Osmi broj - Panevropski univerzitet Apeiron

4NOVO IZDANJE KNJIGE5ALUMNI, NAŠIM OČIMA6 - 11DEŠAVANJA NA APEIRONU12-16NAUKA I INFORMATIKA 20 - 27sADRŽAjEKONOMIJA17INTERVJU39-39DRUŠTVO I KULTURA40-41POETSKI KUTAKDOPRINOS NAUCI43POKLON KALENDAR ZA 2009 GODINU!3

kNJIGaNova knjigaAKADEMSKE VJEŠTINEAkademske vještinepredstavljajuinterdisciplinarni predmetkoji obuhvata znanja i tehničkevještine iz više užih i širih naučnihi stručnih oblasti. Knjiga sadržipoglavlja iz primjenjene i opštepsihologije učenja, pažnje, slušanja,motivacije i pamćenja, menadžmenta,logistike i organizacije učenja,vještine i tehnike timskog rada,osnovne komunikacione vještine,teorijska i praktična znanja vezanaza upravljanje vremenom (timemanagement) te razvoj kritičkogmišljenja i kritičke analize.Knjiga pod naslovom „Akademske vještine“je najnovije izdanjePanevropskog univerziteta „APEIRON“To su vještine koje obuhvatajuširoki spektar znanja i sposobnostipojedinca – kao što su komunikacija,pismenost, psihološke vještine,sposobnosti i znanja vezanihposredno ili direktno za procesučenja, sposobnosti i vještine čitanjai razumijevanja pročitanog, logika,metodika, matematika, naučnasaznanja..., i koje su tom pojedincuneophodne da bi uspješno završiostudije, ostvario karijeru, te bioosposobljen za cjeloživotno učenje.Ako se uporedi privredni razvoj usvijetu u posljednja tri vijeka može sevidjeti da su u 18. vijeku osnova zarazvoj privrede bili prirodni resursi, u19. vijeku to je bio razvoj tehnologije,a u 20. vijeku to je bio razvoj finansija.Krajem 20. vijeka analitičari su najavilida će osnova privrednog razvoja21.vijeka biti znanje kao osnovniresurs i izvor konkurentnosti.4

aLUMNiStudenski časopis AlumniNašim očimaOsmi broj časopisa „ALUMNI” sigurnoi slobodno korača u svijet novinarstva...Piše: Marko KneževićIzdanje osmog brojastudenskog časopisaALUMNI Panevropskoguniverziteta „APEIRON“ pokazujeuspjeh grupe studenata okupljenihoko ideje za uspostavljanje i kreiranjestudenskog časopisa kao i upraveUniverziteta koja je sve to omogućila.Po uspostavljanju redakcijskogkolegija i podjele dužnosti na scenuje stupila studenska kreativnosti domišljatost da osmisli i ostvarijedan akademski orijentisan časopis.Studenti-novinari dolaze sa petrazličitih fakulteta u sklopu univerziteta„APEIRON“ i sa sobom nose različitaznanja i iskustva koja prenose iopisuju u svojim novinskim člancima.Saznanje o tome da upravaUniverziteta „APEIRON“ dajemaksimalnu slobodu pisanja iiznošenja mišljenja, naravno ugranicama pristojnosti i privatnosti,otvara veliku mogućnost studentimada iskažu svoju kreativnost i pokažuda i ako pisanje članaka i uređivanjenovina nije njihova profesionalnadužnost, to mogu da osmisle i uradeveoma dobro.Teme koje profilišu studenskičasopis stimulisane suopredjeljenošću studenata da pišuo novitetima i promjenama iz oblastinjihovog studija, što daje raznolikostčlanaka o marketingu,informatici, pravu, medicini, sportu,kao i temama koje dotiču umjetnost,muziku, socijalne probleme i sl. Bitansegment časopisa čine itervjui, kakosa ličnostima iz prosvjetnog sitema,tako i sa ličnostima iz javnog života,što u opredijeljenosti studenatanovinaradaje notu ozbiljnosti uobavljanju novinarskog posla.Studentska domišljatostmladih ljudi se takođe ogleda ukomponovanju napisanih članaka uokvire kompjuterske grafike, oslikanevedrim bojama fotografija, kojeprikazuju ljepotu prirode i mladosti.Upravo ta mladost je dobila prilikuda u ovom časopisu pronađe sebe ipokaže svoje mogućnosti, ispiracijui ozbiljnost pisca koji može slobodnoda piše.Studenski časopis ALUMNIsada predstavljazajedničkodijete urednika istudenata-novinarakoji su ga svojimkonstruktivnimzalaganjempodigli na noge,i ono danas podnadzorom “roditelja”,sigurno i slobodnokorača u svijetunovinarstva.5

Nova akademska godina po principima Bolonjske deklaracijeDočekana šestageneracija brucoša• Prijem nove generacije održan je u ponedeljak, 6. oktobra ove godine.• Šestu generaciju studenata pozdravili rektor Univerziteta, prorektori,dekani pet fakulteta i predsjednik Upravnog odbora UniverzitetaPiše: Jelena DavidovićNovu generaciju studenatau školskoj 2008/09. godiniPanevropski univerzitet„APEIRON“ je svečano dočekao6. oktobra. U prepunom amfiteatrudobrodošlicu je prvo poželio rektor,akademik prof. dr Dragan Danelišennaglasivši da Panevropski univerzitetomogućava studentima ambijent ukome će uspješno studirati i graditisvoje profesionalne i lične moralnekvalitete.Prorektor za nastavu prof. dr EsadJakupović rekao je da će Univerzitetpokušati da im olakša studiranjekako bi studenti uspjeli da odgovoresvim zahtjevima primjene bolonjskogprocesa, ali da se od njih očekujemarljivost i upornost u radu. Prorektorza međunarodnu saradnju prof.drRadoslav Grujić upoznao ih je saprogramskim tehničkim, tehnološkimnovinama koje je Univerzitet sproveoprethodnih godina.6Dekan Pravnog fakulteta prof. drDuško Medić čestitao je studentimapravnih nauka na izboru pravnogobrazovanja i profesije koja serukovodi idejom vladavine pravai slobode.Prof.dr Risto Kozomaradekan Fakulteta zdravstvenihnauka dočekao je studente riječimadobrodošlice uz želju da na vrijemei sa što boljim uspjehom savladajuakademske izazove.Dekan Fakulteta informacionihnauka prof.dr BrankoLatinović je rekao da će imkvalitet znanja i sposobnostikoje steknu na ovomFakultetu omogućiti uspjeh uinformatičkoj struci. Obraćajućise studentima Fakultetaposlovne ekonomije povodompočetka akademske godine,dekan prof. dr Željko Baroš ihje upoznao sa mogućnostimakoje im se nude za savremenoi uspješno studiranje. DekanFakulteta sportskih naukaprof. dr Vidosav Lolić, je podsjetiobrucoše da treba redovno dapohađaju nastavu, jer će im to olakšatistudiranje i ostaviti dovoljno vremenaza druga interesovanja.-Reforma visokog školstva poprincipima Bolonjske deklaracijepredstavlja vrlo pozitivan proces,jer doprinosi bržem i efikasnijemstudiranju, kao i mogućnosti da mladiredovnim zalaganjem i radom, dodiplome dođu u 23-24. godini, a zaprolaznost i uspjeh odgovorni su iprofesori i studenti - objasnio je DarkoUremović, predsjednik Upravnogodbora Univerziteta.Tako su se, djevojke i mladići kojisu na “APEIRONU” započeli važnuetapu u svom životu, upoznali uosnovnim crtama sa organizacijom,programima, aktivnostima i načinomponašanja na Fakultetima, što bitrebalo da im olakša prvi kontakt sanovom sredinom.

Jesenji kros učenikaSrednjoškolskog centra ''Gemit-Apeiron''dEŠAVANJA na APEIRONuPolovinom oktobraorganizovan je jesenjiNajbrži fizioterapeutkros za učenikesrednjoškolskog centra ''Gemit-Apeiron''. Zajedno sa svojimrazrednicima svi učenici su se ujutroPrva mjesta osvojili su učeniciuputili u park ''Mladen Stojanović''gdje je sve bilo pripremljeno zaLazar Dumnić i Kristina Kuridžaodržavanje krosa.U muškoj konkurenciji prvi nacilj je stigao učenik iz odjeljenjafizioterapeutskih tehničara, LazarDumnić. Drugo mjesto osvojio jeučenik Ekonomske škole DarioOpačić, a treće mjesto Lazarev drugiz odjeljenja, Miloš Lazić.U ženskoj konkurenciji prva nacilj stigla je učenica Ekonomskeškole Kristina Kuridža. Drugo i trećemjesto osvojile su njene drugariceiz odjeljenja Aleksandra Zelenika iJelena Prošić.U prelijepom danu i atmosferi kojaje tog dana vladala u parku ''MladenStojanović'' uživali su i učenici iprofesori. Ovom prilikom čestitamopobjednicima, zahvaljujemo svimučesnicima i najavljujemo sljedeći,proljetni kros.Piše: Slađana TošićPrvenstvo banjalučkih srednjih škola u stonom tenisuOsvojen pehar i diplomaUčenik srednjoškolskog centra ''Gemit-Apeiron''David Trivunović osvojio je treće mjestoPiše: Slađana TošićJedanaestog oktobra ovegodine u Ekonomskojškoli održano je Prvenstvosrednjih škola grada Banja Luke ustonom tenisu. Srednjoškolski centar''Gemit-Apeiron'' ima dosta učenikakoji treniraju različite sportove, ameđu njima su i učenici koji aktivnoigraju stoni tenis. Na ovo takmičenjeprofesor fizičkog vaspitanja prijavioje učenike prvog razreda Ekonomskeškole Davida Trivunovića i BranislavaPopadića, te učenika GimnazijeStefana Lazića.Treba istaći da su na ovomtakmičenju učestvovali učenici odprvog do četvrtog razreda banjalučkihsrednjih škola, što daje još većutežinu uspjehu našeg učenika, DavidaTrivunovića, koji je osvojio zavidnotreće mjesto.David je našem srednjoškolskomcentru donio pehar i diplomu na čemumu se od srca zahvaljujemo. OvajDavidov uspjeh je podsticaj i drugimučenicima da se što više doprinesurazvoju sportskih i drugih aktivnostimeđu mladima.7

Promocija i žurka Univerziteta„APEIRON“ uklubu CastraPostojalo je veliko interesovanje za učešćeu nagradnoj igri, a promocija je proteklau prijatnoj atmosferi uz informisanjeposjetilaca o univerzitetu „APEIRON“.Pripremila: Branka KneževićSredinom prošlog mjeseca ukafiću Castra Banjalučani suimali priliku da prisustvujupromociji Panevropskog univerziteta„APEIRON“. Promocija je proteklau prijatnoj atmosferi uz dodatnoinformisanje posjetilaca o univerzitetu„APEIRON“, a postojalo je velikodEŠAVANJA na APEIRONuinteresovanje za učešće u nagradnojigri. Promoterke našeg Univerziteta,studentkinje Branka i Tatjana bilesu sretne ruke i mladim gostimaovog banjalučkog kluba dodjelilemnogobrojne vrijedne nagrade kaošto su USB memorijski stik, tastatura imiš, te mp4 plejerNa promociju su bili i studentinašeg Univerziteta, a zajedničkažurka je bila odlična. Svirao je bendPost Scriptum, pa je samim tim iprovod bio zagarantovan.U Klubu „Underground“ u Banjoj Luci, dvanaestognovembra uveče održana je Brucošijada studenataprvih godina svih studijskih grupa, kojoj su sepridružili i studenti starijih godina.Nova akademska godinaBrucošijada za pamćenjeBila je to i prva prilika dase brucoši Univerzitetabolje upoznaju i razmjeneiskustva sa starijim kolegama, aUniverzitet „Apeiron“ poželio je svimbrucošima dobrodošlicu i uspješanstudij.Uz dobro poznate ritmove stranihi domaćih hitova, studenti Fakultetaposlovne ekonomije, Fakultetapravnih nauka, Fakulteta zdravstvenihnauka, Fakulteta informacionihnauka i Fakulteta sportskih naukaopustili su se i na ugodan načinzapočeli predstojeće trogodišnjeili četvorogodišnje druženje sakolegama. Na čas su zaboraviliakademske obaveze kojeih čekaju, a vedralica djevojakaimladića govorilasu o njihovojspremnosti dasavladaju novaznanja i vještine.Do kasno unoć u jednom odnajpopularnijih klubovau Banjoj Luci u veselojatmosferi sticala suse nova poznanstva iobnovila neka stara.Pripremile: Nina U. i Jana A.9

„APEIRON” na uličnim trkama402 Street RaceUniverzitet „Apeiron“ zlatni sponzor Street Race trkeUpetak i subotu desetog ijedanaestog oktobra tačnou podne, na trgu Krajineodržana je promocija univerziteta„Apeiron“ kao sponzora „Street Race”trke u Trnu, koju je organizovao„Street Race Club-a” Banja Luka.Na gradskom trgu na komesu bili predstavljeni automobilikoji su učestvovali na trci, bio jePiše: Bojan Aleksići tim univerziteta „APEIRON“ kojije dijelio promotivni materijal izainteresovanima odgovarao napostavljena pitanja o mogućnostimaškolovanja.Sljedeće večeri održan je i pred„Race party“ na splavu „Trn” gdje smose družili sa organizacionim timom„Street Race“ trke i učesnicima trke.U nedelju dvanaestog oktobrasa početkom u trinaest časova, predvelikim brojem gledalaca održana jeulična trka. Učestvovalo je više od80 takmičara iz Hrvatske, Slovenije,Srbije i BiH koji su se takmičili uraznim kategorijama, zavisno odjačine auta, klase i ubrzanja.Univerzitet „Apeiron“ kao jedan odzlatnih sponzora „Street Race“ trkeimao je i svoj izlagački štand na stazi.10

Useptembru je održan jošjedan, trinaesti po reduSajam knjiga u Banjoj Luciu izložbenoj hali „Metala” u perioduod 23. do 28. septembra. Univerzitet„Apeiron” bio je po tradiciji i ovegodine učesnik Sajma i predstaviose svojom izdavačkom djelatnošćusa preko 40 novih i korisnih naslovaknjiga.Treći dan sajma održana je ipromocija dvije nove knjige prof.dr Vladimira Stojanovića u izdanju„Apeiron-a” „Marketing menadžmentistraživanja” i „Ekonomija usluga”.Obje knjige su namjenjene svimstudijskim grupama Fakultetaposlovne ekonomije kroz obavezanprogram studija. Knjiga „Marketingmenadžment istraživanja” namjenjenaje studentima Fakulteta poslovnedEŠAVANJA na APEIRONu„ Apeiron“ na sajmu knjigaUniverzitet „Apeiron“ na Sajmu knjiga u BanjojLuci predstavio se izdavačkom djelatnošću saviše od 40 novih i zanimljivih knjiga, objavljenihu periodu između dva sajmaPiše: Jana AleksićDonacija knjigaStručna literatura Narodnoj biblioteci PrnjavorBiblioteci u Prnjavoru naš Univerzitet poklonioje 15 vlastitih atraktivnih izdanja iz više naučnihoblasti40 novih knjigaizmeđu dva sajmaekonomije kaoobavezan predmet,dok je na prvoj godiniostalih fakultetapredviđena kao dioizbornog programa.Za vrijemepromocije kao i za svevrijeme trajanja Sajma,na našem štandu bilo jepuno posjetilaca. Nekisu se zainteresovaliza kupovinu našihknjiga, a bilo je izainteresovanih zastudije na Univerzitetu„Apeiron”.„APEIRON” je tako i ove godinepotvrdio da se nalazi na samomvrhu po kvalitetu i obimu izdavačkedjelatnosti u Republici Srpskoj i BiH .Pripremila: Aleksandra VidovićPanevropski univerzitet Apeirondonirao je Narodnoj biblioteciPrnjavor svoja izdanja. Radi se o 15atraktivnih izdanja iz više naučnihoblasti. Oblasti na koja se izdanjaodnose su sljedeća: ekonomija, pravo,menadžmenta, medicine i ekologijekoje će popunjavati police bibliotekevezane za stručnu literaturu.Knjige je u ime UniverzitetaApeiron direktorici Narodne bibliotekePrnjavor profesorici Brankici Radonjićpredala doc. dr Gordana Radićprodekan Fakulteta informacionihtehnologija.11

Uticaj brendinga na svijest kupacaBrend mora da posjeduje jednuriječ u svijesti potrošačaKoja vam riječ prvo pada na pametkada pomislite o posjedovanjuautomobila kao što je Mercedes. Kadabi mogli da uđemo u um prosječnogvlasnika Mercedesa, to bi vjerovatnobila riječ “prestiž”. Riječ “najskuplji”bi vjerovatno išla uz Ferrari, riječ“kvalitet” uz Lexus, riječ “sigurnost” uzVolvo, riječ “Njemačka” uz BMW, Audi,Volkswagen itd., ali “prestiž” je riječkoju najčešće asocira pomen imenaMercedes. To je automobil koji u sebioličava sve pomenute kvalitete, ali jeprestiž koji donosi svojim vlasnicimaširom svijeta, nešto što je najjačakarakteristika ovog brenda.Kad govorimo o pojmu brenda, ključnoje da je on vezan prije za osjećajkoji čovjek osjeti kad pomisli nanjega, nego na složenu kombinacijukarakteristika i kvaliteta koji se moguvezati uz određeni brend. A kaošto znate, osjećaj je nešto što semože vezati samo uz jednu jedinuriječ. U istom trenutku ne možeteimati i osjećaj prestiža, i skupoće, isigurnosti, sve odjednom. Prosječančovjek poznaje nekih 50.000 reči,dok samo u Americi ima 2.500.000registrovanih trejd marki. Kakoonda očekivati da običnog čovjekavaš brend asocira na više atributaodjednom.12Zakoni brendingaU početku, da bi preživio, brend zahtjeva jedinstvenu ideju ili koncept koji ćega učiniti drugačijim od postojećih proizvoda na tržištu. On mora da bude prviu nečemu, da kreira kategoriju proizvoda, da zauzmemjesto u svijesnosti potrošača, da posjedujeZakon kvalitetajedinstveno ime u njihovom umu.Pripremila: Ljiljana KukavicaZakon riječiZakon vjerodostojnostiUspjeh brenda rezultat je njegoveautentičnostiKada je Coca Cola prvi put upotrijebilasvoj čuveni slogan: “Its the realthing” (To je prava stvar), većinanjihovih mušterija širom svijeta je usebi odgovorila: “Da, sve ostalo suimitacije”. Imati brend koji je originalujedno znači da ste na tržištu tupoziciju prvi zauzeli. Biti prvi značii biti autentičan. Najveći problemkoji se javlja prilikom ustanovljenjabrenda na tržištu jeste kako ga učinitiautentičnim. Potrošači su po prirodiveoma sumnjičavi i vaše izjavekako je vaš proizvod upravo “to ito”, najčešće neće naići na povoljnureakciju kupaca. Kao što smo većpomenuli, klasična reklama u procesuizgradnje brenda više može daodmogne nego da pomogne.Kako onda kreirati vjerodostojnost uvašoj kampanji brendiranja proizvoda.Ukoliko niste prvi u nekoj posebnojkategoriji, ako nemate oslobođenunišu za vaš proizvod, možda jenajbolje rješenje vezati se za nekoveć izgrađeno i poznato ime; čuli steda je Apatinska pivara kupljena, odstrane širom svijeta čuvene belgijskepivare. Ona joj sada na stranomtržištu može pomoći u izgradnjivjerodostojnosti, odnosno u tvrdnjida je njihovo pivo stvarno tako dobrokao što se u reklami kaže. U našimuslovima oni jesu izgradili brend kojije bez premca u odnosu na ostalalokalna piva, ali je na stranom tržištu,gdje konkurencija proizvodi i prodajepivo već stotinama godina, malo težedokazati autentičnost.Kvalitet je važan, ali se brend neizgrađuje samo na kvalitetuSvi mi imamo svoju ličnu percepciju okvalitetu određenih proizvoda. Da li jeDon kafa bolja od Grand kafe, da li jeNext sok bolji od Takova, da li je KnjazMiloš bolji od Hebe? Ko to može sasigurnošću da potvrdi? Procijenjenikvalitet proizvoda najčešće zavisi odličnog ukusa potrošača. Pa čak i kadase tehnički mogu izmjeriti određenekarakteristike proizvoda, da li jerecimo Rolex bolji sat od Seika, da listvarno preciznije mjeri vrijeme i dali su milisekunde razlike u tačnostistvarno nešto što nam može biti odznačaja pri kupovini?U svijetu postoje publikacije, kao“Consumer Reports”, koje nezavisnotestiraju kvalitet pojedinih proizvoda iprikazuju uporedne tabele rezultata.Takođe, već ste vidjeli uporednetestove kompjuterske opreme saprecizno prikazanim rezultatimau većini kompjuterskih časopisa.Začudićete se, ali većina proizvodakoji se po kvalitetu nalaze na prvommjestu nisu ujedno i najprodavaniji inajprofitabilniji brendovi na tržištu. Akoste običan korisnik kompjutera, da livam je od značaja to što je, recimo,Dell na testovima bio za 1.25% bržiod IBM-a? Ono što je odlučujućeu uspješnosti brenda nije njegovobjektivno izmjereni kvalitet (ako ipostoji), već prvenstveno percepcijapotrošača o njegovom kvalitetu.Svakako, sa nekvalitetnom robomnemojte ni pokušavati da ustanovitebrend, jer bacićete pare uludo. Ali,ključ uspjeha u brendiranju je to šta okvalitetu vašeg proizvoda misle vašipotrošači i za to se treba boriti svimsilama (prije svega PR-om).

eKONOMIJaZakon kategorijeVodeći brend promoviše svojukategoriju, a ne brendŠta se dešava sa brendom koji sveviše i više sužava svoj fokus? Onkreira svoju posebnu kategoriju ipostaje neprikosnoveni vođa u tojkategoriji. Recimo Microsoft. Čak ikasnije, kada se pojavi konkurencija,on i dalje predstavlja sinonim zaodređenu kategoriju. Samim tim,ono što za takav brend postajeinteresantno jeste promocija samekategorije, jer je ona već u svijestipotrošača izjednačena sa imenombrenda. Obratite pažnju na reklameMicrosofta. Najčešće one nepromovišu određene Microsoftovesoftverske pakete, već generalnokorišćenje kompjutera u određeneposlovne ili privatne svrhe. Oniznaju da je, ako počnete da koristitekompjuter, bar 90% šanse da ćetekoristiti Microsoftov softver.Sličan je primjer Mobtela kod nas.Pošto su vodeći brend na tržištumobilnih telekomunikacionih usluga,većina njihovih reklama fokusira se naprednosti korišćenja mobilnih telefonai blagodeti savremene bežičnekomunikacije. Uvijek prisutni logoMobtela tu je više kao podsjetnik da jeon tu i dalje sa vama, prisutan u vašojsvijesti kao vodeći u svojoj kategoriji.Zakon imenaU principu brand i nije drugo doIMENajvažnija odluka u brendinguvašeg proizvoda je kada mu dajeteime. Na duge staze to ime će mudonijeti dugovječnost i snagu kojupriželjkujete. Nemojte pomješatifaktore koji brend čine uspješnimna početku u odnosu na dugoročnefaktore uspjeha u brendiranju.U početku, da bi preživio, brendzahtjeva jedinstvenu ideju ili konceptkoji će ga učiniti drugačijim odpostojećih proizvoda na tržištu.On mora da bude prvi u nečemu,da kreira kategoriju proizvoda,da zauzme mjesto u svijesnostipotrošača, da posjeduje jedinstvenoime u njihovom umu.Na duge staze, sve što ostaje usvjesnosti potrošača, u odnosu nanjegov jedinstveni koncept ili ideju,jeste ime. Ono je to koje će gaizdiferencirati od imena konkurentskihproizvoda, odnosno od ostalihbrendova.Izbor imena je najčešće najtežii najkomplikovaniji momenat prikreiranju proizvoda i njegovogbrendiranja na tržištu. Najčešćiproblem je što ćete, u većinislučajeva, imati situaciju da će svizaposleni u firmi, a pogotovu oni kojisu direktno vezani za lansiranje novogproizvoda, imati svoje ideje o tomekako nazvati proizvod. Što je najgore,svi će željeti da imaju ključnu uloguu kumovanju proizvodu. Da bi vamolakšali problem, predložićemo nekesavjete koji će vam olakšati izborimena proizvoda (brend).1. Ime treba da je kratko.U današnjem prekomuniciranomdruštvu, savjet je da je ime što kraće -to bolje za budućnost brenda. Što višeslova (riječi) je potrebno zapamtiti,manje su šanse da će se pamtiti naduže staze.2. Ime treba da je jednostavno.Jednostavno ne znači isto što i kratko.Poenta je da se iskoristi što manjeslova i da se slogovi po mogućstvuponavljaju. Recimo Coca Cola sesastoji iz samo četiri slova azbuke.Primjeri jednostavnih imena kod nassu ujedno i najuspješniji brendovi.Delta, BK, Mobtel, Astra su primjerikratkoće i jasnoće. Prošlo je vrijemenazivanja privrednih giganata imenimanarodnih heroja.3. Ime treba da predloži kategoriju.To nije lako postići, ali se najčešćemože vidjeti kod firmi vezanih za novetehnologije. U našim uslovima, imenaVeratNet ili EuNet kao provajdera,ComTrade ili CoRes kao distributerakompjutera, primjeri su imena kojamogu da se vežu za kategorije kojimaovi brendovi pripadaju.4. Ime treba da je jedinstveno.Da bi ime ostalo zapamćeno u šumipostojećih imena na tržištu ono morada se jasno razlikuje od ostalih. Cilj jeda se ono nikako ne smije greškomzamjeniti za neko drugo poznato imekoje se slično izgovara.5. Ime treba da je zvučno.Um funkcioniše tako što se ime pamtipo zvučnosti. Kada pomislimo na nekoime - mi ga u stvari u svojoj svjesnostiizgovaramo. Kako zvuči i da li imajednostavnu i jedinstvenu melodiju priizgovaranju je ključno u situaciji kadaželimo da bude zapamćeno.6. Ime treba lako da se izgovori.Problem nastaje sa imenima kojaželimo da plasiramo na svetskomtržištu. Ali u većini slučajeva, ime kojese lako izgovara na jednom jeziku- lako je izreći i na bilo kom drugomsvjetskom jeziku, kao Honda, Ford,Fiat i slično.( Preuzeto sa : biznis.ba )13

Svjetska ekonomska kriza na djeluCipele za 4 evraMađarska vlada najavljuje smanjenje sopstvenih troškova ibudžetskog deficita te zamrzavanje plata u državnoj upravi,a sve u cilju smanjenja efekata krize, koja je sada već i golimokom vidljiva u, recimo glavnoj budimpeštanskoj ulici Vaci.Čuvena Vaci naime dramatično odslikava krizu u kojoj seMađarska iznenada našla. Najuži centar grada - poznat poprodavnicama ekskluzivne robe ovih dana je sablasnoprazan, a cipele možete naći i po cijeni od 4 evra.Pripremio: Brane VukovićPolovina lokala je zatvorena,njihovi vlasnici žele daih što prije prodaju iliiznajme, a samo nekoliko uličicadalje u više prodavnica su počeletotalne rasprodaje. Na izlogu jedne,zaljepljena je ručno ispisana poruka osniženju cijena od čak 92 odsto, takoda se kožne muške i ženske cipelemogu kupiti za samo 1.000 forinti,što je manje od četiri evra, a prije sukoštale 19.900. Cijena italijanskihdžempera je sa 15.900 pala nasimboličnih 600 forinti.14Sve to liči na narodnu poslovicuo prodaji posljednjeg porodičnogsrebrnog escajga, kako bi se preživjelicrni dani.Generalni sekretar Državnogtrgovinskog saveza Đerđ Vamoš ovihdana je upozorio da će opšta kriza uzemlji uništiti male prodavce, a dobrouzdrmati one veće. Prema njegovimriječima u Mađarskoj je prošle godine,kada se činilo da privreda cvijeta,zatvoreno čak 3.000 prodavnica, aove godine ta će brojka biti drastičnoveća.Prodaja svih artikala je, kako je rekao,u padu, posebno trajne robe.“Svi očekujemo pomoć države, usuprotnom ljudi će se naći na ulicii mnogi će pokušati da obezbjedeegzistenciju radom na crno. Time ćeizbjeći plaćanje poreza i doprinosa,što će oštetiti državni budžet. Zatoje bolje da vlada odmah smanjiadministratiranje i pronađe novac zazadržavanje radnih mjesta“, zaključioje Vamoš.Premijer Ferenc Đurčanj je to iobećao, mada se još ne vidi kako.Vlada je pripremila treću verzijubudžeta za 2009. godinu, no nijesigurno da će dobiti dovoljnu podrškuu parlamentu. Od 1. maja ove godine,naime, Mađarska ima manjinskuvladu, pa za svaku odluku morada pronađe spoljnu podršku, što upolitički podjeljenoj zemlji nije ni malojednostavno.Prije samo nekoliko mjeseciministar finansija Janoš Vereš jegovorio kako je „neodgovorno“ govoritida se Mađarska nalazi u dužničkojzamci, da joj prijeti finansijski kolaps itrajna privredna kriza.Krajem oktobra Vereš je, na sastankuMađarskog privrednog društva,priznao da situacija u zemlji nije

eKONOMIJanajprije ćese zamrznutiprimanja udržavnoj upravina ovogodišnjemnivou i njeniuposlenici moraćeda se odreknu 13.plate. Privremeno ćese stati i sa isplatom13. penzije, ali samo zaone koji mjesečno dobijajumanje od 80.000 forinti, ilioko 300 evra.Mađarska privreda, dakle, nijeuspjela da se oslobodi komunističkeprošlosti“, zaključio je Hačinson.Postoje i teorije da pomenuti kreditpredstavlja doprinos međunarodnezajednice budućoj novoj pobjedisocijalista u Mađarskoj 2010. godine,jer Zapad navodno ne voli previšepopulistički i evroskeptični Savezdemokratske omladine (Fides), sbivšim premijerom Viktorom Orbanomna vrhu.ružičasta, alida nema ni govora omonetarnom krahu države.Đurčanj je, međutim, ispoljio dovoljnohrabrosti da koriguje svog bliskogsaradnika.„Postojala je opasnost od državnogsloma i socijalne krize, koju smo riješiliuzimanjem kredita, prevashodno odMeđunarodnog monetarnog fonda.Da to nismo uradili forinta bi oslabilaza 40, možda i 60 odsto, a inflacijabi dostigla 20 do 30 procenata“,izjavio je premijer u intervjuu jednombudimpeštanskom nedeljniku.Tu sigurnost Mađarskoj pružio jepaket od 25,1 milijarde dolara, kojiće definitivno biti odobren već ovogmjeseca, saopšteno je u Vašingtonu.Od te svote 15,7 milijardi dolara ćestići od MMF-a, 8,1 od Evropske unijei 1,3 milijarda dolara od Svjetskebanke.Za 10 procenata ćese smanjiti i nadoknadečlanovima upravnih inadzornih odbora u državnimpreduzećima, a njihovi direktoriće morati da se odreknu takođe13. plate i raznih premija. Međumjerama štednje, najzad, nalazi sei smanjenje troškova za službeneautomobile, telefone, nabavkukancelarijskog namještaja i drugo.Veliko je pitanje, međutim, da li je sveto dovoljno. Strani analitičari, poputbritanskog ekonomskog stručnjakaMartina Hačinsona, smatrajuda će pomenute milijardedolara omogućiti aktuelnojmađarskoj vladi da nastavi sprekomjernom potrošnjom izemlju zaduži još više.„Budžetski deficit u Mađarskojdostigao je četiri procentabruto domaćeg proizvoda,a ponovna preraspodjeladohotka je sa 46,5 u2000. godini skočilana sadašnjih 52,5odsto.Vlada će, kako je najavila,već u narednoj godini snizitisopstvene troškove i smanjitibudžetski deficit za oko 300milijardi forinti.Prema najnovijemprijedlogu Đurčanja, koji bimorao da dobije podrškuvećine u parlamentu,15

iNTERVJuSa rektorom prof. dr Draganom DanelišenomAkademija nauka iumjetnosti RepublikeSrpske bogatijaza ličnost saznačajnim naučnimdoprinosomZa osmi broj našeg univerzitetskogčasopisa pripala mi je čast da u prijatnojatmosferi rektorata razgovaram sa rektoromPanevropskog univerziteta „APEIRON“ prof.dr Draganom Danelišenom koji je postao članAkademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.Razgovarao: Dušan StranatićPo rođenju: Banjalučanin,đak banjalučke Realnegimnazije, član KAB-a,svestrani sportista, najuspješniji uatletici (reprezentativac Jugoslavije).Po zvanju: primarijus, doktormedicine, specijalista opšte hirurgijei specijalista dječije hirurgije,magistrirao i doktorirao na Sveučilištuu Zagrebu, Osnivač i dugogodišnjinačelnik Klinike za dječiju hirurgiju KCBanja Luka.Po akademskoj vokaciji: redovniuniverzitetski profesor Medicinskogfakulteta Univerziteta u BanjaLuci, na predmetima Hirurgijasa ratnom hirurgijom, biološkaantropologija sa osnovama sportskemedicine. Autor više od 160 stručnihi naučnih radova, autor i koautor 9knjiga i monografija, učesnik višenaučno-istraživačkih projekata,inaugurirao tri originalne hirurškemetode, član Akademije nauka iumjetnosti RS u stalnom radnomsastavu. Trenutna funkcija: RektorPanevropskog univerziteta »Apeiron»Banja Luka, član upravnog odboraSARNET-a, te član upravnog odboraFondacije „Dr Milan Jelić“.Privatno: sretno oženjen suprugomFahirom rođ. Pličanić arh.građ struke,otac dva sina doktora medicine Igora17

vanrednog profesora anatomijei fiziologije Virginia College USAi Tibora specijaliste psihijatra,magistranta i pregaoca u borbi protivbolesti zavisnosti. Kako sam voli dakaže: „Iskreni sam prijatelj velikogbroja prijatelja među kojima je najvećidio djece kojima sam i posvetio čitavsvoj život“.AlumniVi ste Rektor Univerziteta.Objasnite našim čitaocima kolikaje to obaveza i koja su vašazaduženja?D.D. Rektor rukovodi Univerzitetomi ima statutom određena prava idužnosti. Ovako bi izgledao birokratskiodgovor na Vaše pitanje. Međutim,Rektor na ovako koncipiranomnaučno-nastavnom planu i programustudija; mjestu studenta u tomprogramu, odnosa nastavnika, imaposve durgačiju ulogu od dosadašnjihklišea. Student je u centru pažnje isvi zajedno sa rektorom s dužni damu pomognemo. Dakle, nema višeRektora kojeg student eventualnovidi na svojoj promociji ili samo nateleviziji. Inertnost bivših Univerzitetamora postati prošlost a to zahtjeva ibolonjski proces.AlumniŠta studenti mogu studirati na„APEIRONU“ ?18D.D. Panevropski Univerzitet«APEIRON» Banja Luka, je izrastao urespektabilnu visokoškolsku ustanovu.Ima pet fakulteta sa šesnaeststudijskih grupa i to na Fakultetuposlovne ekonomije: Preduzetničkimenadžment i poslovna ekonomija;Menadžment bankarstva, finansija itrgovine; Menadžment javne uprave;na Fakultetu pravnih nauka: Opštepravnastudijska grupa i Poslovnopravo; na Fakultetu zdravstvenihnauka: Sestrinstvo; Menadžmentu zdravstvu; Sanitarni inženjering;Laboratorijsko-medicinski inženjering;Radiološki inženjering; na Fakultetuinformacionih nauka: Inženjeringinformacionih tehnologija i nastavničkainformatika; i na Fakultetu sportskihnauka: Sportski menadžment;Sportski trener; Pedagoško-nastavnistudijski program u sportu. TrenutnoUniverzitet pohađaju studenati izRepublike Srpske, Federacije BiH,Srbije, Crne Gore i Hrvatske.AlumniNedavno ste primljeni u Akademijunauka i umjetnosti RS. Koje uslovetreba zadovoljiti da bi se steklatitula akademika?D.D. Za članove Akademije naukai umjetnosti RS biraju se ličnostisa značajnim naučnim, odnosnoumjetničkim doprinosom, koji suučesnici naučno-istraživačkihprojekata, učesnici na međunarodnimi domaćim manifestacijama, da suizgrađivali naučni i umjetnički kadar nainstitutima, fakultetima i univerzitetimai da imaju opšti ugled u sredini ukojoj žive i rade. Važnost nacionalneakademije nauka i umjetnosti ogledase, između ostalog, i u činjenici da jeto najviša, krovna, stožerna, naučnainstitucija u državi, a moglo bi se bezpretjerivanja reći da je takva institucijahram nauke i umjetnosti. Akademijanauka i umjetnosti daje pečat stepenurazvoja nauci, umjetnosti, tehnici,tehnologiji, književnosti, kulturi (...)svake zemlje, naroda, društva.Članovi akademije su najuglednijinaučnici svih područja nauke,najpriznatiji književnici i umjetnici. Toje u stvari, intelektualna elita.Premda se aktivnosti nacionalnihakademija nauka i umjetnostiuglavnom finansiraju iz državnogbudžeta, akademije bi trebale bitinezavisne od državne uprave.Ponekad to nije tako. Ima slučajevada je ona u direktnoj funkcijidržavne uprave, i to u negativnimkonotacijama. Nezavisnostnacionalnih akademija ne značipasivnost, neutralnost, samovoljnost,zloupotrebu nauke (državu u državi),nego istraživanja isključivo za dobrobitčovječanstva. Takva je samostalnostpreduslov odgovornosti nacionalnihakademija, odnosno akademika.Akademici kao vrsni, priznati i uticajnieksperti snagom svoga znanja,naučnih činjenica, zakonitosti,teorija, moraju imati svoje mišljenje,svoje sudove, svoje stavove o svimdogađanjima u društvu pa i onda kadasu neki od njih suprotni ponašanju iinteresima vlasti. To zapravo, značida akademci moraju biti organizovanodruštvo, angažovani u okviruakademije na svim važnijim naučnim,umjetničkim, kulturološkim projektima,koji su od posebne nacionalnevažnosti.AlumniKoja su vaša zaduženja i obaveze uAkademiji?D.D. Akademija obrazuje odjeljenja

iNTERVJuza jednu ili više srodnih nauka iumjetnosti, među kojima je i odjeljenjemedicinskih nauka. Ovo je oblast ukojoj sigurno mogu dati svoj doprinoskako u naučnoistraživačkom radutako i u organizaciji zdravstva i vrsti inačinu edukacije. Uostalom, vidjeli stezahtjevnost akademije, kao instituciječiji ugled treba čuvati.AlumniImate li vremena za bavljenjenaučno-istraživačkim radom?D.D. U dalekoj prošlosti dominirao jenaučnik, pojedinac. Jedan naučnikje raspolagao gotovo cjelokupnimsvjetskim znanjem. Međutim, sprogresivnim porastom naučnihsaznanja, povećavao se i brojnaučnika koji su poznavali cjelokupnosvjetsko znanje. U savremenimuslovima ostvarivanje temeljnihfunkcija nauke zahtjeva udruživanjeznanja i napora naučnika brojnihspecijalnosti, koji moraju koristitimodernu naučnu infrastrukturu isavremene metode nauke, bezkoje nije moguće prikupljanje iobrađivanje velikog fonda informacijaiz raznih područja i na temelju njihracionalno prezentovanje rezultatanaučnoistraživačke djelatnosti. Takvuzadaću nauke mogu ostvarivati samosvijesno organizovani timovi naučnihstručnjaka različitih specijalnosti, kojisu opremljeni savremenom naučnomtehnikom i koji naporno rade napostizanju naučno determinisanihciljeva, te rješavanja aktuelnihproblema istraživanja iz neiscrpnog«rezervata» prirodnih i društvenihpojava. Respektujući brojne osnovnei razvojne karakteristike nauke,ovog trenutka sam u stanju ponuditikreativnost, iskustvo, preciznost,objektivnost i pouzdanost, a to je odmene kao pojedinca sasvim dovoljno.Panevropski Univerzitet »APEIRON»čiji sam ja rektor, registrovao je kodMinistarstva nauke i tehnologijeRepublike Srpske «Naučnoistraživački institut»; imenovaoprorektora za naučnoistraživački radi saradnju sa inostranstvom i timepokazao svoje opredjeljenje i interesza nauku i progres.AlumniTakođe ste i član upravnogodbora SARNET mreže. Možeteli nam reći na čemu se trenutnoradi u SARNET-u? Pojedinikrugovi smatraju da bi ulaganje uinfrastrukturu koje je bilo planirano,apsurdno i da je novac koji jedobijen potrebno prije svega uložitiu povezivanje visokoškolskihustanova što bi trebalo da bude iprioritet SARNET-a.D.D. Akademska i istraživačkamreža Republike Srpske SARNET, je javna ustanova koju je osnovalaVlada Republike Srpske, azadužena je za izgradnju, razvoj,održavanje i korišćenje informacionokomunikacioneinfrastrukture(računarske mreže) za potrebevisokoškolskih i naučno-istraživačkihustanova Republike Srpske, koja ćeih povezivati međusobno, sa srodniminstitucijama i računarskim mrežamau okolini i na evropske i globalnemreže. Status korisnika po ovomosnovu stiču visokoškolske ustanoveupisane u Registar visokoškolskihustanova koji vodi Ministarstvoprosvjete i kulture Republike Srpske inaučno-istraživačke ustanove upisaneu Registar naučno-istraživačkihustanova koji vodi Ministarstvonauke i tehnologije RepublikeSrpske. Urađen je glavni plan razvojamreže kojim su obuhvaćene sveinstitucije iz oblasti visokog i srednjegobrazovanja, nauke i kulture uRepublici Srpskoj. Prema glavnomplanu, mreža će imati 276 terminalnihkonekcija, rutiranje će se obavljati utri čvora mreže (Banja Luka, Zvornik,Istočno Sarajevo). Predviđene suinterkonekcije sa tri akademske mrežesusjednih zemalja i sa budućomakademskom mrežom u FederacijiBiH. U saradnji sa stručnjacimaTelekoma Srpske izvršena jeidentifikacija i rezervisanje pasivneinfrastrukture Telekoma Srpske.Pribavljeni su potrebni nematerijalniresursi od suštinskog značaja zarad mreže. U toku je povezivanjekampusa Univerziteta u Banja Luci,Narodne i Univerzitetske bibliotekeRepublike Srpske i Elektrotehničkogfakulteta Univerziteta u IstočnomSarajevu. Ustanova je zajednosa Elektrotehničkim fakultetomu Istočnom Sarajevu pokrenulaCISCO Networking Academy naElektrotehničkom fakultetu; za ovepotrebe je opremljena kompletnalaboratorija, a četiri stručnjaka saUniverziteta se obučavaju za budućuulogu instruktora. U toku je nabavkaaktivne mrežne opreme za cijelu «kičmu» mreže.Upravni odbor SARENT-a je zauzeostav da su radovi na «kičmi» mrežeprioritet, a ujedno i najveći zalogaj.Osim toga veoma je važno na vrijeme«zauzeti» pasivne infrastruktureTelekoma Srpske. Mislim da je ovakavred koraka ispravan.19

Where IT All Comes TogetherSinergija 08Zanimljiva predavanja u Keynot-u je održao i Milan Pantić o projektima kojerealizuje Microsoft Srbija. Radi se o OCR naprednim alatima koji prepoznaju čaki ćirilični rukopis, a takođe su razvili i OCR alat za prepoznavanje matematičkihformula. Veoma korisni alati za koje se nadam da će ubrzo biti dostupni i širojjavnosti.Piše: Dušan StranatićZa one koji nisu upućeni,Sinergija je najvećaMicrosoft-ova ITkonferencija za prostor jugoistočneEvrope. Sinergiju 08 su ovaj putorganizovali predstavnici beogradskekancelarije Microsofta u saradnjisa preduzećem za organizacijudogađaja EXIT Service. Naime, radise o tehnološkoj konferenciji kojaobuhvata širok spektar Microsof-ovihproizvoda (od Office paketa, SQLServera, Business Intelligence i DataWarehouse alata do projektovanjaaplikacija za Windows Mobileplatformu i novih tehnologija poputHyper-V).Sinergija 08 je održana od 14.do 17. oktobra, s tim da su svečanootvaranje i Keynote prezentacija ukojoj je predstavljena konferencijaodržani u večernjim časovima 14.oktobra, dok su ostala tri dana bilaposvećena isključivo tehničkimpredavanjima. Tokom proteklih20osam godina Sinergija je postalanajuglednija IT konferencija ujugoistočnoj Evropi, kao i sinonim zakvalitet, inovacije i edukaciju. Sinergijaje idealno okruženje za sticanjenovih znanja, razmjenu mišljenja idruženje sa kolegama iz struke, kaoi prilika da na licu mjesta isprobatenajnovije Microsoft-ove proizvode itehnologije. Pod sloganom „WhereIT All Comes Together“, Sinergija 08nastavlja tim putem. IT je pokretačkasnaga na mnogim tržištima, a željaorganizatora je da to postane i unašem regionu. Mjesto održavanja je,sada već tradicionalno bio NovosadskiMaster centar koji je, kako sepokazalo, idealno mjesto za ovakavtip konferencija.Ove godine je održano rekordnih120 predavanja u čak osamkonferencijskih sala. Takođe,održani su i specijalistički kurseviMaster of Deployment II za kojeje nekon slušanja bilo mogućedobiti sertifikat nakon položenogispita. Master of Deployment II jenastavak prošlogodišnjeg kursaMaster of Deployment predviđenogza one koji odlučuju ili pomožu priizboru odgovarajućih Microsoft-ovihproizvoda, te boljem korištenju većimplementisanih proizvoda.Kao što sam već spomenuo,predavanja su odžavana paralelnou ukupno osam sala (za jednu saluviše nego lani). S obzirom da jegotovo uvijek bilo dva ili tri zanimljivapredavanja istovremeno, bilo jepravo umijeće izabrati najzanimljivije.

nAUKA i iNFORMATIKaAko na to sve još dodam tri – četirikonferencije za novinare dnevno, bićevam jasno da sam tokom konferencijekonstantno bio u žurbi da ne bihpropustio neki od događaja.Najinteresantnije prdavanje zavašeg autora je bilo „Nove smijerniceMicrosoft-a poslovnoj inteligenciji“,o projektu Gemini /džeminaj/ nakome je sjajni Saša Jurić u prepunojsali prisutne oborio sa nogu kakoumijećem prezentovanja tako isadržajem prezentacije. Naime radise o Business Inteligence alatu kojiExcel-ove radne listove pretvara urelacionu bazu podataka. Veomakoristan alat koji će mala i srednjapreduzeća znati da cijene i dočekaćega sa oduševljenjem jer će im umnogome pomoći pri poslovnimodlukama. Veoma interesantan je biosam početak njegove prezentacijekada je pitao organizatora u kojoj smosada godini aludirajući time da je tekdošao iz Redmonda i da su „oni“ tamonekoliko godina ispred nas.Zanimljiva predavanja u Keynot-uje održao i Milan Pantić o projektimakoje realizuje Microsoft Srbija. Radise o OCR naprednim alatima kojiprepoznaju čak i ćirilični rukopis,a takođe su razvili i OCR alat zaprepoznavanje matematičkih formula.Veoma korisni alati za koje se nadamda će ubrzo biti dostupni i širojjavnosti.I ostali predavači su uglavnomodličino radili svoj posao, a bilo jeprisutno i nekoliko vodećih stručnjakaiz Redmonda tako da ako bardonekle aktivno pratite njihovu firmui proizvode, morali ste pronaći nekogpredavača za kojeg ste već čuli.Jedini od domaćih (BiH)predavača bio je DamirDizdarević koji je dobio inajviše ocjene publike itako dobio titulu najboljegpredavača na Sinergiji 08.Nadam se da će sljedećegodine biti više IT stručnjakaiz naše zemlje koji će je kaopredavači predstavljati najednom ovako važnom skupu.Na raspolaganju je bila iHands-on labaratorija u kojojste mogli isprobati sve ono što stečuli, ali i pohađati već pomenuti kursMaster of Deployment II. Naravno,bilo je tu još zanimljivih radionica nakojima su npr. Ispravljani loši SQLkodovi. Upravo ovo za mene i jestenajjači aspekt Sinergije – ako ste nakonferenciju došli željni znanja, nistemogli otići razočarani.Pored „ozbiljnog“ dijela, ljudi izMicrosoft-a Srbija su se pobrinuli zazabavu prisutnih pa je u prizemljuMaster centra u Novom Sadu bioorganozovan i PC Fest osam najjačihdistributera IT opereme u Srbiji.Na Expo dijelu je održano itakmičenje za hakere – HackThe Gate na kome su takmičari uvirtulenom okruženju imali da riješečetiri zadatka kako bi se plasiraliu finale. Lično sam prisustvovaofinalnom takmičenju i mogu vamreći da je bilo izuzetno zanimljivo.Finalni „problem“ je bio da se kaoadministrator „upadne“ na jednu webprezentaciju i da se u dokument naweb stranicu upiše ime takmičara. Koji„haker“ je prvi uspio da upiše svojeime bio je pobjednik. Otežavajućaokolnost je bila što su takmičariimali samo 30 minuta vremena daostvare napad, ali su uz malu pomoćsva petorica finalista uspjeli dariješe problem i tako osvoje vrijednenagrade.Za fizičku spremnost posjetilacabrinuli su se penjački klub Adrenalin,koji je u Expo dijelu postavio vještačkestijene za penjanje, i veslački klubCrvena zvezda, koji je sa sobomdonio sprave kojima ova ekipa vježba,pa su informatičari u slaboj fizičkojkondiciji lako zarađivali upale mišića.To je bio takozvani Healty cornerpa su IT stručnjaci nakon veslanjamogli da probaju i „zdravi“ koktelod prirodnih sokova, glasa za svogfavorita među koktelima i na krajuosvoji neku od nagrada.Pored toga posjetioci su mogliigrati stoni fudbal, stoni tenis. Bilaje Chilout soba u kojoj su mogli dase opuste u udobnim foteljama zamasažu slušajući muziku. Bila je tui soba sa Xbox 360, kućnim kinomgdje su se vrtjeli najnoviji Holiwood-skinaslovi...U centralnom dijelu Expo-a bioje Microsoft-ov štand na kome su zavrijeme pauze držane prezentacijenovih, uglavnom Live usluga, kao štoje Live Meeting, ali i multimedijalnihmogućnosti Windows Vistaoperativnog sistema.Da bi se posjetioci nakonintezivnih predavanja što boljeopustili na Sinergiji se tradicionalnoorganizuju i neinformatički događaji.Ove godine su se za opuštanjepobrinuli Beogradski rock bend Bo, inevjerovatni Električni orgazam koji subili krivci što su četvrtog, posljednjegdana, sale na jutarnjim predavanjimabile osjetno praznije.I na kraju moram napomenutida sam na Sinergiju otišao prijesvega zahvaljujući Panevropskomuniverzitetu „Apeiron“ i časopisuMobil info. Ovo je za mene bila prvaSinergija i jedno veliko iskustvo.Ne mogu sebi dati za pravo da jekritikujem ako nešto ima za kritiku.Samo ću izraziti zadovoljstvo i pozvatisve koji rade u IT oblasti i koristeMicrosof-ove proizvode da sljedećegodine obavezno posjete Novi Sad iupiju što više znanja sa Sinergije 09jer vjerujte mi isplati se.21

EDAKCIJa22

sADRŽAj23

Microsoft je pokazao pred beta verzijunovog operativnog sistemaWindows 7Windows 7Sljedeća generacija operativnog sistemaWindows moći će da prima komande dodiromekrana, što bi bila alternativa upotrebi miša.Microsoft je pokazaopred beta verzijuWindowsa 7 na kojojje demonstrirao neke od mogućnostioperativnog sistema koji bi trebao uprilično kratkom vremenu zamijenitiVistu. Za početak jedan zaistafascinantan podatak. Pred betaverzija, na kojoj su demonstriranemogućnosti Windowsa 7, radila je naprijenosnom računaru s procesoromtakta 1 GHz opremljenim jednimgigabajtom memorije. Microsot jenaumio da Windows 7 radi i na svebrojnijoj i popularnijoj kategoriji jeftinihmini prijenosnika. Kako je većinanetbooka opremljena Intelovimprocesorom Atom takta 1,6 GHz,to bi se moglo i ostvariti. Što se tičesnažnih računala, Windows 7 će znatiprepoznati 256 procesora u jednomračunaru.Vizuelno jedna od većih promjenaje novi taskbar koji ikonama pokazujeaktivne programe, a prelazom kursora24preko ikone prozori drugih aktivnihprograma postaju prozirni da se boljevidi onaj na kojem je kursor. Gadgetikoje je Vista uvela i zabetoniralau traku na desnoj strani ekrana uWindowsima 7 će biti slobodni zapostavljanje bilo gdje na desktopu,vrlo slično Yahoo Widgetima.Windowsima 7 korisnik će imatipotpunu kontrolu nadsistemskim trayom, bit ćemoguće tačno odrediti štoće se prikazati, a što ćeostati skriveno. User AccessControl, izvor nemalihfrustracija u Visti i opcija kojukorisnici masovno gase,potpuno je prerađen pa ćese moći konfigurirati premanivou sigurnosti, ali i zasvaku aplikaciju posebno.Upravljanje računarimaekranom osjetljivim na dodirbit će značajno olakšanojer će se meniji povećati 25posto radi lakšeg pogađanjaprstima, virtuelna tastaturaće uvijek biti pri ruci, a novi OSće prepoznavati više dodira u istovrijeme.Korisnici koji često radeprezentacije bit će zadovoljniinformacijom da će novi Windowsiimati hotkey za prebacivanje slike naprojektor, nešto slično rješenjima kojeproizvođači prenosnika sami kreiraju.Beta verzija Windowsa 7 sa svimfunkcijama finalne verzije će sepojaviti početkom sljedeće godine, aMicrosoft nije ništa najavio o datumuizdavanja finalne verzije.Pretpostavljamo da još uvijekvrijedi ona najava izlaska tri godinenakon Viste.Na službenom blogu WindowsVista Mike Nash, korporativnidopredsjednik, je rekao da su izabraliWindows 7 jer »jednostavno imasmisla« kao sedmo po redu izdanjeWindowsa. Ostati na nekom imenupoput »Vista« nije ono što žele, kažeNash- ali ističe da im je u cilju ostati»čvrsto ukorjenjen« idejama Viste. Tovjerovatno objašnjava zašto izgledajutako slično. Microsoft se nada da ćenovi operativni sistem naići na boljiprijem kod korisnika od »Viste«, kojaje ponuđena tržištu prošle godine,ali nije ostvarila uspjeh zbog brojnihnedostataka.»Način interakcije sa sistemombiće dramatično promijenjen«, izjavioje predsjednik Microsofta Bill Gates, aprenosi BBC.Gates je na konferenciji o digitalnojtehnologiji u San Diegu rekao da ćeu Windows 7 biti uključeni svi oblicikomunikacije i interakcije.»Danas se skoro sva interakcijaodvija putem tastature i miša. Unarednim godinama uloga govora,pogleda i pisanja po ekranu bićevelika«, rekao je šef Microsofta.Izvršni direktor ove kompanije StivBolmer predstavio je multifunkcionalniekran osjetljiv na dodir kaonagovještaj mogućnosti novog»Windowsa« i priznao da želi daovaj operativni sistem bude bolji od»Viste«.Pripremila: Sanja Šaula

O elektronskim knjigamanAUKA i iNFORMATIKaPrednosti elektronskebibliotekePrvo- trenutna dostupnost svim korisnicima putem Interneta,drugo- knjige su dostupne bez naknade i treće - na ovaj načinmoguće je objaviti knjige koje teže nalaze put do izdavačaUsvijetu u kome danasživimo i radimo, kažemo daje to vrijeme brzog razvojai napretka koje nas stalno gura danapredujemo i da tražimo novaznanja i saznanja, stoga u narednimredovima biti će riječi o elekronskimknjigama i gdje uopšte te knjigemožemo da pronađemo.Jedna od najpoznatijih elektronskihbiblioteka poznata je pod nazivomprojekat Gutenberg.Projekat Gutenberg kao idejaje nastao ne tako davne 1971godine, do koje je došao MichaelHart i predstavlja najstariju digitalnubiblioteku. Michael Hart je bio studentuniverziteta u Ilinoisu i jednomprilikom je dobio pristup glavnomračunaru i laboratoriju gdje su mu bilidostupni istraživački materijali. Budućida je imao neograničen pristup javilase zamisao da se materijali podijelesa ljudima koji su zainteresovaniza njih. Tako je zvanično sredinom1990-ih godina, Hart pokrenuo ProjektGutenberg. Prilikom pokretanja ovogaprojekta veliku pomoć su mu pružilivolonteri koji su sve tekstove ručnounosili sve do 1998 godine kadaje došlo do pojave skenera koji suuveliko olakšali posao.Slijedeća elektronska biblioteka nakoju bih se osvrnula ovaj put odnosise na Wikibooks.Wikibooks je nastao 10 jula 2003,nastao je iz potrebe da se stvoreužbenici iz organske hemije i fizikea koje mogu svi da koriste, od tadapa do danas Wikibooks je narasla napreko 31.490 stranica. Kao mlađasestra ove stranice javlja se Wikijuniorkao što i samo ime govori radi se oknjigama za djecu. Cilj ovoga projektaje imati knjige za djecu od rođenja pado 12-te godine, ove knjige trebajuda budu bogato ilustrovane, safotografijama, dijagramima, crtežima...Kada govorimo o Wikibookspotrebno je spomenuti par riječio projektu koji se dešavao naprostorima oko nas, bliže rečeno radise o jednom projektu u Hrvatskoj.Društvo za promociju književnosti nanovim medijima popularno nazvanoDPKM je pokrenulo ovaj projekat obesplatnim elektronskim knjigama.Ovaj projekat nazvan »Besplatneelektroničke knjige« obuhvata tribiblioteke prva je tzv: Biblioteka»On-line« a koja se odnosi na knjigei autore koje nije potrebno posebnopredstavljati znači ovaj dio seodnosi na autore koji suse već izborili za svojemjesto pod suncem.Druga biblioteka:Biblioteka nazvana »MaliRakun« odnosi se naautore za koje se još uvijekmalo zna i koji tek treba dase izbore za svoje mjesto,dok treća biblioteka ima naziv»Elektro DAF«.Ciljevi osnivanja ovevrste biblioteke bili su sljedeći:Prvo, trenutna dostupnost svimkorisnicima putem Interneta, drugo,knjige su dostupne bez naknadei treće na ovaj način mogu da seobjavljuju knjige koje teže nalaze putdo izdavača.Za kraj bih rekla par riječi o VIImeđunarodnoj naučnoj konferencijina temu Elektronska biblioteka kojaje održana u Beogradu na Filološkomfakultetu od 25.do 27. septembra2008.Elektronska biblioteka sa svimnjenim potencijalima je bila tema ovenaučne konferencije. Elektronskabiblioteka, (elektronska katalogizacija,statistika, elektronske knjige iperiodika, multimedijalna izdanja,nastavni materijali, informacionoopismenjavanje) predstavlja jedanod zahtjeva savremenog doba, iova konferencija predstavlja samojedan od podsticaja koji mogu dadoprinesu bržem i uspješnijem razvojubibliotekarstva.Piše: Aleksandra Vidović25

Nova era knjiga i novinaAmazonKindleiSonyReaderPrenosivi uređaji za čitanjesa mogućnošću bežičnogpreuzimanja knjiga, blogova,magazina i dnevnih novina sa interneta.Uređaji za čitanjeelektronskih knjiga postajusve popularniji, ali nećepotisnuti štampane knjige zbogcijene i užitka koji pružaju štampanaizdanja. Prodaja elektronskih uređajaza čitanje knjiga poput Amazonovog»kajndla« (Kindle) ili Sonijevog»ridera« (Reader) sve je veća, zbogčega manje kompanije uvode sličneuređaje, a neki od velikih svjetskihizdavača kao što je Pingvin (Penguin)sva nova izdanja objavljuju i uštampanom i u elektronskom izdanju.Analitičarska firma I-suplaj (iSuppli)predvidjela je da će prihod od čitačaelektronskih knjiga do 2012. godinedostići 291 milion dolara. Prihod utom sektoru je prošle godine iznosio3,5 miliona dolara. Elektronske čitačeza sada koriste naučnici i manjibroj korisnika. Ti uređaji su idealannačin da se smanji težina đačkih istudentskih torbi i putničkog prtljaga.Ekološki aktivisti će se po svoj prilicizalagati za upotrebu elektronskihčitača jer koriste malo energije i moguda doprinesu smanjenju potrošnje26papira. Ti uređaji su mali i lagani,toliko da se mogu nositi u ručnoj tašni,knjige i novine se preuzimaju prekointerneta, a neki elektronski čitačiimaju i bežični pristup internetu. Onošto, prema riječima nekih stručnjakai analitičara, može da onemogućida elektronski čitači postanuopšteprihvaćeni je cijena, pogotovokada se uzmu u obzir trenutneekonomske okolnosti. Neki stručnjacizato vjeruju da će se za čitanje knjigakoristiti mobilni telefoni, jer ih ljudi većimaju.»Kada pogledam standardedanašnje tehnologije ne mogu dazamislim da koristim elektronskičitač«, kazao je dobitnik Oskaraza književnost Orhan Pamuk,koji u svojoj biblioteci u Istanbuluima 70.000 knjiga. »Možda će to,međutim, biti moguće jednog dana,kada tehnologija uspije da stvori mirisknjiga, starih knjiga«, dodao je on.Prije četiri godine Amazon jeodlučio promijeniti tok razvoja knjige,počevši rad na konstruisanju potpunonove vrste elektronskig uređaja kojiće omogućiti download i čitanje kniga,blogova, časopisa i novina. Nazvalisu ga Kindle. On nije prvi elektronskiuređaj za čitanje jer je Sony, izmeđuostalih, izdao svoj »Reader«, s više ilimanje uspjeha prije nekoliko godina.Sony se suočio sa problemimavezanim za ne baš dobar software, tenemogućnost poštenog izbora knjiga.Međutim, prema tvrdnji AmazonaKindle je uspio gdje drugi nisu,stvorivši rješenje koje je zasnovanona godinama njihovog istraživanja irazvoja novih tehnologija. Funkcionišena osnovu »elektronskog papira«,nove tehnologije izrade „displaya” kojadaje izuzetno jasnu i prirodnu sliku,bez bljeska kakav imaju kompjuterskiekrani. Stoga je čitanje tekstova naKindlu vrlo ugodno iskustvo, praktičnobez razlike u poređenju s čitanjemstvarnih knjiga što se tiče napora zaoči. Listanje stranica je nešto sporijei ima blagi zastoj na koji se korisniknavikne, ali zna malo smetati upočetku.Što se tehničkih detalja tičeuređaju se nema što previše zamjeriti

nAUKA i iNFORMATIKa– Kindle teži 292 grama, potpunedimenzije iznose 19,05 x 13,46 x 1,77centimetara, ima crno bijeli ekranpristojne dijagonale šest inča kojipodržava prikaz rezolucije do 600x 800 piksela, a sasvim je izvjesnoda su dizajneri uređaja prilikomosmišljavanja konačnog izgleda naumu imali klasičnu knjigu. Sasvimpristojno i očekivano od uređaja ovevrste.Ono što Kindle razlikuje odprije godinu dana predstavljenogčitača e-knjiga, uređaja Readerkompanije Sony (koji baš i nijezabilježio neki značajan uspjeh natržištu), je činjenica da Kindle imaugrađenu bežičnu vezu. Ova opcijaomogućuje direktno učitavanjee-knjiga na uređaj, bez potrebe zapersonalnim računarom. Naravno,knjige je moguće preuzeti isključivos pripadajućeg Amazonovog servisaKindle Store, a koji trenutno u bazibroji gotovo 90,000 različitih naslova.Za svaku od knjiga u ovoj e-varijantipotrebno je izdvojiti 9,99 dolara. Kakosada stvari stoje na Kindle je mogućepohraniti dvjestotinjak knjiga.Cijene pristupa internetskimsadržajima zavise o materijalu kojiželite pročitati – za pristup onlineizdanjima poput The New York Timesaili Forbesa potrebno je izdvojiti između6 i 15 dolara dok je između 1,25 i 3,49dolara potrebno za pristup sadržajimaonline magazina. Kindle omogućuje ipristup bazi od oko 300 najpoznatijihinternetskih blogova poput Slashdota,BoingBoinga, no po cijeni odminimalno jedan dolar mjesečno.Naravno, na kraju još moramospomenuti i cijenu Kindlea koja iznosi$399, plus troškovi transporta, štoi usprkos sve slabijem dolaru nijejeftino. Za cijenu Kindlea možetekupiti dosta knjiga tako da Kindle nijeinvesticija za one koji ne čitaju mnogo.Ako ste pak bibliofil onda je Kindlepravi gadget za vas, nešto kao što jeiPOD za ljubitelje dobre glazbe. Ada li će postići isti efekt...vidjetćemo.Sony Reader, čitačdigitalni knjiga dajejedinstven način zadoživljaj čitanja.Sa svojim impresivnim 6-inčni“dispay”-om, korištenje prodor Etinta tehnologija koja je skoro poputpapira, što je lako pročitati, čak i naotvorenom uz jako sunce. Dodatnosvjetlo olakšati će čitanje knjiga iu uvijetima slabije osvjetljenosti.Osim toga, “display” omogućujevisok kontrast i visoke rezolucije,blizu 180 º ugla gledanja. Osjetljivapodloga omogućiti će korisnicimaokretanje stranica na samom ekranute pretraživanje knjige pomoću “onscreen”tastature, ali i označiti omiljeniodlomak pomoću posebneolovke. Onmože pohraniti350 različitihelektronskihknjiga uugrađenojmemoriji, apodržava iširenje saMemory Stickom ili SD karticama.Prikazuje knjige u BBeB (Broadbandelectronic book) formatu, MicrosoftWord, Adobe PDF i XML baziranedokumente. Sony ističe kakobaterija može izdržati 7500 stranicaneprekidnog čitanja, čak i uzuključeno dodatno svjetlo. Iako nisuotkrili detaljne informacije o fizičkimkarakteristikama, pretpostavlja se daće težiti oko 280 grama. U SAD-u ćese prodavati po cijeni od 400 dolara, ajoš nije poznato hoće li biti dostupan iizvan američkog kontinenta.Pripremila: Sanja Šaula27

Prvi JazzLook Banja Luka Festival ugostiovelika imena Jazz sceneBanja Lukau ritmu Jazz-aDom omladine - mjesto okupljanja „mladihi starih“ ljubitelja Jazz-aPiše: Lana VukčevićPrvi JazzLook BanjalukaJazz Festival počeo je27. oktobra i trajao je do1. novembra 2008. godine. U sklopuprvog JazzLook Banjaluka Festivalanastupili su:Big Band RTS/Bisera VeletanlićBeogradPower trio i Sveti/ Barcelona/New yorkTalya G.A Solan & The Israeli ethnicensemble Tel AvivMemlah/vh band Zrenjanin/BeogradMaja Savić trio ZagrebAlbert Bojan Savić trio BanjalukaPored večernjih koncerata, kojisu se održavali u Domu omladine,održane su i radionice koje su vodiliprofessor Vladimir Samardžić usaradnji sa renomiranim muzičarima.Oni koji su prepoznali značaj ikvalitet, te pomogli JazzLook-u su:Vlada Republike Srpske, Grad BanjaLuka, Radio Televizija RepublikeSrpske, M:tel, Budget Rent-A-Car,Hard Rock Radio Cafe, Promet-tehnod.o.o., Yamaha, Euro Blic, Infomedia,Mala Stanica, Nova Oprema,Menadžer kompanija, Sopot.Najinteresantnije za sve prisutne,bilo je svakako gostovanje BisereVeletanlić, kao najveće zvijezdeJazzLook-a i Big Band-a RTS-a,koji su nastupali u njenoj pratnji. Utoku press konferencije Bisera se28prisjetila kako je to nekad bilo, teizrazila zadovoljstvo što Banja Lukaponovo oživljava jazz scenu: „Prijesedamdeset godina, ovdje je održanaprva jazz igranka, na kojoj je bubnjevesvirao Coco Pudar, Nebojšin deda.Nije veliko iznenađenje što je bašNebojša ove godine napravio ovakoveliku stvar za Banja Luku i sveljubitelje jazz-a. I hvala organizaciji nadobrom sluhu“.Drugi dan festivala je obilježionastup Dušan Jevtović band-a izBarcelone i Band Sveti iz NewYorka.Drugu festivalsku noć je otvorio DušanJevtović, sa svoja tri člana. Premijernosu izveli neke od numera sa njihovogposljednjeg albuma, koji je izašaou septembru. Dušan Jevtović nijebio iznenađen što Banjaluka nemaadekvatan prostor za održavanjeovakvih koncerata, jer, kako je samrekao: „Nema ga ni Barcelona.Ljudi ne ulažu u Jazz, pa tako nemožemo kakou Španiji, takoni u NewYorku,pronaći Jazz klubkoji bi priuštiokonstantnesvirke ove vrstemuzike. Ipak,publika postojii zaista uživau muzici“. Kaoprofesor, izrazioje zadovoljstvošto postoje i onikoji žele da učeo Jazzu, što muje pružilo veliko zadovoljstvo. BendSveti iz New York-a nadmašio je svaočekivanja. Marko Đorđević , šefbenda Sveti, kompozitor i bubnjar,istakao je svoje nezadovoljstvopozicijom jazz muzike u svijetu, as druge strane bio je srećan što jeu Banja Luci i što je sam bio dioovakvog događaja.Tri sata i petnaest minuta,publika je imala mogućnost da zaistauživa, kako u dobroj muzici, tako i uenergiji koju su izvođači stvorili. JamSession, kao dodatni dio programaJazzLook-a, takođe, donio je dobruzabavu, ali i ujedno predstavioTalya G.A Solan & The Israeli ethnicensemble Tel Aviv, učesnike Festivala.Radi se o različitim ljudima, različitihpripadnosti i kultura, koji su dio timakoji stvara odličan zvuk. Svoju muzikukarakterišu kao tradicionalnu i izvornu,jer njihova zemlja je upravo inspiracijaza stvaranje onoga što rade. U

dRUŠTVO i KULTURavečeri zagijalisu Memlah izZrenjanina.Drugačiji odostalih, predstavilisu svoju muziku,koju karakterišukao nu jazz selementima dub-a.Njihov Band čineMiloš Kralj, DarkoKurjak i AleksandarMartinov. Naodržanoj presskonferenciji,povodom četvrtefestivalske večeri,Vasil Hadžimanovje istakao da: „Trigodine nakonposlednjegpojavljivanja ovdjepublika se uželelanaše muzike. Zatosmo jako srećni,Nakon koncerta, u Klubu Delta, MajaSavic Band po drugi put učestvovalisu na Jam Session-u, jer je publika totražila.Prvi JazzLook Banja Luka JazzFestival, u klubu Delta, zvanično jezatvorio Albert Bojan Savić trio. „JamSession bio je pun pogodak. Pružitipriliku banjalučkim muzičarima da iznoći u noć sviraju sa velikim imenima ivirtuozima svojih instrumenata, velikaje čast. Privukli smo mnogo ljudi inapravili odličnu atmosferu, u kojoj susvi uživali. To nam je bio cilj,“ rekaoje Albert i dodao: „To što je namapripala čast da zvanično i zatvorimoprvi JazzLook posebna je čast izadovoljstvo. Budući da je Festivalprotekao u najboljem redu, privukaomnogo ljudi, predstavio mnogemuzičare i stvorio sjajnu atmosferu,jedva čekamo sljedeći JazzLook.“Banja Luka željno čeka svoj DrugiJazzLook Festival!njihovom repertoaru su zastupljeneromske pjesme, muzika Sefarda, anjeno pjevanje na vrlo elegantan načinpovezuje trilere Yemena i bugarskonarodno pjevanje.Treceg dana festivala, održane suprve radionice edukativnog karakterakoje je vodio profesor VladimirSamardžić, u saradnji sa MarkomĐorđevićem, Dušanom Jevtovićem iGoranom Delačem. Veče je počela sa,Talya GA Solan, koja je dokazala da jejedan od najinteresantnijih savremenihizvođača izraelske World Musicindustrije. Neobičnim melodijama,sjajnim glasom i nastupom, ostavilisu snažan utisak. Rekavši da bi opetvoljeli doći u Banjaluku, od publikesu se oprostili izraelskom verzijomĐurđevdana, posebno obrađenom zaJazzLook.Nakon odličnog koncerta, publikase preselila u Klub Delta, gdje suimali priliku da čuju Vasil HadžimanovBand, a potom i Memlah, koji susvojim nastupom dokazali da je„prisustvo obavezno“ na koncertu kojisu najavili za četvro festivalsko veče.Atmosferu četvrte festivalskejer je materijal koji smotad imali sazreo zasve to vreme. Večerasobećavamo odličanprovod i dobru svirku“.Tako je i bilo!Petog dana festivalaodržana je posljednjaradionica, koju je, kaošto je bilo najavljeno,vodio VladimirSamardžić u saradnjisa Goranom Delačem.Banjalučki muzičari ninisu propustili priliku,pa su se i tad pojavili uvelikom broju.Maja Savić Band, izZagreba, pred punomsalom Doma Omladine,održali su svoj koncert.Kako publika, takoi učesnici, bili suoduševljeni atmosferom.Jazz standardi sa latinorepertoarom koje suZagrepčani izveli, učinilisu i posljednji koncertu Domu Omladineposebnim i kvalitetnim.29

Prilagođen odlomak iz knjigeAkademske vještineAnksioznost,stres i ispitStrategije za otklanjanjeispitne anksioznosti (stanje uznemirenostii nelagodnosti) imaju svrhu da umanjeposljedice stresa izazvanog zebnjom predispit.Cilj nije da se potpuno ukloni, budući darazuman nivo stresa može biti koristan zamotivisanje većine studenata.Pripremila: Jana AleksićŠta uzrokuje stres i kako seizboriti sa krizom samo suneka od pitanja modernogdoba.Šta se krije u terminu ankioznost ikoji su njeni uzroci? Koje su smjerniceza savladavanje stresa? Šta značiispitna anksioznost?Ispitna anksioznost i anksioznostuopšte se odnosi na skup fiziološkihi emocionalnih odgovora na pritisakili stres koji nastaju zbog brige okopredstojećih događaja. Ako govorimoo ispitnoj anksioznosti onda su tobrige vezane za predstojeće ispite.Dakle, javlja se prvo briga o nekomproblemu, iz toga slijedi stres a stresuzrokuje anksioznost, viši nivo stresa,koji po prirodi nije zdrav ako je uvećoj količini izražen kod osobe. Ovostanje uznemirenosti i nelagodnosti30se često odlikuje napetošću mišića,glavoboljom, bolom u stomaku,pospanošću ili nesanicom, pretjeranimznojenjem, pojavom bubuljica, plikovausljed groznice, uznemirenošću,depresijom, nervozom,bijesom, panikom, nedostatkomsamopouzdanja, bespomoćnošću igubitkom pamćenja.Posljedice ankisoznosti se različitoodražavaju na ljude jer u istimsituacijama ljudi tazličito reaguju. Toznači da konkretna briga proizvodi kodrazličitih osoba različitu količinu i nivostresa koji opet uzrokuje anksioznost.Takođe, posljedice ispitneanksioznosti veoma se razlikujupo prirodi i jačini od studenata dostudenata. Neke studente blagopogađa anksioznost i oni mogu iskusitisamo jedan ili dva od pomenutihsimptoma. Drugi, pak, mogu iskusititako snažne simptome anksioznostida postaju izuzetno onesposobljeni.Mnogi istraživači ukazuju daje malo zabrinutosti dobro zastudente jer im održava budnosti usredsređenost na zadatak.Pretjerana briga, sa druge strane,može biti vrlo škodljiva i iznurujućapo studente budući da dovodi domentalnih blokada i drugih problema.Evo samo nekih od pitanja koja semogu postaviti studentima, vamasvima: Da li doživljavate anksioznostpred ispit? Koliko je izražena? Kolikoste podložni stresu?U pogledu ispita, kod studenatase anksioznost javlja usljed jednog iliviše sljedećih razloga :• student je fizički ili mentalnonezdrav• student ima negativnu sliku osebi i nedostaje mu povjerenjeu sopstvene sposobnosti

dRUŠTVO i KULTURa• studentu se ne dopadapredmet, kurs i/ili predavač• student je u prošlosti bioneuspješan na ispitima uopšteili na tom kursu• student shvata da nijeodgovarajuće pripremljen zaispit• student ima neprikladnaočekivanja u pogledu svojepripremljenosti za ispit• student je savladan količinominformacija koje treba naučiti• student ne može da pronađe ilije zaboravio pribor za ispit• student ne zna šta da očekujena ispitu• student kasni na ispit ili nemože da pronađe prostorijuStrategije za otklanjanje ispitneanksioznosti imaju svrhu da umanjeposljedice stresa izazvanog zebnjompred ispit. Cilj nije da se potpunoukloni anksioznost, budući darazuman nivo stresa može biti koristanza motivisanje većine studenata.Umjesto toga, cilj je smanjitianksioznost na podnošljiv nivo, da sestudenti osposobe da imaju kontroluu ispitnim situacijama. Poenta je usticanju kontrole nad situacijom jerkontrola izostaje u stanju anksioznostipa je cilj vratiti je na svoje mjesto.Jedan od razloga za ispitnuanksioznost jeste loše fizičko ilimentalno zdravlje koje se javlja usljedloših navika u ishrani, spavanju ivježbanju. Veoma je bitno odspavationoliko koliko vam je potrebno,posebno nekoliko dana prije stresnogdogađaja, odnosno recimo pred ispit.Vježbajte ili radite nešto zabavno kakobiste sagorjeli suvišnu energiju.Pojedite uravnotežen obrok prijeispita, naročito ako ste navikli dajedete taj obrok. Izbjegavajte velikekoličine kofeina budući da može daizazove nervozu. Koristite samo malekoličine kofeina povremeno kako bisteodržali pažnju. Izbjegavajte lijekoveizuzev ako su baš neophodni.Studenti takođe često razvijunegativnu sliku o sebi kada doživeneuspjeh na ispitu, naročito akosmatraju da nisu dobili ocjenu kojuzaslužuju. Dakle, treba se usredsreditina prošle uspjehe na testovima. Učiteiz prošlih neuspjeha, ali ne opterećujtese njima. Drugo, upustite se upozitivan razgovor sa samim sobom.Napravite spisak svojih pozitivnihkvaliteta i podsjetite se na njih tako štoćete ih staviti na vidno mjesto u svojojsobi ili ih ponoviti sebi periodično.Ignorišite uticaje i komentare izokoline, od drugih studenataMotivišite se da rano otpočnetepripremu za test tako što ćeterazmisliti o prethodnim neuspjesimana ispitima koji su nastali kaoposljedica odugovlačenja. Učite izprošlih grešaka. Podsjetite sebe dasvakih pola sata ili sat proveden uučenju dosta prije testa znači jošjedan ili dva tačna odgovora.Razmislite o svojim kratkoročnimi dugoročnim ciljevima koji se moguispuniti polaganjem dotičnog testa ikursa.Prije nego što krenete na ispit ilidok idete ka ispitnoj prostoriji, slušajtesvoju omiljenu pjesmu kako biste serazbudili i pokrenuli. Ovi svi savjeti,gore navedeni, odnose se na svestresne situacije, a ne samo na ispit.Studenti bi trebalo da učine sve štomogu da pojačaju povjerenje u svojupripremljenost za ispit i sposobnostipolaganja testa. Samopouzdanjemože u velikoj mjeri smanjiti osjećajanksioznosti zato što ako pojedinacvjeruje da će dobro proći, vjerovatnoće tako i biti. Koncentrišite se na sebe.Neka vam ova misao stalno budeprisutna u umu – vi ste odgovorni zasopstveno učenje.Odgovorni ste za učenje,kompletnu pripremu i za eventualnakašnjenja na ispit kojih ne bi trebalobiti. Dakle obezbjedite uslove da sveprođe dobro, pobrinite se i uradite svešto se odnosi na stvari koje zavise odvas samih. Naravno da na neke stvarine možemo uticati i da kada pričamoo nekom događaju imamo mnogofaktora zašto je nešto tako i kako ćese događaj odigrati na kraju. Ali onošto zavisi od nas možemo kontrolisati.Jedan od razloga što neki studentidoživljavaju ispitnu anksioznost jesuneizvjesnosti u pogledu sadržaja iorganizacije ispita. Ne znaju šta daočekuju na ispitu. Jer bez obzira okojoj situaciji se radilo i kojoj stresnosituaciji u polju života kada neštoradite morate se organizovati iisplanirati sve da biste obezbjediliuslove da nešto bude kako treba nakraju.31

Postoje mnoge relaksacionetehnike pomoću kojih možete umanjitistres neposredno prije određenogizvora stresa, odnosno prije stresnogdogađaja bez obzira o čemu seradilo. Evo jednog primjera vježbesa kojom možete postići umanjenjeanksioznosti. Naravno ovih tehnikaima više ali ovde ćemo navesti ssamojedan primjer:32VJEŽBA• Korak 1: Stegnite desnu pesnicu;osjetite kako napetost raste. Zatimopustite pesnicu. Neka vam šakaklone; osjetite opuštanje. Potomstegnite lijevu pesnicu; osjetitenapetost. Opustite je; osjetiteopuštanje.• Korak 2: Savijte desnu ruku,stežući pesnicu i bicepse. Držiteje stegnutu i osjetite napetost uruci. Zatim opustite pritisak i nekavam ruka klone; osjetite opuštanje.Potom savijte lijevu ruku, stežućipesnicu i bicepse. Držite jestegnutu i osjetite napetost. Potompopustite pritisak i neka vam rukaklone; osjetite opuštanje.• Korak 3: Ispružite desnu rukudok se ne ukoči usljed stezanjatricepsa. Sada popustite pritisaki neka vam ruka klone. Potomispružite lijevu ruku dok se neukoči. Zatim popustite pritisak ineka vam ruka klone.• Korak 4: Čvrsto zatvorite oči;osjetite kako se pritisak povećava.Sada otvorite oči i popustitenapetost. Potom stegnite zube;osjetite pritisak u vilici. Sadaopustite vilicu i osjetite opuštanje.• Korak 5: Udahnite duboko i zadržitedah stežući pluća. Potom popustitei osjetite opuštanje. Opet, udahnite;zadržite. Izdahnite. Opustite se.• Korak 6: Sada stegnite stomačnemišiće; zadržite ih napetim. Potompopustite pritisak i opustite se.Opet, stegnite stomačne mišiće;opustite se.• Korak 7: Ispružite noge i stegnitebutine, pustite napetost da poraste.Sada popustite pritisak, neka vamnoge klonu i osjetite opuštanje.I opet, ispružite noge i stegnitebutine. Potom popustite pritisak.• Korak 8: Ispružite stopala i stegnitelistove. Sada opustite mišiće. I opet,stegnite listove; potom popustitemišiće i osjetite opuštanje.• Korak 9: Sada opustite tijelo, nekaklone. Osjetite potpuno opuštanjeKako umanjiti stres i anksioznost ikako se izboriti sa krizom?Pokušajte izbjegavati stresnesituacije, čak ponekad možete pobjećiod izvora stresa. Ako vam se desea svima se dešavaju veoma često,pokušajte pomoću tehnika kao što jevježba gore navedena , da umanjiteanksioznost.Opuštajte se na vama svojstvennačin i po vašim idejama, bitno jesamo da si često priuštite dozuuživanja i opuštanja od fakulteta,posla, ljudi oko sebe.Organizujte sebe i sve ostalepripreme i planove na pravi način,planirajte aktivnosti koje treba dauradite da biste uspješno uradili posaokoji trebate, da biste uspješno naučiliono što je potrebno za ispit. To značida se krene na vrijeme sa radom ane sve u zadnji dan i zadnji čas. Toumanjuje mogući stres koji nastajekasnije.Ne zaboravite oslobađanjeenergije bavljenjem nekom aktivnosti,sve vrste sportova su dobre, fitnes,teretana, trčanje, boravak u prirodi ilisl. To istovremeno koncentriše misli nanešto drugo a i ima sociološki aspektjer je riječ o druženju, socijalizaciji.Hraniti se zdravo i normalosvakakao je jako važno i spavationoliko koliko je to vašem organizmupotrebno. Važno je još reći da seove relaksacione tehnike mogupraktikovati u večernjim časovimapred spavanje da bi se izbjeglorazmišljanje o problemima naveče ida bi se misli očistile prije lijeganjau krevet. Jer ako se desi da seprobudite usred noći a razmišljali steo problemima prije spavanja samo ćevam misli nastaviti tamo gdje ste stali imože se desiti da ne možete zaspati.Anksioznost je reakcija našegtijela na brige i na stres. Naše tijelonam daje signale da li mu je dobroili nije, pitanje je samo da li ćemo gaposlušati. U današnjem modernomvremenu stresa ima mnogo u svimpoljima života i u mnogim situacijamai događajima. Potrebno je ublažitianksioznost i stres i sačuvati sebe. Toizgleda ostaje na nama samima, jerako se sami ne budemo čuvali teškoće drugi moći da nam pomognu. Akoima neke poente u ovom životu ondaje to po mom skromnom mišljenjuhedonizam, odnosno uživanje umnogim stvarima jer ako toga nemaonda čini se nema ni smisla. Poredsvih loših aspekata i negativnihdogađaja svijest, duh i tijelo su ti kojinas pokreću da idemo dalje........Budite savjesni, organizovani ali iopušteni i sretni...Učite na vrijeme za ispite...

dRUŠTVO i KULTURaGenetički inženjering u vođenju biološkog rataU uslovima savremenih sukobai intervencija moguć je i biološki„rat“.Koja najveća opasnost, bi mogla zadesiti malu i nedovoljno razvijenu zemlju? Teškoje to decidno reći, ako ne uzmemo u obzir kosmičke katastrofe. Najvjerovatnije da jeto pojava opasnih pandemija. U našoj zemlji, naročito posljednjih godina, javljaju sebolesti kojih ranije nije bilo, neke se reaktiviraju, a o mnogima se vrlo malo zna. Nekesu se, posebno tokom ratnih sukoba, javljale u neuobičajeno vrijeme i na različitimmjestima.Pripremili:Prof. dr Dragan Danelišen,Prof. dr Rade BiočaninMehanicističko iredukcionističkopoimanje stvarnosti,vjera u nesmetani, neprekidini,kontinuirani progres sve se jasnijeizobličava i vezuje za jalov pokušajizgradnje društva obilja.Sinteza, proizvodnja i stokiranjeovog oružja čuva se u najstrožojtajnosti, tako da je veoma teško tootkriti i ako za to postoje opravdaneindicije. U biološko oružje spadajulansirna sredstva, uređaji zadisperziju i aktivno punjenje (agens),gdje spadaju: produkti genetičkoginžinjeringa, dijelovi ćelija-organizamakoji mogu izazvati štetne posljedice,radovi na kloniranju i izmjeni osobinaljudi, upotreba otrovanih-dresiranihživotinja u ratu i za vršenje biološkihproba.U nove oblike rizika društvaspada i sve diskutabilnija genetskimodifikovana hrana. Kako je riječ, onovini, još uvijek se sa sigurnošćune mogu predvidjeti svi mogući efektinjenog „konzumiranja“.Otkriće i razvoj tehnikerekombinantne DNK je odogromnog značaja za daljirazvoj i napredak humanemedicine. Veliki je značajgenetičkog inžinjeringa uterapiji genima, izučavanjumehanizma izučavanjabolesti i njegova primjenau dijagnostičke svrhe, azloupotrebom može senanijeti veliko zlo ljudskojpopulaciji kroz biološki „rat“.Brojne činjenice i pokazateljiukazuju na to da je biološkirat sasvim moguć, ako većnije i naša stvarnost. Zemljakoja ga “dočeka“ nespremno suočićese sa nesagledivim posledicama.NuklearnooružjeHemijskooružjeBiološkooružjeKarakteristike biološkog oružjaPod biološkim oružjem i zarazamapodrazumijevamo i mikroorganizmekoji izazivaju oboljenja ljudi i životinja,ili njihove toksične produkte. Uvojnom pogledu značajni su samooni mikroorganizmi koji mogu imatiefekat na snage odbrane i moguizazvati masovna oboljenja. Iz ovekonstatacije proističe niz uslova kojemora da zadovolji da bi bilo efikasnoupotrebljeno na bojištu, a ukoliko seotme kontroli može da preraste uKonvencionalnooružjeCena proizvodnje . . .2 000 $800 $600 $1 $Eksperti suizračunali dabi gubicicivilnepopulacijekoštali poosobi . . .Slika 1. Cena koštanja NHB oružjapandemiju. Razmjere ovog fenomenapo vremenu i prostoru nisu uvijeksagledive, jer je jedino oružje kojesamo sebe reprodukuje.Po veoma niskoj cijeni, zahvaćenojzemlji se može zadati težak udaracna dubini teritorije, uz neizvjesnovremensko trajanje i mogućnostreaktivirane kontaminacije teritorije(pojava ponovnog razbuktavanjaizvora). Gubici od zaraznih bolestisu velikih razmjera, a u evropskimratovima u proteklom veku gubiciod vatrenog oružja iznosili su oko1.500.000, dok je od zaraznih bolesti33

stradalo oko 6.500.000 ljudi. Komitetza razoružanje pri UN usvojio je 1976.godine Konvenciju kojom se velikesile obavezuju da unište postojećestokove biološkog oružja, prestanusa proizvodnjom, te da razdvojehemijsko od ovog oružja. Međutim,istraživanja su nastavljena, štopotvđjuju povremeni biološki udesi ilibioterorizam. Primjer za to je i udes1979. u gradu Sverdlovsk gde je„odbjegao« antraks teško inficiraopreko 1000 ljudi. Istraživanja, u okviruprograma genetičkog inženjeringanude neslućene mogućnostiprimjene, što leži na granicamafantastike. Teži se stvaranju hibridnihmikroorganizama koji bi bio otporanvan laboratorija, a koje imunološkisistem čovjeka neće „prepoznati«.U XX vijeku se pojavljuje dotada nepoznata bolest SIDA(AIDS). Prvi zvanično potvrđen idokumentovan slučaj ove bolesti(slučaj mančesterskog mornara kojije u Africi bio samo jedan dan) sadaje doveden u sumnju. Do sada sezna da ovaj virus posjeduje izuzetnugenetsku fleksibilnost i otpornostna terapiju. Nedavno je otkrivennovi »tip« ovog virusa koji je veomavirulentan, brzo se razmnožava i teškose detektuje postojećim testovima.Postoje nedokazane špekulacije daje virus HIV neka vrsta biološkogeksperimenta koji je pobjegao iz jedneistraživačke laboratorije.Zemlje NATO-a su se zanosileidejom o pravljenju »genetske mape«naroda, što bi omogućilo da senapravi biološko oružje koje bi bilou stanju da iz mase »izabere« članaodredjene rase ili čak i etničke grupei napadne ga. Međutim, neki podacikazuju da je SAD 1994. uložila oko11 milijardi dolara za istraživanjau biotehnološkoj oblasti. Velikiutrošak novca, korišćenje genetičkoginžinjeringa, kao i povezanost svihistraživačkih laboratorija u mrežu,kazuje da je razvoj ove oblasti veomadinamičan. Podaci o ovoj problematicisu oskudni u naučnostručnoj literaturi,jer bi i samo opitovanje ovog oružjanaišlo na bezrezervnu osudumeđunarodne javnosti. Međutim,34činjenice govore da se u razvijenimzemljama intenzivno radi nausavršavanju i opitovanju biološkogoružja uprkos zabranama.Pravci razvoja biološkog oružjaOsnovni pravci razvoja biološkogoružja (povećana virulentnost,otpornost, maskiranje simptoma,ograničeno djelovanje na otvorenomprostoru, pronalaženje novihuzročnika oboljenja, dekontaminacija)ukazuju na sve veću težnju da sestvori biološko oružje koje bi semoglo primjenjivati radi ostvarenjaoperativno-taktičkih ciljeva na ratištu.Krajnje je neizvjesno do kakvih serezultata došlo u razvoju ovog oružjau zadnjoj dekadi ovog vijeka, aliteoretski ova opasnost je globalnogkaraktera. Biološkim oružjem mogu sezahvaćenoj teritoriji ili objektu nanijetiznatno veći gubici od klasičnogoružja, a može se jeftino proizvesti iefikasno primijeniti. Po veoma niskojcijeni, zahvaćenoj zemlji se možezadati težak udarac na cijeloj dubiniteritorije, uz neizvjesno vremenskotrajanje i mogućnost reaktiviranekontaminacije. Istraživanja, u okviruprograma genetičkog inžinjeringa,nude neslućene mogućnostiprimjene biološkog oružja, što leži nagranicama naučne fantastike. Teži sestvaranju hibridnih mikroorganizamakoji će biti otporni van laboratorijskihuslova, a koje postojeći imunološkisistem čovjeka neće »prepoznati«.Biološko oružje spada u »tiha ipodmukla« oružja, kojima se vodi ratbez razaranja, ali sa izrazito izraženimnaknadnim efektima čak i vanprimarno zahvaćenog rejona-zonenapada.Veličina, trajanje i karakterzone kontaminacije zavisi od vrstebioloških agenasa i načina primjene, aintenzitet, pošto je riječ o namjernompostupku, po pravilu je veći negou bilo kojoj zoni sa prirodnomkontaminacijom. Karakteristično zagranice rejona (zone) kontaminacijeje, da ih je veoma teško odrediti, poštoje brzo i sigurno dokazivanje prisustvaagenasa praktično neizvodljivo.Takodje, biološki agensi su živamaterija koja se razmnožava, paje moguće da se iz zone napada(primarni rejon) prenesu i rasiju nanova područja.Primjena genetičkog inženjeringaGenetički inženjering (tehnologijavijeka) se najčešće predstavlja kaomogućnost In vitro manipulacijegenima, gdje značenje manipulacijenije sasvim jasno i može da asocirana zloupotrebu. Ipak, najprihvatljivijadefinicija ga opisuje kao ciljanupromjenu i rekombinaciju, kaoi ubacivanje i dalju propagacijurekombinantne rDNK u živim ćelijama.Razvoj genetičkog inženjeringapočinje sa otkrićem enzima reverznetranskriptaze (RNK zavisne DNKpolimeraze) i grupe enzima koji sunazvani restrikcione endonukleaze.One su izolovane iz bakterija isjeku stranu DNK na mjestima saspecifičnim rasporedom nukleotida.Do sada je izolovano na stotinerazličitih restrikcionih endonukleazakoje presjecaju oba lanca DNK naspecifičnim mjestima. Ovi enzimisu dobili imena prema bakterijamaiz kojih su izolovani. Tako je EcoRIizolovan iz Escherichia coli, a prvarestrikciona endonukleaza HindII izHaemophilus influenzae. FragmentiDNK isečeni sa restrikcionimendonukleazama mogu imati takvekrajeve koji spontano teže da sespoje, i oni se nazivaju »ljepljivi«krajevi, ili mogu biti bez te osobine pase zovu »slijepi« krajevi.Osim restrikcionih endonukleaza,za genetički inženjering je potrebnokoristiti još:- enzime – koji omogućavajuponovno spajanje prekinutih dijelovaDNK (DNK ligaze)- postupke kojima se rDNKubacuje u ćeliju gdje će se replicirati- metode za izdvajanje klonovaćelija koje sadrže rDNKUmetanje DNK u ćeliju efikasnose vrši uz pomoć vektora (molekuliDNK sa sposobnošću samostalnereplikacije u ćeliji domaćinu).Najviše korišćeni vektori suplazmidi (vanhromozomskabakterijska DNK sa sposobnošćusamostalnog umnožavanja),bakteriofagi, DNK i RNK virusi

dRUŠTVO i KULTURai kozmidi (vještački konstruisanvektor). Korišćenje plazmida ueksperimentima ima prednostzbog mogućnosti da se relativnojednostavno utvrdi koje su ćelijetransformisane sa rekombinantnimplazmidom. Plazmidi su najčešćenosioci gena za rezistenciju naantibiotike. Umetanje strane DNK uregion jednog od gena za rezistencijuna antibiotik povezano je sagubitkom rezistencije bakterije na datiantibiotik. Pošto se koriste plazmidikoji sadrže gen za rezistenciju i nadrugi antibiotik, gajenje bakterijana podlogama koje sadrže teantibiotike omogućava izdvajanjeklonova bakterija sa rekombinantnimplazmidom. Jedan od nedostatakaplazmida je taj što često ne mogustabilno da se umnožavaju ako sadrževeće fragmente DNK, te se u tu svrhukoriste bakteriofage, različiti virusi ikozmidi.Produkcija vakcina je relativnojednostavan proces, a proizvedenevakcine su netoksične, avirulentne iefikasnije od postojećih vakcina.Korišćenje genetičkog inženjeringau dijagnostičke svrhe značajnounapređuje mogućnost detekcijeeventualno upotrebljenog biološkogoružja. Za tehnike genetskoginženjeringa je potreban mali uzorak,a tehnike su osjetljive i vrlo precizne.Korišćenje genetskog inženjeringaHindIIА G T C G А C T АT C A G C T G A TA G T CТ C A GG A C T AC T G A TG Gpri izmjeni genetske strukturemikroorganizama se svodiuglavnom na tri uhodanapostupka:a) Transformacija (postupakpri kome se dijelovi DNK izdrugog mikroba unose u ćelijuizučavanog uzročnika mjenjajućijoj neke osobine. Postupak kojije u prethodnom dijelu tekstaveć opisan. Mikroorganizmuse ovim postupkom možepromijeniti otpornost, virulencijai sl.)b) Transdukcija (postupaku kome se novi geni unose uodređeni mikroorganizam putemodređenog bakterijskog virusa.Ova pojava se spontano dešavai u prirodi)c) Konjugacija (predstavljauzajamno polno ukrštanjesličnih mikroorganizama sauzajamnom izmjenom biološkihsvojstava. Ova metoda imaprilično nepredvidljiv produkt.)Bez sumnje, genetičkiinženjering se možezloupotrijebiti za »kreiranje«uzročnika mnogih zaraznihbolesti, tako da oni postanuvirulentniji, otporni na nekeantibiotike ili većinu antibiotika, čakje moguća takva izmjena da uzročnikviše uopšte ne liči na polazni soj. Kaoi u većini slučajeva, velikim naučnimotkrićima su prethodila »zakulisna«istraživanja saEcoRIG G A A T T C G AC C T T A A G C TC C T T A AA A T T C G AG C Tvojnim ciljem.Ako je genetičkiinženjeringu civilnimlaboratorijamatakouznapredovao,postavlja sepitanje koliko suuznapredovalevojnelaboratorije i ukom pravcu?U vrijeme kadamnoge zemljevrše istraživanjau oblastigenetičkoginženjeringa, iPLAZMIDBAKTERIJAAp f Ap f Tc f Tc fTc podlogaRestrikcionaendonukleazaDNK ligazaАp podlogaEUKARIOTSKA ĆELIJADNK iz ćelijaREKOMBINATNIPLAZMIDTransformacijabakterijaumnožavanje kolonijasa rekombinantnimplazmidomne objavljuju rezultate preko dvadesetgodina, opasnost se nikako ne smijepotcijeniti.Biološki terorizam današnjiceAnaliza definicije teroriazm ukazujena to da znači primjenu smišljenog,organizovanog i sistematskog nasiljanesuverenog (nedržavni, nevladin)subjekta (grupa, banda, organizacija,politička stranka) ili suverenog(državnog) subjekta, odnosno države,odlučnog da i najgrubljom fizičkomsilom, nad unaprijed odabranom ilinasumičnom žrtvom izvrši gnusni čin.Teoristički akti ukazuju naposljedice koje nisu vezane samo zapojedince, već, prije svega, na mnogoširi krug ljudi, pa i državne zajednice.U dijelu studije “Teror-2000“, jedanod autora M. Cetron, predsjednikmeđunarodnog prognostičkog centraLTD i ekspert CIA piše: “Hemijsko ibiološko oružje biće lako pristupačnoteroristima sutrašnjice i naši35

Slika 4. Zakulisna vojna istraživanja u svijetuSlika 5. Ispitivanje „sumnjivog“ materijala Slika 6. Obuka u zbrinjavanju od bioterorizmaeksperti predviđaju scenario kojimće smrtonosno sjeme biti posijanou sistemu podzemnog transportavelike metropole kontaminirajući iubijajući na hiljade ljudi”. Po mišljenjugrupe analitičara, operacija kojaje izvedena u Japanu marta 1995.usmjerena protiv putnika tokijskeželjeznice, samo je uvod u budućeakcije, predgovor za spektakularani dramatičan razvoj novog stilaterorističkog djelovanja. Agensisu smatrani nekonvencionalnim,necivilizovanim i stravičnimsredstvima. Ovakvi pridjevi se čestopridaju i teroristima.Zakulisna vojna istraživanjaProdukcija vakcina genetičkiminženjeringom je zanimljiva, jerpotencijalni agresor će pokušatida zaštiti sopstvene jedinice odupotrebljenog biološkog agensa.To je relativno jednostavanproces, a proizvedene vakcine sunetoksične, avirulentne i efikasnijeod postojećih vakcina. Korišćenjeu dijagnostičke svrhe značajnounapređuje mogućnost detekcijeeventualno upotrebljenog biološkogoružja. Ovo korišćenje pri izmjenigenetske strukture mikroorganizamase svodi na tri uhodana postupka:transformacija, transdukcija ikonjugacija. Bez sumnje, genetičkiinženjering se može zloupotrijebitiza „kreiranje« uzročnika mnogihzaraznih bolesti, tako da oni postanuvirulentniji, otporniji na većinuantibiotika, čak je moguća takvaizmjena da uzročnik više uopštene liči na polazni soj. Kao u većinislučajeva, velikim naučnim otkrićimasu prethodila „zakulisna« istraživanja36sa vojnim ciljem. Ako je genetičkiinženjering u civilnim laboratorijamaznačajno uznapredovao, postavlja sepitanje koliko su uznapredovale vojnelaboratorije i u kom pravcu?Na pragu velikih dostignućanaučnici su spoznali i svu ranjivostnauke, jer su uprkos svimraspoloživim podacima ostali svijesničinjenice da tako malo znaju očovjeku. Zasluga za to otkriće pripadaistraživačima okupljenim oko projekta»Humani genom«, koji je započet1997. godine. U taj projekat je bilouključeno 16 laboratorija iz višezemalja svijeta.Humani genom može da budeidealno biološko oružje - u okolinu seubace virusi i bakterije sa izmjenjenimsvojstvima od kojih ljudi oboljevaju.Pentagon u NATO uveliko istražujekako stvoriti savršenog i na sveotpornog čovjeka-borca sutrašnjice.Utvrđene su sekvence genamikroorganizama koji su podvrgavaniekstremnim uslovima i koji su uspjelida ih prežive (put na mjesec, boravaku velikim morskim dubinama, radu nuklearnom reaktoru, boravak idejstvo u kontaminiranom objektu).Zna se da se dobri rezultati mogupostići u liječenju nasljednih bolesti(4 000 vrsta), ali to još ne važi zaliječenje drugih bolesti, jer se ne možepredvidjeti reakcija ubačenog gena naorganizam. Tehnologija rDNK našlaje široku primjenu u epidemiologijii dijagnostici infektivnih oboljenja igenetskih poremećaja.Mjere biološke zaštiteEsencijalni cilj, nacionalnosamoočuvanje, odnosno nacionalnabezbjednost, osloncem na snagudržave i angažovanje kadra i svihnjenih kapaciteta. Većina naučnikai stručnjaka je prilično pesimističnau pogledu odbrane od terorističkogdejstva biološkim oružjem. Mnogismatraju da ne postoji adekvatnisistem kontrole NHB oružja, izuzevznačajnih vojnih skladišta. Biološkiterorizam kao fenomen savremenogdoba zasigurno svojom akcionomnepredvidljivošću, odlučnošću,fanatizmom i surovošću, predstavljaveliku prijetnju čovječanstvudanašnjice. Na izazove i prijetnjeodgovara se razvojem modernognaoružanja, obukom posebnihsnaga i primjenom složenih metodaantiterorističke borbe, uz istovremenopraćenje i proučavanje taktike istrategije koju primjenjuju teroristi.Protiv bioterorizma se trebapreventivno boriti, uz blagovremenootkrivanje uzroka koji podstičusavremeni terorizam. Nažalost,terorizam se ne može eleminisati upotpunosti. On se samo može ublažitii suzbiti do određene podnošljivegranice.Biološki “rat” je sasvim moguć, akoveć nije i naša stvarnost. Činjenicaje, da je poslije širenja kontaminiranihpisama u SAD biološki rat zvaničnopočeo. Onaj ko ga dočeka nespremansuočiće se sa nesagledivimposljedicama.

PutopisiPariz,grad svjetlostiŠetajući Parizom, saznala sam mnogoo ritmu u kojem kuca srce ovoggrada. Zaista je to nevjerovatan gradsa jedinstvenom atmosferom.dRUŠTVO i KULTURaPripremilia: Jelena Malinović,Medicinski fakultet Banja LukaKao što gusarska, drvenabarka ( kojom upravljakapetan čijim venamateče krv razrijeđena rumom i navigatorkoji vječito spava), vjetrom donesena,dospijeu u čudnovate svijetove i meneje moja barka nanijela na »obale«grada svjetlosti- Pariza.Otvorila sam oči i pomislila: dali se ja to budim ili tonem u san?Omamljena sedativnim dejstvomtableta za putovanje, potpunozbunjeno sam gledala u nevjerovatneprizore koji su se smjenjivali ispredmene. Autobus je polako stao aja sam se za nekoliko trenutaka unevjerici našla na recepciji okruženakoferima i bučnim saputnicima. Mislimda sam tek tada shvatila - pa ja sam uParizu.Moje avanture to veče počinju umetrou, možda najboljoj slici pravogživota u Parizu. Visoke prilike,tamnije od uglja, impresivnog i takoegzotično lijepog lica, niske tetice,žućkastog tena i sitnih kosih očiju,krupne, izrazito lijepe, tamne djevojke,neprirodno bijelih očnih jabučica izuba, dredovi, afričke nošnje, gustiarapski brkovi, pudlice u haljinicama,sve se to tako brzo kretalo ispredmene dok sam se trudila da nepromašim stanicu, i činilo čudnovatusimfoniju koja je odjekivala Parizom.Pariz - grad u kome svi pričajufrancuski (jer to je izuzetna čast,disati pod svjetlima Pariza) iako imajuna stotine različitih maternjih jezikakineski, japanski, marokanski, svahili,srpski, turski i bezbroj drugih ne želenagrditi te prelijepe pariške uliceodjecima jezika koji nisu francuski.Pariz - grad u kojem se svi smiješe,uprkos nedaćama, uprkos gladii neimaštini, jer se ipak osjećajupovlaštenima živeći u najljepšemgradu na svijetu.I tako, Božijom rukom spasena odlutanja u tom lavirintu zvanom metroi sa svim stvarima u torbi uprkoshiljadama džeparoša krenula sam putMonmartra- jedinog brda u Parizu.U podnožju je Pigal, ulica sa brojnimdiskotekama i restoranima (a nekadadavno i maloljetnim prostitutkama)i poznatim Mulen Ružom - crvenimmlinom ( što je nekada i bio, pravipravcati mlin) ispred kojeg sehiljade ljudi bezuspješno tiskalo iakosu ulaznice godinama unaprijedrasprodate.Ulice Monmartra su jako strme ikrivudave, stalno u nekoj gužvi i vici,na jednom ćošku su slikari okupljenioko nekog novog dostignuća svogkolege, tetralno mašu rukama i tresusijede glave ukrašene beretkama, nadrugom uglu niče stari mlin pretvoren37

u restoran, na trećem neki penzioneriigraju šah u divnoj, rustičnoj kafanicii tako, ugao po ugao, osjećajućiblago pijanstvo koje takva atmosferaizaziva u mojoj glavi dolazim do vrhana kojem se nalazi predivna bijelacrkva Svetog srca i jedan od najljepšihpogleda na Pariz okupan u svjetlosti.Tako šetajući sam saznala mnogoo ritmu u kojem kuca srce Parizazaistaje to nevjerovatan grad sajedinstvenom atmosferom. Sveulice su zapravo šetališta prepunekafanica i restorančića, svaki saunikatnom istorijom i tradicijomkoju oni vole isticati tako što nasvima piše godina otvaranja,a ja lično nisam naišla ni najedan sa tradicijom kraćomod pedeset godina. Zvucišansona i Edit Pjaf, crvenenastrešnice sa zlatnimslovima, mali drvenistolovi i stolice kojegledaju ka ulici, topli čajkoji se puši na stolu,lampioni koji bacajutreperavo žuto svjetlona ulicu, i pogledna svjetla Ajfelovekule ili brodićana Seni, čupajusrce i skrivajuga dubokou tle Parizatjerajući nasda ostanemozauvijekzaljubljeni u njega.Čudni su ti Parižani, veoma38ekscentrični,od neobičneodjeće, obućei auta, dojedinstvenogstila života.Kod njihje recimo,zabranjenopovućiručnu priparkiranju,jer kadaima maloprostoraizmeđudva vozilaonda vozač može malo udariti u autoisred, odgurnuti ga, udariti malo uauto iza i odgurnuti ga i tako sebinapraviti mjesta. To je eto njihov načinizbjegavanja gužve, ali zato su svaauta u Parizu izudarana i naprijed inazad. Niko ne zna engleski, ne videpotrebu za tim, iako veliki dio živi odturizma, ali eto paradoksa i tu! Turistinisu time uvrijeđeni, nego sesmatraju pomaloglupima ibezobraznima jer ne znaju francuski.To je jedini grad u kojem siromašnebakice, obuku najbolji stari šanelkostim, i ugleda radi - zovu taksiiako za njega daju posljednji cent, abogataši, smoreni bogatstvom oblačestare trenerke i voze se metroom.Nekako cijeli grad miriše na gordostNapoleona, neumjerenost Luja 14-og,misteriju Madam Pompadur, strastKraljice Margo, tragediju Edit Pjaf.Vjerovatno prva asocijacija naPariz je svima Ajfelova kula, koja jetoliko impresivno velika da se mora ićina Trokadero, nekoliko stotina metaraudaljen trg da bi se mogla zapravovidjeti u svoj svojoj veličini. Milionisvjetala koja blješte sa nje navečeje čine toliko suvereno lijepom, dase običnom posmatraču čini kako izvijezde nekako pokunjeno svjetlucajuiznad Pariza, zasljepljene ovimspomenikom svjetlosti. Moram sepohvaliti da sam se popela na samvrh, i priuštila svim svojim čulimadoživljaj koji ću vječno pamtiti. Imalasam osjećaj da rukama dotičemoblake, da vjetar ljubi moje lice a pticeuporno kruže kao da su ljute jer sudo skoro samo one imale privilegijuda osjete te visine. Teško mi jeopisivati kakav je pogled,jer bi svaka mojariječ bila uvreda,čak i ona u najvećimsuperlativima.Upravo sam shvatilada moja ovakva, opširnaopisivanja mogu popunitikompletan časopis, takoda ću se potruditi da vam unarednim redovima opišemostatak onoga što sam javidjela bar malo sažetije. Maloje onih koji znaju za postojanjenovog dijela Pariza, La DifansmaliMenhetn. U samom centruPariza, kao simbol nadmoći senalazi Napoleonova Trijumfalnakapija. 200 godina kasnije naspramnje je simbolično napravljenamoderna Trijumfalna kapija sapomenutim Difansom okolo. To jeskup čudnovatih staklenih zgradaza koje sam ja na prvi pogled mislilada su neka fatamorgana ili varka.Potpuno okrugle zgrade, zgrade koje

dRUŠTVO i KULTURavise u vazduhu, zgrade nagnute ustranu, ogromni parkovi koji služekao izložbeni prostori između njih.Tu su sjedišta nekih od najmoćnijihkorporacija na svijetu koje su takvimgrađevinama htjele i uspjele pokazatisvoju moć.Jedno jutro sam krenula u obilazakPariza brodićem, vožnjom po Seni.Prije nego što sam se otisnula naplovidbu, svratila sam do obližnjesuvenirnice u kojoj sam na pomalonesigurnom francuskom pokušalaobjasniti da mi treba neki suvenir,kad mi je prodavačica odgovorilana tečnom srpskom da nema to štotražim. Zamislite mog iznenađenja!Objasnila mi je da su njezini izKragujevca, i da ona svake godinejedva čeka godišnji da ode u Srbiju. Tome je malo bacilo u razmišljanje- sveviše mi se činilo da se iza svjetlucavihfasada Pariza krije ne tako sjajanživot u starim, vlažnim stanovima sadotrajalim kupatilima i namještajem.Mislim da sam se od svihznamenitosti najviše radovala Luvru.Možda će vam biti smiješno, ali ja sam(oduvijek opsjednuta knjigama) kaoškolarka u nekoj enciklopediji vidjelasliku Stradanje Meduze i opširnu pričuo potresnoj sudbini brodolomnika sabroda Meduza po kojoj je naslikanaslika. Bila sam opčinjena. U toj slicikao da su se sastale svatuga, bol, poniženje, najnižiinstinkti ali i nada i vječitaiskra života. Kada smo stigliu Luvr, nisam očekivala da jeto zapravo grad a ne muzej.Tu se nalazi na hiljaderestorana, butika, kafića,čokolaterija, i tri ogromnakrila sa eksponatima, sahodnicima dugim okoosam kilometara. Kadabi se ispred svakogeksponata stajalominut trebalo bi dvijegodine da se obiđu.U cijelom tom haosusam se ja rasplakala.Shvatila sam dajedno popodne nije nipribližno dovoljno dasve vidim, a bojalasam se da nećustići vidjeti nekolikostvari koje su mebaš interesovaleuključujući i StradanjeMeduze. Na kraju nije bilo tolikodramatično, jer sam uspjela vidjeti sveomiljene slike i skulpture, uključujući isvoju najdražu od koje se dugo nisammogla odvojiti.Mislim da samopet pretjerala,tako da evomoram polakoprivoditi ovonaše druženjekraju, kratkompričom oLatinskoj iJevrejskojčetvrti. NaSeni se nalaziostrvo Site,na kojem senalazi Notrdam,i to je zapravooriginalni Pariz.Sa njegove obestrane su dvijepomenute četvrtiu kojem seodvija onaj pravipariški život, gomile grčkih, španskih,italijanskih restorana, muzikazaglušuje, svaki dan, cijeli dan je kaonašnoćni život,grudnjaci lete na sve strane,igra se sirtaki, grci razbijaju posuđe,turisti se svojevoljno prepuštaju tomludom ritmu i stapaju se sa masom.U svakom gradu ne samo da trebavidjeti znamenitosti, treba osjetiti ritamulice, treba vidjeti kako grad diše ionda se tek može reći – da, ja sambio tamo!Pišući ovo, cijelo putovanje mise vraća, gotovo da osjetim miriskroasana na doručku, silinu vjetrana Ajfelovom tornju, lupanje srcakad sam mislila da sam izgubljenau metrou, osjećaj preplavljenosti uLuvru. Jedino što vam još mogu reći je- nasmješite se, osjetite ljepotu života,volite ljude koji vas okružuju, volitesebe i svoj život, uživajte u svakojsitnici i svaki grad na svijetu će vambiti lijep kao Pariz!39

LjubavLjubav, to je muzika, to jeumjetnost i život, želja daspustim glavu na nečije rame,da se ušuškam u zagrljajutog dragog bića i da plačem,plačem, a opet da samsrećna.40Hodam pustim ulicama,tamnim, hladnim,prepuštenim sjenama ičudnim zvucima, jecajima.Teško ću ti priznati da tevolim, nikad te neću pogledatiu oči i zaplakati, ne mogu jato, kukavica sam. Ali ljubavtinja u meni, rasplamsava ipolako zove te… čuješ li teriječi, taj tren, moj, lagani,težak i trom… Dođi podijelisa mnom te ne sanjane snove,budi mi drug, otac i brat, budimoj život, sama sam i takome strah.Ljubav, to je taj stih, kadsjetiš se svih dragih i manjedragih ljudi, srećnih i tužnihuspomena, kad sve himerepoprime realan oblik, sjeti se,ljubav nas čini ljudima.I ovaj trenutak postajeprošlost, i sve ono što smoimali i željeli da imamo, a menebole, uspomene me ranjavaju,poglede skrivam, stidim se,ko zna čega, poginjem glavui opet sebe spuštam niže.Borim se protiv mrtvila,dignem glavu i ponosnohodam, pjevam i drhtim u istimah. Uzalud je, otkinut jedio mene, muzika me vrijeđa,umjetnost me boli, to seživotom zove.Svanulo je jutro i nebo jeplavo, ogromno i plavo, kiša jeostavila tragove od suza, datu, na prozoru mom, ostala jemašta, pogledaj, gori u uglu.I želja. Ljubav, to je patnja,to je grijeh i požuda, život iživljenje.Ustala sam i posrnula, i opetiz početka. Pobjede i poraziu ljubavi, u ratu, u životucijelom.I sad kad me vrijeđaju misli,želje i pogledi, borim se,ustajem i idem dalje, tako meživot naučio.O, vi pogaženi, ucvijeljenii nesrećni, glavu gore. Nedopustite da vas slomi partuđih riječi i rđave misli, nedozvolite tim malim ljudimada vam crtaju putokaze, davam duvaju u leđa. Zaboravitete nesrećne trenutke,propuštene prilike, uvredei laži. Zlo, mržnja, to seostavlja, zaboravlja, baca iodbacuje.Hajde prijatelji moji, tuđi,svi, okrenite glavu na drugu,ljepšu stranu i naslikajteživot pun šarenih boja,doživite ljubav, učinitesrećnima sve ljude oko sebe ivolite se. jer…LjUBAV – to jeŽIVOT.Piše: Snježana Milojević

pOETSKI KUTAkMOJA ŠKOLAMoja srednja školaGemit - Apeiron što se zoveKrenula je s radomTek godine ove .Iako je škola novaGrađanima svim je znanaZa nju riječi hvale imamBaš nikakvih nema mana.To je škola budućnostiTakva vam je , djeco, onaOglašava rad muzikomOna nema školskog zvona.Zidovi joj ukrašeniNovim đačkim radovimaZa talente i nadareneU njoj stalno mjesta ima.Nastava je savremenaNovo znanje ona nudiDođi , dragi učeniče,I ti s nama sretan budi.Piše: Prof. Boško Banjac41

Espreso kafaU čemu je tajnadobrog espresa?Ritual dugog ispijanja ,,pečene,, kafe prenio se na esspreso.Pripremio: Radovan VučenovićOpet novi radni dan i opetnova šoljica kafe, domaća -turska kafa ili esspreso?Esspreso je već odavno zauzeozavidno mjesto u našim kafićimai restoranima i lagano potiskujetradicionalno pripremanje kafeu džezvi. Pripremanje kafe natradicionalan način i ispijanjenatenane gubi se iz više razlogaa jedan od osnovnih je dosta bržinačin življenja. Stoga se ritual dugogispijanja “pečene“ kafe prenio naesspreso.Da li se taj napitak kvalitetnopriprema zabrinuli su se i Italijanikoji ga smatraju svojim nacionalnimnapitkom, te su odlučili da semaksimalno angažuju na podučavanjukako treba da se priprema pravašoljica crnog napitka. Espresso sepije “s nogu“ vruć gust i bez mnogododataka.Esspreso je glavni sastojaknajvećeg broja napitaka od kafe, kaonpr.makijata(espresso s malo mlijeka)kapućina bogata mliječnom pjenomi po mogućnosti posuta čokoladnimmrvicama, moke (mješavina čisteesspreso kafe i čokolade sa malomlijeka)...Ipak postoji granica koja se nesmije prelaziti, a postoje i raznatumačenja. U čemu je tajna dobrogesspresa? Po nekima tajna je u vodi,dok pojedinci tvrde da je tajna ukafe aparatu ili u mlinu. Ipak, glavnatajna je, po svemu sudeći, u odabiruspecijalnih vrsta kafe od kojih sepravi mix. U pripremanju sve je bitno isvaka greška odraziće se na kvalitet.Esspreso ima dugu tradiciju,nastao je još prije sto godina a tvoracprvog aparata bio je Luiđi Bezera.Prema riječima Karla Odela stručnjakaiz Međunarodnog instituta degustatorakafe, pravi se od sedam grama svježemljevene kafe koja se na temperaturiod oko 90 stepeni i pritisak devet barapriprema 25 sekundi. Na taj načindobije se 25 mililitara esspreso kafekoja se služi u maloj ali prethodnouvijek zagrijanoj šoljici.42

dOPRINOs NAUCI i kULTURiPisacJovan DučićČesto sam govorio sam sebi: „Od onogšto sam maločas izrekao, ne bi li bolje biloda sam prećutao bar polovinu? A od onogšto sam sada smislio da kažem, ne bi libolje bilo da ništa od toga svega uopšte nekažem, ili čak da izgovorim nešto sasvimprotivno?“Za razliku od većine našihpjesnika, Dučić je svoje najboljepjesme napisao na kraju a ne napočetku svoje pjesničke karijere.Slavljen u razdoblju moderne kaomajstor forme, odličan versifikator ipoklonik zapadnjačkog duha, on jemisaono i umjetnički dostigao vrhunacu posljednjoj svojoj pjesničkoj knjiziLirika (1943).Glavno je u svom životu isvojim rečima pronaći neki„ tajanstveni konac koji vodipo zamršenim putevima naših strastii navika; jer čovek pogreši baš utraženju samog pravca, više nego štopogreši i u samim detaljima. Operišitese kontrastima, i uvek ćete pogoditiput. Glavna je stvar grosso modo,desno ili levo, belo ili crno“.Jovan Dučić (1874 – 1943), učio jenajprije trgovačku školu u Mostaru, azatim učiteljsku u Sarajevu i Somboru.Radio je kao učitelj u Bijeljini i uMostaru. Preokret u njegovom životunastaje 1899, kada napušta Mostari odlazi na studije u Ženevu. Pozavršetku studija (1906) došao je uSrbiju i stupio u Ministarstvo inostranihdjela, a 1910. ušao je u diplomatiju.Do Prvog svjetskog rata i između dvarata vršio je razne funkcije (ataše,sekretar poslanstva, konzul, otpravnikposlova, ambasador) po raznimevropskim prestonicama. Nakonizbijanja Drugog svjetskog rata i padaJugoslavije prešao je u Ameriku, gdjeje 1943. godine i umro.Dučić je počeo vrlo rano dapiše: prvu pjesmu objavio je 1886,a prvu zbirku pjesama 1901. U tokusvoje pedesetogodišnje književnekarijere stalno se razvijao i umjetničkiusavršavao. U njegovom radu moguse izdvojiti tri glavne faze: prva –vojislavovska, do odlaska u Ženevu,druga – parnasosimbolistička,do Prvog svjetskog rata, i treća– postsimbolistička. Pokretačkiprincip tog razvoja bili su težnjaka savršenstvu, stvaralačkasamodisciplina, nadilaženjedostignutog. To se ispoljilo udvostrukom smislu.Dučićeva poetika je poetika velikihtema. Po njegovom mišljenju liričarmože „postati velikim pesnikomsamo onda kada bude kazao velikeistine o trima najvećim i najfatalnijimmotivima života i umetnosti: o Bogu,o Ljubavi, o Smrti“. Ta programskaopredijeljenost obilježila je cijelonjegovo djelo.Kod Dučića se stalno osjeća naporda bude na visini zadatka koji jesebi postavio, da o velikim stvarimapjeva na način velikog pjesnika.Otuda izvjesna prenapregnutostnjegova izraza, što se ispoljava kakou pretencioznom isticanju velikih,sudbinskih tema u naslove pjesamai ciklusa, tako i u hipertrofiranojsimbolici, u pjesnikovom nastojanjuda u svakom, čak i najbeznačajnijemdetalju vidi nešto izuzetno, sudbinsko,„strašno“.Pripremila: Snježana Milojević43

EDAKCIJa44