Pomorski vjesnik broj 70 - Sindikat pomoraca Hrvatske

4br. 70 • ožujak 2012GearbulkUskoro bez hrvatskihpomoraca !Norveški brodar Gearbulk je23. veljače službeno najavioda će ubrzati ukrcavanjepomoraca iz Azije i smanjitiangažiranje europskih pomoracate da će početkom 2013. godinena njihovim brodovima europskeposade biti potpuno zamijenjenepomorcima s Filipina i Kine. Tomodlukom i oko 200 hrvatskihpomoraca će ostati bez posla.- Odluka nije bila laka i imatiće značajne posljedice za mnogenaše pomorce; pokušat ćemoim dati svu moguću podrškuu pronalaženju novih ukrcaja.Ubrzanje izmjena posada će namomogućiti da ostanemo lideri natržištu ovakvih vrsta brodova inuditi bolju perspektivu za daljnjirast. Provodimo selekciju i trenings našim partnerima kako bi senove posade što prije osposobile zarad na našim brodovima, izjavioje direktor Gearbulk-a, KristianJebsen.Hrvatski pomorci su godinamabili vrlo cijenjeni i mnogobrojnina brodovima Gearbulka,a podsjećamo da je hrvatskičlanovi posade broda Emu Arrowdobili i Plavu vrpcu Vjesnikaza spašavanje broda prilikompotresa i tsunamija u Japanu.Na upit SPH o odluci Gearbulkada umjesto hrvatkih pomoracaod početka slijedeće godineangažira filipinske i kineskepomorce dobili smo slijedećiodgovor od Bjorna RichardaJohansena:- This decision has not been madeeasily and it is highly regrettablethat there are consequences formany of our seafarers;however weaim to give them our best supportwhen searching for new job opportunities.Theacceleration comesas part of a major review of thecompany’s structure to ensure thatGearbulk continues to be a leaderin the unitised cargo transportationmarkets whilst building aplatform for new apportunitiesand sustainable future growth.Thetransition is a staggered processgoing into first quartal of 2013.This will allow the seafarers anextended time period to find newemployment.We have and willfacilitate contact between ourmanning agent and potential newprincipals. The total number ofemployees from Croatia is app.190.Zabrinjavajuće je što je ovakvastrategija nešto što slijede idrugi brodari pokušavajući uvrijeme krize na svjetskom brodskomtržištu smanjiti troškoveposlovanja prebacivanjem najeftiniju radnu snagu. Ocjenjujese da će ovakva strategijadugoročno donijeti štetu nesamo pomorcima već i samimbrodarima.• (dp)ITF Seafarer’ Trust30.obljetnicaradaITF Seafarer Trust je krajemožujka u Church House u Londonuobilježio tridesetu obljetnicu radaorganiziravši seminar s temomkaju i kakvu pomoć najviše trebajupomorci u 21. stoljeću. Na seminarusu razmijenjena iskustvasindikata i brodarske industrije tesu istraženi novi putevi pomoćipomorcima.Tom Holmer, administrativnidužnosnik Trusta je tom prigodomizjavio: - Trust ima 30 godinaiskustva te je zajedno s cijelommrežom ljudi koji su radili zadobrobit pomoraca. Zakonodavstvo,socijalni i tehnički faktori uvjetujupotrebe pomoraca, a te potrebe ses godinama mijenjaju. I Trust semora prilagoditi novih zahtjevima.Ratifikacija i stupanje na snaguKonvencije o radu pomoraca, npr.,pred Trust će postaviti nove izazovei mogućnosti.Povodom obljetnice ITF Seafarers’Trust je odlučio dodijeliti ukupno1.078.533 funti kako slijedi: WorldMaritime University za podrškupetorici studenata iz zemalja urazvoju za pohađanje tečaja oGenmarPotpisan kolektivni ugovor za2012. i 2013. GodinuPredstavnici General MaritimeCrewing Pte. Ltd. (N.Kapetanović), Zorovic MaritimeServices (M. Zorović) i SPH (V.Svalina) potpisali su 19. ožujkakolektivni ugovor za 2012. i2013. godinu za oko 70 hrvatskihpomoraca koji plove na brodovimatvrtke General Maritime ManagementLLC (Genmar).U pregovorimanaglašeno da je i Genmar pogođenkrizom na svjetskom tržištuprijevoza nafte, ali s obzirom navrlo dobre performance hrvatskihpomoraca, niti u jednom trenutkunije razgovarano o mogućemsmanjenju plaća.Potpisani kolektivniugovor odnosi se na slijedećebrodove: Genmar Agamemnon,Genmar Ajax, Genmar Alexandra,Genmar Argus, Genmar Daphne,Genmar Defiance, Genmar Elektra,Genmar George T., Genmar Hope,Genmar Kara G., Genmar Minotaur,Genmar Orion, Genmar Phoenix,Genmar Spyridon, Genmar St.Nikolas i Genmar Strenght. • (dp)pomorskoj administraciji, lučkimoperacijama, pomorskom pravu ipolitici (168.000 funti); iNternationalCommittee on Seafarers’ Welfareza klubove u jugoistočnoj Azijiuključujući novi centar u Vijetnamu,International Seafarers’ WelfareAwards 2012 i razne seminare(422.533 funti); International MaritimeHealth Association za studijeo zdravlju pomoraca, priručniku zapružanje liječnike pomoći pomorcimai za projekt s European SpaceAgency o telemedicini ( 88.000funti); Chauncy Maples projektu zarenoviranje broda na jezeru Malawi iorganiziranje liječničke skrbi za izoliranepomorske i ribarske populacije(120.000 funti); Hub u Wallaseyu,centar za umirovljene pomorcekod Liverpoola za gradnju novezgrade (150.000 funti) i NorthAmerican Maritime Ministry Associationza regrutiranje i plaćanjedirektora za slijedeće dvije godine( 130.000 funti).Treba reći da je prošle godine izsredstava ITF Seafarers’ Trustakupljen kombi za potrebe prijevotapomoraca iz luke Gruž (brodoviza krstarenje) do grada Dubrovnika.•(dp)

. 70 • ožujak 20125TransadriaSvijetlona krajutunela?S obzirom na neisplatuplaća, zarađenihprekovremenih sati ineplaćenih doprinosaSPH najavljuje sindi-Predstavnici SPH (V. Svalina,predsjednik i E. Žiganto, povjerenikpodružnice SPH) održalisu 29. ožujka redoviti mjesečnisastanak sa stečajnim upraviteljemTransadrije d.d. u stečaju (Z.Čupković).Kao što je unobičajeno stečajniupravitelj je iznio novosti, a tosu da 15. travnja ističu ugovorio radi svim zaposlenicima, a daće se novi ugovori zaključivati narok od šest mjeseci. To pravilose neće odnositi na zaposlene nazapadnim granicama (Slovenija)kojima će se ugovor produžitido 30. Lipnja. Razlog tome sunejasnoće oko primjene schengenskekonvencije.Kao što je bilo najavljeno pri krajuje izrada nove organizacije kojaće, prema prvim projekcijama,imati četiri glavne filijale (Rijeka,zagreb, Slavonski Brod i Šibenik)sa sistematizacijom i prijedlogomvisine plaće. Istovremeno se vodepregovori oko popunjavanjarukovodećih funkcija.I dalje se provode aktivnosti okofinancijske procjene vrijednostinekretnina i tvrtki u vlasništvu ilisuvlasništvu (tvrtka u Ljubljani,Luka Šibenik...) koju treba prihvatitiodbor vjerovnika, pa se tekonda može raspisati natječaj zaprodaju.Zaključeno je da se prijedlogorganizacije i sistematizacije ( simenima) čim bude gotova dostavina očitovanje SPH te da će se 12.Travnja održati zbog radnika nakojoj će se govoriti o istoj temi.S obzirom na iznijete činjeniceprocjenjuje se da će tvrtka nastavitiraditi i da su sačuvana radnamjesta, a najavljuje se da će se brojzaposlenih postepeno povećavati.•Dunavski LloydŠEST MJESECI BEZPLAĆASituacija u jedinom hrvatskomriječnom brodaru DunavskiLloyd iz Siska svakim je danomsve teža – brodarci su već šestmjeseci bez plaća, nisu imisplaćeni odrađeni prekovremenisati, a ne uplaćuju se nitiobvezni doprinosi od početkaove godine.Zaredali su i sastanci: sindikalniskup je održan 17. veljačeu Davoru gdje je odvjetnik SPHK. Plazonić upoznao brodarce sasvim mogućnostima osiguranjapotraživanja (ovrha s platnimlistama, blokada računa tvrtke,pokretanje stečaja...).Istaknuto je da je brodarugovorio toliko poslova, ali dazbog dugotrajne suše na rijeciSavi brodovi ne mogu ploviti, ane plovi se niti na Dunavu zbogtoga što se zaledio. Situacijaje uspoređena s elementarnomnepogodom.Mjesec dana kasnije, 15. Ožujka,održan je sastanak s direktorom V.Gacikom, na kojem su bili nazočnopovjerenik podružnice I. Ćuk i V.Svalina, zbog najave otkazivanjaugovora o radu. Istaknuto je daDunavski Lloyd nije dobio posaona Savi u prijevozu nafte te daće se brodovi za prijevoz tekućegtereta staviti na mrtvi vez. Istaknutoje da će se otkazati ugovori oradu brodarcima koji imaju ugovorna određeno vrijeme i onimakalne akcije, uključujućii štrajk.koji imaju uvjete za odlazak umirovinu. Prema najavama već jenekoliko brodaraca anketirano tesu pristali na takvo rješenje.Uz to najavljen je sastanakpredstavnika Dunavskog Lloydas ministrom financija S. Linićem ipredsjednikom I. Josipovićem kakobi ih upoznali s teškim stanjemi zatražili osiguranje pozajmiceza prebrođenje teškoća – naimeprema zakonskim propisima rijekaSava treba biti plovna 65 postodana godišnje što država trebaosigurati (ali nije). Pozajmica, kojaje trebala biti realizirana putemPoštanske banke, nije ostvarena,ali su dobivena određena sredstvaod Hrvatskih voda.Krajem ožujka održana je sjednicaPovjereništva podružniceSPH (I. Ćuk, I. Mihić i V. Jakarić)nakon inicijative da se poduzmuoštrije sindikalne akcijeuključujući i štrajk. Istaknutoje da su svi zaposleni, prematraženju SPH, uredno dobilipotvrđene platne liste i da jepotpuno prikupljena dokumentacijao neisplaćenim prekovremenimsatima. Dogovoreno je dase dokumentacija preda odvjetnikukojeg je angažirao SPH kojiće putem suda osigurati naplatuodrađenih prekovremenih sati.Istovremeno se prikupljajupunomoći i platne liste kakobi se osigurala potraživanja naime neisplate plaća i provodireferendum za poduzimanjesindikalnih akcija uključujući ištrajk upozorenja u trajanju od24 sata.• (dp)PregovoriKU predpotpisivanjemU tijeku su pregovori oko potpisivanja kolektivnog ugovora zazaposlene u Ustanovi rezervat Lokrum (u potpunom vlasništvu gradaDubrovnika) na kojem uz predstavnike SPH (povjerenik M. Vlahušić,zamjenik predsjednika A. Malger-Petrić i voditelj Ureda SPH V.Glavočić) sudjeluje i predstavnik Sindikata profesionalnih vatrogasnihpostrojbi (T. Margaretić).Iako je predstavnikposlodavcaizjavioda nema smislapregovarati ovisini plaća, jerodluku o tomedonosi gradDubrovnik,dogovoreno jevrednovanjepreraspodjeleradnog vremena,iznos prekovremenog sata, trajanje kolektivnog ugovora...No, uslijedio je obrat: sindikalni predstavnik vatrogasaca se povukaoiz pregovora uz obrazloženje da ne prihvaća u većem dijelu dogovorenikolektivni ugovor .Rezultat tog poteza je da će članovi SPH (i dio zaposlenih) biti pokrivenikolektivnim ugovorom (koji će biti potpisan) koji je kvalitetniji od pravilnikao radu, a ostali će biti pod pravilnikom • (dp)Podružnica PlovputIzabranopovjereništvoDrugog ožujka održana jeSkupština podružnice SPHu splitskom Plovputu na kojojje koordinator povjereništva N.Melvan podnio izvješće o raduu proteklom razdoblju, osvrnuose na rad Radničkog vijeća te nastanju u društvu.Jednoglasno je prihvaćenprijedlog da i u slijedećemrazdoblju povjerenici i nadaljebudu N. Melvan (koordinator), H.Mandekić (direkcija), Ž. Bogdan(baza) i Ž. Bajić (pomorci).U nastavkurada skupštineje tajnik SPHi kandidatza glavnogtajnika, P.Brazzoduro,obrazložioprijedlogizmjenai dopunaStatuta SPHs ciljempomlađivanjakadrova, podizanjerazineodgovornosti ikvalitete radau SPH kojebi te izmjene i promjene trebalezajamčiti. Izmjene i promjene sujednoglasno podržane.Za delegate na 5. Kongresu SPHpredloženi su P. Šimunović/Ž.Bogdan (baza), S. Podrug/L.Kuzmić (direkcija) i I. Jurčević(pomorci).Prihvaćeni su i prijedlozi kandidataza tijela SPH (biraju se nakongresu u skladu s prijedlogomizmjena i dopuna statuta): za gl.tajnika P. Brazzoduro, za članoveSO N. Melvan i I. Grga (zamjenskičlanovi H. Mandekić i S. Nikolić)za člana NO Ž. Višić, za člana Statutarnekomisije L. Kuzmić. • (nm)

6br. 70 • ožujak 2012U drugoj polovini ožujkaodržani su izbornopredkongresniskupovipodružnice SPH Jadrolinija.Odaziv članstva na skupovimaje bio dobar, prisutnoje bilo sveukupno 188članova, a posebno dobrimsu se dojmili skupovi uSplitu i na M. Lošinju.Po prvi puta korišten jenovi način komunikacijes članovima koji nisu bili umogućnosti prisustvovati skupovima:konferencijske pozivečlanovima s prebivalištem u Splitu,Dubrovniku i Rijeci, a sve u ciljumaksimalno demokratskog rada. Uradu nekoliko skupova sudjelovalisu i tajnik SPH, P. Brazzoduro,tajnica Sekcije žena B. Manojlović,dok nam je u Rijeci dobar iuspješan rad zaželio predsjednikSPH V. Svalina.IZVJEŠĆE O RADUPODRUŽNICENa svim skupovima je koordinatorpodružnice D. Mucić podniokratko izvješće o radu podružniceu proteklom razdoblju. Od 2009.godine, uz stalni aktivan radpodružnice, održane su 24 sjednicePovjereništva na kojima se raspravljaloo problemima i dogovaraleakcije.U ovom trenutku podružnicaima preko pet stotina članova, odčega preko 120 žena, pokretačicarada i ukrasa društva Jadrolinija,koje kroz sekciju žena aktivnodjeluju u SPH.Kroz cijelo razdoblje podružnicaje djelovala na to da se što višeugovora o radu na određenovrijeme pretvori u ugovore naneodređeno vrijeme, a pozitivanodjek je imalo i usvajanje prijedlogaSPH o stažu s produženimtrajanjem i uvrštavanje odredbio vraćanju beneficiranog radnogOdržani izborni skupovi podružniceSPH JadrolinijaPodružnica svebrojnija, ali iproblematičnijastaža pomorcima u Pomorskizakonik. Prema riječima kapetanaMucića, odrađeno je mnogobitaka, ali borba je tek započela.(Integralni sadržaj Kratkog izvješćaobjavljeno je na internetskojstranici SPH).Na skupovima je bilo riječi io planu održavanja 5. kongresaSPH te potrebnim radnjama kojese moraju odraditi prije samogakongresa. Na skupovima gdje je bioprisutan P. Brazzoduro obrazlagaoje prijedlog izmjena StatutaSPH, uz napomenu da su odredbepostojećeg statuta važeće do usvajanjaizmjena na Kongresu.Novi članovi i zamjenski članoviSO, delegati i zamjenskih delegataza kongresNa svim skupovima predloženoje ukupno devet kandidata začlanove i zamjenske članoveSredišnjeg odbora SPH, od kojih ćepet biti glasovanjem na kongresuizabrano za članove SO. Za zamjenskečlanove SO predloženo jepetnaest kandidata, od čega će bitiizabrano, deset.Na svim skupovima je predloženošesnaest kandidata za delegate izamjenskih delegata za 5. kongresSPH, te će iz tih prijedloga bitiizabrano trinaest imena, dok je zazamjenske delegate predloženo iizabrano dvadeset delegata.Na skupu, u Splitu kao kandidat,ispred podružnice, za gen. tajnikaSPH, predložen je P. Brazzaduro.Potom je predložena kao kandidatkinjaza članicu Odbora za Statut,M. Ilijašić, dok je za člana Nadzornogodbora predložen D. Mucić.Prijedlozi su prihvaćeni na svimskupovima jednoglasno, uz opaskuda je za zamjenika predsjednikaSPH, u Splitu, bio predložen N.Melvan, koji se je zahvalio naukazanom povjerenju, ali je istovremenoodbio prihvatiti kandidaturu.Kod konačnog odabira kandidataposvetila se posebna pozornostzastupljenosti radnika i pomoraca,kako po strukama tako i po spolu.IZBOR ČLANOVAPOVJERENIŠTVANakon izvršenih izbora kandidataza tijela SPH, pristupilose tajnom glasovanju za odabirREZULTATIU Povjereništvo su izabrani,prema broju glasova,kako slijedi:1. Dragomir Mucić, pomorac(zapovjednik) 1382. Milkica Ilijašić, kopno(socijalna radnica) 783. Branko Čagalj, pomorac(upravitelj stroja) 764. Ada Gate, kopno(šalterska radnica) 745. Neven Predovan, pomorac(vođa palube) 726. Vesna Pavlović, kopno(blagajnica) 697. Veljko Reljac, pomorac(časnik palube) 67Na izbornim listićima također subili predloženi: B. Šimleša (splitskoplovno područje - 3 glasa) i E. Stojanov(riječko plovno područje - 27glasova).članove povjereništva podružniceSPH Jadolinija. Glasovanje jebilo tajno, a trebalo je zaokružitido tri imena. Izborna komisijaje nakon svakog skupa izvršilaprebrojavanje glasova i o tomesastavila zapisnik. U skladu sUputama za glasovanje biralo seje sedam članova povjereništvai to četiri pomorca i tri radnikana kopnu, koji će na prvojkonstituirajućoj sjednici izabratikoordinatora.PROBLEMA MNOGO,ALI NEMA NERJEŠIVIHPovjereništvo podružnice SPHJadrolinija je utvrdilo dio problemakoji tište radnike i pomorce ikoji će biti prioritetni u rješavanjuu slijedećem razdoblju: konačnorješenje problema zarađenih satipreraspodjele kod radnika nakopnu (stanje zarađenih preraspodjeljenihsati kod šalterskihradnika u Šibeniku, Splitu,Pločama, Orebiću, Dubrovnikuitd); izrada nove Odluke oradnom vremenu, kako bi seizjednačila prava svih pomoracai radnika na kopnu vezanaza radno vrijeme, u skladu saspecifičnostima poslova; početakprimjene nove sistematizacijeradnih mjesta, a ukoliko ne onane odgovara stvarnoj slici radnikaJadrolinije, tražit će se odgovorzbog čega su skupo plaćenivanjski suradnici za izradu iste;konačno rješenje problemaizdvojenih prodajnih mjestakoja ne udovoljavaju osnovnimuvjetima za rad kao i nehumanihuvjeta života i rada na pojedinimbrodovima u sastavu floteJadrolinije; povećanje panatike,odnonso dnevnog iznosa hranarinekoji je odavno nedovoljan,a iako se očekivala analiza cijenahrane i povećanje iznosa od togajoš uvijek nema ništa (dio pomorcinisu zadovoljni s razlikama uiznosima pomorskog dodatka nanekim linijama, u odnosu pemadrugim, kao i samim razlikamaizmeđu članova posade), aosnovni zaključak je kako supomorci nedovoljno plaćeni zaodgovorni posao koji obavljaju(zadnja povećanje plaća bilo jeu svibnju 2008. godine); tražitiće se da se za radnike i pomorceJadrolinije odobre cijenepostojećih otočnih povlastica prikupnji karata, a postaviti će se ipitanje zbog čega se odobravaju„otočne“ cijene za karte za Vir,Krk i Pelješac; tražiti će se da sevelika većina aneksa ugovora oradu anulira donošenjem rješenjaza radna mjesta koja se u stvarnostiobnašaju, ukazujući kakoJadrolinija nema ama baš ikakvematerijalne gubitke, a služe samokao sredstvo nepoštene prisilenad radnicima/pomorcima;inzistirati će se na smanjenjubroja zaposlenih na ugovor oradu; zatražiti će se pokretanjepregovora za donošenje kolektivnogugovora za radnike nakopnu na osnovu već dostavljenogprijedloga upravi društva.FOND SOLIDARNOSTIKako je podružnica tijekomprošle godine, zbog smrti, izgubiliviše kolega (ne samo članovaSPH), a na prijedlog Ante J. naskupovima je zaključeno kakotreba pokrenuti humanitarnuakciju te na taj način prikupljenasredstva podijeliti djeci, koji suizgubili roditelja u proteklomrazvoblju. Nažalost, akcija nećemoći biti pokrenuta do Uskrsa,već će se nastojati završiti dokraja školske godine.Istaknuto je kako bolesnim kolegamavalja pomoći , a sredstvaz fonda solidarnosti „Veliko srceJadrolinije“, su blokirana zbognečije zloće i ljubomore. Jedan odzadataka će u narednom razdobljubiti i pokušati dobiti odgovorkako promijenitii postojeće stanje.BUDUĆNOSTZAPOSLENIHPrema riječima P. Brazzodura,najavljeno je kako nećebiti otpuštanja u Jadroliniji,uz opasku da će se postojećiplovidbeni red poštivati, ali seneće prihvaćati dodatne linije iliće one biti plaćene od jedinicalokalne samouprave. Smatra daće Vlada morati proširiti primjenuispregovaranog kolektivniugovor na cijelu granu sa svrhomuvođenja reda u linijski pomorskiobalni promet. Osim toganaglasio je kako su, na održanomsastanku u Ministarstvu radai mirovinskog sustava, svisudionici (predstavnici udrugebrodara Mare Nostrum, Jadrolinijei SPH) da je nužno potrebnoproširenje primjene Nacionalnogkolektivnog ugovora hrvatskihpomoraca na putničkim brodovimai trajektima na cijelu granu.Najavljeno je i daćeovoizabrano povjereništvona svojoj prvoj sjednici, uzizbor koordinatora, proanaliziratisva goruća pitanja na kojaće pokušati dobiti odgovoreod strane uprave na prvomzajedničkom sastanku.Na kraju je koordinatorpovjereništva podružnice D.Mucić zahvalio svim članovimakoji su, odlaskom u mirovinu,raskidanjem ugovora o radi ilisamo njima znanim razlozimanapustili društvo, dok je posebnečestitke uputio svim novoprimljenimčlanovima. •Tekst i slike B. Manojlović

. 70 • ožujak 20127Članovi posade brodova kojiplove na međunarodnim linijamaunutar Jadrana isključenisu iz primjene članaka Pomorskogzakonika koji se odnosena članove posade brodovau međunarodnoj plovidbi -tumači pomoćnik ministrakap. Nikola Mendrila.situacije trebalo proširiti primjenuodredbi koje se odnose na brodove umeđ. plovidbi na način da se iste odnosei na brodove u međ. linijskom prijevozuunutar Jadranskog mora, zaključuje N.Mendrila. • (dp)odvojenim zahtjevima, zahtjev zaU tumačenje statusa pomoraca postavilisu uprava Jadrolinije i SPH. Naime,prema Pomorskom zakoniku brod umeđunarodnom linijskom pomorskomprometu koji obavlja prijevoz izmeđuhrvatskih i stranih luka unutar granicaJadranskog mora ne smatra se brodom umeđunarodnoj plovidbi i na posade tihbrodova se ne primjenjuju članci PZ-akojima su regulirana specifična pitanjai olakšice za članove posade brodova umeđ. plovidbi vezano za sklapanje višeuzastopnih ugovora o radu na određenovrijeme, isplaćivanje plaće i drugihprimanja u stranim sredstvima plaćanja,oslobođenja plaćanja poreza na dohodak,plaćanje doprinosa za obvezno mirovinskoi zdravstveno osiguranje i plaćanjedodatnog doprinosa za staž osiguranjas povećanim trajanjem. Jednako takoizuzeće od primjene odredaba koje seodnose na porezna oslobođenja odnosnoolakšice odnosi se i na brodare koji su,MPPIO statusu pomoracana Jadranukao poslodavci, obveznici plaćanja doprinosai isplate plaća.Takvo rješenje usvojeno je izmjenamai dopunama PZ-a iz 2011. godine nakonpregovora s predstavnicima brodara isindikata. Tada su predstavnici brodarapredlagali rješenje po kojem bi za članoveposade brodova u međ. linijskom pomorskomprometu unutar granica Jadranavrijedile odredbe koje se odnose načlanove posade brodova u međ. plovidbičemu su se snažno protivili predstavnicisindikata.Treba reći da države ne mogu nacionalnimzakonodavstvom nametati obvezebrodarima u međ. plovidbi osim onihkoje su u skladu s primjenljivim međ.ugovorima. No, moguće je da državesvojim brodarima i pomorcima dajuodređene olakšice u skladu sa SmjernicamaEZ o državnim potporama u pomorskomprijevozu, što je RH i učinila.-Slijedom iskazanog stava sindikatao ovom pitanju, takve olakšice se neodnose na hrvatske brodare u međ.linijskom prometu unutar Jadranskogmora. Mišljenja smo da će ovakvorješenje učiniti domaća trgovačkadruštva koja obavljaju djelatnost međ.linijskog putničkog prometa dugoročnonekonkurentnim u odnosu na brodareiz EU, te bi u cilju sprječavanja takveUkratko• Četvrtog travnja Atlantska plovidbad.d. je u brodogradilištu STX preuzelabulk AP Astarea od 57.300 tona nosivosti(supramax).• Brod za prijevoz žive stoke Pearl ofPara (vlasnik Livestock Shipping Co.,manager Korkyra Shipping iz Korčule) od12.665 gt i 7.285 tona nosivosti, izgrađen1994. godine pod zastavom MarshallIslandsa preuređuje se.• U prosincu prošle godine brodar NavAdria Ltd (manager Anamila d.o.o. ) izRijeke prodao je brod Blue Sky (izgrađen1985., 4.453 gt, 6.131 tona nosivosti) jednomturskom brodaru. Brod je nastavioploviti kao Aycan.• Predstavnici SPH posjetili su u bolnicina Sušaku bugarskog pomorca KostadinaPaskova s broda Bergfjord koji jepao na brodu i slomio ruku te je bilapotrebna operacija prije repatrijacije.Uručen mu je prigodan paket.

10br. 70 • ožujak 2012TurizamPlovidba na 700metara nadmorskevisineOd prvog srpnja ove godinejezerom Bajer u Fužinamazaploviti će brod za prijevozturista kapaciteta 60 osoba.Radi se o investiciji općineFužine, Ministarstva turizma iPrimorsko-goranske županijevrijednoj 1,4 milijuna kunaelektropogon i moći će plovitibrzinom od 4 čvora, a koristiti ćese za vožnje jezerom od brane došpilje Vrelo nekoliko puta dnevno.Moći će se koristiti i za seminare,svadbe i druge aktivnosti,a trebao bi ploviti tijekom cijeleBaš kao i nekada, industrijupogađaju krize (danasprivatizacije, na žalost radnika,jer nakon toga ostaju bez posla)naravno da svi manje višepropadaju i naravno nekad susindikati u toj situaciji jačali,a danas slabo reagiraju na sveveće nepravde i na sve manjisocijalni prag, na glad, na nemoćradnika koji samo sluša da jepotrošačka košarica sve skupljai skuplja da sve poskupljuje,aliništa se ne događa osim što ljudiizlaze na ulicu, a sit gladnomene vjeruje...Međutim, pustimosad naše žene koje su se borileu ono vrijeme i nikad neće bitizaboravljene, mi danas imamosituaciju da jednom godišnjeiskažemo što jesmo i što želimo,imamo politiku s formalnogpriznanja ravnopravnosti, a upodručju primjene - otkrivamodiskriminaciju, gubitak posla ivraćamo se opet na sistemskepromjene za bolje sutra.Danas mi se čini da nema višeonog 8. marta kao nekad kadasu kavaliri poklanjali ljepšemspolu cvijeće, a sindikati i radnikolektivi slali žene na shoppingture u Trst ili Graz. Gozbenije falilo, slavlje uz razne vrstemesa, slastica, naravno na računfirme ili sindikata. Nakon toga,naravno, opet na dijetu, danasmoje drage žene možete birati -mjesečeva dijeta - ananas dijetai naposljetku tuberkuloza unovčaniku kao najbolja dijeta.Sve me pomalo tjera da budemironična, ali iskrena, mislim dadanas sve nalikuje reklami zažene u stilu PRIJE I POSLIJE -prije su se žene borile i izborileprava za sebe i svoju obitelj(iskreno, žena je svemoguća,jer još nisam vidjela da jeneko uspio izumiti zamjenu zaženu)!!!! Dakle PRIJE smo bileMeđunarodni dan ženaDan kada se slaviženska ljepota isnagaMeđunarodni dan ženau sebi nosi korjenjeprotesta i političkogaktivizma. Početkom 20.stoljeća žene traže višeod običnog rada, želeveću nadnicu i jednakaprava, ekonomska ipolitička.cijenjene, uvažavane, plaćeneza posao koji radimo, imaleizbor zaposlenja, imale stimulanseza bolji rad, nagrađivane,unaprijeđene i dobivale bi stalnozaposlenje.Tada smo sa lakoćom bileslatke, nasmijane, vedre irumene, ugodno popunjene irado smo trošile onaj famozniK15 kao trinaestu plaću ili regresza godišnji odmor, a plaćeniprekovremeni.....ma super.Mogle smo kupiti cipele i torbu,pa i zavjese ili koju haljinu...E, danas tj. POSLIJE ovepredEUROUNIJSKE DIJETE IOVE PRIVATIZACIJE tj. ulaskastranog kapitala gdje smo mistranci tj. najamni radnici, danasje to upakirana kakica – tj.drekec...Izgledamo anoreksično(ne sve), nema cvijeća, nemaposla, nema plaće, nema sindikalnepiletine i puretine, nemauvažavanja, a ako i imamo posaotada smo plaćene mnogo manjeod stvarne vrijednosti, izloženesmo ponižavanju, omalovažavajunašeg zvanja, diskriminiranesmo, ne možemo napredovati,jer nebeske kočije pripadajumoćnicima.Eto, stvarnost je jako žalosna,to znaju žene koje nemaju danasposao i žive od ničega, a svjedocismo toga svaki dan. Da li će semeđu nama ženama uskrsnutimoderna Klara Zetkin? Da lićemo se mi izboriti za pristojanživot u kojemu ne strahujemokako ćemo platiti račune, kakoškolovati dijete. Vjerujte mi,mnogim ženama su prohtjeviživota svedeni na minimum:plaćeni posao i mogućnostškolovanja svog djeteta...Unatoč svemu, ja sam borac ijoš uvijek mi se živi kao i vama,moje drage žene, zato zajednoizborimo se za pravo za rad iživot. Zajedno smo jače zar ne? •Tatjana Božić, predsjednicaSekcije ženakojom se želi još bolje turističkivalorizirati jezero.U razgovorus načelnikom općine Fužine,ing. Marinkom Kauzlarićem,ekskluzivno za SPH, najavljena jepotreba za zapošljavanjem dvačlana posade prema zahtjevimaHrvatskog registra brodova:zapovjednika i mornara (spripadajućim svjedodžbama).Brod- katamaran će biti dug 15 iširok 5 metara, imati će ekološkiUkratko• Nova pravila plovidbe uVeneciji: obveza održavanjarazmaka između brodova uplovidbi kanalima Malamocco-Marghera i San Marco –Giudecca;obveza asistencije dva tegljačaza brodove veće od 40.000 gt ugodine (osim kada se jezero zimizaledi). Na brodu će se pružatii jednostavne ugostiteljskeusluge, a u večernjim i noćnimsatima, s obzirom da jezatvorene kostrukcije (staklo)moći će pružati i druge usluge.Pozivaju se zainteresirani da sejave u Središnji ured SPH u Rijecigdje će dobiti detaljnije informacijei kontakt brojeve u općiniFužine. • (dp)prošle godine optuženi su zavođenje broda na način koji jeuzrokovao nepotrebnu opasnostili rizik te za pokušaj ometanjatijeka pravde. Mogu biti osuđenis više od sedam godina zatvora.Zapovjednik je izjavio da se osjećakrivim, dok se časnik koji je bio ustraži nije izjasnio o svojoj krivici.EU NAVFOREUprodužilaprotupiratskumisijuVijeće Europe EU je 23. ožujkapotvrdilo svoju namjeru daproduži misiju EU NAVFOR-a(Operacija Atalanta) kod obalaSomalije do prosinca 2014.godine. U isto vrijeme je Vijećeproširilo i područje djelovanjauključujući i obalni područjeSomalije i unutrašnje vode.Odluka omogućuje snagamaOperacije Atalanta da djelujuzajedno s tranzicijskom federalnomvladom i drugim somalijskimentitetima u podršcinjihovoj borbi protiv piratstvau priobalju. U suglasju s rezolucijamaVijeća sigurnosti UN-a,somalska vlada je notificiralageneralnom tajniku UN-a pristajanjena ponudu EU za suradnju.Govoreći o produženju mandatai proširenju područja djelovanjakontraadmiral Duncan Potts,koji je operativni zapovjednikmornaričkih snaga EU-a je izjavioda je produženje mandatado kraja 2014. Godine potvrdaobveze EU da se bori protivpiratstva na području RoguAfrike.• (dp)plovidbi kanalom San Marco-Giudecca; obveza angažiranjadrugog pilota za brodove preko40.000 gt i zabrana priveza narivu Sette Martiri za brodove većeod 40.000 gt.• Zapovjednik i časnik u stražibroda Rena koji je udario u reefkod Novog Zelanda u listopadu• Marine Safety Forum izdaoje početkom ožujka upozorenjeu svezi pojave legionelle u sanitarnimčvorovima dviju članovaposade jednoga broda. Simptomiinfekcije legionelom su visokatemperatura, osjećaj hladnoće isuhi kašalj. Daljni stadij uzrokujegastrointestinalne probleme iprobleme živčanog sustava. • (dp)

. 70 • ožujak 201211Identifikacijskeisprave pomoracaKonvencijastupila nasnagu6.ožujkaAdministrativni problemihrvatskih pomoraca u Brazilukoji su se odnosili na postupanjeu nekim brazilskim lukamau kojima su nacionalni popisiprimjenjivani na način da sekratki boravak na kopnu (shoreleave) ili tranzit i prekrcajpomoraca uvjetovao posjedovanjempomorske knjižice kojuje izdala država stranka KonvencijeILO 108 iz 1958. godineili Konvencije ILO 185 iz 2005.godine. U tom trenutku Hrvatskanije bila stranka navedenihkonvencija iako je izdavalapomorske knjižice koje zadovoljavajustandarde iz konvencijeILO 108, pa su kontaktirananadležna tijela u Brazilu kakobi se zaštitili interesi hrvatskihpomoraca. Naime, kako bivšaSFRJ nije nikada bila strankakonvencije ILO 108, ni Hrvatskanije tu konvenciju preuzelasukcesijom.Nakon stupanja na snagu konvencijeILO 185 devetog veljače2005. godine , nije više bilamoguća ratifikacija konvencijeILO 108, već samo konvencijeILO 185. Slijedom toga, a nakonšto je Ministarstvo unutarnjihposlova razvilo odgovarajućutehnologiju i počelo s izdavanjembiometrijskih putovnica,pristupilo se pripremi zakonao potvrđivanju konvencijeILO 185. Naime, u skladu sazahtjevima konvencije ILO 185,države stranke ove konvencijeobvezne su izdavati pomorskeknjižice prema najvišimmeđunarodnim standardimauz biometrijsku identifikacijupomoraca, čime se omogućavai primjena olakšica vezano zakratki boravak na kopnu, tranziti prekrcaj pomoraca.Hrvatski sabor je na sjedniciod 17. lipnja 2011. godinedonio Zakon o potvrđivanjukonvencije ILO 185 te je Ministarstvovanjskih poslova notificiralodepozitara, a konvencijau odnosu na Hrvatsku je stupilana snagu šestog ožujka 2012.godine.O ratifikaciji je odmahizviještena brazilska strana tehrvatski brodari i posrednicipri zapošljavanju pomoraca.Ujedno, brazilska strana jeizviještena da će se postupno,po stupanju na snagu konvencijeILO 185 u odnosu naHrvatsku,započeti s izdavanjembiometrijskih pomorskihknjižica te je zamoljena da uprijelaznom razdoblju osigurada hrvatski pomorci u Brazilunemaju ranije opisanih administrativnihproblema. Timesu, nadamo se, otklonjeni sviproblemi vezani za kratki boravakna kopnu, tranzit i prekrcajhrvatskih pomoraca u Brazilu.• (dp)PregovoriNSPPBHse vratio,pregovoriteškiDobra je vijest da su predstavniciNezavisnog sindikatapomoraca putničkih brodovaHrvatske (NSPPBH), koji jebio donio odluku da odustajeod sudjelovanja u raduPregovaračkog odbora sindikataza izmjenu i dopunuNacionalnog kolektivnogugovora za hrvatske pomorcena putničkim brodovima itrajektima (NKUHP), odlučioda se vrati pregovorima.Lošesu vijesti da sindikalni predstavniciLinijske nacionalneplovidbe nisu potpisali protokol,nisu pristupili NKUHP i nesmatraju se više punopravnimčlanom pregovaračkog odbora.Pregovori su nastavljeni u trinavrata, napreduju, ali vrlosporo, jer seusaglašavanje pojedinihčlanaka ostavlja za krajpregovora.Najlošija je vijest da sepregovori neće dovršiti u skladus rokovima sa svim posljedicamapo natječaj za dodjelukoncesije. • (dp)Udruga pomoracaSv. Nikola - VrsiJoš 1993. godine prilikom druženja u župnoj dvorani slaveći zaštitnikasv. Nikolu u Vrsima rodila se ideja o utemeljenju Udruge pomoraca sv.Nikola. Dvadesetak pomoraca u mirovini započelo je s radom na registrupomoraca iz tog mjesta.Devet godina kasnije, 23. veljače ove godine održana je redovna godišnjaskupština, a članstvo se u tom razdoblju povećalo na čak 125.Povijest pomorstva u Vrsima posebna je priča – iz svake kuće je netko plovioili plovi pa se zbog toga i napominje: „Sve što vrška mati rodi, a zdravoi muško bi morem zaplovi!“. Nekada su to bili karbunjeri, mali od kužine ililožači, a danas su vrški pomorci školovani za sva zvanja na brodu. Može sereći da se danas mogu „složiti najmanje dvije posude“ u svakom trenutku.U registru vrških pomoraca danas je upisano 528 pomoraca, iako ih imamnogo više, pa se akcija nastavlja.Vršani sanjaju da neki brod Tankerske plovidbe iz Zadra ponese ime njihovamjesta i nadaju se da će se to uskoro ostvariti.•N. PredovanTajne mora, more tajniSlučaj Estonia (2)Gregg Bemis, Amerikanac koji je roniodo podrtine Estonije je izjavio: -Nadam se da će tužitelj realizirati istragušto će biti značajan doprinos obiteljimapoginulih.Ovo je prilika da se odredida li je nevrijeme ili aktivnost na broduuzrokovala potonuće. Tužitelj ima prilikuda dobije pravu forenzičku sliku cijelekriminalne scene. Smatram da je službenoizvješće o nesreći krivotvoreno.Upitan o krijumičarenju vojnetehnologije u Sovjetskom savezu 1994.godine, Aleksander Einseln, umirovljeniamerički general je rekao: - Sve je naprodaju, sve možete dobiti ukoliko dovoljnoplatite. Ako je tamo bilo vojnog teretau noći nesreće to može objasniti neobičannačin na koji je Estonia stradala.Ubrzo je objavljena knjiga o otkrićuzajedničkih poslova SAD i Rusije utransferu sovjetske svemirske tehnologijena Zapad brodom Estonia. Knjigu podnaslovom „Die Estonia“ napisala je novinarkaJutta Rabe i sadrži prvu potpunurekonstrukciju nesreće sa svjedočenjimapreživjelih, video materijalima islužbenim dokumentima. Dokazi upućujuna to da je Estonia na zadnjem putovanjuprevozila ekstremno opasan teret. Rabenavodi i tekst Williama J. Broada objavljen4. studenog 1991. godine u NewYork Timesu u kojem se opisuje za koju jesovjetsku svemirsku tehnologiju zainteresiran(za kupnju) Pentagon.Piše: D.PrestintJedan incident početkom 1991.godine otkrio je koliko američki vojniestablišment priželjkuje neke dijelovesovjetskog svemirskog programa. Kadaje model reaktora Topaz 2, sovjetskognuklearnog satelita, prikazan na jednomsimpoziju u Washingtonu, Nuclear RegulatoryCommission (NRC) zabranila jenjegov povratak tvrdeći da se radi o aktuilegalnog izvoza nuklearne tehnologije izSAD! International Scientific Products Inc.(ISP) iz San Josea najavila je plan kupovineruskog nuklearnog reaktora kako biSAD razvio sličan sustav. U to vrijeme ISPje bio angažiran na zajedničkom poslusa sovjetskom kompanijom InternationalEnergy Technologies (INERTEK) čije jesjedište na Kurchatov Research Center uMoskvi. ISP više ne postoji ...Pentagon je najavio 1991. godinenakanu da potroši 12 milijuna dolaraza kupnju naprednog sovjetskog nukleranogreaktora za proizvodnju energije usvemiru. Leonard Caveny, zamjenik direktorainovativnih znanosti i tehnologijaputovao je u ruski svemirski laboratorijpokraj Moskve, gdje je tim stručnjakatestirao svemirsko vozilo koje je koristilomagnetska polja umjesto goriva zakretanje.Pukovnik američke vojske AleksanderEinseln, koji je radio u Bruxellesu, je1993. godine napustio svoj dom kod SanJosea da bi preuzeo komandu bivšihsovjetskih vojnika u rodnoj Estoniji,koja je postala neovisna 1991. godine.Einseln je, međutim, nastavio izvještavatikomandu NATO-a o situaciji u Estoniji svedo 1995. godine. Dok je Einseln vjerojatnoznao nešto o tehnologiji prijevozau Estoniji i naoko naredio trupama da gaprate u luku, Rabe je izjavila za AFP dane vjeruje da je on autor cijele operacijekrijumičarenja.Visokorangirani vojni ataše iz njemačkeBundesmarine rekao je Rabe da kadaje posjetio Einselna u njegovom ureduu estonskom glavnom gradu Tallinnu,zbog sastanka na dan nesreće, on jepitao o potonuću. - To je bio napad nanas, izjavio je Einseln. Einseln je kasnijeopovrgnuo da je bio u Tallinnu 28.rujna, jer je navodno bio u SAD. Nekolikosati kasnije estonski šef Estline-a,kompanije koja je operirala s trajektom,objavio je da je trajekt napadnut!Šef Estlinea Johannes Johansondoslovno je rekao da je Estoniapotonula nakon napada. Rabe jeobjasnila kako su ronioci koje jeunajmila švedska vlada potrošilisate i sate u kabinama tražećicrnu aktovnu koju je nosio ruskidiler svemirske tehnologije, AleksandrVoronin. On je bio vlasnikkompanije Cosmos Associationsu Tallinnu, dok je njegov bratValeri imao sličnu kompaniju uMoskvi koja je trgovala oružjemi svemirskom tehnologijom.Službeni ronioci radili su zaRockwater, podružnicu Brown &Root Energy Services (BRES), apotpisali su doživotni ugovor kojiih je obvezao da ne govore ništao tome što su našli na podrtinibroda pod površinom mora. BRESje podružnica tvrtke Halliburton,koju je vodio do 1995. godinepodpredsjednik SAD Dick Cheney.Rabe je otkrila da Rockwater nijebio najjeftiniji, ali je dobio posaood Johana Fransona, koji je bio načelu Swedish Maritime Administration.Tajnovitost je bila od velike važnosti, tvrdiRabe.Prema tvrdnjama Rabe, službene fotografijeronioca snimljene prvih četiri danaprosinca 1994. godine pokazuju kakoronioci bjesomučno pretražuju kabinelomeći brave da bi našli crnu kožatuaktovku. Konačno je aktovka pronađenau kabini br. 6130, jednoj od kabina kojeje uobičajeno koristio nestali zapovjedniktrajekta Avo Piht...Prozor lake dostupnosti sovjetskimvojnim tajnama zatvorio je u srpnju1998. godine sam Putin koji je naredioda se Voroninova kompanija likvidira, aameričke tvrtke koje su s njim poslovalesu izašle iz biznisa!(kraj)

12br. 70 • ožujak 2012Umorna posada tankera predstavljaopasnost za sigurnost.Da li može pomoći veći brojčlanova posade, boravak uhotelu ili putovanje prvimrazredom ?Svi brodovi su pod prijetnjom posljedicaumora posade. Na nekima je, ipak,prijetnja veća. Posade na tankerima predstavljajunajveću prijetnju sigurnosti zadruge brodove i za okoliš. Krajem rujnaprošle godine pomorska industrija je dobilajoš jedan podsjetnik o možebitnim teškimposljedicama umora posade tankera. USAD je objavljeno da je umor pilota uzroksudara između tankera i barže u teglju kojije uzrokovao onečišćenje kod Port Arthura uTeksasu prošle godine.U izvješću kojeg je objavio NationalTransportation Safety Board (NTSB) ističese da je pilot ukrcan na tankeru EagleOtome (52.504 gt) propustio da skrene, paje tanker najprije udario o vezani brod GullArrow, a nakon toga je udario o baržu kojuje teglio tegljač Dixie Vengeance. Drugisudar je uzrokovao probijenje trupa tankerašto je prouzročilo istjecanje 1,75 milijunalitara nafte.Umor pilota je bio jedan od uzroka,jer je on u trenutku zaspao (privremenanemogućnost disanja) zbog njegovograsporeda rada koji mu nije dozvolioadekvatno spavanje uz odvlačenje pažnjedok je odgovarao na radio poziv s drugimpilotom. NTSB je preporučio guvernerudržave Teksas da zatraži od lokalne organizacijepilota da preventivno djeluje napojavu umora.I dok umor pilota izaziva pažnju javnosti,što je s umorom posade na tankerima?Manager Intertanka Peter Kelly: - Umorposade je od velike važnosti za Intertanko,jer uzrokuje prijetnju sigurnosti plovidbe,posade i tereta. Zbog tih razloga, Intertankoje odlučio pomoći pomorcima. STCWkonvencija ima značajnu ulogu u tome,a države zastave broda je sada morajustriktno sprovoditi.Kap. Anuj Gupta, tehnički savjetnik OilInternational Marine Forum (OCIMF): -Umor je sličan pijanstvu, svaki pomorac jepod određenim utjecajem umora – maladoza adrenalina u nekim situacijamapomaže – ali, dugotajni umor uzrokujeprobleme. Ako se visokostresni navigacijskistres povećava, zajedno s drugim faktorimaUmorPregovorima doodmora nakondugog putakao što su magla, nesreća je vrlo vjerojatna.Gupta kaže da umor ostaje problem pogotovona brodovima kao što su mali obalnitankeri i tankeri u razvozu: - Za posadena tim brodovima najbolje je kada plove,kada to rade rutinski, ali kada se ta rutinaprekida (privez, odvez, dolazak inspektora,rad s teretom, kontakti s lučkim vlastima)to povećava umor. Neki brodari o tome nevode brigu!Predstavnici industrije se slažu s Guptomda česta uplovljavanja i isplovljavanjapovećavaju umor: - Mnogi tankeri, kaošto su kemikalci, ukrcavaju na brojnimprivezištima da bi ukrcali razne vrstetereta. Odlazak s privezišta na privezištei nemogućnost korištenja bezprekidnogodmora umnožava umor. Brodari bi trebalibiti svjesni odgovornosti i drugačije organiziratirad takvih posada.ITF tvrdi da se protiv umora valja boriti,jer je siguran da broj sati rada i odmorane smije biti veći od 24. Predstavnik ITF-aBjorn-Erik Kristoffersen primijetio je dačasnici često rade administrativne posloveu vrijeme sati odmora, čime značajnopovećavaju broj sati dnevnoga rada.Profesor Andy Smith (direktor Centreof Occupational and Health Psycology naCardiff University u Walesu) vodio je projektistraživanja umora u ime UK Maritime andCoastguard Agency: - Tankeri imaju potencijalnomnogo opasnih operacija. Mislim da seumor pokazuje najprije u održavanju straže.Visokorizične operacije uključuju operacijepriveza, odveza, rukovanja teretom ičišćenje tankova.Razina umora je na velikim tankerimamnogo manja nego na drugim tipovimabrodova, pa zapovjednik može odrađivatiadministrativne poslove bez obveze danakon toga ode u stražu sve dok brod neisplovi. Povećanje broja časnika na broduje dobar način borbe protiv umora – svakitakav časnik može u svakom trenutkuzamijeniti umornog kolegu. Isto tako, kadabrodar odluči da ukrca dodatnog upraviteljastroja ili prvog časnika ili ima na broduekstra časnika koji omogućava prvomčasniku da bude u dnevnici, može biti dobraodluka. Tako se časnici mogu koncentriratina određeni posao bez da budu opterećenistražom. –Valja imati na umu da postojimišljenje da se možemo dogovoriti okorazine umora, broja članova posade i satirada. Ono što smo ustanovili je da akobrodar želi smanjiti broj članova posade, ato mu ne dozvoljava država zastave broda,brodar će – promijeniti zastavu i iskoristitizakonodavstvo one zemlje koja će mu todozvoliti!U projektu je istaknuto da mnogi pomorcipriznaju da falsificiraju svoj dnevnik rada iodmora. Pomorci smatraju da je umor dioposla, ne može se s time mišljenjem boriti,osim da se promovira kultura koja jasnodefinira zdravlje i sigurnost.Područje koje se zanemaruje u borbiprotiv efekata umora je faktor putovanja nabrod. Projekt je pokazao da posade tankeramoraju putovani na dugim relacijama diljemsvijeta da bi došli do svog broda I dok sestriktno pazi na plaćanje satova rada posadena brodu, malo se pažnje posvećuje plaćanjuodmora posadi nakon dugog putovanja.Često oni putuju cijeli dan, dolaze na brodi odmah nastavljaju raditi bez odmora,pa nije ni čudo da su odmah po dolaskuna brod - umorni. Časnici se opiru prijedlogubrodara da im odbiju dan godišnjegodmora ukoliko se odmoraju u hotelu prijeukrcaja.Dobri brodari su prepoznali opasnost dakad časnik nije odmoran predstavlja opasnost.Ako se putuje iz Europe prema Japanuili Singapuru, mnoge kompanije predvideda noć prije ukrcaja posada provede uhotelu kako bi se odmorila ili omogućetek ukrcanim članovima posade na broduodmor od 24 sata prije stupanja na dužnost.Na tome treba inzistirati i prilikom pregovoraza kolektivni ugovor.Neki brodari prakticiraju da viši časnicilete u prvom razredu odnosno poslovnojklasi znajući da će tako biti spremniji daodmahstupe na dužnost. Kristoffersen tvrdida je jedini lijek protiv umora – kraće radnovrijeme i više članova posade, no ta idejanije naišla na plodno tlo prilikom usvajanjaManila amandmana STCW konvencijeprošle godine.Video o umoru na brodovima kojeg je izradioCardiff University možete pogledati nawww.seafarersfatigue.com.•(dp)Svjetski dan pomorstva 2012Stotinu godinanakon TitanicaJedna od posljedica potonućaTitanica 1912. godine(stradalo je 1500 osoba) bila jeprihvaćanje, dvije godine kasnije,prve International Convention forthe Safety of Life at Sea (SOLASkonvencija). Inačica konvencijaiz 1914. godine je kasnijenadograđena i popunjena: SOLAS1929, SOLAS 1948, SOLAS 1960Tema ovogodišnjeg Svjetskogdana pomorstvaje „IMO: stotinu godinanakon Titanica“ kojomse IMO vraća svojimkorijenima – sigurnostiživota na moru.(prva prihvaćena pod okriljemIMO-a) i SOLAS 1974. KonvencijaSOLAS 1974 je i danas važeća, alije i ona nadopunjena amandmanimanekoliko puta.Ovogodišnja tema Svjetskogdana pomorstva daje mogućnostda se napravi inventura razvojasigurnosti na moru od tragedijeTitanica i da se raspravi u kojimse područjima sigurnost možepovećati u slijedećim godinama,pogotovo nakon nesreće broda zakrstarenje Costa Concordia.Tradicionalni diplomatskiprijem prilikom obilježavanjaSvjetskog dana pomorstva održatiće se u sjedištu IMO-a u londonu27. rujna ove godine.•PismoŠtovani,zaista ova tajna p/b Aras (ex Lina Campanela) je dirljiva. Baš ove zadnjestranice su mi OK! Možda bi bilo vrijedno upisati malog trabakulaVinodol koji je doživio potop na Velim vratima, od Raše za Rijeku , a bioje u vlasništvu Obalne plovidbe Rijeka.Upravo ova Buga (jedan od najstaraca prije oko 40 godina) nosila jedimnjak obojen po modelu ex Obalne plovidbe iz Rijeke. Igrane su nastradalepod Kostrenu kasnije, nekud 1962. Napišite i nešto o m/v Mundsburg,kojeg je s posadom popunjavao splitski zavod za zapošljavanje1977. kada su i mene „usrećili“ s nalogom za ukrcaj.Bili smo svi domaći, uglavnom okolica Splita, a trebao je otići baš naPacifiku 31. siječnja 1978. gdje i danas leži s teretom cementa, a ja proslavionedavno 34. rođendan, po njegovom brodolomu, inače uskoro mije biološki 71.Zahvaljujem na dostavi Vjesnika, jer mi je to još jedina povezanost sapomorskim svijetom što mi pričinja zadovoljtsvo do odlaska u Raj.Srdačno Vas pozdravljamMladen-Božo Bačić, Lukoran.

. 70 • ožujak 201213IBFGvinejski zaljevje opasna zonaČlanovi International Bargaining Forum (IBF) izrazilisu zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosnesituacije posada na brodovima u Gvinejskomzaljevu. Dostupna izvješća o napadima govore ootimanju članova posada, ali i tereta.Povećanje broja napada inasilno ponašanje premataocima od strane naoružanihbandi zabilježeno je u vodama ilukama Nigerije i Benina.Prepoznavajući rizik za pomorceu lukama, unutrašnjim vodamai u obalnim vodama Benina iNigerije odlučeno je da se proglasiIBF High Risk Area u slijedećimpodručjima: teritorijalne vodeBenina i Nigerije, uključujući luke,terminale i sidrišta osim ukolikoje brod privezan na sigurnoprivezište u nadziranoj luci.Sve kompanije koje operirajubrodovima ili instalacijama (platforme)u tom području morajuobvezatno poduzeti sve mjere zazaštitu svojih posada u odnosuprema vrsti rizika te osiguratiadekvatnu zaštitu, savjete inaknade posadama.Pomorci se moraju zaštititipovećanim mjerama sigurnostikoje će osigurati sigurnostna brodu (Best ManagementPractice). U lukama navedenogpodručja i unutrašnjim plovnimputevima i pristupima tim lukama,uključujući i offshore instalacije,treba poduzeti posebne sigurnosnemjere za smanjenje ranjivostiobjekata od neovlaštenogpristupa odnosno ukrcaja. Teposebne mjere ovise o vrsti broda,objekta, njegove veličine i visine.Prije ulaska u luku posada će bitiobaviještena o lokalnoj sigurnosnojsituaciji, a dolazaki odlazak treba dogovoritisa sigurnosnimophodnjama državnihsnaga. Izlazak na kopnoje zabranjen osim uposebnim slučajevima.Normalne smjene posadeneće se obavljati unavedenom području.U normalnoj situacijikompanija je obvezatnaobavijestiti pomorca daje planiran odlazakbroda u to područje 30dana prije uplovljavanja.Kada pomorac primi obavijestima pravo da bude repatriranna trošak brodara. Ako brodarne može obavijestiti brodara uzadanom roku (promjena planaplovidbe) brodar će učiniti svemoguće da repatrira pomorca uprvoj prilici na svoj trošak. Brodarće svakom pomorcu koji odlučiostati na brodu u tom područjudati naknadu od dvostrukeosnovne plaće za svaki danproveden u području te dvostrukunaknadu u slučaju smrti ili invalidnosti.Odluka stupa na snagu prvogatravnja.•PosadaTko je ustvarizapovjednikbroda ?Vrijeme je da se rasčistedileme koje su zadaćei odgovornosti osobakojima se povjerava natisuće putnika i tisućetona tereta.slučaju, nedajbože, da nastaneU požar u sjedištu Costa Crociereu Genovi, predsjednik Pier LuigiFoschi, trebao bi izaći iz zgradeposljednji nakon što se uvjerioda su svi uredi i ostale prostorijeevakuirani i nakon što je uzeotemeljnu dokumentaciju tvrtke ?Dakle, trebao bi se ponašati kaozapovjednik broda ?Naravno, ovo je paradoks.Mnoge su razlike između rukovoditeljaFoschia i zapovjednikaCosta Concordie Francesca Schettinakoji je optužen za potapanje,napuštanje broda i višestrukoubojstvo, jer nije izvršio svojuEuropska komisijaProzvaneBelgija,Cipar iPortugalEuropska komisija upozorila jeu ožujku Belgiju, Cipar i Portugalobvezu. No, ima i nekih sličnostiizmeđu ta dva profesionalca kojiimaju veliku odgovornost i kojimaje, u različitim terminima, povjerenasigurnost zaposlenika i klijenatate velika materijalna vlasništvatvrtke.Onaj tko (bio stručnjak ili ne)procjenjuje ponašanje zapovjednikaSchettina u slučaju nesrećeuglavnom se poziva se na tradicijuda zapovjednik treba posljednjinapustiti brod. Nacionalni imeđunarodni zakoni nisu dovoljnida odrede kako se časnik trebaponašati u takvim dramatičnimdogađajima u kojima je ili nijeodgovoran.Već i definicira „časnik“ jedvoznačna. Zapovjednik brodaza krstarenje je vojnik ili civil?Mišljenja o tome kako se trebaponašati u jednom slučaju ga videu uniformi, a u drugom u civilu.Zapovjednik trgovačkog brodaje kao kapetan pješadije kojemugeneral zapovijeda napredovanjepod vatrom neprijatelja ili je samozaposlenik tvrtke koji odgovara pocivilnim zakonima ? Tu dubiozune rješava pomorski zakonik, kojidodjeljuje zapovjedniku ulogudavno prošlih vremena.Danas, ovisno o uvjetima,zapovjednik je civil s činovima,vojni časnik ili manager namoru. Često i sve troje istovremeno.U imaginarnom kolektivuzapovjednik je: morski vuk,elegantan časnik na svečanimvečerama, aseptični birokrat kojipotpisuje dokumente, predstavnikbrodara, javni činovnik/matičar romantičnih vjenčanja nabrodu, funkcioner koji se brineda brod ima sve što treba (ekipiranaposada, dobro složen teret),ekspertni pomorac koji svladavasve vrste plovidbe, javni bilježnikkoji provjerava važenje brodskihdokumenata, putnika i ukrcanogtereta, sudac od kojeg se očekujeda presuđuje i eventualno uhitikriminalce i lopove i neospornivladar života i smrti posade, djece,žena i muškaraca koji provodeodmor na brodu.Možda je došlo vrijeme da sezakoni ažuriraju kako bi se savećom preciznošću definiralo tko jeustvari zapovjednik. Bilo bi dobroda se to dogodi prije nego seSchettino osudi ili oslobodi!• (dp)da će ih tužiti sudu zbog toga štonisu implementirale Eu direktiveo istrazi nesreća na moru usvoja nacionalna zakonodavstva.Direktiva, propisuje temeljne principeprovođenjaistrage, jeuključena u trećipomorski paket osigurnosti kojeg suprihvatili Europskiparlament iEuropsko vijeće2009. godine.Prema tompaketu, državačlanica trebapoduzeti korakeza implementacijutih propisa unacionalno zakonodavstvo do 17.lipnja 2011., ali, prema navođenjukomisije, Belgija, Cipar i Portugaluporno to izbjegavaju.• (dp)EUNovapravila zarezanjebrodovaEuropska komisija je krajem ožujka predstavilanovi prijedlog pravila za rezanjebrodova o čemu predstoji rasprava od EUparlamenta do vijeća EU s ciljem da sezajamči da europski brodovi budu izrezanisamo u sigurnim rezalištima (za radnike) ikoji su kompatibilni s okolišem.Novi prijedlog pravila predviđa za veliketrgovačke brodove pod zastavom državačlanica EU (uskoro i Hrvatske) sustav kontrole,certificiranja i autorizacije koji će se voditi odizgradnje do rezališta i recikliranja. Sustavmijenja konvenciju iz Hong Konga za sigurnorezanje brodova i kompatibilnost s okolišemkoja je usvojena 2009. godine tako da se primjenjujebez čekanja ratifikacije i početka njeneprimjene (nekoliko godina). Uz nova pravila,komisija je predložila državama članicama daratificiraju konvenciju iz Hong Konga i timeubrzaju njenu primjenu ( uvjet: najmanje 15država zastava broda i država s rezalištima kojipredstavljaju najmanje 40 posto svjetske flote iznačajan postotak, najmanje 50 posto, kapacitetarezanja i reciklaže na svjetskoj razini.Prijedlog komisije o rezalištima predviđa dabrodovi koji viju zastave zemalja EU uspostaveinventuru opasnih materijala prisutnih nabrodovima i traže svjedodžbu inventure. Uz to,predviđa da, prije ulaska broda u rezalište, trebasmanjiti količine tih materijala uključujući ostatketereta, ulja, goriva itd.Prijedlog predviđa da, da bi se ušlo u popisautoriziranih rezališta na svjetskoj razini,rezališta brodova trebaju zadovoljiti cijeluseriju uvjeta (ekološke i sigurnosne). Rezanjebrodova pod zastavama država EU biti ćeomogućeno samo rezalištima s popisa, a nekiod uvjeta su oštriji od propisanih konvencijomkako bi se bolje pratili ti brodovi ikako bise jamčilo da otpad od rezanja te eventualniopasni materijali s broda, budu zbrinuti nanačin kompatibilan s okolišem.Kako bi se provodili ti prijedlozi, namećese i brodarima obveza notifikacije nacionalnimvlastima namjera slanja broda urezalište. Uspoređujući popis brodova kojimaje izdana svjedodžba s inventurom materijalai popis izrezanih brodova u ovlaštenimrezalištima, vlasti će moći lakše pratiti operacijeilegalnih rezališta.• (dp)

14Iz dnevnika ITF inspektoraPosadi 95.000 dolaraza zaostale plaćeMotorni brod za prijevoz općih teretai spremnika Ems, koji plovi podzastavom karipske državice Antigue i Barbudedoplovio je u Trogir na remont sedmogsiječnja ove godine. Brod dužine 95 metara inosivosti 5.408 DWT, izgrađen je u turskombrodogradilištu Torgem prije pet godina,a u vlasništvu je njemačke tvrtke WeserSchiffahrts GmbH iz grada Munster, dok onjegovim trgovačkim i drugim operacijamabrigu vodi druga kompanija registrirana uistom gradu, Hanship Bereederungs GmbH.Uobičajeno je da na njemačkim brodovimanema većih problema, odnosno dugovanjaprema pomorcima, međutim Ems se neuklapa u tu shemu. Već je, naime, nekolikoputa na tom brodu dolazilo do intervencijeinspektora ITF-a kako bi posade došledo svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća.Takav scenarij se ponovio i u Hrvatskoj,počelo je sa neisplatom plaća za studeni2011. godine. Posada od jedanaest članova,sastavljena od pomoraca iz Ukrajine i Litvetražila je pomoć za isplatu plaće i repatrijacijupomoraca kojima je ugovor istekao. Plaća je umeđuvremenu isplaćena, no boravkom brodau brodogradilištu dug se povećavao, prvo zaprosinac 2011. pa onda i za siječanj 2012.godine. Stoga je trebalo intervenirati i zaisplatu tih plaća, što se naposljetku i ostvarilo,te su pomorci s Ems-a ukupno dobili neštobr. 70 • ožujak 2012više od 95.000 dolara. Ukupna svota će se jošnešto povećati kroz iduće dane, jer će svojimkućama otići još troje pomoraca kojima je umeđuvremenu istekao ugovor te je za njihdogovorena isplata pune plaće za veljaču tedio ožujka koji će odraditi do dolaska novihčlanova posade. Najave su da bi brod sredinomožujka trebao isploviti na plovidbenezadatke, možda i uz drugi management, pa bibuduća isplata plaća trebala proći u mirnijemozračju za pomorce. •Tekst i slike M. Kronjanovozelandskoj luci Auckland je najavljenootpuštanje 320 lučkih radnika,Ujer nisu htjeli pristati na potpisivanje za njihnepovoljnih kolektivnih ugovora. Kako bi seizvršio pritisak i ishodilo povoljno rješenjeza dokere, ITF je poslao okružnicu svojimIz dnevnika ITF inspektorainspektorima po svim svjetskim lukama dakrenu u obilazak kontejnerskih brodova onihkompanija koje u svom redu plovidbe imaju iAuckland. Tako je i u riječkoj luci 22. ožujkaSlučajni susretinspektor ITF-a Milko Kronja posjetio brodCMA CGM Berlioz, koji inače plovi izmeđumediteranskih i luka Dalekog istoka. Nabrodu je ukrcana mješovita rumunjsko-filipinskaposada, a zapovjedniku Dinu LaurentiuMihailu uručeno je pismo ITF-a upućenokompaniji, a obavijest o akciji odnosno problemimau Novom Zelandu data je članovimaposade broda.Zanimljivo je da je ovom prilikom došlodo jednog neuobičajenog susreta. Naime,uz M. Kronju je na brodu bio i kap. KristijanVukušić, član SO SPH, koji se u jednomtrenutku zagledao u trećeg časnika palube kojije donio brodske dokumente na pregled, tekazao da on njega pozna. I filipinski pomorac,SigurnostNajavljenepromjeneSanano Elvis R. se prisjetio kap. Vukušićakoji mu je na brodovima ove kompanije priječetiri godine bio nadređeni prvi časnik. Susretje zabilježen fotoaparatom, a i ostali filipinskičlanovi posade su se rado slikali na palubivelikog broda, izgrađenog prije 11 godina ujužnokorejskom Pusanu (dužina 300 metara,širina 41 metar, zapremina 107.000 BRT,kapacitet 6.627 TEU). •M. KronjaDopredsjednik Europske komisije SiimKallas, zadužen za transport, potvrdio je daEuropska komisija je čvrstog opredjeljenjada treba unijeti promjene u pravilima zasigurnost brodova za krstarenje u IMO-us ciljem da se zajamči sigurnost europskihgrađana koji se ukrcavaju u bilo kojojsvjetskoj luci uz korištenje naprednih mjerasigurnosti.U tijeku travnja biti će održane javnekonzultacije o sigurnosti putničkih brodovas ciljem izmjena zakonodavstva, a u tijekuproljeća najavljena je organizacija konferencijeo sigurnosti putničkih brodova na kojojće biti pozvane sve zainteresirane strane.Istovremeno je IMO najavio raspravu osigurnosti putničkih brodova na sjedniciMarine Safety Commitee koji će se održatiod 16. do 25. svibnja.-Sigurnost ima najveći prioritet. Putnicimoraju biti sigurni da će se visoki standardiprimjenjivati u svakom trenutku i na svakommjestu gdje brod plovi. To se odnosi nasve putničke brodove uključujući trajektei brodove za krstarenje, izjavio je SiimoKallas. • (dp)

. 70 • ožujak 201215PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatskeje sindikat pomorskihprofesionalaca koji okupljapomorce i brodarce bezobzira na to kod kojegbrodara plove, pod kojomzastavom i na kojoj vrstibroda plovi. Mi pregovaramos poslodavcima ovisini plaća, uvjetima rada,radnim satima da bi osiguraliugovor koji prepoznajevještine i iskustvo članova.Pravna pomoćSindikat pomoraca nudičlanovima široku lepezupravne pomoći. Kada nijemoguće dati pravni savjetili slučaj riješiti unutarSPH koriste se pojedinaodvjetnička društvaili samostalni odvjetnici,lojalni SPH, koji su specijaliziraniza pomorsko radnopravo ili opće radno pravo.PodrškaSPH ima stručnjake kojimogu dati odgovor itumačenja ugovora,rješavati probleme neisplateplaća, isplata naknadau svezi povreda na radi ilismrti, diskriminacije...PorezSPH je predložio, što je iprihvaćeno, da pomorci,ukoliko budu u tijekugodine najmanje 183dana na brodu (uključujućiputovanje, obrazovanje uinozemstvu, bolovanje...)budu oslobođeni odplaćanja poreza na dohodak.MirovinaSPH je predložio, što jeusvojeno, da pomorcimogu u mirovinu sa 60godina života i 15 godinaplovidbe, a utemeljioje Zatvoreni dobrovoljnimirovinski fond Sindikatapomoraca Hrvatske kakobi svojim članovima pružiomogućnost mirovinskeštednje po najpovoljnijimuvjetima (dodatna mirovina).MeđunarodnapodrškaSPH predstavlja stajalištapomoraca na nacionalnimi međunarodnim tijelimauključujući European TransportWorkers’ Federation(ETF), International TransportWorkers’ Federation(ITF). SPH ima predstavnikeu tijelima InternationalMaritime Organisation(IMO) i International LabourOrganisation (ILO) gdje sedonase globalne odluke usvezi uvjeta rada, zdravljai sigurnosti te obrazovanjapomoraca.KontaktČlan SPH u svakom trenutkuima na raspolaganjumogućnost kontaktiranjadužnosnika i pružanjapomoći ( 24 sata na danbez obzira na vremenskurazliku i luke u kojoj sebrod nalazi). Dužnosniciposjećuju pomorce nabrodovima, učenike istudente u srednjimškolama i fakultetima,održavaju kontakte snacionalnom administracijom,nacionalnim i stranimbrodarima, posrednicima prizapošljavanju.Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glasdvadesetak tisuća hrvatskihpomoraca-profesionalacakoji rade u svim sektorimaindustrije na morui na kopnu, uključujućiunutrašnju plovidbu, velikejahte i offshore.AktivnostSPH je demokratski sindikattemeljen na dorovoljnomčlanstvu koji nudi članovimamogućnost da budu aktivnii da iznesu svoja mišljenja– na lokalnoj, nacionalnoj imeđunarodnoj razini.www.sph.hrPRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji uredKrešimirova 4, 51000 RijekaŽelim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske(molimo ispuniti TISKANIM slovima)Prezime Ime M / ŽJMBGAdresaGrad Poštanski broj Tel.E-mailMob.NajblIža rodbinaPrezime Ime SrodstvoAdresa Grad Pošt. brojBrodarPosrednikBrodIMO br.SvojstvoPomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi doŠkolska spremaDetalji o glavnoj svjedodžbiIzdana odDa li ste prethodno bili član SPH Da NeČl. brojPlaćanje članarineGotovinom na blagajni SPHPrema ugovoru SPH s brodarom/posrednikomDatumMjestoZvanjeUplatom na žiro račun SPHDatum izdavanjaKada ste prestali biti članDa li ste član drugog sindikata Da Ne KojegPridružite nam sena društveniminternet servisima:AnketaVlastoručni potpisDatum primitkaBroj iskaznicePopunjava SPHDa li bi vam koristili dodatni specijalizirani tečajeviengleskog jezika?Da 78.26 %Ne 21.74 %SPH Adresar2milijarde dolaraplanira potrošitiBourbon za razvoj22milijuna TEU-aPrekrcano u kineskoj luciShenzhen u 2011SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr,pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, ljiljana.bobic@sph.hr,amanojlovic@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr, dprestint@sph.hrURED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 ZadarTel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr, mmiocic@sph.hr, ivica.jambrek@zd.t-com.hrURED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: sph-split@st.t-com.hr, bberlan@sph.hr, amalger@sph.hrURED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr,vglavocic@sph.hr, glavocic_vladimir@itf.org.ukURED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr, kronja_milko@itf.org.uk12.000TEU-akapacitet brodaMSC FabiolaImpressumPomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske,Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman CetinTisak: Novi List, Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada: 5.000Objavljeni članci ne moraju nužno održavatistav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uznadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,diskete i CD se ne vraćaju.

16br. 70 • ožujak 2012AUTOR:VALTERPJESMAKOJU U DUE-TU IZVODEVANNA IGIBONNIZAGUŠITIPRIDJEVAKPJEVAČADRAŽENAŽERI ĆA“NOMENNESCIO”PUSTINJAK,ISPOSNIKPJEVAČRAHIMOVSKIKUHINJSKIAPARAT ZAMIJEŠANJEVELIKISTAROGRČKIBASNOPISACSTARIJIBRITANSKIGLUMAC,BASIL (”BALNA VODI”)RUSKIKNJIŽEVNIKILJFFILMANTONIJANUIĆA SNATAŠOMJANJI ĆSABLAST,UTVARAJEDAN ODKONTI-NENATAMOREIZMEDUARAPSKOGPOLUOTOKAI SOMALIJEKORIST,DOBIT(TURC.)MANJIMORSKIZALJEVIBIZMUTSAVEZNAAMERIČKADRŽAVA (GL.GRAD SALTLAKE CITY)ISPUNJENODIMOM,DIMLJIVOAUSTRIJA“NASSAU”ZAMKA,KLOPKAVELIKOEUROPSKOGORJEPOLANJEGEHUNSKIVLADAR,“BiČ BOŽJI”TAJLANDAKRONIMMEDUNA-RODNEUDRUGEBRODARAOSOBNAZAMJENICAČOVJEK JAKEFIZIČKEGRADELITERARNII FILMSKIKRALJDŽUNGLESUMPORSTRUGALJKENAJVEĆIFILIPINSKISINDIKATPOMORACABRIT. GLU-MAC, JUDEMEDUNAROD-NI SINDIKATPOMORACAGLASNOSMIJANJEAMERIČKAGLUMICA,LINDSAYTURSKAVALUTAANTIČKIGRAD KODSOLUNASKLONOSTKRAJNO-STIMAŠATROVAČKIJEZIK (FR.)GLUMACMATULALJESTVICELIJEVIPRITOKRAJNE UŠVICARSKOJDOMAĆISINDIKATPOMORACANA NAČIN,POPUTBIJELAC ULAT. AMERICIKROVNA OR-GANIZACIJAPOMORACASUNCOBRAN(FR.)ZLATKOKOMADINAAMERIČKANBA-EKIPAŽABLJI UDGRAD USJEVERNOJNIGERIJIDOGA, HRTILI OVČARUKRASIMUŠKOG LICASITNAMORSKARIBAUMJETNOGNOJIVO,KARBAMIDMEDITERAN-SKA BILJKASVJETSKAUDRUGABRODARAKONJSKIPOVODACDUGA RIJEKAU ŠVEDSKOJ“RUBALJ”ASTATISTAKNUTATOČKA UJUŽNOJAFRICISLOŽENOSLOVOSLAVNITENISAČNASTASEVLADINRESORZADUŽEN ZAPOMORSTVO2 x 4PODIZANJEOBJEKATA,GRADENJEVABLJENJE,MAMLJENJENICOLAS(KRAĆE)JAKO HALU-CINOGENOSREDSTVOSJEVERNIILI JUŽNI ...NAŠAAGEN-CIJA ZA OBAL-NI LINIJSKIPOMORSKIPROMETOBMANA,PRIJEVARAOLIVER(MLAKAR)OD MILJA“TWO WAYIMMERSION”PANAMAPRILOG;BOCKAVOFILM COSTEGAVRASAPETARGRAŠOARIJAN(KOMAZEC)OD MILJASKLOP,SUSTAVRUMUNJSKIGRAD UBANATUULOGATIJELO KOJEODREDUJERATNE ZONENA MORUMEDUNAROD-NI ODBORBRODARA SASJEDIŠTEMU LONDONUIMPERATOR“SEA BASEDTERMINAL”ISTOČNJAČKAVJEŠTINARELAKSACIJEAMERIČKIIZUMITELJELEKTRIČNIHUREDAJA,THOMAS ALVAGLENNFORDAMERICIJSLOVA IZA“P” I “N”NORVEŠKAJESTIVEGLJIVE IZPORODICEAMANITAPLUTAJUĆALEDENAGROMADAREGISTRACIJABRODA PODSTRANOMZASTAVOM(KRATICA)Anegdote s moraJeste li znali ?Mornarski receptUspješnizapovjednikJednom je postojao vrlo poznatizapovjednik. Bio je vrlo uspješanu svemu što je radio: godinama jezapovjedao trgovačkim brodovimadiljem svjetskih mora. Nikadaga nisu svladale oluje niti pirati.Bio je uzor posadama i drugimzapovjednicima. Ipak, jedna gaje činjenica izdvajala od drugihzapovjednika: svakog jutra imaoje poseban ritual. Zatvarao se usvoju kabinu i otvarao mali sef.Unutra je bio komadić papira.Gledao bi u njega nekolikominuta, a onda bi ga ponovnozatvorio u sef. I onda bi seposvetio dnevnim obvezama.Godinama su posade postajalesve znatiželjnije. Kakvo blagoskriva sef ?Jednog dana je zapovjednikumro. Prvi časnik je okupio cijeluposadu, otvorio sef i...Pronašli supapir na kome su bile samo četiririječi, po dvije u svakom redu:Port Left,Starboard Right.ObljetnicaPotonućetankera Storsten1.travanj 1943. - Norveški motornitanker Storsten (izgrađen 1926.godine u brodogradilištu BarclayCurie & Co., 5.342 tona), podnjemačkom kontrolom, potopljenje prilikom pokušaja u Englesku.Nijemci su saznali za tu namjerute su poslali zrakoplove da potopebrod izvan teritorijalnih vodakod Gothenburga. Ubrzo nakonbombardiranja njemački ophodnibrod otvorio je vatru na brod kadaje posada pokušala spustiti čamce.Patrolni brod pokušao je uzeti brodu tegalj, ali je potonuo prije ulaskau luku. Prilikom bombardiranja ivatre s ophodnog broda stradalo je17 članova posade. •Katwijk-Scheveningen –poprište posljednje pomorskebitke u I. Anglo-nizozemskomratu (1652-54).U njoj je kod Katwijka (8.8.)i Scheveningena (10.8.1653.)engleska flota (admiral G. Monk;120 linijskih brodova) porazilanizozemsku flotu (admiral M.Tromp; 85 linijskih brodova).Nakon poraza i zbog dezorganizacijeu mornarici Nizozemskaje morala pristati na mir.Deset trenutnonajdužih brodova1. Emma Maersk - 397 metara2. TI Africa, TI Asia, TI Europe,TI Oceania ... 379 metara3. MSC Beatrice ... 366,1 metar4. MSC Danit ... 365,50 m5. Vale Brasil ... 362 m6. Oasis of the Seas ...360 m7. Allure of the Seas ... 360 m8. Axel Maersk ... 352 m9. CMA CGM Medea ... 350 m10. COSCO Guangzhou ... 350 m»Siromašna«riba sčešnjakomSastojci: 2 morske mačke ilijedna raža od oko 1 kilograma, 4režnja češnjaka, snopić peršina,½ kg pirea od rajčice, 5 suhihslanih rajčica, 2 papričice, 6 žlicaocta, 6 žlica ekstradjevičanskogmaslinova ulja, sol.Vrijeme pripreme: 15 minuta,plus 4 ili 5 sati u hladnjaku.Vrijeme kuhanja: 35 minutaPriprema: Očistiti i oguliti ribu.Ustitniti češnjak, peršin, suherajčice i papričice – sve izmiješatii staviti u tavu s uljem, dodatiocat i, kada je evaporirao, stavitipire od rajčice. Kuhati na laganojvatri uz miješanje oko 20 minuta.Ostaviti da se ohladi. Stavitimačke ili raže u posudu s vodom,malo posoliti, kada voda zavrijekuhati još 15 minuta. Izvaditiribu, ocijediti je i sve staviti uhladnjak najmanje 4 sata prijeposluživanja.