Pomorski vjesnik broj 70 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski vjesnik broj 70 - Sindikat pomoraca Hrvatske Pomorski vjesnik broj 70 - Sindikat pomoraca Hrvatske
. 70 • ožujak 201213IBFGvinejski zaljevje opasna zonaČlanovi International Bargaining Forum (IBF) izrazilisu zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosnesituacije posada na brodovima u Gvinejskomzaljevu. Dostupna izvješća o napadima govore ootimanju članova posada, ali i tereta.Povećanje broja napada inasilno ponašanje premataocima od strane naoružanihbandi zabilježeno je u vodama ilukama Nigerije i Benina.Prepoznavajući rizik za pomorceu lukama, unutrašnjim vodamai u obalnim vodama Benina iNigerije odlučeno je da se proglasiIBF High Risk Area u slijedećimpodručjima: teritorijalne vodeBenina i Nigerije, uključujući luke,terminale i sidrišta osim ukolikoje brod privezan na sigurnoprivezište u nadziranoj luci.Sve kompanije koje operirajubrodovima ili instalacijama (platforme)u tom području morajuobvezatno poduzeti sve mjere zazaštitu svojih posada u odnosuprema vrsti rizika te osiguratiadekvatnu zaštitu, savjete inaknade posadama.Pomorci se moraju zaštititipovećanim mjerama sigurnostikoje će osigurati sigurnostna brodu (Best ManagementPractice). U lukama navedenogpodručja i unutrašnjim plovnimputevima i pristupima tim lukama,uključujući i offshore instalacije,treba poduzeti posebne sigurnosnemjere za smanjenje ranjivostiobjekata od neovlaštenogpristupa odnosno ukrcaja. Teposebne mjere ovise o vrsti broda,objekta, njegove veličine i visine.Prije ulaska u luku posada će bitiobaviještena o lokalnoj sigurnosnojsituaciji, a dolazaki odlazak treba dogovoritisa sigurnosnimophodnjama državnihsnaga. Izlazak na kopnoje zabranjen osim uposebnim slučajevima.Normalne smjene posadeneće se obavljati unavedenom području.U normalnoj situacijikompanija je obvezatnaobavijestiti pomorca daje planiran odlazakbroda u to područje 30dana prije uplovljavanja.Kada pomorac primi obavijestima pravo da bude repatriranna trošak brodara. Ako brodarne može obavijestiti brodara uzadanom roku (promjena planaplovidbe) brodar će učiniti svemoguće da repatrira pomorca uprvoj prilici na svoj trošak. Brodarće svakom pomorcu koji odlučiostati na brodu u tom područjudati naknadu od dvostrukeosnovne plaće za svaki danproveden u području te dvostrukunaknadu u slučaju smrti ili invalidnosti.Odluka stupa na snagu prvogatravnja.•PosadaTko je ustvarizapovjednikbroda ?Vrijeme je da se rasčistedileme koje su zadaćei odgovornosti osobakojima se povjerava natisuće putnika i tisućetona tereta.slučaju, nedajbože, da nastaneU požar u sjedištu Costa Crociereu Genovi, predsjednik Pier LuigiFoschi, trebao bi izaći iz zgradeposljednji nakon što se uvjerioda su svi uredi i ostale prostorijeevakuirani i nakon što je uzeotemeljnu dokumentaciju tvrtke ?Dakle, trebao bi se ponašati kaozapovjednik broda ?Naravno, ovo je paradoks.Mnoge su razlike između rukovoditeljaFoschia i zapovjednikaCosta Concordie Francesca Schettinakoji je optužen za potapanje,napuštanje broda i višestrukoubojstvo, jer nije izvršio svojuEuropska komisijaProzvaneBelgija,Cipar iPortugalEuropska komisija upozorila jeu ožujku Belgiju, Cipar i Portugalobvezu. No, ima i nekih sličnostiizmeđu ta dva profesionalca kojiimaju veliku odgovornost i kojimaje, u različitim terminima, povjerenasigurnost zaposlenika i klijenatate velika materijalna vlasništvatvrtke.Onaj tko (bio stručnjak ili ne)procjenjuje ponašanje zapovjednikaSchettina u slučaju nesrećeuglavnom se poziva se na tradicijuda zapovjednik treba posljednjinapustiti brod. Nacionalni imeđunarodni zakoni nisu dovoljnida odrede kako se časnik trebaponašati u takvim dramatičnimdogađajima u kojima je ili nijeodgovoran.Već i definicira „časnik“ jedvoznačna. Zapovjednik brodaza krstarenje je vojnik ili civil?Mišljenja o tome kako se trebaponašati u jednom slučaju ga videu uniformi, a u drugom u civilu.Zapovjednik trgovačkog brodaje kao kapetan pješadije kojemugeneral zapovijeda napredovanjepod vatrom neprijatelja ili je samozaposlenik tvrtke koji odgovara pocivilnim zakonima ? Tu dubiozune rješava pomorski zakonik, kojidodjeljuje zapovjedniku ulogudavno prošlih vremena.Danas, ovisno o uvjetima,zapovjednik je civil s činovima,vojni časnik ili manager namoru. Često i sve troje istovremeno.U imaginarnom kolektivuzapovjednik je: morski vuk,elegantan časnik na svečanimvečerama, aseptični birokrat kojipotpisuje dokumente, predstavnikbrodara, javni činovnik/matičar romantičnih vjenčanja nabrodu, funkcioner koji se brineda brod ima sve što treba (ekipiranaposada, dobro složen teret),ekspertni pomorac koji svladavasve vrste plovidbe, javni bilježnikkoji provjerava važenje brodskihdokumenata, putnika i ukrcanogtereta, sudac od kojeg se očekujeda presuđuje i eventualno uhitikriminalce i lopove i neospornivladar života i smrti posade, djece,žena i muškaraca koji provodeodmor na brodu.Možda je došlo vrijeme da sezakoni ažuriraju kako bi se savećom preciznošću definiralo tko jeustvari zapovjednik. Bilo bi dobroda se to dogodi prije nego seSchettino osudi ili oslobodi!• (dp)da će ih tužiti sudu zbog toga štonisu implementirale Eu direktiveo istrazi nesreća na moru usvoja nacionalna zakonodavstva.Direktiva, propisuje temeljne principeprovođenjaistrage, jeuključena u trećipomorski paket osigurnosti kojeg suprihvatili Europskiparlament iEuropsko vijeće2009. godine.Prema tompaketu, državačlanica trebapoduzeti korakeza implementacijutih propisa unacionalno zakonodavstvo do 17.lipnja 2011., ali, prema navođenjukomisije, Belgija, Cipar i Portugaluporno to izbjegavaju.• (dp)EUNovapravila zarezanjebrodovaEuropska komisija je krajem ožujka predstavilanovi prijedlog pravila za rezanjebrodova o čemu predstoji rasprava od EUparlamenta do vijeća EU s ciljem da sezajamči da europski brodovi budu izrezanisamo u sigurnim rezalištima (za radnike) ikoji su kompatibilni s okolišem.Novi prijedlog pravila predviđa za veliketrgovačke brodove pod zastavom državačlanica EU (uskoro i Hrvatske) sustav kontrole,certificiranja i autorizacije koji će se voditi odizgradnje do rezališta i recikliranja. Sustavmijenja konvenciju iz Hong Konga za sigurnorezanje brodova i kompatibilnost s okolišemkoja je usvojena 2009. godine tako da se primjenjujebez čekanja ratifikacije i početka njeneprimjene (nekoliko godina). Uz nova pravila,komisija je predložila državama članicama daratificiraju konvenciju iz Hong Konga i timeubrzaju njenu primjenu ( uvjet: najmanje 15država zastava broda i država s rezalištima kojipredstavljaju najmanje 40 posto svjetske flote iznačajan postotak, najmanje 50 posto, kapacitetarezanja i reciklaže na svjetskoj razini.Prijedlog komisije o rezalištima predviđa dabrodovi koji viju zastave zemalja EU uspostaveinventuru opasnih materijala prisutnih nabrodovima i traže svjedodžbu inventure. Uz to,predviđa da, prije ulaska broda u rezalište, trebasmanjiti količine tih materijala uključujući ostatketereta, ulja, goriva itd.Prijedlog predviđa da, da bi se ušlo u popisautoriziranih rezališta na svjetskoj razini,rezališta brodova trebaju zadovoljiti cijeluseriju uvjeta (ekološke i sigurnosne). Rezanjebrodova pod zastavama država EU biti ćeomogućeno samo rezalištima s popisa, a nekiod uvjeta su oštriji od propisanih konvencijomkako bi se bolje pratili ti brodovi ikako bise jamčilo da otpad od rezanja te eventualniopasni materijali s broda, budu zbrinuti nanačin kompatibilan s okolišem.Kako bi se provodili ti prijedlozi, namećese i brodarima obveza notifikacije nacionalnimvlastima namjera slanja broda urezalište. Uspoređujući popis brodova kojimaje izdana svjedodžba s inventurom materijalai popis izrezanih brodova u ovlaštenimrezalištima, vlasti će moći lakše pratiti operacijeilegalnih rezališta.• (dp)
14Iz dnevnika ITF inspektoraPosadi 95.000 dolaraza zaostale plaćeMotorni brod za prijevoz općih teretai spremnika Ems, koji plovi podzastavom karipske državice Antigue i Barbudedoplovio je u Trogir na remont sedmogsiječnja ove godine. Brod dužine 95 metara inosivosti 5.408 DWT, izgrađen je u turskombrodogradilištu Torgem prije pet godina,a u vlasništvu je njemačke tvrtke WeserSchiffahrts GmbH iz grada Munster, dok onjegovim trgovačkim i drugim operacijamabrigu vodi druga kompanija registrirana uistom gradu, Hanship Bereederungs GmbH.Uobičajeno je da na njemačkim brodovimanema većih problema, odnosno dugovanjaprema pomorcima, međutim Ems se neuklapa u tu shemu. Već je, naime, nekolikoputa na tom brodu dolazilo do intervencijeinspektora ITF-a kako bi posade došledo svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća.Takav scenarij se ponovio i u Hrvatskoj,počelo je sa neisplatom plaća za studeni2011. godine. Posada od jedanaest članova,sastavljena od pomoraca iz Ukrajine i Litvetražila je pomoć za isplatu plaće i repatrijacijupomoraca kojima je ugovor istekao. Plaća je umeđuvremenu isplaćena, no boravkom brodau brodogradilištu dug se povećavao, prvo zaprosinac 2011. pa onda i za siječanj 2012.godine. Stoga je trebalo intervenirati i zaisplatu tih plaća, što se naposljetku i ostvarilo,te su pomorci s Ems-a ukupno dobili neštobr. 70 • ožujak 2012više od 95.000 dolara. Ukupna svota će se jošnešto povećati kroz iduće dane, jer će svojimkućama otići još troje pomoraca kojima je umeđuvremenu istekao ugovor te je za njihdogovorena isplata pune plaće za veljaču tedio ožujka koji će odraditi do dolaska novihčlanova posade. Najave su da bi brod sredinomožujka trebao isploviti na plovidbenezadatke, možda i uz drugi management, pa bibuduća isplata plaća trebala proći u mirnijemozračju za pomorce. •Tekst i slike M. Kronjanovozelandskoj luci Auckland je najavljenootpuštanje 320 lučkih radnika,Ujer nisu htjeli pristati na potpisivanje za njihnepovoljnih kolektivnih ugovora. Kako bi seizvršio pritisak i ishodilo povoljno rješenjeza dokere, ITF je poslao okružnicu svojimIz dnevnika ITF inspektorainspektorima po svim svjetskim lukama dakrenu u obilazak kontejnerskih brodova onihkompanija koje u svom redu plovidbe imaju iAuckland. Tako je i u riječkoj luci 22. ožujkaSlučajni susretinspektor ITF-a Milko Kronja posjetio brodCMA CGM Berlioz, koji inače plovi izmeđumediteranskih i luka Dalekog istoka. Nabrodu je ukrcana mješovita rumunjsko-filipinskaposada, a zapovjedniku Dinu LaurentiuMihailu uručeno je pismo ITF-a upućenokompaniji, a obavijest o akciji odnosno problemimau Novom Zelandu data je članovimaposade broda.Zanimljivo je da je ovom prilikom došlodo jednog neuobičajenog susreta. Naime,uz M. Kronju je na brodu bio i kap. KristijanVukušić, član SO SPH, koji se u jednomtrenutku zagledao u trećeg časnika palube kojije donio brodske dokumente na pregled, tekazao da on njega pozna. I filipinski pomorac,SigurnostNajavljenepromjeneSanano Elvis R. se prisjetio kap. Vukušićakoji mu je na brodovima ove kompanije priječetiri godine bio nadređeni prvi časnik. Susretje zabilježen fotoaparatom, a i ostali filipinskičlanovi posade su se rado slikali na palubivelikog broda, izgrađenog prije 11 godina ujužnokorejskom Pusanu (dužina 300 metara,širina 41 metar, zapremina 107.000 BRT,kapacitet 6.627 TEU). •M. KronjaDopredsjednik Europske komisije SiimKallas, zadužen za transport, potvrdio je daEuropska komisija je čvrstog opredjeljenjada treba unijeti promjene u pravilima zasigurnost brodova za krstarenje u IMO-us ciljem da se zajamči sigurnost europskihgrađana koji se ukrcavaju u bilo kojojsvjetskoj luci uz korištenje naprednih mjerasigurnosti.U tijeku travnja biti će održane javnekonzultacije o sigurnosti putničkih brodovas ciljem izmjena zakonodavstva, a u tijekuproljeća najavljena je organizacija konferencijeo sigurnosti putničkih brodova na kojojće biti pozvane sve zainteresirane strane.Istovremeno je IMO najavio raspravu osigurnosti putničkih brodova na sjedniciMarine Safety Commitee koji će se održatiod 16. do 25. svibnja.-Sigurnost ima najveći prioritet. Putnicimoraju biti sigurni da će se visoki standardiprimjenjivati u svakom trenutku i na svakommjestu gdje brod plovi. To se odnosi nasve putničke brodove uključujući trajektei brodove za krstarenje, izjavio je SiimoKallas. • (dp)
- Page 4 and 5: 4br. 70 • ožujak 2012GearbulkUsk
- Page 6 and 7: 6br. 70 • ožujak 2012U drugoj po
- Page 9 and 10: 10br. 70 • ožujak 2012TurizamPlo
- Page 11: 12br. 70 • ožujak 2012Umorna pos
- Page 15: 16br. 70 • ožujak 2012AUTOR:VALT
14Iz dnevnika ITF inspektoraPosadi 95.000 dolaraza zaostale plaćeMotorni brod za prijevoz općih teretai spremnika Ems, koji plovi podzastavom karipske državice Antigue i Barbudedoplovio je u Trogir na remont sedmogsiječnja ove godine. Brod dužine 95 metara inosivosti 5.408 DWT, izgrađen je u turskombrodogradilištu Torgem prije pet godina,a u vlasništvu je njemačke tvrtke WeserSchiffahrts GmbH iz grada Munster, dok onjegovim trgovačkim i drugim operacijamabrigu vodi druga kompanija registrirana uistom gradu, Hanship Bereederungs GmbH.Uobičajeno je da na njemačkim brodovimanema većih problema, odnosno dugovanjaprema pomorcima, međutim Ems se neuklapa u tu shemu. Već je, naime, nekolikoputa na tom brodu dolazilo do intervencijeinspektora ITF-a kako bi posade došledo svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća.Takav scenarij se ponovio i u Hrvatskoj,počelo je sa neisplatom plaća za studeni2011. godine. Posada od jedanaest članova,sastavljena od <strong>pomoraca</strong> iz Ukrajine i Litvetražila je pomoć za isplatu plaće i repatrijaciju<strong>pomoraca</strong> kojima je ugovor istekao. Plaća je umeđuvremenu isplaćena, no boravkom brodau brodogradilištu dug se povećavao, prvo zaprosinac 2011. pa onda i za siječanj 2012.godine. Stoga je trebalo intervenirati i zaisplatu tih plaća, što se naposljetku i ostvarilo,te su pomorci s Ems-a ukupno dobili neštobr. <strong>70</strong> • ožujak 2012više od 95.000 dolara. Ukupna svota će se jošnešto povećati kroz iduće dane, jer će svojimkućama otići još troje <strong>pomoraca</strong> kojima je umeđuvremenu istekao ugovor te je za njihdogovorena isplata pune plaće za veljaču tedio ožujka koji će odraditi do dolaska novihčlanova posade. Najave su da bi brod sredinomožujka trebao isploviti na plovidbenezadatke, možda i uz drugi management, pa bibuduća isplata plaća trebala proći u mirnijemozračju za pomorce. •Tekst i slike M. Kronjanovozelandskoj luci Auckland je najavljenootpuštanje 320 lučkih radnika,Ujer nisu htjeli pristati na potpisivanje za njihnepovoljnih kolektivnih ugovora. Kako bi seizvršio pritisak i ishodilo povoljno rješenjeza dokere, ITF je poslao okružnicu svojimIz dnevnika ITF inspektorainspektorima po svim svjetskim lukama dakrenu u obilazak kontejnerskih brodova onihkompanija koje u svom redu plovidbe imaju iAuckland. Tako je i u riječkoj luci 22. ožujkaSlučajni susretinspektor ITF-a Milko Kronja posjetio brodCMA CGM Berlioz, koji inače plovi izmeđumediteranskih i luka Dalekog istoka. Nabrodu je ukrcana mješovita rumunjsko-filipinskaposada, a zapovjedniku Dinu LaurentiuMihailu uručeno je pismo ITF-a upućenokompaniji, a obavijest o akciji odnosno problemimau Novom Zelandu data je članovimaposade broda.Zanimljivo je da je ovom prilikom došlodo jednog neuobičajenog susreta. Naime,uz M. Kronju je na brodu bio i kap. KristijanVukušić, član SO SPH, koji se u jednomtrenutku zagledao u trećeg časnika palube kojije donio brodske dokumente na pregled, tekazao da on njega pozna. I filipinski pomorac,SigurnostNajavljenepromjeneSanano Elvis R. se prisjetio kap. Vukušićakoji mu je na brodovima ove kompanije priječetiri godine bio nadređeni prvi časnik. Susretje zabilježen fotoaparatom, a i ostali filipinskičlanovi posade su se rado slikali na palubivelikog broda, izgrađenog prije 11 godina ujužnokorejskom Pusanu (dužina 300 metara,širina 41 metar, zapremina 107.000 BRT,kapacitet 6.627 TEU). •M. KronjaDopredsjednik Europske komisije SiimKallas, zadužen za transport, potvrdio je daEuropska komisija je čvrstog opredjeljenjada treba unijeti promjene u pravilima zasigurnost brodova za krstarenje u IMO-us ciljem da se zajamči sigurnost europskihgrađana koji se ukrcavaju u bilo kojojsvjetskoj luci uz korištenje naprednih mjerasigurnosti.U tijeku travnja biti će održane javnekonzultacije o sigurnosti putničkih brodovas ciljem izmjena zakonodavstva, a u tijekuproljeća najavljena je organizacija konferencijeo sigurnosti putničkih brodova na kojojće biti pozvane sve zainteresirane strane.Istovremeno je IMO najavio raspravu osigurnosti putničkih brodova na sjedniciMarine Safety Commitee koji će se održatiod 16. do 25. svibnja.-Sigurnost ima najveći prioritet. Putnicimoraju biti sigurni da će se visoki standardiprimjenjivati u svakom trenutku i na svakommjestu gdje brod plovi. To se odnosi nasve putničke brodove uključujući trajektei brodove za krstarenje, izjavio je SiimoKallas. • (dp)
Change language