostfiziološki oštećenih stabala te odumrlih dijelovastabala. U prirodi se mogu naći u nekoliko oblika: živućestaro stablo, stojeće mrtvo stablo, ležeće mrtvo stablo istaro trulo stablo. Mrtva šuma kompleksni je ekosustavkoji se mijenja tijekom vremena. Ponekad može proći ido stotinjak godina dok stablo u potpunosti ne izumre.Kakvoća mrtvih stabala ovisna je o nekoliko važnih faktora:koliko je dugo bilo u fazi raspadanja, vremenu kadje uginulo, uzroku odumiranja, položaju (je li ležeće ilistojeće), o samoj veličini te prevladavajućim klimatskimuvjetima i sl.No, suha, odnosno mrtva stabla imaju svoju posebnui vrlo važnu ulogu u održavanju zdravog šumskogekosustava i bioraznolikosti u prirodi. U ekološkom smislumrtvo stablo postaje ne samo izvor svjetla, hrane i staništeza mnoge vrste biljaka, ali i životinja koje obitavajune samo na njima, već i u samoj šumi. O mrtvim stablimaovise životi organizama poput gljiva, lišajeva, mahovina,ali i životinja ptica, šišmiša, raznih vrsta kukaca i sl. TrećinaDuplja vjeverice ili djetlićašumskih ptica gnijezdi se u rupama ili šupljinama mrtvogstabla, posebno djetlići i sove. Ovakvim stablima se sprječavai erozija tala, a i prava su tvornica i proizvođač ugljikau šumi. Za ptice poput djetlića idealno je da u šumiima najmanje 30 m3 mrtvog drveta po ha. U idealnimuvjetima trebalo bi po hektaru ostaviti najmanje 8 m3ležećeg mrtvog drva, 8 m3 sušaca te 14 m3 odumrlih suhihgrana na živim stablima. U gospodarskoj šumi kojomse gospodari da bi se proizvelo drvo dovoljna količinamrtvog drveta može se postići ostavljanjem svih otpalihgrana i pojedinačnih izvaljenih stabala, odumrlim granamana zdravima stablima te ostavljanjem dva do šestsušaca po ha (jedno prosječno zrelo stablo može imatioko 2,5 m3 drva).Samo u Sjevernoj Americi u dupljama drvećagnijezdi se i do 55 vrsta raznih ptica. U južnoj Moravskoju takvim stablima živi oko 14 vrsta mrava, u Francuskojoko 37 posto svih kukaca, u Švedskoj gotovo 805 životinjskihvrsta koje obitavaju na starim stablima nalaze sena Crvenom popisu ugroženih vrsta i prijeti im nestanak.I razne vrste kukaca koje se hrane drvnim materijalom(kambijem), polažu jaja u stara stabla, tu se odvija cijeliproces preobrazbe do odrasle jedinke. Nažalost, zahvaljujućineodgovornom ponašanju u gospodarenju šumamanjihovim uklanjanjem iz šume, mnoge vrste kukaca(saproksilnih vrsta) su nestale. Stoga je 2010. Međunarodnisavez za očuvanje prirode (IUCN) objavio Crvenulistu saproksilnih kornjaša Europe, čime je identificiranopreko 436 vrsta kojima je ugrožen opstanak u Europi.Najveći dio pripada porodici strizibuba, klišnjaka i jelenaka.Uklanjanjem starih stabala ugrožene su i određenevrste gljiva koje su isto tako važni čimbenik u šumskomekosustavu.Ukupni volumen ili zaliha mrtvog ležećeg drvau šumama naše zemlje iznosi oko 19 milijuna m3 ili 7,95SušciBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 19

istine, legende, vjerovanjaSTABLO JABUKEKora starog drvetam3/ha. Struktura mrtvog ležećeg drva s obzirom na stupanjraspadnutosti upućuje na činjenicu da je više od 50posto volumena raspadnuto, najmanje je tvrdog drveta(12 posto), dok je 1/3 volumena u fazi raspadanja. Zalihasušaca (mrtvog stojećeg drveta) iznosi 14,3 milijuna m3ili 6 m3/ha.U posljednje vrijeme u europskim zemljama shvatilose kakva je uloga starih šuma te mrtvih stabala u šumskomekosustavu. Donijeli su cijeli niz mjera (zakonskihpropisa) kako bi se zaustavio proces njihovog uklanjanjaiz šume. Intenzivno se radi na edukaciji javnosti o ulozitakvih šuma, educiranju šumovlasnika o navedenoj problematici,povećanju nadzora nad mrtvom šumom, štoje minimalni prag za bioraznolikost i prirodnost, uključivanjemrtvih šuma u nacionalne programe za očuvanjebioraznolikosti i nacionalne šumarske programe, te urazvoju smjernica usmjerenih na upravljanje takvim šumama.Simbolplodnosti,mladosti ibesmrtnostiPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaStojeće mrtvo stabloSukladno gore navedenom WWF (Svjetska organizacijaza očuvanje prirode) poziva europske vlade,šumovlasnike, stručnjake u šumarstvu da do 2030. postignucilj kojim će se u europskim šumama ostavljati 20 do30 m3 /ha mrtvih stabala u šumama da bi se zadovoljiligore navedeni kriteriji o očuvanju bioraznolikosti, ali iočuvanja flore i faune u tim šumama.I u našem Zakonu o šumama, poglavito u pravilnicimao certifikaciji šuma, postoje zakonske obveze kojima sepropisuje ostavljati u šumi stojeća stabla s dupljama, ali imrtva stabla sušce koja će biti vrlo znakovita u održanjuprirodne ravnoteže i zaštite, odnosno opstanka pojedinihbiljnih i životinjskih vrsta u našim šumama. Jabuka kaonajčešćekultiviranostablo u svijetuu prošlosti jezauzimala vrloznakovito mjesto umitologiji mnogihnaroda. Kršćanivjeruju da se prviput spominjeu Bibliji kad jezmija dovela Evuu iskušenje daproba zabranjenovoće u Edenskomvrtu. Zbog toga jepostala simbolomgrijeha, mladostii besmrtnosti. Uskandinavskojmitologiji plod jekoji pomlađujei obnavlja, ukeltskoj plod jeznanja i magije, tečudotvorna hrana.Spominju je iVelšani, Bretoncii Gali kao drvosreće.Plod jabuke20 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Udomaćoj narodnoj tradiciji simbolom je darivanja,kao voće koje ima okrugli oblik simbolomje ljubavi, plodnosti, snage i obnavljanja.Plod jabuke ili kora s njenog drveta koristila se iu vilinskoj magiji, posebice u ljubavnim čarolijama i zaštitiod neprijatelja. Od svih simbola koji su joj pridodavaninajčešće je smatrana simbolom ljubavi, u Kini cvjetovi jabukepredstavljaju simbol ženske ljepote.Tragajući za vodom života u Indiji, Aleksandar Velikinavodno je pronašao jabuke koje su produžavale životnivijek čak za 400 godina. Vjerovalo se da bi žena mogla roditilijepu djecu ako bi za vrijeme trudnoće pojela mnogojabuka. Jesti jabuke smatralo se zdravim i za poboljšavanjepamćenja. No postoji i oprečno vjerovanje, da bi setijekom godine moglo dobiti onoliko čireva koliko se jabukapojede za Novu godinu.Zanimljiva su i vjerovanja poput, ako bi se zagrizlaneoprana i neobrisana jabuka moglo bi se izazvati đavla.Osoba koja je pak željela saznati prvo slovo imena osobekoja je voli i za koju će se udati ili oženiti, dovoljno je biloda preko svog ramena baci koru oguljene jabuke. Ukolikose htjelo zaprositi mladenku dobacila bi joj se jabuka. Akoje bila prihvaćena, vjenčanje je bilo dogovoreno. Trule sujabuke vještice koristile za spremanje ljubavnih napitaka.Sanjati jabuke znači: brati ih (radost, poslovni uspjeh),skupljati ih (imat ćeš dobar posao), vidjeti ih na drvetu(proširit će ti se krug prijatelja, dobit ćeš lijepe vijesti), stablou cvatu (sreća i radost). Za razliku od ovih lijepih snova,ako se sanja trula jabuka to znači veliku štetu, a stablobez ploda označava bolest.Prema Keltskom horoskopu (rođeni od 25. lipnjado 4. srpnja) su vrlo ambiciozne, talentirane, pouzdane ipoželjne osobe. Uspješni su, ne osvrću se mnogo na kritikekoje smatraju proizvoljnima i suvišnima. Pouzdani supartneri i vjerni ljubavnici, osobe toga znaka nisu skloneljubavnim avanturama. U kući i svom obiteljskom ozračjunajbolje se osjećaju.Stablo jabuke naraste u visinu i do 12 metara. Razgranateje krošnje s jajolikim listovima. Cvate u svibnju mjesecu,dozrijeva ovisno o vrstama od srpnja do listopada.Kod nas najbolje uspijeva u kontinentalnim krajevima.Raste na svim vrstama tala, ali traži podneblje s puno vlageu zraku. Vlaga joj je posebno potrebna u vrijeme cvatnje.Podnosi temperature i od -25 stupnjeva Celzija.U svijetu je poznato preko 10000 sorti jabuka. Unašoj zemlji godišnje se proizvede oko 40000 tona, a godišnjapotrošnja po stanovniku iznosi oko 15 kg. Najpoznatijesu vrste Idared, Jonagold i Zlatni delišes.Pitoma jabuka podrijetlom je iz jugoistočne Azije. Postojepodatci o uzgoju jabuka u Anadoliji i sjevernoj Mezopotamijiu drugom tisućljeću pr. kr. U Perziji je uzgajanai 500 godina pr. kr. U Rimskom carstvu bilo je poznato oko36 sorti jabuka, a i stari Grci uzgajaju je oko svojih gradova.Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka oko 800 godinepo franačkim državama, a oko 1600. bilo je poznato većoko 200 sorti. Tijekom 16. i 17. stoljeća europski kolonistiprenose je u Sjevernu i Južnu Ameriku, a zatim u JužnuAfriku. Krajem 18. stoljeća počinju je uzgajati u Australijii Tasmaniji.S obzirom na okus dijele se na slatke i kisele, po bojina žute i crvene, a obzirom na vrijeme sazrijevanja ljetne,jesenke i zimske.Sadrži vodu koja čini 82 posto težine ploda, pektine,ugljikohidrate 12 posto, masti i bjelančevine 1 posto,celulozu 1 posto. Sadrži i jabučnu i druge organske kiseline,brojne mineralne tvari među kojima su najzastupljenijikalij i brom te vitamine (A i B kompleks), kalcij, natrij,željezo, magnezij, fosfor i sl.Dosta se koristi u svježem stanju, ali i za pripravu raznihslastica, kompota i sl.Dobar je antioksidans pa tako pomaže kod avitaminoza,bolesti zuba i desni, bronhitisa, prehlada i gripe,visokog krvnog tlaka, smanjuje razinu šećera u krvi,probave i sl.Ponegdje se njeno drvo koristi kao građa i za izradunamještaja. Vrlo je čest ukras, osobito tijekom cvatnje, našihdvorišta i vrtova.Prvi put se Dan jabuka u svijetu počeo obilježavati20. listopada 1990. na poticaj organizacije Commonground iz Londona. Cilj mu je bio promicanje kakvoćejabuke u zdravstvene svrhe te prikaz sorti koje se uzgajajuu Engleskoj.I u našoj zemlji svake godine obilježava se Dan jabukau mnogim mjestima i gradovima i to prigodnim izložbamaraznih sorti jabuka, ali i izložbama likovnih i literarnihradova djece na temu ovog omiljenog voća. Stablo jabukeJabuka u cvatuBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 21

ljekovito biljeBROĆIKAIzvrstan lijekza kožuBroćika u cvatuPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaBroćika ljepljiva(Galium aparinaL.) poznata jei po nazivimapriljep, priljepka,hvatavac,korenika, broćankai sl. Njeno latinskoime Galium uprijevodu s grčkogGala znači mlijeko.Dijelovi biljkeIz prethistorijskih vremena pa sve do današnjih danakoristila se kao sirilo, u Irskoj se i danas koristi kaonadomjestak za kavu.Opis biljke: izrazita je penjačica, naraste u visinu,30 do 150 cm. Ima polegnutu ili pridignutu četverobridastustabljiku obraslu savijenim čekinjastim dlakama.Listovi su smješteni na pršljenu stabljike, većinom 6 do9 listova u pršljenu s bodljikom na vrhu, eliptični su ililancetasti. Cvjetovi su smješteni u pazuhu lista, zelenobijelesu boje. Plod je kuglastog oblika, pokriven čekinjastimdlakama, promjera 4-7 mm.Stanište: raste na zapuštenim mjestima, vlažnim šumama,uz rub šuma, potoka, kao korov na livadama i sl.Vrijeme cvatnje: od lipnja do rujna.Miris i okus: ugodnog je mirisa, ali gorkog okusa.Branje i prerada: od proljeća sve do rujna sakupljase cijela biljka. Suši se na toplom i sjenovitom mjestu.Sok koji se dobiva cijeđenjem svježe biljke mora se odmahkonzervirati ili koristiti za izradu masti.Ljekovit sadržaj: sadrži eterična ulja, flavonoide,saponine, tanine, organske kiseline, galiozin, mineralnetvari i vitamin C.Ljekovitost i djelotvornost kod:– nesanice i blage neuroze,– ženskih bolesti (tegobe s maternicom),– lišajeva, kontaktnog dermatitisa, alergijskih osipa, lišajeva,– raznih infekcija, rana i povreda kože,– psorijaze, seboreje, abrazija i guba,– novotvorina na koži(zaustavlja njihov rast) i karcinomakože,Broćika ljepljiva– tvrdokornih čireva, gnojnih kožnih čireva,– upalnih stanja,– bolesti respiratornih organa, bolesti crijeva (služi kaolaksativ),– bolesti jetra (detoksikacija),– vodene bolesti,– infekcija mokraćnih organa i mokraćnih putova, cistitis,nefritis, groznica kao posljedica infekcije,– upalnih stanja usne šupljene (jezika, grla, sluznice želuca,crijeva)Pri liječenju određene bolesti treba je koristiti u vidučaja ili kao oblog za vanjsku uporabu.S broćikom se od ljekovitog bilja slaže list bijelogsljeza kod cistitisa, neven kod bolesti limfe te stolisniki čičak kod bolesti kože.Sok: iscijedi se od svježe biljke i odmah koristi za liječenjeodređene bolesti. Isto tako svježi sok nanosi se naoboljeli dio kože te se pusti osušiti. Postupak se ponavljasvaka dva do četiri sata. Prije ponovnog nanošenja tretiranidio kože očisti se alkoholom pa se iznova namaže.Kod oralne primjene uzima se tri puta na dan po jednačajna žličica soka koji se razblaži s vodom ili čajem.Čaj: pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela. Uzima sejedna žlica usitnjene biljke koja se prelije sa 2 dl kipućevode. Poklopi se i pusti se odstajati oko jedan sat te se izatoga čaj procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno.Nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje i grgljanje, ako sezadrži duže u ustima njime se liječi upala jezika.Mast: 1 dl svježeg soka umiješa se u 200 g (maslaca iličiste svinjske masti). Tako dobivena smjesa se promiješa daishlapi suvišna voda te se pohranjuje u zatvorenu staklenku.Oboljeli dio kože maže se dva do tri puta dnevno. Prijenanošenja masti oboljeli dio kože očisti se alkoholom.Biljka se može koristiti i u kulinarstvu. Mladi izdancikuhaju se petnaestak minuta u vreloj vodi te se mogupripremiti kao špinat ili kao dodatak miješanim salatamai proljetnim juhama.Postoji još nekoliko vrsta broćike, spomenut ćemodvije vrste.Prava broćika (Galium verum L.) u narodu je poznatai kao ivanjsko cvijeće, žuta broćika. Češće se pojavljujena višim visinama, stoji uspravno, naraste u visinu od 30do 60 cm, ima zlatnožute cvjetove koji mirišu na med.Livadna broćika (Galium mollugo L.) ima žutobijele,nježne cvjetove isto mirišu na med. Često se nalazi nastrminama i rubovima šuma. U vrijeme cvatnje više je uležećem nego li u uspravnom položaju.Sve vrste broćike slične su po ljekovitosti i načinimakorištenja.Kontraindikacije: Nisu poznate. 22 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

jestivo šumsko biljeŠUMSKO RASLINJEPiše: Marija GlavašFoto: ArhivaMedvjeđi dlan – vatreni divOva biljka je u odraslom stadiju dobro uočljivajer može narasti i do 2 m, no obično jevisine od 50 do 180 cm. Uočljiva je i po mirisusličnome mrkvi s kojom je u srodstvu(spadaju u štitarke). Njezina je stabljika uspravna, šuplja,žljebasta i čekinjasto dlakava. Lišće je, također,veliko. Može narasti do 50 cm (donji listovi i do 60cm). Ono ima po 3 – 5 duboko urezana lapa i kao istabljika je dlakavo. Peteljke gornjih listova su zadebljane.Cvatovi su plosnati, štitasti, sastoje se od 15 –30 štitaca, a vanjske stapke su obično duže. Boja laticavarira od bijele, ružičaste do zelenkaste boje.Medvjeđi dlan ili medvjeđa šapa je tipična kontinentalnabiljka. Raste tamo gdje ima vlage, a nalazimoje po livadama, uz šumske putove, rubove šuma.Rasprostranjena je po cijeloj Europi (osim na Islandu),po sjeverozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a naturaliziranaje u nekim dijelovima SAD-a.Sadrži puno korisnih tvari kao što su vitamin C, karotin,eterična ulja, škrob i šećer, ali prilikom sakupljanjavalja biti vrlo oprezan. Može vas opeći! Njezin sokje fotosenzitivan, a sadrži kemijski spoj furokumarin istoga ju nikako nije preporučljivo brati golim rukamaniti za jakog sunca. Osim toga, iz porodice Umbelliferaeneke su od najotrovnijih i najsmrtonosnijih vrstapa sakupljač mora biti siguran da je to upravo ovabiljka.Jestivi su svi njezini dijelovi, a počinje se konzumiratiu svibnju, prije cvatnje, kada je mlado, još neotvorenolišće dobar izvor C vitamina i karotina. Lišćemožete sabirati i poslije, tijekom ljeta, pa sve do jesenii od njega praviti juhu ili varivo s krumpirima ili ga narezatii jesti kao salatu. Peteljke se uvijek sabiru prijecvatnje. Njih je moguće koristiti svježe, kao dodatak ujuhama ili ih kiseliti u octu i tako spremiti za zimnicu.Stabljike se kuhaju cijele, s maslacem i začinima. U Sibiruih ljudi suše dok ne poprime žutu boju pa ih jedukao delikatesu. I pupoljci su također jestivi, a moguse obrađivati na blagoj pari. Mlade izbojke neki rabekao zamjenu za šećer, a neki ih kuhaju kao šparoge.Mlado korijenje puno škroba i šećera može se konzumiratisirovo ili kuhati. Od njega se nekada navelikoradilo brašno za kruh, naročito u kriznim vremenima,kao što je bio II. svjetski rat. Od korijenja je mogućenačiniti i sirup. Stari Slaveni su od sjemenki i listovaradili alkoholno piće koje su nazivali „barč“, a Francuzii dan danas maceriranjem sjemena pridobivaju likerugodna okusa.U kozmetici se zdrobljeni korijen, otopljen u vodi,koristi za ispiranje vlasišta, što je vrlo korisno u slučajuprhuti, a čaj od korijena pomoći će kod reumatizma,želučanih bolova, gripe, osim toga prirodni je afrodizijak,abortiv, antiasmatik, diuretik i ekspektorant(olakšava iskašljavanje bronhalnog sekreta). Cvjetovipomiješani s uljem poslužit će kao repelent protiv komaracatako što se namažu na kožu.U svakom slučaju korisno je naučiti prepoznatimedvjeđi dlan. Medvjeđi dlan ilimedvjeđa šapana latinskom senaziva Heracleumsphondylium. Nazivroda dolazi odimena starogrčkogamitskoga junakaHerakla, a ime vrsteznači kralježnica i tozbog segmentiranogizgleda stabljike.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 23

fauna ŽABEPiše: Mirna FrntićFoto: ArhivaŽabe pripadajuskupinivodozemaca(lat. Amphibia) –životinjama kojesu se prilagodileživotu i na kopnui u vodi, štogovori i njihovoznanstveno ime(grčki „Amphibios“ značidvostruki život).Znanstvenogledanovodozemci sedijele u tri reda:repaše, bezrepcei beznošce. Svojuznanstvenuklasifikaciju žabeduguju tomešto u odraslomestadiju nemajurep. U Hrvatskojživi oko 20 vrstavodozemaca,a od toga 13vrsta bezrepaca,odnosno žaba.Šumska smeđa žabaŽabe su najrasprostranjenija skupina vodozemaca,nalazimo ih na svim kontinentima, visinamai širinama, osim na Antarktiku. Žive na različitimmjestima kao što su rubovi voda, na livadama,poljima, u grmlju i na drveću, borave između trave i lišća,u jamama, ispod kamenja, ukratko, posvuda gdje nalazeprikladna skrovišta i hranu.Svi smo se barem jednom u životu susreli s nekomžabom. Dovoljno je bilo malo bolje promotriti to živahnostvorenje da bi se upoznali sa vanjskim značajkamapripadnika skupine bezrepih vodozemaca. Naime, svevrste žaba imaju nezgrapno, skoro četvrtasto tijelo na kojemse nalazi spljoštena, široko zaobljena glava, tako dase vrat uopće ne raspoznaje. Na spljoštenoj glavi imajurazmjerno velike, vrlo pokretljive oči koje se mogu dubokouvući u očne šupljine, zbog čega imaju živahan izraz.Imaju četiri dobro razvijene noge. Tijelo im je prekrivenoglatkom, golom, te manje ili više sluzavom kožom, koja jepuna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu uloguu disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Ono štoje posebno zanimljivo je činjenica da mnoge vrste žabaimaju sposobnost mijenjanja boje kože, te im se koža doodređenog stupnja, a često i potpuno, prilagođuje bojiokoline u kojoj se žaba nalazi. Također stanje uzbuđenostite svoje nagone i osjećaje ove životinje iskazuju promjenomboje kože. Ono što je također vezano uz boju kožeje da su otrovne žabe živih boja. Otrov može usmrtiti manjeggrabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavajutoliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka.Za nas je posebno zanimljiva šumska smeđa žaba(Rana dalmatina Bonaparte) koja je u Hrvatskoj proglašenastrogo zaštićenom divljom svojtom. Pripada skupinipravih žaba (porodica Ranidae) koja je kod nas zastupljenasa čak sedam vrsta. Ova kopnena vrsta žabe preferiraotvorena mjesta u svijetlim listopadnim šumama, rjeđegušticima, a rasprostranjena je na čitavom području Hrvatske.Izvan granica naše domovine obitava u većemdijelu Europe te sjevernom dijelu Turske.Izgledom je to srednje velika žaba, elegantne građekoja naraste u duljinu do 9 cm. Poput ostalih vrsta žabaima spljoštenu, zaobljenu glavu, na kojoj se nalaze živahneoči sa karakterističnim vodoravnim zjenicama. Zahvaljujućisvojim snažnim stražnjim nogama, koje su znatnoduže od prednjih, u stanju je skočiti i do 2 m u daljinu tena taj način pobjeći predatorima. Tijelo im je prekrivenoglatkom kožom, koja ponekad djeluje kao da je prozirna,a boja se kreće od ružičaste, preko žućkaste do smeđe stamnim uzorkom koji uključuje tamnosmeđu masku prekosvakog oka. Trbuh je svjetlije boje i bez mrlja.Životni vijek smeđe žabe kod nas je 7 i više godina,a nakon 2-3 godine postaju spolno zrele. Sam ciklusrazmnožavanja započinje u rano proljeće, kad večernjetemperature narastu iznad 3 – 4 °C. Ono što je bitno napomenutije činjenica da je parenje kod žaba potaknuto nekimod okolnih faktora, kao što su povećanje fotoperioda,povišena vlaga i/ili povišena temperatura i to obično nakonsušnog razdoblja ili nakon razdoblja hibernacije. Tadamužjaci dozivaju ženke kreketom iz vode, sami ili u zbo-24 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

ovima koji postaju sve glasniji. Ženke polažu izvanrednoveliki broj jaja te su neposredno prije polaganja vrlo krupne.Jaja potpuno dozrijevaju u njenom tijelu, a mužjak ihoplođuje nakon što izađu iz ženke. Dok ženka polaže jaja,mužjak postaje u pravom smislu riječi primaljom. Naime,mužjak se uspinje ženki na leđa, obuhvaća je prednjimnogama i steže joj trup tako da se pod njegovim pritiskomsadržaj jajovoda prazni. Prolazeći kroz jajovod jajase obavijaju sluzavom ovojnicom, a neposredno nakonizlaska iz tijela ženke mužjak ih oplođuje. Dakle, ovdje seradi o eksternoj ili vanjskoj oplodnji slično kao kod većinevrsta riba. Ženka jaja polaže u karakterističnim kuglastimnakupinama (mrijest) tamno smeđe do crne boje. Smeđašumska žaba za mrijest bira plitke, mirne i sporo tekućevode ne dublje od 40 cm. Često se radi i o privremenimnakupinama vode u šumi ili na livadama koje ponekadmogu presušiti i prije nego se izlegnu punoglavci ili prijenego se punoglavci metamorfoziraju. Nekoliko tjedananakon polaganja jaja izlaze ličinke zvane punoglavci, čijise daljnji razvoj također odvija u vodi. Punoglavcima sedeni pokrov kojim su prekrivene ove uspavane životinje.Tada se spavači sakriveni u dubini ponovno bude i započinjujoš jedan svoj životni ciklus.Što se tiče ishrane smeđe šumske žabe, ličinke tj.punoglavci su biljojedi te se hrane algama i vodenim biljem,ali uzimaju i mikroskopske životinje. Mladi i odraslihrane se na tlu, pri čemu jedu kopnene kukce, te rjeđegujavice, pauke, stonoge i druge beskralješnjake koji sekreću tlom. S obzirom na svoju veličinu žaba je veliki grabežljivac,jede samo plijen što ga je sama uhvatila. Onošto se pred njom ne miče neće je potaknuti na skok. Mirnosjedeći pazi na sve što se oko nje zbiva, kao da vreba.Približi li joj se plijen skače na njega, izbacuje jezik akoje plijen malen, a ako je veći hvata ga čeljustima i guta.S druge strane žabe čine bitnu kariku u prehrambenomlancu mnogih predatora. Punoglavci su hrana vodenimkukcima, vodenjacima, gmazovima, pticama i malim sisavcima,dok su odrasle jedinke dio prehrane mnogihvrsta gmazova, ptica i sisavaca.najprije razvijaju stražnje noge, a tek kasnije prednje. Reppostupno kržlja i na kraju potpuno nestane, a s obziromda žive u vodi, oni dišu škrgama. Čitava ta preobrazbatraje oko 4 mjeseca i tek kada je završena mlade žabepočinju polako sličiti na svoje roditelje, napuštaju vodu iizlaze na kopno te počinju živjeti životom kakvim su živjelinjihovi roditelji. Način života ovih žaba posvuda je isti.Tijekom proljeća i ljeta proživljavaju vedar i veseo živots mnogo ugodnosti i buke koju iskazuju svojim glasnimkreketanjem. Zatim slijedi manje ugodan jesenski život ina kraju zimski san duboko u mulju smrznutih ili isušenihvoda ili ispod debelog sloja lišća i zemlje. Taj zimski santraje sve do proljeća, dok prve zrake sunca ne ugriju le-Prema Zakonu o zaštiti prirode, Rana dalmatina spadau strogo zaštićene divlje svojte, odnosno vrste, te ju jezabranjeno namjerno hvatati, držati i/ili ubijati. Takođerje strogo zabranjeno namjerno uznemiravanje smeđešumske žabe, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanjamladih, migracije i hibernacije, kao i namjerno oštećivanjeili uništavanje njihovih razvojnih oblika, gnijezdaili legla te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.Iako je strogo zaštićena vrsta, Rana dalmatina kaoi ostali vodozemci svakim su danom sve ugroženije vrsteživotinja. Glavni razlog njihove ugroženosti je nestanak iuništavanje njihovih staništa, a glavni krivac za sve to ječovjek. Naime, isušivanje poplavnih područja, regulacijavodenih tokova, zatrpavanje lokvi, pretvaranja šumskih,travnjačkih i ostalih staništa u obradive površine, nekontroliranaizgradnja infrastrukture, požari, samo su neki odfaktora koji imaju dugoročne i katastrofalne posljedicena naš ekosustav. Ne smijemo zanemariti ni činjenicuda se svakim danom koristi sve više pesticida, herbicida iraznih kemijskih preparata, a kako vodozemci imaju vrlopropusnu kožu sve te kemikalije na njih štetno djeluju teuzrokuju niz posljedica na ove životinje, kao i smrt. Također,globalne klimatske promjene, povišena razina UV-Bzračenja, kao i razne bolesti koje uzrokuju ugibanja i slabljenjeodraslih jedinki i ličinaka, štetno djeluju na vodozemcekao i na čitav ekosustav. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 25

šumska flora ZELJASTEBILJKECrvena naglavica(Cephalantera rubra)Atraktivni crvenoljubičasti cvjetoviPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaOva višegodišnjabiljka javlja se usvijetlim, suhim,listopadnim icrnogoričnim,šumama,šikarama,na šumskimproplancima irubovima šuma.Crvena naglavica (Cephalantera rubra) je trajnazeljasta biljka iz porodice kaćunki (Orchidaceae),a rasprostranjena je u zapadnoj, srednjoj i južnojEuropi, na Kavkazu, Krimu, u Maloj Aziji, Iranu isjevernoj Africi. Prvi ju je 1817. godine opisao francuskibotaničar Louis Claude Richard Marie. Stabljika je visoka 20do 70 cm, povijena, okruglasta i vijugava na sve strane. Ugornjemu je dijelu pokrivena kratkim dlakama, a u donjems nekoliko prileglih, ljuskastih listova koji su smeđezeleneboje. Biljka je geofit, što znači da joj rasplodni organi preživljavajunepovoljne uvjete u zemlji, a žive u uvjetima kratkogavegetacijskog perioda. Podanak ili rizom, podzemnidio stabljike je izrazito duga, valjkasta lukovica s mnoštvomodebljalog korijenja.Ružičasti, crvenoljubičasti i bijeli cvjetovi – Listovisu duguljasti i šiljasti, goli, s gornje strane tamnozeleni,na naličju plavozeleni, dugi od 5 do 14 cm i od 1 do3 cm široki, a srednji su najveći; manji su u blizini cvatova.Karakteristični palistići su s obje strane šiljasti, duži od plodnicei kratko dlakavi. Cvat je rijedak, a čini ga od 2 do 20 pa iviše sjedećih, izrazito velikih cvjetova ružičaste ili crvenoljubičaste,a rijetko bijele boje (Cephalantera rubra var. alba),sa 7 ovalno – lancetastih latica. Cvjetovi su jednosimetrijskii dvospolni. Listići ocvijeća otvoreni su tijekom cvatnje odkraja svibnja do kraja srpnja, katkada do početka kolovoza,U šumskoj sastojiniNa svojim staništima javlja se pojedinačno na sjenovitim ili polusjenovitim mjestima,araste u malom broju primjeraka. Javlja se od nizinskih područja do početkasubalpskoga pojasa, do 1800 m nadmorske visine.Dijelovi biljke26 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

U Hrvatskoj crvenu naglavicu nalazimona području Medvednice, Hrvatskogazagorja, Slavonskoga gorja, Gorskogakotara, na Moslavačkoj gori, Plitvičkimjezerima, Velebitu, Dinari, Plješivici i dr.U primorskome pojasu raste samo uokolici Senja.lovstvo PREHRANA DIVLJAČIBiljka s bijelim cvjetovima(Cephalantera rubra var. alba)Lisnik zaprihranjivanjea dugi su 1,5 do 2 cm. Medna usna približne je dužine kaogornji listići ocvijeća, a plodnica valjkastog oblika, sjedeća,zelene boje, crveno nahukana i s kratkim dlakama. Plod jeuski tobolac, dozrijeva početkom listopada, dug je 25 mm,s brojnim sitnim sjemenkama. Zanimljivo je da one klijajusamo onda ako u njih u stanice prodru hife gljiva (endotrofnamikoriza).Mali broj biljaka – U prirodi crvena naglavica raste umalom broju primjeraka, u svijetlim termofilnim hrastovimšumama i šikarama, svijetlim crnogoričnim šumama, narubovima šuma i šumskim proplancima. Na svojim staništimajavlja se pojedinačno na sjenovitim ili polusjenovitimmjestima. Odgovaraju joj umjereno svježa, blago humozna,rastresita, pjeskovita, vapnenačka i slabo kisela tla (pH5,9-8,2), od nizinskih područja do početka subalpskogapojasa, do 1800 m nadmorske visine. Karakteristična je vrstareda Quercetalia pubescentis, a stanište su joj i brdskelivade u sklopu zajednice Seslerietalia tenuifoliae.Na popisu ugroženih vrsta – U Hrvatskoj je, primjerice,nalazimo u sloju prizemnoga rašća kao diferencijalnuvrstu u panonskoj bukovo – jelovoj šumi (Abieti-Fagetumpannonicum), gdje ima svoje značenje u flornom sastavuove zajednice. Na području Slavonskoga gorja pojavljuje seu okolici Orahovice i Požege (Požeška gora, Papuk, Krndija),a susrećemo je na području Samobora, Strahinjščice (termofilnehrastove šume i šikare), Delnica, Topuskog, na Plitvičkimjezerima, Moslavačkoj gori, Medvednici, Ivanščici,Risnjaku, Velebitu, Dinari, Plješivici. U primorskome pojasuraste samo u okolici Senja. U Crvenoj knjizi vaskularne floreHrvatske na popisu je gotovo uzgroženih vrsta. Naime,zbog lijepog, atraktivnog izgleda cvjetova beru je i uništavajušetači, izletnici i dr. pa se njena brojnost, uz promjeneu staništu, bitno smanjuje. Stoga je od srpnja 1972. godineZakonom o zaštiti prirode zaštićena na svim prirodnim staništima.U Europi je pod strogom zaštitom u okviru europskihi nacionalnih zakona. Lisnik ima još veći značaj tamo gdje prevladavajumonokulture u poljodjelstvu i šumarstvu.Poznat je također zdravstveni, uključujući idijetetski učinak na divljač. Također, prihranadivljači lisnikom utječe na smanjenje šteta od divljači.Kao voluminozna hrana divljači, lisnik daje neophodnekomponente u procesu probave, a time doprinosinjenom boljem zdravstvenom stanju. Za divljepreživače važna je grubovlaknatost, sadržaj vode, mikroelemenatai vitamina te razina i uzajamni odnosmakroelemenata u lisniku.Za pripremanje lisnika treba općenito znati koje vrstedrveća i grmlja divljač rado jede. Još bolje je akopostoje podatci istraživanja ili promatranja prehranedivljači na nekom području. Dobro je doći i do podatakaiz šumarstva: na kojim vrstama drveća divljač najčešćečini štete.Uopćeno se može reći da za pripremanje lisnikamože poslužiti više vrsta drvenastih biljaka: hrastovi,vrbe, divlje voćke, jarebika, mukinja, brekinja, oskuruša,klen, javor, trepetljika, topola, jasen, bukva, bazga,bagrem, divlji kesten, breza, lijeska, malina, kupina itd.Kao lisnik se mogu pripremiti i visoke zeljaste biljke– kopriva i druge koje divljač rado jede. Dobar lisnik semože dobiti i od grančica voćaka iz tzv. zelene rezidbe.Pri tom treba paziti da nisu zatrovane pesticidima.Kod pripremanja lisnika treba voditi računa o nekolikostvari. Potrebno je surađivati s vlasnicima ili upravljačimašuma kako se ne bi nanijela šteta šumskomdrveću. Zatim, treba štedjeti zimzelene vrste i one kojenose plodove cijelu zimu. Među prve spadaju neke vrstekupina, a među druge jarebika i neke njene rođake.Za lisnik se režu mladi, sporedni, prolistali izbojcidebljine grančica do 1 cm i dužine pola do jedanmetar. Jednostavniji način pripremanja lisnika je da semlada kopriva, kupina, malina ili druge relativno niskePiše: Zoran TimaracFoto: ArhivaIako je jesen kadatreba početi sprihranjivanjemdivljači još daleko,hranu za divljačtreba već sadapripremati. Dokje lišće drveća,grmlja i nekihzeljastih biljaka jošmlado, vrijeme jepripremanja lisnika.Lisnik se kod nasmalo koristi, iako jeto hrana koju radojedu divlji preživači izečevi.Ujedno je to hranakoja je najbližaprirodnoj u vrijemeprihranjivanja isastoji se od biljaka,koje divljač radojede.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 27

drvenaste ili visoke zeljaste biljke pokose i zajedno sušekao lisnik. Ako se suše na suncu kao sijeno, masa će bitilošije kakvoće. Ukoliko se u takvom lisniku nađe i neštošto divljač ne jede ili nerado jede, ona će si već izabrationo što joj odgovara.Sušenje lisnika je važan i odgovoran posao, jer mladegrančice i lišće krajem proljeća i u rano ljeto sadrže dostabjelančevina i puno vode, što je dobra podloga za razvojplijesni. A ako je lisnik i druga hrana pljesniva, ne valja jedavati divljači, jer je njena štetnost mnogo veća od samogizazivanja probavnih poremećaja.Najbolje je obaviti sušenje u sušarama, za što moguposlužiti male sušare za duhan i drugi biljni materijal.Ako ne može tako, lisnik se suši odignut iznad tla i bezizravne sunčeve svjetlosti – u hladovini. To može biti podkrovom, nadstrešnicom, ceradom ili tamnom plastikom,pod sjenom stabala, ali ne na tavanu. Može se vezati ponekoliko grančica zajedno tankim vrbovim grančicama,slamom, uzicom od papira ili kudjelje, nikako ne plastičnomuzicom. Tako se može povješati na uže, žicu ili motku.Lisnik se može sušiti i u rasutom stanju na nekoj mrežiod žice ili drugog materijala ili na rešetkama od drvenogili drugog materijala.Praktično je rješenje sušenje lisnika u hranilištu,osobito većem. Može se sušiti pod krovom hranilišta iu jaslama. Prednost tog načina je da se lisnik pripremi iuskladišti na licu mjesta pa se ne mora dopremati zimi uteškim prometnim uvjetima. A kada treba, lisnik se samoizloži u jasle hranilišta ili ako je već tamo, divljač će ga jestikada joj to bude odgovaralo.Lisnik se ne smije presušiti, tj. biti toliko suh da se lišćekruni. Dobro pripremljeni lisnik se prepoznaje po prijatnommirisu i zelenoj boji. Ne preporuča se prskanje lisnikaslanom vodom, jer će takav lisnik divljač rado jesti iako joj trenutno ne treba i kada je lošije kakvoće.Lisnik treba uskladištiti pod krovom, ako je to moguće,ali ne na tavanu i sličnom mjestu gdje je previševruće, jer će tada izgubiti na kakvoći. Može se i odmahraznijeti u veća stacionarna hranilišta s dobrim krovom.Lisnik se može spremiti i u stogove s pomičnimkrovom, a stogovi trebaju biti odignuti iznad tla za očekivanuvisinu snijega.Dobro je pokriti lisnik sijenom, jer će ga ono sačuvatiod sušenja. Moguće ga je i pomiješati sa sijenom – slojlisnika, sloj sijena itd., a sijeno treba biti uokolo i odozgo.U tom slučaju se može u smjesi izlagati divljači, što je jakodobro. Ograđeni stog može biti i stalno hranilište divljačikoje se, kada je potrebno, dogradi.Zbog značenja lisnika u prihranjivanju divljači i ne bašlaganog pripremanja i skladištenja te nemogućnosti pripremanjavećih količina, treba ga dodavati ostaloj hraniu tolikim količinama kako bi mogao biti stalni dodataktijekom cijelog perioda prihranjivanja, a posebno krajemzime i početkom proljeća. Tada je važan i dijetetski učinaklisnika za sprječavanje probavnih poremećaja kodprelaska na zelenu pašu, što može imati za posljedicuugibanje i inače snažnih i zdravih grla divljih preživača.Sličan učinak imaju i plodovi jarebike i njenih rođakai divljeg kestena. O tome treba voditi računa kod pripremanjalisnika.Za prihranjivanje divljači s lisnikom je vezano ipripremanje sijena, koje se isto može osigurati iz prirodnihizvora u šumi i uz nju ili s umjetnih livada u šumi ili uzšumu. Od toga je dvostruka korist: dobije se hrana za prihranjivanjei svježa zelena paša nakon kosidbe. Do sijenase može doći i košenjem sijena u mladim nasadimašumskog drveća ili uz sadnice, što je dvostruka korist –ne rabe se herbicidi, dobije se hrana za prihranu divljači isvježa zelena paša.Kosi se prema najznačajnijoj biljnoj vrsti. Trave se kosepred klasanje do klasanja, a leptirnjače od pupanja dopočetka cvjetanja.Sušenjem iznad tla dobije se bolje sijeno nego sušenjemna zemlji. To može biti na žici, užetu ili na napravamaod letava ili granatih motki (tako se može sušiti ilisnik). Poželjno je da se sijeno poslije sušenja iznad tlaodmah skine. Skladištiti se može kao i lisnik, najpraktičnijeu stogovima. 28 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

ibolov ŠARANOMANIJAPiše FotoSiniša SlavinićU Španjolskoj ga rado love,ali ne i konzumirajuSve to uz obilje dodatnog pribora, rod podova,smjesa za primamljivanje, šatora za višednevniboravak na vodi. Uz ovaj ribolov stvorila sejedna cijela specijalizirana ribolovna industrijapribora i opreme, turističke ponude za odlaske na vodena svim kontinentima svijeta, a sve s ciljem da se ulovikapitalni šaran, izmjeri, fotografira i potom pusti natragu vodu. Uz ovakav šaranolov razvila su se i specijalizirananatjecanja s iznimno bogatim (novčanim i materijalnim)nagradama, nacionalna prvenstva, razni turniri pasve do svjetskog prvenstva i svjetskih kupova.No, postoji i druga sorta šaranolovaca. Ribolovacakoji obilaze tzv. crapodrome, ribnjake i slične manje vodenepovršine na kojima love šarane kilaše, dvokilašepa i veće, nekom od plovkaroških tehnika ili, što je češće,lakim do srednje teškim dubinskim sustavima (bezplovka) sa ili bez hranilice. S hranilicom sve više mladihribolovaca lovi veoma atraktivnom i kod nas sve prisutnijomfeeder tehnikom ribolova, finim, osjetljivim,a snažnim priborom. Na ribnjacima šaran se plovkommože loviti i direktašima i štekama (s gumom provučenomu prva dva – tri segmenta štapa) te na većim površinamamatch tehnikom ili tzv. engleskom tehnikom svaglerima. U svim tim varijantama šaranolova najčešćese kao mamac koristi kukuruz šećerac ili gujavica terjeđe razna tijesta. U plovkaroškim tehnikama čest mamacje crv ili još bolje u kombinaciji sa zrnom kukuruza.U kontinentalnom dijelu Hrvatske gotovo da nemakraja gdje nema sličnih voda nastanjenih šaranom ibabuškom, na kojima se u ribolovu šarana rekreira natisuće ribolovaca. Takvim jezerima posebice obilujebjelovarski kraj. Ovdje je pedesetak jezera – ribnjakaveličine od pola do šest hektara, u koja se intenzivnosvake godine puštaju šarani i druga riba. To su omiljenedestinacije lokalnih, ali i ribolovaca sa strane, pa iinozemstva. Lovi se gotovo svim spomenutim tehnikama,a glavni ulov su šarani teški od 1 do 3 kg. Ribolovje uglavnom na tim vodama ograničen na dva do trištapa i pravo zadržavanja najviše do dva šarana po lovnomdanu. Naplaćuje se i dnevna dozvola, ali užitaktakvog obiteljskog vikend ribolova je nemjerljiv.Šaran je najpoznatija riba naših toplih nizinskihvoda. Po njemu je i niz ribljih vrsta dobio ime – ciprinidi,a vode u kojima one žive – ciprinidne vode. ZahvaljujućiRimljanima raširen je po cijeloj Europi. Poznavaoga je i Aristotel. Postojbina šarana je srednja Azija, pritociCrnog mora. Danas je raširen po cijelom svijetu.Zanimljivo je da ga u Americi i Australiji nisu previšecijenili ni kao sportsku ribu (sve do nedavno), a ni kaomeso za jelo. Slično je i duž rijeke Ebro u Španjolskojgdje se razvio ribolovni turizam na soma, smuđa i šarana,gdje dolaze ribiči iz cijelog svijeta zbog obilja supervelikih riba koje žive u rijeci, ali lokalno stanovništvo nine pomišlja da bi ga jelo. Gruba podjela šarana je napitome ili ribnjačke i divlje ili riječne, vretenaste. Divljije i zaštićen lovostajem od 1. 4. do 31. 5, dok „pitomi“nije. Ribnjački – pitomi šaran može biti posut ljuskama(veleljuskavi – cajler), može imati malo ljusaka (špigler),a uzgojeni su i bez ljusaka.Za ribolov šarana, uz odgovarajući pribor, veomaje važna priprema mjesta za ribolov, odnosno primamljivanjei navikavanje šarana na dolazak na lovnupoziciju. Za spomenuti ribolov šarana na ribnjacima uzprimamljivanje mamcima – kukuruzom, peletama i boilama,za primamu se koriste i razne gotove smjese zaprimamljivanje koje uglavnom nose oznaku „Carp“. Šaran, u svimsvojim oblicima,nesumnjivo jenajpopularnijasportska ribanizinskih voda.Nema tog ribolovcana kontinentu kojiponekad nije lovioi ulovio – šarana.U stvari, ribolovšarana doživio jeposljednjih 50-ak godina pravurenesansu u Europi,ali i šire. Prije svegase to odnosi na tzv.moderni šaranskiribolov na kapitalneprimjerke širomsvijeta primjenomodgovarajućegšaranaškog pribora;paraboličnihštapova, rola sa ilibez baitrunnera,cijelog čuda sistemai mamaca na dlaci -prvenstveno boila,ali i raznog zrnjevljaod kukuruza pa dotigrovog oraščića.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 29

adni danU RASADNIKUSa šumom od samog početkaPiše: Marija GlavašFoto: Ivana BaničekRadna jedinicaRasadnik Zagrebu svome sastavuima dva rasadnika:Brestje (9,60ha) na područjugrada Sesvete iLukavec (13,03 ha)u istoimenometuropoljskomselu. U Brestjuje po prilicipolovina površinerezervirana zaproizvodnjuukrasnih sadnica,a u Lukavcu 1ha. Rasadnicisu opremljenisvom potrebnommehanizacijom.Šumski dioproizvodi hrastlužnjak, kitnjak,poljski jasen,običnu bukvu idivlju trešnju, ahortikulturni: viševrsta smreka, brezu,grab, borovice,lovor – višnje, raznejavore, brezu, crvenihrast, grab, tuje,suručice, dunjarice,forzicije i dr. Tebiljke, predviđeneza maloprodajuvećinom seuzgajaju umatičnjacima, izožiljenica. Brestjek tome raspolaže s200 m2 plastenika ikontejnerištem od500 m2.Jutro u rasadniku Brestje počinje radnim dogovoromsvih zaposlenika. Dogovoreno je koliko,kojih i gdje će se sadnice vaditi. Nives Salopek,dipl. inž. šum., rođena 1969. god. u Ogulinu,gdje je praktično iskustvo stekla radeći kao revirnica,ništa ne prepušta slučaju. Ona je upraviteljica (prva napodručju UŠP Zagreb) ove radne jedinice, a iz odjelaproizvodnje dobila je raspored, prema kojem, u obarasadnika, treba povaditi dvogodišnje sadnice hrasta,točnije 30 000 lužnjaka, 14 000 kitnjaka i jednogodišnjesadnice poljskoga jasena, njih 18 000. Sve je spremno– zemlja je izorana, istanjurana, isfrezana, prihranjenamineralnim gnojivima, a potom zasijana u jesenprošle godine.Jutros traktorist, Zlatko Pandek pažljivo vodi strojpreko pravilnih petorednih linija. Vadilica je priključakkoji se pri radu neugodno trese i zato Zlatku nije lakoprovoditi vrijeme na traktoru. Između rešetki vadiliceiz tla izranjaju povađene sadnice. Ilija Grgić i Alojz Jozićprate traktor, uzimaju podjednako duge sadnicei tako ih klasiraju u snopove koje zatim vežu. I radniciimaju težak posao, bilo da okopavaju, klasiraju iliobrezuju jer to neminovno podrazumjeva pognut položaj.Povremeno im radove prekine neki kupac pa sesa štihačama zapute u dio s ukrasnim biljkama. Oni nesamo da brzo i vješto vade sadnice, nego su i sposobniodgovarati na praktična pitanja vezana uz sadnju,gnojidbu i udaljenost između biljaka, što nadgleda ispremno im pomaže poslovođa Marko Tramišak.Danas je tu i kolegica Inga Mamić iz Uprave,stručna suradnica za rasadničarsku proizvodnju i sjemenarstvo,a u ranim popodnevnim satima stižu i rad-nici iz radne jediniceHortikultura.Upraviteljica imje pokazala gdjese nalaze pripremljenesadnice:grmovi tuja, forzicija,lovor-višnje,mlado stabalcecrvenoga hrastai dr. Ljudi iz Hortikulturedošli suzato da radinci urasadnicima neprekidaju svoj Nives Salopek, dipl. inž. šum.posao, a povodzbog kojega su tu je obilježavnje Svjetskoga dan zaštitešuma. Biljke natovarene u otvoreni kamiončić poklonsu dječjem vrtiću „Petar Pan“ u naselju Črnomerec.Odabrala ih je upraviteljica poštujući želje osobljavrtića. Salopek i Mamić osobnim automobilom krećuza kamiončićem. Putem razgovaraju o tome kako jebroj isporučenih sadnica manji nego ikada. Vremenasu se promjenila na gore i šumarije ih više nisu u stanjuotkupljivati i zato još uvijek stoje na parcelama.Izrazile su veliko nezadovoljstvo i razočaranje takvimstanjem. Štošta se promjenilo. Tako se, npr. u slučajupotrebe, odnosno većeg opsega radova, kao što suokopavanje, plijevljenje i vađenje sadnica, danas višene uzimaju radnici preko Ugovora o djelu, nego se raspisujejavni natječaj na godinu dana, na koji se javljajupoduzetnici, ali to se radi samo kada je riječ o doistaRasadnik Brestje30 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Rasadnik LukavecKaznionica Lipovicavelikim podhvatima; u pravilu u pomoć u ljudstvu dolaziiz drugih šumarija unutar Uprave, baš kao danas. Urazgovoru su se kolegice dotaknule ljudi iz kaznioniceLipovica nadomak Popovače. Unutar toga kompleksanalazi se komad zemljišta od 1,50 ha na komu kažnjenici,prema naputcima Rasadnika Zagreb održavajubožićna drvca. To je jedan od načina rehabilitacije korisnikaLipovice u kome sudjeluje naše poduzeće.U priči o radnoj svakodnevici Salopek je kazala kakojoj je lakše od kada su rasadnici izdvojeni u samostalnuradna jedinicu, jer je na taj način uspostavljena boljapovezanost i komunikacija između dva rasadnika, a ilakše je kada je tu netko s kime može podjeliti istovjetneprobleme.Od lijepog vremena, koje ih je poslužilo togadana, ljepša su bila samo vrtićka djeca prepuna pitanja.Mališani su znatiželjno slijedili radnike u stopu i pratilisve što ovi rade, a imali su priliku vidjeti kako se sadimlado stablo crvenoga hrasta s biorazgradivom jutenomzaštitom oko korijena, kako su uz njega privezalidugi kolac pa kako se od tuja radi živica i štošta drugo.Osoblju vrtića je ukazano na važnost zalijevanja biljaka.Kada je napravila raspored gdje će koja sadnica biti posađena,Salopek se otputila u Lukavec, kamo odlazi najmanjedva puta tjedno u kontrolu ili u slučaju hitnosti.Na putu nije mogla ne sjetiti se nedovršenog projektanavodnjavanja i odvodnje započetoga prije dvije godine.Do sada je uz visoku žičanu ogradu na zapadnojstrani rasadnika prokopan glavni kanal, postavljeno jedvanaest šahtova – sakupljača te crpna stanica. Nažalost,sve je to još daleko od konačnog rješenja. Izvršenaje tek trećina projekta i to samo dio odvodnje, a što setiče navodnjavanja godinama se dovinjavaju na svakojakenačine i u jednom i u drugom rasadniku. Najgore jeljeti za sušnih dana, kada da ne bi šokirali biljke morajuzaljevati u rano jutro ili navečer (van radnoga vremena),a jedna cisterna je dosatatna za svega nekoliko parcela,što znači da nedostaje vode i vremena. Problem konačnogizvršenja ovoga projekta su, naravno, novčanasredstva, koja bi još trebalo uložiti.U Lukavcu je dočekuje tehničar Damir Brebrić kojiisti uspješno vodi već desetljećima. Dogovaraju nabavuherbicida za buduću zaštitu od korova, jer će se,Sadnja tuja u vrtiću Petar Panoboje su posve svjesni, nepoželjne zeljanice vrlo brzopojaviti. Kao i u Sesvetama sve izgleda čisto i uredno iovdje je zemlja pripremljena na isti način. Iskusni strojar,Mladen Vlahović ,besprijekorno odrađuje sve što setiče mehanizacije u rasadniku. Na samim parcelama jetroje radnika. Marijana Božić, Ljubica Zubec i StjepanHuzjak pripremaju sadnice hrasta tako što orezuju suvišnegrančice i na taj način formiraju buduće krošnje. Injima nedostaje jedna osoba. Požrtvovna predradnicaJana Meštrović također je na bolovanju. Kada Mladenpočne vaditi sadnice obrezat će i korijenje, baš kao štoto rade u Brestju.Usprkos svim problemima s kojima su upraviteljicaNives Salopek i njezini najbliži suradnici svakodnevosuočeni, oni imaju privilegiju sudjelovati u podizanjubudućih šuma, promatrati stvaranje novih stabala. Onisu ti koji osiguravaju obnovu, pošumljavanje ili popunjavanjesastojina – čuvari naših šuma. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 31

filatelija VISIBABA,JAGLAC I ŠAFRANProljetnice na poštanskimmarkamaPiše FotoIvo AščićNajraniji vjesniciproljeća odsredine ožujkarese tisućerazglednica ipisama kojesvakodnevnoputujuHrvatskom isvijetom. Svakamarka različitenominale(visibaba – 1,60kn, obični jaglac –3,10 Piše: Marija kn i proljetni GlavaššafranFoto: Arhiva4,60 kn) jeizdana u arcimaod 20 marakai Medvjeđi karnetima lukod ili srijemuš 10 maraka, jea šumska Hrvatska trajnicapošta rasprostranjenaizdalaje od i prigodnu ravnica paomotnicu do 1900 mnv, prvogdana po sjenovitim (FDC) te trimaksimum i vlažnim karte.Naklada bjelogoričnim marakaje šumama. 200 tisućapo U bukovim motivu, odtoga šumama 50 tisuća često ukarnetima.čini čitave tepihe.Iove poštanske marke prati prigodni prospektkoji opisuje ulogu i značenje motiva na markama.Dr. sc. Sanja Kovačić, stručna suradnica uBotaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkogfakulteta u Zagrebu, autorica teksta o proljetnicamana poštanskim markama RH između ostalog piše:„Visibaba raste u listopadnim, mješovitim i vazdazelenimšumama diljem Europe, od poplavnih nizinado pretplaninskog područja, a pogoduju joj svježa,hranjiva i rahla tla. Danas se smatra i da je čudesnabiljka iz Homerove Odiseje bila upravo visibaba. Listovijaglaca bogat su izvor vitamina C: mogu se jestii sirovi, ali su neukusni zbog sadržaja saponozida.Cvjetovi se dodaju kao ukras salatama, a od ušećerenihi fermentiranih cvjetova dobiva se „jaglačevovino“. Čaj od korijena običnog jaglaca blag je sedativuspješan u liječenju glavobolje, a uljem jaglacaliječe se kožne ozljede i opekline. Proljetni šafrannastanjuje svijetle šume i šikare, travnjake i voćnjake,od nizina pa sve do planinskih područja zemaljaoko Sredozemlja u širem smislu. Već je stoljećima„šafran“ (prema staroperzijskom za’faran, žuta bojašafrana) sinonim za cijenjeni i skupi začin koji se do-Provjera sigurnosno-tehničkih elemenata prije tiskabiva od narančastih njuški tučaka jedne druge vrstešafrana (Crocus sativus) koji cvjeta ujesen. Ta je vrstašafrana posve nepoznata u prirodi i danas se uzgajau mnogim zemljama. Čisti šafran nekad se plaćaozlatom, a i danas je najskuplji začin u svijetu: njegovase cijena kreće do 15 eura po gramu“.Marke s motivima proljetnica kakve su na novimhrvatskim markama izdale su do sada brojnepoznate poštanske uprave. Jedna od njih koja se posebnoističe je poštanska uprava Ujedinjenih naroda(eng. United Nations Postal Administration - UNPA)koja temeljem konvencije Svjetske poštanske unije(specijalizirana agencija UN-a) ima pravo izdavatipoštanske marke. Ona izdaje marke u različitim valutama(američki dolar, euro i švicarski franak) u trirazličita ureda u New Yorku, Beču i Ženevi. Tako je2010. godine u Ženevi izdala seriju poštanskih marakana temu ugrožene biljne vrste i onu s motivomvisibabe. Zbog posebnog statusa ovog izdavača poštanskihmaraka, ali i radi globalnih tema na markama,većina izdanja UN-a se vrlo brzo rasproda. Rijetkisu filatelisti koji ne sakupljaju UN-ove marke ili njihovefilatelističke proizvode.32 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Omotnica prvog dana (FDC) s proljetnicama Karnet s poštanskom markom flora (visibaba) Maksimum karta hrvatska flora –proljetnice (šafran)Da su i hrvatske poštanske marke na temu florevrlo tražene od filatelista potvrđuje i podatak da je većinaserija poštanskih maraka (hrvatska perunika i Vizijanijevmrazovac iz 1994., Istarski zvončić i Dubrovačka zečicaiz 1996., gljive: blagva, čunjasti smrčak i rujnica iz 1998.,hrastovi lužnjak, kitnjak i crnika iz 2002., ljekovito bilje:pasja ruža, mirisna i paprena metvica iz 2004.) poodavnorasprodana. Razlog tomu je zanimljivost teme i motiva,ali isto tako njihova svakodnevna uporaba u poštanskomprometu. Prema zadnjim izdanim filatelističkim katalozimaove marke se procjenjuju često puta i nekoliko putaviše od nominalne cijene.Kakva će biti daljnja sudbina zaštićenih proljetnica spoštanskih maraka ovisiti će prije svega o osviještenostiljudi, ali i o samoj primjeni zakona i podzakonskih akatakoji su doneseni radi očuvanja biološke raznolikosti. Poštanskemarke kao edukativno-promidžbeni medij samosu jedan od načina kojima se skreće šira javnost na bogatstvo,ali i ugroženost biljnih vrsta. UN-ova visibaba iz 2010. godineBROJ185 l SVIBANJ2012.2.HRVATSKE ŠUME 33

egzotično drvećeARGAN DRVOPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaSimbol života i izdržljivostiArgan (Argania spinosa) endemsko je stablo koje raste u polupustinjskoj dolini Sous u jugozapadnom Marokute regiji Tindouf u Alžiru. Danas šume argana zauzimaju površinu od 900.000 ha, pod posebnom su zaštitomUNESCO-a. U posljednjih stotinjak godina površina na kojoj je raslo ovo drvo smanjena je prvenstvenozbog korištenja drva u vidu ogrijeva, ispaše, sječe zbog potreba za poljoprivrednim površinama. Nazivajuga i drvom života zbog blagotvornog djelovanja na zdravlje ljudi, ali je i simbol izdržljivosti jer podnosi vrlovisoke temperature. Ako odumre i poslije sedam godina može se vratiti u život.Pustinja s argan stablimaPlodovi arganaJedno je od najstarijih stabala u svijetu, postojedokazi da je raslo u tercijaru i to na području sjeverneAfrike, ali i južne Europe. Naraste u visinuod osam do deset metara, može doživjeti starostod 150 do 200 godina. Raste na nadmorskoj visini i do1500 metara. Stablo je trnovito sa kvrgavim deblom.Listovi su mali, dugi od 2 do 4 cm, ovalni sa zaobljenimvrhom. Cvjeta u travnju, malim cvjetovima s pet žuto-zelenihlatica. Plod je jajolikog oblika, dugačak od1,5 cm, širok 3 cm, pokrit debelom gorkom korom. Usredištu ploda je vrlo tvrd orah koji sadrži od jedne dotri male sjemenke bogate uljem. Plodovi sazrijevaju ulipnju i srpnju, potrebno je gotovo godinu dana da bisazreli. U korijenju se skladišti puno vode, što je dobroza biljke koje rastu u pustinjskim područjima, a zbogdugačkog korijenja sprječava i eroziju tla.Osim u kulinarstvu, u berberskoj kulturi koristise za ogrjev, ispašu stoke, ali i dobivanje vrlo kvalitetnogulja koje se koristi u kozmetičke i zdravstvenesvrhe.Pravo na sakupljanje plodova regulirano je zakonomi plemenskim tradicijama Berbera. Potrebno jeoko 15 sati rada da bi se sakupilo oko 100 kg svježihplodova iz kojih se dobije oko jedna litra arganovogulja.U njegovoj proizvodnji na tradicionalan način sudjelujusamo žene. Najzahtjevnija radnja proizvodnjeulja je razbijanje jezgre oraha uz pomoć dva kamena.Sjemenke se izdvajaju te blago preprže (u suvremenojproizvodnji za kozmetičku industriju najkvalitetnija suulja od neprženih sjemenki). Prepržene sjemenke semelju u pastu uz dodatak malo vode u kamenim prešama.Dobivena pasta se ručno cijedi te se na taj načinodvija ekstrakcija biljnog ulja. Smeđa pasta poznataje i pod nazivom amlou. Amlou se zaslađen servira zadoručak i jede se kao namaz na kruhu, a drvo i olupinaoraščića kao ogrjev. Arganovo ulje se koristi u kulinarstvu,ali se oraščići prije upotrebe prže. Iako je ovo uljebilo poznato već Feničanima, prvi ga spominje egipatskiliječnik Ali Ibn Radounae, a posebnu važnost dobivana međunarodnom sajmu u Parizu 1786.U kozmetičke svrhe koristi se isključivo nerafiniranoi neprženo arganovo ulje. Sadrži velike količinenezasićenih masnih kiselina uključujući i oleinsku ilinoleinsku kiselinu. Osobito je učinkovito kod kožnihinfekcija i upala, za njegu masne kože, prevenciju strijau vrijeme trudnoće, kod tretmana psorijaze i ekcema,za njegu osjetljive kože... Pola litre arganovog ulja visokekakvoće košta oko 200 do 250 eura. Vrlo je traženo iu Europi, može se kupiti u specijaliziranim prodavaonicamahrane i kozmetike.U Maroku je arganovo drvo poznato i pod nazivom„kozje drvo“, obzirom da koze vole brstiti lišće i plodove.Nije rijetkost vidjeti kozu na vrhu drveta u vrijemebrsta. Prije berbe stada koza moraju se čuvati dalje odnasada, da se ne bi napravila šteta i uništili plodovi. 34 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

informatika GREENITPiše:mr. sc. Ninoslav PlešeZeleno računarstvoZeleno računarstvo odnosi se na održivo računarstvo,odnosno informacijsko – komunikacijsketehnologije, istraživanje i razvoj, proizvodnju,uporabu te „umirovljenje“ računala, poslužitelja(servera) i drugih povezanih sustava kao što su primjericemonitori, pisači, uređaji za pohranu i umrežavanjei brojni komunikacijski sustavi, na način da minimalnoutječu na okoliš.Murugesan definira zeleno računarstvo kao “istraživanjai prakse projektiranja, proizvodnje, korištenja i odlaganjaračunala, poslužitelja i računalnih periferija, mrežnihi komunikacijski sustava – djelotvorno i učinkovitouz minimalan ili nikakav utjecaj na okoliš.” Istraživanjese nastavlja u ključnim područjima kao što je korištenjeračunala na najbolji energetsko učinkovit način, dizajniranjemalgoritama i sustava povezanih računalnih tehnologija.Cilj zelenog računarstva je i smanjenje uporabeštetnih materijala, povećanje energetske učinkovitostitijekom životnog vijeka uređaja te omogućavanje što višegpostotka reciklaže korištenih materijala.Kako raste društvena svijest o potrebi očuvanjaokoliša rastu i zahtjevi regulatora, nevladinihudruga, investitora, kupaca pa i samih zaposlenika prematvrtkama da se odgovorno odnose prema okolišui usklade svoje poslovanje sa suvremenim ekološkimstandardima. Tvrtke koje ne posluju na razini društvenesvijesti o očuvanju okoliša riskiraju svoj ugled, što možeimati dalekosežne posljedice. S druge strane, ulažući uzelene inicijative tvrtke mogu značajno poboljšati svojimage i osigurati dugoročnu poslovnu korist.Primjerice, samo podatkovni centri (sistemske sobe)troše barem deset puta više energije po kvadratnom metruod uredskih prostora, s tim da se potrošnja energijeu podatkovnim centrima udvostručuje svakih 5 godina!U većini svjetskih podatkovnih centara, preko 60 postoenergije podatkovnog centra troši se na hlađenje ITopreme. Uskoro će u životnom vijeku poslužitelja višekoštati njegovo napajanje i hlađenje od same cijene togposlužitelja. Upravo stoga današnja istraživanja pokazujuda je najvažniji razlog za pokretanje Green IT inicijative– cijena energije. Poglavito u vrijeme krize, poput trenutne,tri su glavna razloga za investicije u IT infrastrukturu:povećanje efikasnosti, kontrola i smanjenje troškova tepoboljšanje razine usluge.Ako tvrtke žele i dalje dobro poslovati, nužnoje promijeniti način korištenja električne energije. Samoracionalnim korištenjem električne energije u podatkovnimcentrima moglo bi se, kako se procjenjuje, uštedjetičak 50 do 60 posto energije. Uštede električne energijemogu imati dalekosežan učinak – donose financijsku dobitza IT operatere i klijente, a istovremeno planeti dajunužno potreban odušak od zagađivanja.Imajući na umu da računala i elektronički uređaji, urasponu od pametnih telefona do poslužitelja, troše sveveće količine energije, računalni su znanstvenici razviliinteres za reduciranje ovakve potrošnje ne samo modificirajućihardver, već su fokus prebacili i na operativnesustave i energetski efikasan softver u namjeri da energetskeparametre učine sastavnim dijelom programskogkoda.Promjene na toj razini dopuštaju i potiču programereimplementirati vlastite “zelene” projekte izravno urazvoj softvera. Energetski učinkovita rješenja na raziniprogramskih jezika također uživaju visok stupanj neovisnostipojedine platforme, što znači da mogu utjecatina niz usluga, od telefona do poslužitelja. Cjelokupna jeplatforma u ovome slučaju, relativno nova, stoga je teškoreći kojom će brzinom industrija reagirati na razvoj energetskiučinkovitih jezika.Nove tehnologije poput računarstva u oblaku, zelenogračunarstva i društvenih mreža u svakom slučajunude nove mogućnosti mnogim poduzećima, od malihi inovativnih pa sve do velikih korporacija, otvarajući imnove perspektive i mogućnost da smanjenjem troškovaenergije doprinesu vlastitoj učinkovitosti, ali i održivomrazvoju. U ovim proljetnimdanima nije samopriroda ogrnutazelenim. Green IT ilizeleno računarstvopostaje temom kojase sve više spominje umedijima, a konceptočuvanja okoliša iuštede energije krozefikasnu informatičkuinfrastrukturu nastojepromovirati gotovosvi dobavljači ITopreme i usluga.S porastom cijeneenergije te naglimpovećanjem utroškaenergije, vezanim uzIT, zeleno računarstvopostaje sveinteresantnije.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 35

putopisPUTEVIMA MAYAPiše FotoGoran VincencGradovi u šumiEl Peten jesjeverni dioGuatemale kojise razlikuje odostatka zemlje,prvenstvenopo tome što jeokrenut turizmu,što znači da jei sigurnost napuno većoj razini.I ovdje su Mayeostavile svogatraga pa su takonajveće turističkeatrakcije Tikal,nacionalnipark sa izvrsnoočuvanimruševinamadrevnecivilizacijesmještene usreddžungle te Flores,gradić smještenna otoku jezeraPeten Itza kojinevjerojatnopodsjeća na našemediteranskegradiće.No da bi do tamo došli trebali smo proćidio Belizea po imenu Cayo, koji nam sečinio zanimljivim. Brodom smo krenulido Belize Cityja koji spada među najružnijegradove na planeti. Turističkih atrakcija gotovoda i nema, stopa kriminala je alarmantno visoka, anakon uragana Hattie koji je prepolovio Caye Caulkerte gotovo uništio Belize City, ostao je i bez tituleglavnoga grada, koja je pripala malenom gradiću uunutrašnjosti, Belmopanu. No na 2 i pol sata vožnjebusom nalazi se gradić San Ignacio, smješten tik uzgranicu s Guatemalom koji predstavlja administrativnosjedište pokrajine Cayo, a u njegovoj blizinibrojne su atrakcije.Sama pokrajina Cayo vrlo je zanimljiva jer ju lokalnostanovništvo smatra hraniteljicom Belizeazbog velikog broja farmi koje se nalaze okruženetropskim šumama. Nama šumarima svakako su najzanimljivijeplantaže mahagonija, koje su uglavnomu rukama njemačkih doseljenika, za razliku od poljoprivrednihfarmi koje uglavnom drže Menoniti,pripadnici vjerskih zajednica nalik Amišima u SAD-u.Između brojnih farmi nalaze se ostatci mayanskihruševina, brojni parkovi prirode, te špilje koje suMaye koristile za obrede pokapanja mrtvih.Na samoj granici nalazi se arheološko nalazišteXunantunich, što u prijevodu sa jezika Maya značiKamena dama. Ime je novijeg datuma, a odnosi sena događaj iz 1892. godine kada je nekoliko posjetiteljasvjedočilo ukazanju duha žene u bijeloj haljinisa plamenim očima kako stoji na stepenicama El Castilla,druge najveće piramide u Belizeu. Navodno jekamena dama pogledala prisutne svojim vatrenimočima te utekla u unutrašnjost piramide kroz kamenizid. Događaj se idućih godina ponovio nekolikoputa, što je za praznovjerno lokalno stanovništvobilo dovoljno da lokalitetu nadjenu prigodno ime.Flores je grad – otok na jezeru Peten Itza, smještenusred povijesne pokrajine El Peten u čijim se džunglamakriju brojni mayanski spomenici. Sam gradić podsjećana naše istarske gradove poput Rovinja ili Poreča, sabrojnim šarenim uskim uličicama, pansionima, suvenirnicama,restoranima i kafićima, a položaj na jezeru dajemu opušteni štih kojeg cijene turisti, zbog čega je postaoizvrsna baza za istraživanje okolice.A u okolici ima svega. Blizu je El Mirador, vjerojatnonajzanimljiviji mayanski grad uopće, no do njegamogu samo najhrabriji, s obzirom da je potrebnopet dana pješačiti kroz džunglu sa mačetom u ruci,Na tržnici u Santa EleniUlica u FloresuUlice San Ignacia u Belizeu36 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

Piramida u Xunantunichukako bi se vidjelo to čudo. Puno pristupačniji je Tikalkoji čini prsten od triju najznačajnijih mayanskihgradova, u kojem su još Chitzen Itza i Palenque uMeksiku. Tikal se nalazi u istoimenom nacionalnomparku okružen džunglom, što daje mjestu specifičnuatmosferu i osjećaj kakve su imali prvi istraživačikada su ugledali ovaj lokalitet. Preporučen nam jeranojutarnji obilazak, prvenstveno zbog spektakularnogizlaska sunca ali i zbog izbjegavanja velikogbroja turista. Prvi razlog na žalost nismo iskoristilizbog magle koja je to jutro prekrila Tikal te sakrilasunce, dok je drugi bio i više nego koristan. Naimeživotinje iz šume su itekako aktivne pred zoru, takoda smo vidjeli nekoliko vrsta majmuna, paunove, tarantule,kolibriće, papige raznih boja te koati, životinjusličnu rakunu. Jaguare koji su česti u šumamaGuatemale nismo vidjeli, no po pričama lokalnogstanovništva to i nije tako loše, jer mnogi jaguaravide samo jednom.Baš zbog velike zabačenosti grad se uspio spasitipljački i rušenja španjolskih osvajača koja su neminovnaza ovakve lokalitete. Osnovan u 4. st. pr. Kr.,svoje zlatno doba doživio je između 200. i 900. godineposlije Krista kada je dominirao među ostalimdržavama gradovima u okolici. Na vrhuncu moćibrojao je 90.000 žitelja, no kao i većina gradova civilizacijeMaya, krajem 9. st. počeo je propadati. Razlogtomu vjerojatno su klimatske promjene koje sudonijele sušna razdoblja, što je na osjetljivom Yukatanskomtlu itekako utjecalo na manjak vode, a samimtime i manjak hrane.Danas je Tikal jedno od najzačajnijih turističkihatrakcija Guatemale te jedno od povijesno najznačajnijihmayanskih spomenika kulture.Iz Floresa je teško dobiti bilo kakvu predodžbu o životuljudi u Guatemali. No zato je Santa Elena vrlo blizu i otićitamo na tržni dan je odlična zabava koju ne bi trebalopropustiti. Na velikoj tržnici prodaje se doslovno sve, odpoljoprivrednih proizvoda do plastičnih igračaka Madein PRC. Neasfaltirane ulice daju posebni štih atmosferi, abuka od agregata te mirisi pečenja i kave koji se okološire odaju dojam zemlje Latinske Amerike kakvu smoimali iz američkih filmova 80-ih godina.Povratak je uslijedio avionom preko Corozalau Belizeu, natrag do Cancuna u Mexicu. DanašnjeMaye pokazali su se kao izvrsni domaćini, koji vještoprodaju svoju kulturu strancima, ponajprije Amerikancima.I za kraj, još samo jedan detalj. Kada Mayamaspomenete njihov kalendar, samo se nasmiju iodmahnu rukom. Tko još danas vjeruje u mitove? Glavni trg u TikaluDrevni Tikal u džungliBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 37

kulturaLEGENDEPiše: dr. sc. Luka ŠešoIlustracije: Nenad PantićMitska bića hrvatskihSve većapopularnosthrvatskih mitovai legendi kojenam danasprezentirajubrojni festivalipoputLegendfesta uistarskom Pićanu,nameću nampotrebu da kratkorazmotrimopovezanostšume i hrvatskemitologije. Iakona prvi spomenšume čovjekodmah pomisli načist zrak, divljinuili bogatstvo florei faune, trebaspomenuti dasu šume tijekompovijesti bilei inspiracijomtvorcima brojnihpredaja otajanstvenimmitskim bićima.Zasigurno će tobiti jasnije onimakoji su se zatekliu gustoj šumibez označenihputova ili onimakoji šumu nisustigli napustiti zasunčevog sjaja.Strah, nelagoda ineizvjesnost tadamogu prizvatineobična bićastarih tradicijskihvjerovanja koja ćekatkada čovjekupomoći ili mu pakprouzročiti velikenevolje.Budući da Hrvatska s jedne strane obilujegustim i raznolikim šumskim pokrovom, a sdruge bogatom tradicijskom kulturom, niječudo da se u Hrvatskoj još i danas znaju pripovijedatipriče o nadnaravnim susretima koji su sedogodili upravo u šumi. Najraširenije su, dakako, pričeo vilama. Već je Ivan Kukuljević pisao o brojnim vjerovanjimau vile davne 1859. godine dijeleći ih u tri velikeskupine. One nebeske uvijek su dobre, zemljaneće uvijek čovjeku nastojati napakostiti, a najbrojnije,one šumske, prema čovjeku se odnose kako i sam čovjekprema njima. Stoga, ako tkogod u šumi susretnevilu, ona će mu podariti snagu, sreću i bogatstvo ili gaoslijepiti, učiniti hromim i bolesnim, već ovisno o njegovomponašanju.Ono što nitko ne bi trebalo učini pri susretu s vilamajest prekinuti ih u njihovim noćnim plesovima jer tadata bića, koja izgledaju kao prekrasne djevojke dugih,plavih kosa, odmah nestanu i kasnije se osvećuju strancukoji im je zasmetao u njihovim radostima. Pri susretus vilama nije preporučljivo gledati u njihove noge kojevile skrivaju dugačkim bijelim haljama. Tomu je razlogpredaja prema kojoj je Bog vilama stopala pretvorio umagareća kopita ili ovčje i kozje papke jer su se navodnoprečesto hvastale svojim neizmjernom ljepotom pai danas skrivaju tu svoju deformaciju spremne na osvetusvakom tko im se zbog toga ruga.Nerijetko ljudi još i danas spominju da su im vile izštala ukrale ponajbolje konje te su ih jahale cijelu noć.Ujutro su ih vraćale znojne i umorne, ali su za naknadukonjima isplele grive sitnim pletenicama. Često bi vileotele i maleno dijete s ruba šume te ga pretvorile uvilenjaka – osobu koja bi se jednog dana vratila u seloi imala sposobnost nadnaravnog liječenja. Gradile sui svoje gradove, stvarale junake, ženile se smrtnicima(često s lošim ishodom), podučavale siromašne, ali sudanas gotovo sasvim iščezle. Razlog su tomu bičevi,Štriga38 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.Malikpsovke, pucnjevi i buka koju stvaraju strojevi i ljudimodernog doba. Zbog njih su se vile odselile u nekedruge dijelove gdje u strepnji čekaju svoj konačni kraj.U šumi ne bi bilo dobro sresti niti orka koji se čestoopisuje kao viloviti konj koji se može pretvoriti i u drugeživotinje poput psa, kozlića, miša, ovce. Vjeruje se dase orko izleže iz kokošjeg izmeta koji sedam godina nijeprekopan te da ga je Bog prokleo zbog opačine. Čovjekukoji hoda noću šumom, a najčešće umornom putniku,provlači se među noge i s njim na leđima počne letjeti pomraku. Na orkovim leđima čovjek se opusti, zaspi ili muse pak pomuti pamet da ne zna za sebe. Tako obamrlogputnika orko lako odvede u neželjenu stranu te ga zbacisa sebe u neki nerodni kraj, pustinju ili ga ostavi da visi nagrani. Još opasnije je ako jahač ostane na orkovim leđimasve do jutra, jer kada zakukuriče pijetao orko nestane, anesretni jahač strmoglavi se na zemlju. Orka se navodnomože zauzdati samo koncem od janjeće vune ili krunicom,a onaj koji to uspije postaje i sam vilovit, možeupravljati orkom te ga jahati nebom kamo god poželi, alisamo do zore kada sva čarolija nestane.U šumi se ponekad može sresti i malika zvanogjoš i macić i macmolić, koji se najčešće javlja u liku nikadodraslog djeteta, odnosno patuljka s crvenom kapicomna glavi. Kao i većina drugih nadnaravnih bića može sepreobraziti u životinju, a najčešće u janjca, kozlića kojigovori, magarca, psa, mačku, svinju ili zeca. Vjeruje se daje malik demon brda, šuma, polja ili duša nekrštenog, pobačenog,umorenog djeteta, a katkad čak i sam vrag. Posvojem djelovanju malik je ambivalentno biće. Čovjekučini i dobro i zlo, odnosno vjeruje se da je malik zaslužanza dobar ulov ribe te da onome koji mu uspije ukrasti crvenukapicu donosi sreću. S druge strane malik je odgovoranza niz loših djela kojima šteti čovjeku. Krade i skrivastoku te je vraća nakon nekoliko dana, ali stoka više nemože davati mlijeko. Grize i tuče ljude, čini djecu bole-

šumaVilaKrsniksnom, šteti dječjim pelenama pa djeca plaču. Preko noćiruši kuće u izgradnji, trči i pleše oko kuće i ne dozvoljavaljudima spavati. Međutim, ljudi ga ne smatraju velikomštetočinom, nego često ističu kako im je baš malik, pretvorenu neku životinju, pomogao na putu kući. Tako senavodno dogodilo i nekom istarskom pastiru Andri kojije čuvajući ovce obolio i nije više mogao hodati pa se sjeoispod stabla zazivajući u pomoć. Ubrzo je čuo kako munetko uzvraća i odazivanje je bivalo sve bliže. Nakon nekolikotrenutaka pastir ispred sebe ugleda malenog magarcakoji mu reče: „Zajaši me“. Andre se prvo zbuni, alizajaše magarčića koji ga ubrzo dovede pred kuću. Kadaje Andre sjahao, okrenuo se kako bi zahvalio magarčiću,ali magarčić nestade i pretvori se u malenog patuljka scrvenom kapicom te počne trčati nazad prema šumi.Ljudi iz sela koji su ga vidjeli vikali su: „Eno ga, malik trčipo putiću i nosi crvenu kapicu“. Tako je malik pretvoren umagarčića pomogao pastiru Andri koji je od tog trenutkasvima govorio: „Malik je najbolji!“.Zasigurno će mnogi, kada govorimo o šumskimdemonima, odmah pomisliti na zlu staricu koja u nekommračnom dijelu šume vreba svoje žrtve. Vještice ilištrige, kako ih se naziva u hrvatskom priobalnom pojasu,prema predajama zaista mogu napasti čovjeka u šumi.Vješticama postaju osobe začete na Božić, Uskrs ili okvatrama (posebni dani u godini) ili koji se o kvatramarode. Rađaju se u crvenoj ili crnoj košuljici (placenti). Dodobi od 24 godine vještice su bezopasne, a nakon togapočinju činiti zlodjela i pakosti ljudima. Ako netko otkrijeosobu koja je vještica i viče njezino ime, tada ona gubimoći ili ih nikada ne dobije. Vještice danju žive normalno,kao i svi drugi ljudi. U času kada prestaju sa svakidašnjimposlovima, a to je obično kasna večer ili ponoć, pretvarajuse u žabu, mačku, psa, svinju, vola, leptira ili kakvudrugu životinju. U sumrak i obično noću, a posebno za lošegvremena, lete na sastanke, skupljaju se na posebnimmjestima; raskrižjima, smetlištima, vrhovima planina ilipod orahovim stablom. Među sobom se tuku upaljenimbakljama, pričaju kome su naudile i dogovaraju u kojemće selu ili kraju pronaći iduću žrtvu.No, malo je poznato da se protiv vještica bore dobrabića krsnici. Njih nalazimo pretežno u Istri i na Kvarneru,a vjeruje se da krsnicima postaju osobe koje se rodeu bijeloj košuljici (placenti), dok se s druge strane štrigerađaju u crvenoj ili crnoj košuljici. Za dijete koje se rodi stakvim znakovima govore da će biti krsnik, zaštitnik odštriga, bolesti i drugih nevolja. Babica na porodu, ako jedobra, mora spremiti košuljicu kako bi je dijete mogloimati tijekom cijelog života. Gdjekad se dio takve košuljicenovorođenom djetetu ušivao pod pazuho kako bikošuljica zauvijek bila stopljena s njim, jer se vjerovalo daje upravo košuljica glavni izvor svih sposobnosti i moćikoje će krsnik imati za života i kojima će braniti ljude odzla. Do svoje 7., 17. ili 27. godine krsnici žive kao običniljudi u selu i ni po čemu se ne razlikuju od ostalih suseljana.Međutim, nakon tog razdoblja mladi krsnik dobivasvoju konačnu snagu i moći i postaje istinski borac protivvještica i zala te se zaklinje pomagati ljudima. Čovjekunajčešće pomaže upravo u šumi i to u trenutku kada ganamjerava napasti vještica preobražena u kakvu crnu životinju.Tako je pričao jedan seljak da mu je prišao nekičovjek i rekao mu da će sutra, kad će ići kroz šumu, srestidva psa. Jednog bijelog i jednog crnog. Ta dva psa će sepotući, a on neka baci kamen na onoga crnog. Sutradan,kad je seljak hodao šumom, vidio je crnog i bijelog psakako se tuku te je, kako mu je rekao onaj čovjek, baciokamen na crnog psa koji je odmah pobjegao. Idući dansusreo je opet onog čovjeka koji mu je rekao: „Stani mi nanogu i pogledaj preko lijevog ramena“. Kada je seljak toučinio, čovjek ga je pitao: „Što čuješ?“ Seljak odgovori dačuje zvona kako zvone u drugom selu. Na to mu čovjekkaže: „To zvone zvona za onog crnog psa koji je bio vještica,a ja sam bio bijeli pas koji te čuvao“. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 39

šume u književnosti SLIKE PROLJEĆANasmijani svibanjPripremio:Josip VukovićMnogi smatrajuda je proljećenajljepšegodišnje doba, asvibanj najljepšimjesec proljeća.Oko toga supodijeljenihrvatski pai svjetskiknjiževnici kojiu svojim djelimaveličaju proljećekao najljepše, aliu sklopu prirodejer je zapravo onanajljepša, dokje sama šumanjena grandioznametafora.Svekolika ta ljepota u bezbroju raznolikih manifestacijai slika zapravo je vječna igra života.Njemački pisac Herman Hesse to provlači krozsvoje romane i poeziju, očevidno i u pjesmici –PLAVI LEPTIR:Leprša plavi leptir. Diže se, s vjetrom slazi.Taj sedefasti nemir, trepti, sja, prolaziI ko tren oka našeg, netom sreću spazih, već mi napozdrav maše, trepti, sja, prolazi.Leptir je vidljiv, ali on, dašto, nije dominantna slikaprirode koja je vidljiva, ali i nevidljiva. Sve što se zbiva unjoj samoj, u njezinoj nutrini svojebitni je proces, vječnimisterij koji je jedino Stvoritelju do kraja poznat bašzato što i jest Stvoritelj – Neba i Zemlje, kano svega vidljivogai nevidljivoga. Puno znamo o brazilskoj prašumi,a znamo li što ne znamo? Ili o višestoljetnom hrastukoji od sićušnoga žira naraste u prirodnog i šumskogdiva. Ili o jecaju ćuka i glasoviru slavuja. Čujemo zvuk,ali ujedno ne vidimo sliku. Najtajenstvenija je glazba,smatra naš književnik Vlado Vlaisavljević, šumorenješume u daljini, ali tko zapravo progovara kroz šuminošumorenje; ako je to signal svemira, gdje li je čitavojšumi mjesto u svemiru i kako vidjeti baš tu sliku?Ali vratimo se proljeću koje je u tijeku. I svibnju.Nasmijanom svibnju. Preberimo neke vidljive slikekako ih vidi i primjenjuje u svojoj poeziji i lirskoj prozispomenuti književnik dajući šumi prvo mjesto u skupui nizu prirodnih ljepota budući da šuma nije dekorknjiževnosti, već služi kao sredstvo pobližeg razumijevanjaprirode koje je potrebno imati u književnomstvaralaštvu. Pjesnik ima svoj način na koji slika šumuu prirodi i prirodu u šumi. Primjerice:CESTA... Slušati dragu priču duša. Kroz miris cvijećai šapat šuma. Zaboraviti grad gdje se sluša ruganje zvijezdamasrca i uma...RANO PROLJEĆE – Vrhunac gore još se bijeli koprostrt stol za Posljednju večeru. Iz doline pastir krozdan cijeli motri barke na nebeskom jezeru. U suton muruka miluje granu. Ptice prhnu zrakom. Svirala počnepjesmu znanu. Konji jurnu mrakom...DALEKI GLAS – Drhtiš od pogleda rijeke. Što u prozirnojkošulji hiti sjenama šume daleke, gdje srna i srndaćsu skriti...VJENČANJE... Mirisno proljeće u frulu svira. Prstenmu na ruci ljubičica resi. Budi se ljubav, snene oči dira,šapćući suncu: dukate ponesi.U Vlaisavljevićevoj poeziji odjekuje misterijska ljepotašume, koliko s proljeća toliko u ostala godišnjadoba, ali u prirodnom bitku nalazi jedino mogući načinopstanka, odnosno opsluživanja života. Šuma je nevinai u tom duhu rabi je kao metaforu kako bi predočio– svijet i sebe, djetinjski nevino, jednostavno, čisto,naivno i zadivljeno – što se osobito očituje u njegovojlirskoj prozi, primjerice:Kao čopor pobješnjelih konja duge grive do zemlje,dojurio je s bregova vreli olujni vjetar...Blago, što je paslopo širokim zelenim livadama, uznemiri se i strižućiušesima stade se ogledavati na ustreptalu, nedalekušumu. Sjene crnih gustih oblaka padoše na razlivenozlato sunca poput jata krvožednih orlova...Šuma i rječica žive kao nerazdružive sestre koje govoreposebnim jezikom, koje plaču posebnim samonjima razumljivim bolom. Zato je, kad bi vjetar zavitlanbijesom zbog svoje skitničke sudbine, počeo čupatizlatne kose šumine i odgrizati joj ledenim zubimanježne vrhove, sestrica rijeka odjedanputa potamnjelakao sunčani sjaj pred olujom...U granju bude se prve ptice... Mutno oko svitanjapolagano, ali sve jače svjetluca zasjenjujući divne zasanjeneboje ljubavi s trava, lišća izgrizenih usana i svakestvarčice, koja je te noći bila budna. Vjetrić, raščupanipastir, tiho, sasvim tiho svira u frulu i ta svirka kao da jenježna budilica nekom drugom samo njemu vidljivomi poznatom biću.S vrbovom sviralom umotanom u djevojačke kose,prošao je selom, sav iskićen rascvalim jorgovanomnasmijani svibanj... Malene okrugle rupice urezane nakori svirale zbog prebiranja – pokrivene su tankim listićimasuhoga zlata. Glasovi svirale sad sanjaju sakriveniu bijelim zvončićima đurđica, dok ih ne probude prvisumraci pogledima svojih zagonetnih očiju...Proljeće je odista najljepše doba godine jer mu todopušta rađajuća priroda, mahom izvan grada i gradovakoji su joj svojim betonskim građevinama oteliljepotu vlastite slobode i slobodu uzbudljivoga buđenja.Ako to otmu ili naruše šumama, književnost ćepostati suhoparnom, a književnici siromašniji u svomliterarnom nadahnuću zbog reduciranog izbora poglavitopjesničkih motiva i tema. Slike prirode na televizijinisu isto što su slike koje rišu pisci i pjesnici, kao i slikariumjetnici. Odveć su mali televizijski ekrani da bi moglidokučiti cjelovitost njihove imaginacije baš kao štoje nedokučiva svekolika zagonetka stvorene prirode ipriroda stvorenih šuma. 40 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.

dječji kutak POZDRAVLJAMTE ŠUMO, PJESMOM I PRIČOMPriredila:Ljilja IvkovićPjev ptica u krošnjama drvećaDječji vrtić »Sesvete«, Djeca mješovite odgojne skupineOdgojiteljice: Marijana Hasnek, Sonja Beštak i Višnja Bertović KroflinDječji vrtić »Josipdol«Starija odgojnaskupina »Bubamare«Odgojiteljice: DarinkaSalopek i Nataša JuričićPjev ptica nakrošnjama drvećaStiglo je proljeće.U šumi pjevaju ptičice.Svaka grančicana drvetu ptičicu ima.Djetlić kljuca, sova hučekos pjeva, otišla je zima.Živkaju, cvrkuću,kuckaju, ćivkaju,pjevaju i fućkaju ptičice.Malene, velike,lijepe i šarene!Lijepi pozdrav izDV ≈Josipdol√!Rad u šumiUsred šume šumi vjetarDrvosječa drva praviMetar po metarKad u zimu vjetri biju.Da ga ona toplo grijuStari djeda drva sječeKobasicu baka peče.Šumski radnik mnogo patiTo bi moro svatko znatiMjeri trupce drva slažeNovu pilu često maže.Stare hraste vjetar vadiOmladina žira sadiBruje pile i motoriŠumar stalno brižno zboriPuno pažnje ljudi mojiDa ne strada bilo koji.Mato Sarta(1930.—2009.)

Oprezno s vatrom!