Travanj - Hrvatske šume

oj112Godina X.,Zagreb,travanj2006.Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480Protupožarninadzorkamerama 2Kako jeorganiziranofinskošumarstvo 11Gorski kotar,zeleno srceHrvatske 13Kome bi danaspisaopoglavicaSeattle 20Hrast,sveto drvo 36

Mjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:Darko BeukGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Plešei Ivica TomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjima autorateksta.Dizajn i priprema:Stjepan PepelnikTisak: Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;trećina stranice (1/3) 1.200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stra ni ce (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn; zadnjastranica 7.200 kn (tu stranicunije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:Mesnata biljka u cvatuu Nacionalnom parkuSierra Nevada u Venezueli– Olga Jovanović

u ovom broju4.2.ŠUMSKI POŽARIIstrapremreženakamerama zaprotupožarni nadzorMEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUPHrvatska predočilarazvojni scenarijšumarstva i industrijskeprerade drva6.BIORAZNOLIKOSTS obziromna veličinuHRVATSKE REGIJEGorskikotar,zeleno srceHrvatskeBOLOVANJAteritorija,Hrvatska spada među floromnajbogatije zemlje u Europi8.GORSKI KOTARU uređivanjuprivatnih šumaprednjači Gorski kotar11.FINSKAOd javnogpoduzećado državneprofitno orijentirane tvrtke13.17.Prosječno se zbogbolovanja ne radi 6,4posto radnog vremena18.ZAŠTITAPRIRODEJe li Hrvatska»mala zemljaza velikienduro provod«?20.22.24.ŠumaDAN PLANETAKome bi danaspisao indijskipoglavica SeattleFRAKTALNA PRIRODAPOVIJEST PILANARSTVALJEKOVITO BILJEMarulja – lijekza plućnebolestijenelinearnidinamičkisustavPOVIJEST26.ŠUMARSTVAHrastovtrupacod 28 metaraprevozila su četiri željeznička vagonapilanavodenicaspominje se28.Prvau Čabru još 1651. godine!30.BAŠTINAŠto će biti sdvorcemE. Savojskoga u Bilju?32.IZLETIOdšumarskogmuzeja do Visokih Tatri36.LEGENDE, MITOVI, VJEROVANJAHrast –sveto drvo,drvo života40.TURISTIČKARAZGLEDNICALovištaOpeke 1 iLipovljaniBroj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 1

šumski požariIstra premrežena kameDo početka ovogodišnjeljetne požarne sezonecjelokupno područjeIstarske županije trebalobi biti pokriveno kameramaza protupožarno promatranječime bi se stvorila mogućnostpravovremenog uočavanja i dojavljivanjapočetnog požara, brzeintervencije i njegovog gašenja.Uz sadašnjih već postavljenih 14videokamera koje su linkovima imodemima povezane s centrom(u Buzetu) iz kojeg se sve prati,do početka svibnja 2006. trebalobi postaviti njih još 14 čime bi sukupno 28 kamera pokrivenostbila 100-postotna.Dosad je za vrijeme ljetnih mjeseci,kada je opasnost od požarai najveća, u posao motrenja bilouključeno oko 120 ljudi (Hrvatskešume, lokalna zajednica, vatrogasci)i za to su izdvajana velikasredstva.Ovaj iznimno značajanpodatak istaknut je na prezentacijisustava protupožarne preventiveIstarske županije u Buzetu, ustudenom prošle godine. Sustavsu sa predstavnicima Hrvatskihšuma iz pet priobalnih uprava iDirekcije (Split, Senj, Gospić, Delnice,Buzet) prezentirali zapovjednikŽupanijske vatrogasne zajedniceDino Kozlevac i zapovjednikPodručne vatrogasne zajedniceBuzet Đino Piuti.U Istri djeluje sedam područnihvatrogasnih zajednica razmještenihpo gradskim središtima(Umag, Buzet, Poreč, Rovinj, Pazin,Labin, Pula) sa sedam profesionalnihvatrogasnih postrojbi te28 dobrovoljnih vatrogasnih društavaodnosno 240 profesionalnihi 740 dobrovoljnih, stručno osposobljenihvatrogasaca.Piše: Miroslav MrkobradFoto: Miroslav MrkobradNitko ne bi bio sretniji nego da se ponovi prošla godina u kojoj jezabilježen rekordno mali broj šumskih požara (147) i opožarenihpovršina, tek nešto preko 3000 ha. Tome su pogodovale ipovoljne vremenske prilike, no ne čekajući (opet) dar s neba,šumari se provođenjem niza protupožarnih mjera pripremajuza ljetnu sezonu. Hrvatske šume u preventivu će uložiti višeod 120 milijuna kuna, a u Istri će uvođenjem videonadzora upromatranju i dojavi, preventivu podići na još višu razinu2Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

ama za protupožarni nadzorS prezentacije sustava videonadzora u IstriPožare uglavnom rješavamo vlastitimsnagama osim manjeg brojakada u pomoć zovemo canadere,naglasio je Kozlevac. U šest godinafunkcioniranja sustav lokalnognadzora, općina, grad, županija,pokazao je odlične rezultate.Učestalost požara na nekompodručju stvar je, uz ostalo, i svijestiljudi koji tamo žive i pridržavanjaopćih preventivnih odredbi.Tako nitko bez dozvole vatrogasnepostrojbe ne smije paliti vatruna otvorenom (spaljivati npr. korovu proljeće). U Istri se godišnjeizda 2000 do 3000 takvih dozvolačime se, smatraju u Vatrogasnojzajednici, kontrolira 85–90% paljenjavatre u prirodi, a onih 15-akposto neprijavljenih zapravo suinicijatori požara.Istaknuta je i dosadašnjaiznimno dobra suradnja s Hrvatskimšumama na provođenjuprotupožarne preventive u Istri. Iprojekt potpunog pokrivanja Istrevideokamerama, rečeno je, plodje takve suradnje. Šumari su tijekomboravka u Buzetu imali prilikuobići i tamošnju profesionalnuvatrogasnu postrojbu i uvjeriti seu njenu iznimnu opremljenost.Vrijednost cjelokupnog projektauspostavljanja videonadzora krećese oko 15 milijuna kuna, nouzimajući u obzir već postojećustrukturu može se reći da bi ucjelokupno premrežavanje Istrekamerama i opremom prema nekimproračunima trebalo još uložitiod 4 do 4,5 milijuna kuna.Hrvatske šume bile su iostale značajan čimbenik u organiziranjupreventivnih protupožarnihaktivnosti.Voditelj ekološke službe mr.Petar Jurjević kaže da su Hrvatskešume spremno prihvatile inicijati-2006. Hrvatske šume planiraju ove godine u radove protupožarnepreventive uložiti 120 milijuna kuna! Uz ostalo, najveći dio sredstavapotrošit će se na izradu protupožarnih prosjeka s elementimacesta, (blizu 34 milijuna kuna), na izradu promatračnica (oko 31 mil.kuna), na promatranje i dojavu, itd.No treba reći da će taj iznos biti i veći jer mu treba dodati i sredstvakoja Hrvatske šume po zakonu izdvajaju lokalnim zajednicama(negdje oko 13 milijuna), te manji iznos za promidžbu (oko milijunkuna).2005. Prošla godina ostat će zapamćena po najmanjem brojušumskih požara otkako se oni evidentiraju! Zabilježeno je samo(!) 147 požara u kojima je opožareno 3135 ha, što je desetak putamanje površine nego recimo 2002. Od toga je na krškom dijelubilo zahvaćeno 2714 ha, a što je još važnije, gorjelo je samo 148ha visoke šume. Šteta na drvnoj masi procjenjuje se na preko 3,7milijuna kuna, a zajedno sa štetama na općekorisnim funkcijamašume, obračunatim prema važećoj metodologiji, procjena se penjena 40,2 milijuna kuna. Od toga na državne šume otpada 34, 2 milijunakuna.Centar za praćenje videonadzora u buzetskojJavnoj vatrogasnoj postrojbiBuzetski vatrogasci moderno suopremljenivu Istarske vatrogasne zajedniceza modernizacijom dojave tesudjelovale u realizaciji lanjskog,može se reći, pilot-projekta. Svakopoboljšanje sustava i njegovanadogradnja u interesu je i Hrvatskihšuma, s tim da se morajuutvrditi sudjelovanje u sufinanciranjute nadležnosti.Bilo bi dobro da se jedinstvenisustav uspostavi za cijelo područjeHrvatske, posebno za obalu iotoke gdje se ljeti događa najvišepožara. Hrvatske šume i inačesvake godine izdvajaju velikasredstva, preko 100 milijunakuna, za zaštitu šuma od požara.Dio se troši, negdje oko 35 milijunakuna za izgradnju protupožarnihcesta, a značajan dio ideupravo na troškove motrenja idojavljivanja s naših promatračnica.Nadamo se da će se uvođenjemvideonadzora smanjititroškovi za dojavu.BuzetZbog čega u Istri, uzostalo, nema tolikopožara, možda ćepokazati primjerjedne od Područnihvatrogasnih zajednica,one u Buzetu. Njezinpredsjednik Đino Piutikaže da je PVZ Buzet,odnosno tamošnjaJavna vatrogasnapostrojba ako se imau vidu prostor kojipokriva, jedna odnajopremljenijih nesamo u Istri nego iu Hrvatskoj. Uz 17profesionalnih tu jei 100 vatrogasacadobrovoljaca,a osnovano je ižensko odjeljenje tevatrogasna mladež.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 3

ma. Takva godina je za Portugalbila 2004., za Francusku 2005.,itd... U Hrvatskoj sezona pojačanezaštite od požara ili protupožarnasezona traje od 1. lipnja do15. rujna tekuće godine (ako nijeposebnom odlukom drugačijeodlučeno). U tom razdoblju osnivajuse 24-satna protupožarnapromatračka služba, ophodnja teinterventna skupina.Broj požara svake sezone variraovisno o vremenskim prilikama.Tako je 2003. godina zapamćenakao izrazito sušna s velikim brojempožara, a razlika između te iIV. GENERALNA SKUPŠTINA IHrvatskašumarstvaU Žrnovnici gorjelo 59 hašuma i šumskog zemljištaPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: ArhivaS 13 evidentiranihpožara i oko 92 ha opožarenihpovršina do polovice ožujka,ova se godina pokazalanetipičnom. Dosad su, naime,u pravilu tijekom zimskih, aposebno proljetnih mjesecipožari pohodili kontinentalnešume, a ove su godine svi zabilježenina krškom području!Skoro svi su bili u površinomnajvećoj i požarima najugroženijojsplitskoj Upravi (12) tejedan u buzetskoj Upravi.Najveći je bio onaj u Žrnovnicikoji je izbio u privatnojšumi i proširio se na državnute zahvatio 59 ha, od čega 16visokih državnih te 19,5 ha visokihprivatnih šuma. Ukupnase šteta (i ona od općekorisnihfunkcija, te potrebnom sanacijom)u splitskoj Upravi procjenjujena 3,4 milijuna kuna.Inače, protupožarnepripreme za pravu, ljetnusezonu već su uvelike počele.Uprave šuma Split i Senjsvrstavaju se u one u kojimapostoji velika opasnost odpožara, osobito u ljetnim mjesecima.Rukovoditelji odjelaza ekologiju u Splitu, DragicaŽaja, i Senju, Vlatko Skorup,potvrdili su da pripreme trajuzapravo cijele godine krozšumsko-uzgojne radove, čišćenjei održavanje protupožarnihbru suradnju s policijskim upravama,vatrogasnim zajednicama ilokalnim DVD-ima.Šumski požari nanosenajveće štete šumskom ekosustavu.Na području mediteranskihšuma broj požara i njihovaveličina znatno su veći nego udrugim predjelima. Razlog su vi-Godina Broj požara na kršu Opožarena površina (ha)2001. 237 15 0892002. 79 3 0412003. 432 25 6922004. 191 3 1392005. 110 2 714180160140120100806040200trevanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinacDistribucija broja požara po mjesecima, 2001. – 2005.prometnica, održavanjepromatračnica itd.Nabavljeni su plakati supozoravajućim sadržajemo zabrani paljenjavatre i opasnostiod požara te će sepostavljati na plakatnamjesta uz prometnepravce. Bitno je naglasitida uprave aktivnosurađuju sa svimostalim čimbenicimaprotupožarne zaštitena svom području, teostvaruju izuzetno dosoketemperature praćene sušnimrazdobljima, velike površine čistihcrnogoričnih sastojina te povećanibroj ljudi koji se u ljetnim mjesecimanalazi na Mediteranu. Neprođe ni jedna godina a da nijepraćena izrazito velikim šumskimpožarima s tragičnim posljedicaostalihgodina (od 2001. do 2005.)vidi se u tablici 1.Distribucija broja požara pomjesecima pokazuje da se najvećibroj požara javlja od lipnja do rujna(na krškom dijelu) ali i tijekomveljače, ožujka i travnja. Razlogtomu je učestalo paljenje poljoprivrednihpovršina tijekom drugog itrećeg mjeseca, a tijekom sedmog20012002200320042005i osmog zbog visokih temperatura,suše te velikog broja ljudi koji sezadržavaju u šumi i najčešće neopreznobarataju vatrom.Nažalost, gotovo jedina mjerazaštite šuma od čovjekova negativnogutjecaja jest odgoj i edukacijaljudi te zakonske regulative.Međunarodni znanstveniskup unutar redovnegodišnje Generalneskupštine Innova-Wooda, koja se, sada već tradicionalno,održava svake godine udrugoj europskoj zemlji, najvažnijije europski znanstveni događaju domeni transfera znanja spolja šumarstva, drvne industrijei njima relevantnih područja, akose uzme u obzir aktualnost tema,multidisciplinarno okruženje i visokarazina znanstvenika, istraživačai savjetnika uključenih u isti.InnovaWood je krovnaorganizacija koja integrira četirieuropske asocijacije (Eurofortech,Eurifi, Euroligna i Eurowood) spodručja šumarstva, drvne industrijei industrije namještaja u djelotvornijimehanizam za podrškuinovativnosti.Aktivnosti InnovaWooda usmjereneprema održivom razvojusektora šumarstva i industrijabaziranih na njemu, organiziranesu unutar pet divizija, tematskiiskazanih:1. Integrirani lanac šumarskogsektora;2. Istraživanje, tehnologija, razvoji inovacije;3. Transfer tehnologije, kvalitetai standardizacija;4Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

innovawoodNNOVAWOODA – RIM, ITALIJA, SIJEČANJ 2006.predočila razvojni scenariji industrijske prerade drvaspreman za Sedmi istraživačkiokvirni program« (7th ResearchFramework Programme, 7FP) i»Europska tehnološka platforma«(Forest-Based Sector TechnologyPlatform, FTP).Republiku Hrvatsku zastupao jeistaknuti stručnjak prof. dr. sc. IvicaGrbac, koji je održao dva predavanja– »Šumarstvo i industrijska preradadrva Republike Hrvatske u 21.stoljeću« i »Održivi razvoj industrijskeprerade drva Republike Hrvatske«.Izlaganjem na temu »Šumarstvoi industrijska prerada drva RepublikeHrvatske u 21. stoljeću« predočioje razvojni scenarij strateškivažnih gospodarskih grana RH, šumarstvai industrijske prerade drva,koje su, prema riječima hrvatskogstručnjaka, »ekološku prihvatljivosti ekoučinkovitost u ekosustavnomgospodarenju prihvatile kao koncepcijusvog održivog razvoja«.U Rimu je 25. i 26. siječnja, u središtutalijanskog Nacionalnog centra zaznanstvena istraživanja (The NationalResearch Council, CNR) održana četvrtaGeneralna skupština InnovaWooda, krovneorganizacije koja integrira četiri europskeasocijacije s područja šumarstva, drvneindustrije i industrije namještaja4. Trening, edukacija i transferznanja;5. Razvoj i održivost.Ova vodeća europska asocijacijaznanstvenih institucija brojiosamdesetak najjačih institucijadiljem Europe, Australije i Kanadekoje se bave znanstvenimistraživanjem, transferom znanja,edukacijom i praksom u šumarstvui drvnoj industriji. RepublikaHrvatska zastupljena je s jednimčlanom, Šumarskim fakultetomSveučilišta u Zagrebu.Znanstveni programskiokvir Generalne skupštine obuhvatioje znanstveni skup, fokusiranna tematska područja divizija,i okrugle stolove na temu »Biti– Šumarska tradicija u RepubliciHrvatskoj postoji više od 240 godinai svoj razvoj je uvijek temeljilana svijesti i shvaćanju šuma kaovažnog ekološkog faktora u funkcionalnomsmislu održivosti, a nesamo sirovinske osnove, što je uEuropi prava rijetkost – istaknuoje prof. Grbac. Danas, na početku21. stoljeća, ovom granom se gospodarina osnovi Zakona o šumama,na istim temeljima tradicijeali nadograđeni novim razvojnimprioritetima: intenziviranje znanstvenihistraživanja, tehničkotehnološkograzvoja i znanja testvaranje platforme za međunarodnitransfer know-howa.Prof. dr. sc. Ivica GrbacIzlaganjem na temu »Održivirazvoj industrijske prerade drvaRepublike Hrvatske« predočenesu razvojne smjernice i strateškeaktivnosti industrijske preradedrva RH danas u društvu znanja,inovacija i istraživanja te informacijai visoke tehnologije.Strateške aktivnosti usmjerenesu na prioritetna područja: Poslovnauporaba informacijsko-komunikacijsketehnologije; (ICT); Promicanjeodržive okoline; Inovacijei razvoj novih proizvoda i Razvojkadrova i sustava obrazovanja,rečeno je među ostalim.Sveobuhvatna globalizacija,kao i druge fundamentalnepromjene, čiji će se dinamizamdalje ubrzavati u narednim godinama,proširio je listu smjernica iprioriteta razvojne politike industrijskeprerade drva RH, što jevidljivo po »usmjerenosti premasustavnom ulaganju u područjainterdisciplinarnih istraživanja irazvoja znanja, ulaganju u novetehnologije i tehnološke inovacijete u dizajn i vizualne komunikacije.«Stručna izlaganja hrvatskogznanstvenika u cijelosti su objavljenana službenoj stranici Innova-Wooda (www.innovawood.com).Sudjelovanje predstavnika Hrvatskena rimskom znanstvenomskupu doprinos je europskomtransferu znanja u ovoj domeni,kao i utvrđivanja mogućnosti,perspektive budućeg sudjelovanjai osiguranja potrebitih preduvjetaza uspješno sudjelovanje RepublikeHrvatske u Okvirnim istraživačkimprogramima EU.Piše: prof. dr. sc. Ivica GrbacFoto: ArhivaInnovaWood je krovnaorganizacija kojaintegrira četirieuropske asocijacije(Eurofortech, Eurifi,Euroligna i Eurowood)u području šumarstva,drvne industrije iindustrije namještajau djelotvornijimehanizam za podrškuinovativnosti.AktivnostiInnovaWoodausmjerene premaodrživom razvojusektora šumarstva iindustrija baziranih nanjemu, organiziranesu unutar pet divizija,tematski iskazanih:6. Integrirani lanacšumarskog sektora;7. Istraživanje,tehnologija, razvoj iinovacije;8. Transfertehnologije, kvaliteta istandardizacija;9. Trening, edukacija itransfer znanja;10. Razvoj i održivost.Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME5

ioraznolikostEUROPSKE VLADE UDVOSTRUČUJU NAPORE KAKO BI STABILIZIRALESTANJE OKOLIŠA I BIORAZNOLIKOST DO 2010. GODINEPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. D.-Buzov, Arhivavizija GTI (globalne taksonomskeinicijative) biti jedna od glavnihtema na nadolazećoj 8. konferencijisvih stranaka.Komunikacija, obrazovanjei osviještenost javnostipredstavljaju prvi korak premazaštiti i očuvanju prirode i provođenjukonvencije o bioraznolikosti.Možemo reći da »ono štorazumijemo volimo, a ono štovolimo čuvamo«. Razumijevanje idobra komunikacija između obrazovnihi kulturoloških institucija iposlovnog sektora (bez financijskepodrške nema niti zaštite) iostalih relevantnih »stakeholdera«(sudionika) predstavlja prvustepenicu ka obrazovanju i osvještavanjujavnosti. Na konferencijise, također, raspravljalo o progresuučinjenom nakon prihvaćanjaKijevske rezolucije o bioraznoliko-S obzirom na veličinu temeđu f lorom n a j b o g a tijKonvencija o bioraznolikostipotpisana je naKonferenciji Ujedinjenihnaroda o okolišui razvoju (UNCED) održanoj1992. godine u Rio de Janeiru.Nakon što ju je potpisalo 157zemalja, stupila je na snagu29. prosinca 1993., od kada setaj dan obilježava kao Međunarodnidan biološke raznolikosti.Zastupnički dom Hrvatskogsabora, na sjednici 30.lipnja 1999. donio je Strategijui akcijski plan zaštite biološkei krajobrazne raznolikosti RepublikeHrvatske. U njemu senavodi kako se Hrvatska, uodnosu na većinu europskihzemalja, ističe raznolikošćuekoloških sustava i staništa,koja se odražava i u velikombogatstvu i raznolikosti biljaka,gljiva i životinja. Također,u usporedbi sa stanjem ekološkihsustava većine drugihzemalja srednje i zapadneEurope, Hrvatska se odlikujevisokim stupnjem očuvanostiprirode. Dovoljan je podatakda čak 95 % šumskih sastojinaima prirodni sastav te da sešumske površine nisu smanjilezadnjih stotinjak godina. Kon-vencija o biološkoj raznolikostipredstavlja jedan od najvažnijihmeđunarodnih propisa s područjazaštite prirode, ona postavljaokvire globalnoj zaštiti biološkei krajobrazne raznolikosti. Temeljnijoj je cilj očuvati i unaprijediticjelokupnu biološku raznolikost,te osigurati razumno korištenjeprirodnih dobara na principimaodrživosti kako bi i naši budućinaraštaji mogli koristiti prirodnepotencijale Zemlje.Konferenciju na Plitvičkimjezerima svečano je otvoriopremijer dr. Ivo Sanader koji jetom prigodom naglasio da se Hrvatskau pogledu zaštite prirodeopredijelila slijediti europski put iuspostaviti temelje koji će uskladitiinterese zaštite prirode i gospodarstva.Strateško opredjeljenjeHrvatske kao dijela Europe jeosigurati da upravljanje prirodombude sastavni dio ekonomskihaktivnosti i razvojnih ciljeva tepodržati ciljeve održivog razvoja.Na samom početku konferencijeusvojeni su dokumenti (program):inicijativa globalne taksonomije,komunikacija, obrazovanje i osviještenostjavnosti, provođenjeKijevske rezolucije o biološkoj raznolikosti,usavršavanje europskihpokazatelja biološke raznolikosti2010., šume i bioraznolikost, poljoprivredai bioraznolikost, zaštićenapodručja i ekološke mreže,strane i invazivne vrste i financiranjebioraznolikosti. Prvo u nizubilo je izlaganje dr. G. Sušića ootočkoj bioraznolikosti. On jeistaknuo da je zaštita i održivo korištenjebioraznolikosti malih otokaod pan-europske važnosti teda se ukazala potreba za izradomprioritetne liste europskih otokakako bi se oni uvrstili u npr. rezervatebiosfere ili bi imali neki drugioblik zaštite. O inicijativi globalnetaksonomije govorili su F. Stochiz Italije i A. Shestakov iz RuskeFederacije. Posljednjih nekolikodesetljeća taksonomija se suočavalasa nekoliko kriza, a jedan odglavnih problema bila je otežanakomunikacija koja je danas, dolaskomInterneta prebrođena. Drugiproblem je nedostatak stručnjakaiz ovog područja i, naravno, slabafinancijska podrška. Razlike izmeđubioraznolikosti i taksonomijenema – ako želite znati bioraznolikostpodručja, morate prebrojativrste, a vrlo često, na žalost, neznamo koliko vrsta ima na određenompodručju, zaključili su F.Stoch i A. Shestakov. Upravo ćesti. Jasno je da za postizanje pan--europskog cilja do 2010. godinenije potrebno samo udvostručitinapore već postizanje cilja zahtijevai potpunu predanost svihuključenih stranaka. U praksi tobi značilo regionalnu suradnju ikomunikaciju uključenih stranakaukoliko se cilj 2010. želi postići.Kroz pristup usmjeren prema regionalnojsuradnji, pan-europskezemlje su po određenim točkamaKijevske rezolucije ostvarile dobarnapredak. Pan-europska ekološka6Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

U Nacionalnom parku Plitvička jezeraod 22. do 24. veljače održana je 4.međuvladina konferencija »Biološkaraznolikost u Europi« (»FourthIntergovernmental Biodiversity in EuropeConference«) u organizaciji Ministarstvakulture i Tajništva paneuropskestrategije biološke i krajobrazneraznolikosti (PEBLDS). Ova konferencijabila je prilika da se predstavnici vladaeuropskih zemalja pripreme i dogovoreoko zajedničkog stajališta za 8. svjetskukonferenciju stranaka Konvencije obiološkoj raznolikosti (COP8/CBD) koja jeu ožujku održana u Brazilu(1993.), Lisabonu (1998.), Beču(2003.) i Varšavi (2005.). Invazivnestrane vrste, naglašeno je na ovojkonferenciji, predstavljaju sveveću opasnost za pan-europskubioraznolikost. Potrebno je poduzetijoš strože mjere, kako na nacionalnomtako i na europskomnivou, kako bi se spriječio ulazaki širenje invazivnih vrsta koje nisus pan-europskog područja.Zaključak cjelokupne trodnevnekonferencije bio je da, unatočmnogim pozitivnim mjerama kojesu poduzete u zadnjih desetakgodina, ostaje činjenica da se gubitakbiološke raznolikosti – brojvrsta, staništa i genetska varijabilnost– ubrzano nastavlja. Na primjer,područje veličine trostrukogLuxembourga samo tijekom devedesetihgodina, prekopano jecestama, parkiralištima, shopping-ritorija, Hrvatska spadae zemlje u EuropiPrema dostupnimpodacima hrvatska floraobuhvaća 8582 poznatevrste. Omjer broja biljnihvrsta i veličine teritorijastavlja Hrvatsku međutri florom najbogatijezemlje (uz Sloveniju iAlbaniju). Pretpostavljase da oko 14 % biljnihvrsta u Hrvatskoj jošnije registrirano. Od svihpoznatih vrsta, 5,65 %su endemske. Najvećibroj endemskih biljakanalazi se na jadranskimotocima i visokimplaninama kao što suVelebit i Biokovo.mreža naišla je na zanimanje kodsvih zemalja Europe, a u mnogimzemljama je polučila dobre rezultate.Inicijativa ulaganja u europskubioraznolikost zainteresirala jei privukla nekoliko banaka. Ostvarenoje i nekoliko vrlo dobrih suradnjiu komunikaciji od kojih jejedna »Countdown 2010« (Odbrojavanje2010.). Upravo su topodručja u kojima Europa možeponuditi svoja iskustva ostalimregijama u svijetu kako bi svizajedno pridonijeli postizanju glo-balnog cilja 2010. g. Istraživanje imonitoring moraju zauzimati prioritetnamjesta unutar PEBLDS-a.SEBI 2010 (Streamlining European2010 Biodiversity Indicators)predstavlja paneuropski proceskoji zahtijeva uključivanje svihdijelova pan-Europe. Potrebna jepodrška proširivanja pokazatelja(indikatora) bioraznolikosti u jedinstvenubazu podataka za svezemlje Europe.Šumarstvo i bioraznolikosttema je o kojoj se raspravljalotrećeg dana rada konferencije.MCPFE (Ministerial Conferenceon the Protection of Forestsin Europe) visoko je rangiranapolitička inicijativa za suradnju upogledu najvažnijih pitanja i izazovavezanih za šume i šumarstvoEurope. Osnovana 1990. godine,ova politička platforma za dijalogo europskim šumama okupljaoko 40-ak europskih zemalja, alii neeuropske zemlje kao i brojnesvjetske organizacije i nevladineudruge koje sudjeluju kao promatračite pridonose svojim znanjem,iskustvom i idejama. Od 1990. g.održano je pet ministarskih konferencijao zaštiti europskih šuma,u Strasbourgu (1990.), Helsinkijucentrima i ostalim građevinama.Drugi veliki izazov je promjenaklime, koja može smanjiti sposobnostvrsta da prežive, dovesti doglobalnih promjena te uvelikesmanjiti bioraznolikost. Za suočavanjes navedenim izazovima,sudionici konferencije složili suse kako je nužno stvaranje dobreregionalne suradnje kao i jačanjepartnerstva s ekonomskim granamakao što su šumarstvo i poljoprivredaali i ostalim uključenimsektorima. Sudionici su naglasilipotrebu za informiranjem javnostio koristima koje Europa možeimati od sačuvanog prirodnogkrajobraza i bioraznolikosti, kaošto su turizam, proizvodnja hrane,kontrola erozije, zdravlje i kulturniidentitet nacije.S konferencije na PlitvičkimjezerimaRazlike izmeđubioraznolikosti itaksonomije nema– ako želite znatibioraznolikost područja,morate prebrojati vrste,a vrlo često, na žalost,ne znamo koliko vrstaima na određenompodručju.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 7

uređivanje šumaUstrojem Hrvatskihšuma te na temeljuZakona o šumama iz1991. trebali su seizrađivati i programi zaprivatne šume. Taj posaoza cijelu delničkuPodružnicu preuzeoje Odjel za uređivanješuma. Sada su svegospodarske jedinicepokrivene programimagospodarenja, za kojeje trebalo izdvojiti velikafinancijska sredstva.PRIVATNE ŠUMEPiše: Vesna PlešeFoto: Boris PlešeU delničkoj Upravidrvna zaliha udržavnim šumamaiznosi 302m 3 /ha, a uprivatnim šumama120m 3 /ha.U Gorskom kotaruima 28.000 haprivatnih šumarazasutih u petnaestakgospodarskih jedinica.Evidentirano je 62.787čestica, a njihovaprosječna površinaiznosi 0,45 ha!Sredinom prosinca2004. u Gorskom kotaruje osnovana prvaudruga šumovlasnikaGorskoga kotara.Privatne šume u gospodarskoj jedinici PetehovacU uređivanju privatnU posljednje dvije godine šumarskaje struka kroz resorno Ministarstvo,razne nevladine udruge, udrugešumovlasnika, pa i Hrvatske šumepojačala aktivnosti vezane uzgospodarenje privatnim šumamau Hrvatskoj. Pokazalo se da jeproblematika kompleksna i da ćese rješavati kroz dulje vremenskorazdoblje. Isto tako, očigledno jeda je stanje vrlo raznoliko i da imapodručja u Hrvatskoj u kojima se sprivatnim šumama uspješno radilounatrag tridesetak godina te binjihovi primjeri mogli poslužiti kaoputokaz drugima. Primjer je za togospodarenje privatnim šumama napodručju Uprave šuma DelnicePrivatne se šume Gorskogakotara prostiru na površiniod 28.000 ha razasutih upetnaestak gospodarskihjedinica. Evidentirano je 62.787čestica, a njihova prosječna površinaiznosi 0,45 ha! Drvna zaliha uprivatnim šumama iznosi 2,8 milijunam 3 , od čega je bjelogorice2,2 milijuna m 3 . Godišnji prirastiznosi 90.610 m 3 , odnosno 3,16posto, a godišnji etat 42.200 m 3 .Otvorenost šumskim prometnicamaje 8,05 km/1000 ha.Da bi se dobro gospodariloprivatnim šumama potrebnoje izraditi kvalitetne programe gospodarenja.S njihovom izradomzapočelo se početkom osamdesetihgodina prošloga stoljeća, ističerukovoditelj delničkog odjela zauređivanje mr. sc. Boris Pleše. Tihje godina s bivšom općinom Delniceugovorena izrada Programagospodarenja za privatne šumena površini od 4000 ha (prema stanjukatastra) za područja šumarijaSkrad, Delnice, Ravna gora, Fužine,Crni lug i Mrkopalj. Kada su svi programibili izrađeni (1987.), površinaprivatnih šuma na području bivšeopćine Delnice iznosila je oko 80008Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

ha. Sada na tom području ima oko12.200 ha privatnih šuma.Za područje tadašnje općine Čabari šumarije Tršće, Gerovo i Prezidprograme su radili privatnici, aza šumarije općine Vrbovsko zagrebačkataksacija. Šumarije Klanai Rijeka nisu imale do 1991. izrađenihprograma za privatne šume.Ustrojem Hrvatskih šuma te na temeljuZakona o šumama iz 1991.trebali su se izrađivati i programiza privatne šume. Taj je posao zacijelu delničku Podružnicu preuzeoOdjel za uređivanje šuma. Sada susve gospodarske jedinice pokriveneprogramima gospodarenja,za koje je trebalo izdvojiti velikafinancijska sredstva. Dio sredstavadobivao se iz sredstava koja suuplaćivali privatni šumovlasnici,15 posto sredstva namijenjenihJBR, a dio je financirala delničkaPodružnica.Na području delničke Podružniceprivatne su šume uređivaneu kontinuitetu. Preduvjet zaih šuma puno poslato bilo je i ekipiranje stručnogakadra tijekom svih ovih godina. Uztaksatore i tehničare, tu su oduvijekbili zaposleni geometri i geodetskiinženjer, koji su bili u mogućnostiodraditi zadane im poslove.Posao uređivanja privatnihšuma oduvijek je vrlo težak i naporan,govori Pleše. Pojedinimprogramom bilo je obuhvaćenoi do 8000 katastarskih čestica, zakoje je bilo potrebno prikazatiposjedništvo i vlasništvo premaPravilniku o uređivanju šuma. Započelose s tiskanjem šumsko-gospodarskekarte mjerila 1:5000 sprikazom gospodarske podjele ipodlogom katastra 1:5000. Inače,prije izrade šumsko-gospodarskekarte izrađena je četverobojnakarta mjerila 1:5000. S tiskanjemkarata započelo se krajem sedamdesetihi početkom osamdesetihgodina prošloga stoljeća. Kartamaje bilo pokriveno cijelo područjekojim gospodari delnička Uprava.Cijena tiskanja jednog lista takvekarte iznosila je 1000 DEM. Izradesvih karata financiralo je tadašnjeŠumsko gospodarstvo Delnice, ito, kako zbog uređivanja i gospodarenjadržavnim tako i privatnimšumama.I danas kada se karte digitaliziraju,posao na njihovoj izradivrlo je naporan, jer su katastarskečestice usitnjene i svaku treba posebnoidentificirati na terenu i nakarti 1:5000.Zahvaljujući dobrom gospodarenjušumovlasnika, privatnešume delničke Podružniceuvijek su bile primjer drugima kakose radi i posluje. Sredinom prosinca2004. u Gorskom kotaru je osnovanaprva udruga šumovlasnikaGorskoga kotara. Cilj je udruge dase planskim udruživanjem i radomprivatnih šumovlasnika zaštite interesigospodarenja tim šumama. Uzbolju organiziranost šumovlasnika,udruga se bavi i sljedećim djelatnostima:edukacijom i savjetovanjemšumovlasnika u pitanjima uzgojai iskorišćivanja šuma, poticanjunjihove edukacije, pomaganju ucertificiranju šuma i sl.Sve se ove godine privatne šumovlasnikenastojalo stimulirati narazne načine. Jedan od načina jeSudionici sastanka o privatnim šumamai godišnje besplatno dodjeljivanjesadnica, govori dipl. ing. Ivan Pleše,predsjednik Udruge šumovlasnikaGorskoga kotara. Godine 2000.dobili su ukupno 101.600 komadasadnica, 2002. godine 1,309.279 komada,2003. godine 132.749, 2004.godine 153.575 komada sadnica.Gospodarenje privatnim šumamaiziskuje daleko veći trud inapore, jer je kvaliteta sastojinalošija negoli u državnim šumama.Primjerice, u delničkoj Podružnicidrvna zaliha u državnim šumamaiznosi 302m 3 /ha, a u privatnimšumama 120m 3 /ha. Evidentna jepojava da se posljednjih godinasmanjuje broj zahtjeva za sječom uprivatnim šumama. Godine 1999.bilo je 813 zahtjeva, a doznačenoje ukupno 45.229 m 3 , dok je 2004.broj zahtjeva iznosio 675, a doznačenoje 33.715 m 3 . Prijašnjih godinazahtjevi za sječom bili su i veći,pa je tako 1996. bilo 1570 zahtjeva,a doznačeno je 57.138 m 3 .Uz lošiju kvalitetu sastojina,problem je u privatnim šumama izarašćivanje poljoprivrednog zemljišta,pa se uz postojeće sastojinepočinju pojavljivati sastojine kojese ne mogu dobro prodati na tržištu.Zahvaljući revirnicima, kojisu zaduženi za privatne šume ponašim šumarijama, i ovi problemise uspješno rješavaju, ističe MajaBukovac, stručni suradnik za privatnešume. Stručna osoba priobavljanju doznake u privatnimšumama udovoljavajući željamašumoposjednika, drži se i načelastruke, poštujući pri tome stanje imogućnosti same sastojine.Pozitivne pomake u gospodarenjuprivatnim šumama očekujuu delničkoj Podružnici osnivanjemnovih službi koje će sebaviti problematikom privatnihšuma, sukladno Zakonu o šumamadonijetom krajem 2005. Velikupomoć u tome očekuju i odudruga privatnih šumovlasnika,koji su isto tako zainteresirani zarješavanje ove složene problematike,ali i općenito za poboljšanjegospodarenja privatnimšumama u Hrvatskoj u cjelini.PROBLEMIŠUMOVLASNIKAPostupakuknjiženjavlasništvaje skupDa će s uređivanjem te drugimmomentima oko privatnihšuma biti problema,svjedoči primjer koji nam jeopisao umirovljeni šumar ZvonimirKoščević iz Vinkovaca, koji posjedujekatastarsku česticu veličine 0,43 hau k.o. Sveti Matej u Donjoj Stubici.Riječ je o visokoj regularnoj šumistaroj 45 godina za koju je izvršenaklupaža svih stabala te su dobivenisvi taksacijski podaci (993 stabla poha, temeljnica 30,41 m 2 /ha, drvnazaliha 259 m 2 /ha itd.). No tek nakontoga počeli su pravi problemi. Dipl.ing. Koščević šumu je naslijedio odroditelja, a kao izvanknjižni vlasnikuknjižen je otac.»Da bi i sam postao vlasnikom,moram pokrenuti postupak, tražitigeodeta radi izmjere i izrade elaborataza općinski sud koji vodi gruntovnicu.To je tako skupo da se nikomene isplati, s tim što za taj postupaktreba dovesti i susjedne vlasnike ikorisnike, jer je i kod njih isti slučaj.Predlažem da Hrvatske šumeumjesto financiranja biološke reprodukcijenovac namijene za terestičkosnimanje pravog stanja. Moja katastarskačestica uknjižena je na bakukoja je umrla 1941., i suvlasnika,djedovog brata koji je umro 1938. uAmerici...«Iz prikaza samo ove jedne katastarskečestice, kaže Koščević, jasnoje o kakvim se problemima radi. Mislida bi uz pomoć Hrvatskih šuma,ali svakako i Ministarstva, trebalonapraviti dugoročni plan sređivanjastanja. Osim toga, mnogi posjednici,pogotovo oni čije parcele graničes državnim šumama, bili bi zainteresiraniza prodaju. »Pojavljuju se ipojedinci s namjerom da kupe takveparcele te ih u budućnosti prodajudržavi. Tu ima mnogo problema kojisu poznati, a odnose se na prometdrvom iz tih šuma. Taj je promet ilegalan,jer je procedura za dobivanjedokumenata za promet kompliciranai skupa.«Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 9

finskaKAKO JE ORGANIZIRANO ŠUMARSTVO FINSKEZemlja 1000 jezera inepreglednih šuma– Nacionalni park KoliU Finskoj je, posebnim zakonom iz 1993.,javno poduzeće za gospodarenje šumamaMetsähalittus transformirano u državnu tvrtkusa šest poslovnih profitno orijentiranih jedinicate jednom za zaštitu prirode koja se financiraiz budžeta. Godišnje se planira profit kojipoduzeće daje državi, a sve iznad toga ostajetvrtki! Zakoni i ostali dokumenti nisu za »svavremena«, nego se tijekom godina mijenjaju inadopunjuju kako bi se postigla maksimalnaorganiziranost. Tvrtka kojoj je država 100-postotni vlasnik zapošljava 2158 radnika,ima godišnji obrt od 241 milijun eura, a 2004.godine je ostvarila profit od 68 milijuna eura.Šumarstvo ostvaruje 85 posto ukupnog prihoda,a ostatak druge djelatnostiFinskoj šume pokrivaju23 od ukupno 30 mi-Ulijuna ha površine oveskandinavske zemlje.Tri osnovne vrste drveta su bijelibor (45%), šmreka (37%) i breza(18%). Šumarstvo i preradadrveta pridonose 8% ukupnomdruštvenom proizvodu, a u ovomsektoru zaposleno je oko 24.000ljudi. Poduzeće Metsähallitus upravljadržavnim zemljištem čijaje površina 12,4 milijuna ha. Odtoga jedna trećina otpada na vodenepovršine (3,5 milijuna ha), aod preostalih 9 milijuna ha šumai šumskog zemljišta 1,5 milijunspada u siromašno i neproduktivnošumsko zemljište, 1,4 milijunaha sačinjavaju rezervati divljine,1,4 milijuna ha je statutom rezerviranoza zaštitu prirode, 1,2milijuna ha za ostale programezaštite i »ostale površine«. Proizvodnešume prostiru se na 3,4milijuna ha. S te površine Metsähallitusgodišnje posiječe do 5 milijunam 3 drveta (4,7 milijuna m 3u 2004.) što čini 6% od ukupnekoličine koja se godišnje posiječeu Finskoj. Od toga 60% prodajesačinjava celulozno drvo.Metsähallitus je do 1994.godine bio tipično administrativnotijelo pod okriljem centralnevlade, koje je izvršavalo brojnejavne dužnosti. Kako je novca izbudžeta bilo sve manje, a zahtjevidruštva, države i okruženja se mijenjalii povećavali, promjene su senametale kao logično rješenje zafinsku Vladu. Ministarstvo za financijeje predložilo da se određenejavne institucije, među kojima ipoduzeće za šumarstvo, transformirajuu državna poduzeća. UMetsähallitusu je ovaj prijedlognaišao na odobravanje i još prijestupanja službenih dokumenatana snagu počelo se s reformama,prvenstveno u samom načinurazmišljanja i rješavanju zadata-Piše: ing. Mirjana StevanovFoto: M. StevanovProizvodne šumeprostiru se na 3,4milijuna ha. S tepovršine Metsähallitusgodišnje posiječe do 5milijuna m 3 drveta (4,7milijuna m 3 u 2004.),što čini 6 posto odukupne količine kojase godišnje posiječe uFinskoj. Od toga 60posto prodajesačinjava celuloznodrvo.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 11

Šuma u FinskojKonflikti s udruženjimaza zaštitu prirodepostoje, ali se drže ugranicama i dijalog jeistaknut kao najdjelotvornijiinstrumentu njihovom prevladavanju.Poduzeće ima šestposlovnih jedinica kojesu profitno orijentiranei jednu jedinicu zazaštitu prirode koja sefinancira iz budžeta.Ona je odgovorna zanacionalne parkove,stroge prirodne rezervatei ostale zaštićeneprirodne objekte,površine divljina, zatimza planinarske stazekao i vode državnihmora i jezera. Jedinicaje u potpunosti financiranaiz državnogbudžeta, a manji dioprihoda dolazi odprodaje vlastitih roba iusluga.ka. Prve promjene Vlada je uvelajoš 1987. godine da bi Zakon oMetsähallitusu bio donijet 1993.(predložen od Ministarstva za poljoprivredui šumarstvo, a odobrenod Parlamenta). Time je otvorenput transformacije poduzeća uono što je Metsähallitus danas. Od1993. godine do danas Zakon oMetsähallitusu, Zakon o državnimpoduzećima i ostali relevantni dokumentiviše su puta dopunjavanii mijenjani s namjerom da se štobolje dostignu zacrtani ciljevi ipoduzeću omogući maksimalnaoptimalizacija rada.DanašnjaorganizacijaMetsähallitusa bliža je kompanijinego administrativnom vladinomtijelu. Poduzeće ima šestposlovnih jedinica koje su profitnoorijentirane i jednu jedinicuza zaštitu prirode financiranuiz budžeta. Poslovne jedinicesu: »Šumarstvo«, »Wild North«,»Laatuma«, »Forelia«, »Morenia«i »Holding Oy«. Jedinica zašumarstvo odgovorna je za upravljanjedržavnim šumama, odkojih se 3,4 milijuna ha nalazi uproizvodnoj upotrebi. Odatle ovajedinica siječe i prodaje drvo (većspomenutih 4,7 milijuna kubikau 2004.), a među glavne kupcespada nekoliko drvoprerađivačkihkoncerna i kompanija za proizvodnjupapira. S obrtom od 209milijuna eura godišnje, Šumarstvoima daleko najveći udio u ukupnomgodišnjem obrtu poduzeća(85%). »Wild North« se baviturističkim uslugama (uslugesmještaja, organizacija odmora,organiziran lov i ribolov itd.).»Laatuma« trguje zemljištima zavikend-kuće, nekretninama i zakupljuje/otkupljujeprivatne šumeu svrhu zaštite. »Morenia« je jedinicakoja koristi državne zemljišneresurse i okrenuta je proizvodnji iprodaji pijeska, šljunka, usitnjenestijene itd. »Forelia« i »Holding« sutakođer poslovne jedinice s neštodrukčijim statusom. To su u stvarikompanije u kojima je Metsähallitus100-postotni dioničar. »Forelia«proizvodi i prodaje sjeme isadnice, uključujući i »know-how«usluge. »Holding Oy« razvija investicijeu glavne poslovne oblastipoduzeća i bavi se međunarodnimuslugama u šumarstvu. Holdingposjeduje između ostalog »Foriu«GmbH, kompaniju koja 50%pripada Metsähallitusu, a 50%austrijskom poduzeću za gospodarenješumama ÖsterreichischeBundesforste AG. Forija se bavimeđunarodnim uslugama i tijekom2004. njene su aktivnosti bilekoncentrirane na Rusiju (1,700.000ha šuma je uzeto na lizing) i Rumunjsku(aktivnosti sječe drveta itrgovine).Na realizaciju svih navedenihposlovnih operacija u velikojmjeri utječu javne obaveze kojesu definirane u Zakonu o Mestähallitusu,a koje uz održivo gospodarenješumama, između ostalogpropisuju zaštitu i uvećanje biodiverziteta,povećanje rekreativnogkorištenja državnih šuma i voda,promoviranje zapošljavanja kao ipoštivanje prava i kulture plemenaSami.Pored šest poslovnih jedinicaMetsähallitus ima i jednu jedinicuza zaštitu prirode, koja jeodgovorna za nacionalne parkove,stroge prirodne rezervatei ostale zaštićene prirodne objekte,površine divljina, zatimza planinarske staze kao i vodedržavnih mora i jezera. Jedinicaje u potpunosti financirana izdržavnog budžeta, a manji dioprihoda dolazi od prodaje vlastitihroba i usluga. Ministarstvoza zaštitu životne sredine izdvajanajviše sredstava za financiranjeove jedinice (21,4 milijuna eurau 2004.), ali i Ministarstvo za radi zapošljavanje, Europska unija,Ministarstvo za poljoprivredu išumarstvo, imaju svoj udio u financiranju.Metsähallitus zapošljava2158 radnika, ima godišnjiobrt od 241 milijun eura i profitod 68 milijuna eura (2004.). Državaje 100-postotni vlasnik poduzeća isamim tim ima ovlasti postavljatidugoročne ciljeve i ciljeve na godišnjojrazini. Ministarstvo za poljoprivredui šumarstvo postavljagodišnje ciljeve poslovnim jedinicama,koje mu na kraju svake po-slovne godine podnose izvještaj oostvarenim rezultatima. Najvažnijicilj, kako ističu rukovoditelji tvrtke,svakako je količina novca kojupoduzeće od ostvarenog profitamora uplatiti državi (63 milijunau 2004.). Ovaj se cilj postavlja zasvaku godinu i presudnu ulogu unjegovu formiranju ima Ministarstvofinancija. Postavljeni financijskicilj nije lako ostvariti, no kakosve iznad plana ostaje u poduzeću,motivacija za rad je visoka.Ostali su ciljevi uglavnom vezaniza izvršenje različitih programaili njihovih planiranih faza, svi sutočno specificirani i postavljaju seu konzultacijama s Ministarstvom.Jedinica za zaštitu prirode odgovaraMinistarstvu za životnu sredinu,a ono joj postavlja ciljeve ikontrolira postignute rezultate. U2004. godini jedinica je u potpunostiispunila postavljene ciljevei ukupna financijska podrška zaizvršavanje javnih zadataka iznosilaje 34,4 milijuna eura.Planovi poslovanja radese na tri razine, na regionalnoj (7regija, desetogodišnji planovi),zatim na razini nižih zasebnihekoloških cjelina (njih 119) kaoi na operativnoj razini (više od1000 godišnje). Operativni planovibaziraju se na regionalnim i GISpredstavlja značajan instrumentu njihovoj izradi, aktualiziranju ikorištenju. Poduzeće ima velikui suvremenu GIS bazu i rad naklasičnom planiranju prestao jepolovicom devedesetih godina.Pored toga, Metsähallitus nastojiuključiti sve zainteresirane straneu izradu regionalnih i ekološkihplanova. Konflikti s udruženjimaza zaštitu prirode postoje, alise drže u granicama i dijalog jeistaknut kao najdjelotvorniji instrumentu njihovom prevladavanju.Pored spremnosti na dijalog,okrenutost održivom gospodarenjudržavnim šumama, javnost itransparentnost planova, postupakai ostvarenih rezultata su jošneki od razloga zbog kojih ovopoduzeće uživa veliko povjerenjefinskih građana.Reformu Metsähallitusa, započetuprije gotovo dva desetljeća,zaposleni u ovom poduzeću danasviše ne vide kao proces kojise završio pronalaženjem formulekoja trenutačno donosi željenerezultate. Reforme su u ovompoduzeću shvaćene kao trajanproces, čiji dobri rezultati predstavljajusamo još veći izazov zabudućnost.12Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

hrvatske regijeGorski kotarplaninski je kraju zapadnomdijelu, u zaleđuVinodolskogprimorja,teritorijalno iupravno u sastavuPrimorskogoranskežupanije.Geografskismješten izmeđuSlovenijena sjeveru isjeverozapadu,Riječkog primorjana jugozapadu,Ogulinskoplaščanskeudoline i niskogPokupljana istoku isjeveroistoku,te Like najugoistoku,prepoznat je ikao »zeleno srceHrvatske«GORSKI KOTARGorski kotar,zeleno srce HrvatskeKanjonKamačnikZauzima površinu od 1270km 2 (od toga šumom jepokriveno 63 posto teritorija),ima 324 naselja i30.711 stanovnika. Spada u slabijenaseljena područja sa svega24,1 stanovnika po km 2 .Napoznatija i najveća mjestasu: Delnice, Vrbovsko, Čabar, Fužine,Ravna Gora, Mrkopalj, Tršće.Unatoč tome što je jedinstvenozemljopisno područje podijeljenje na tri karakteristična dijela. Zapadnidio oduvijek je gravitiraoprema Rijeci i Hrvatskom primorju,a istočni dio prema Zagrebui Karlovcu. Sjeverni dio zbog slabijeprometne povezanosti, višeje orijentiran na susjednu Sloveniju,pa se njegovo stanovništvooduvijek najvećim dijelom baviloobrtništvom i malim kućnimobrtima ili zapošljavalo u drvnojindustriji.U prošlosti je dugo bioizoliran. U starom vijeku glavniputevi zaobilazili su Gorski kotar.Tijekom rimske vladavine Gorskikotar nalazio se između rimskihprovincija Panonije i Dalmacije.Značajne promjene započinjuprovalama Barbara sa dalekogsjevera i istoka, osobito u 4. stoljeću.Kao svjedok tih promjena,poznat je »Liburnijski limes«, kojisu izgradili Rimljani od Trsatike naPiše: Vesna PlešeFoto: Boris Plešei Dario MajnarićBroj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 13

Gorski kotar obuhvaćapovršinu od 1270km 2 (od toga šumomje pokriveno 63posto teritorija),ima 324 naselja i30.711 stanovnika.Napoznatija i najvećamjesta su: Delnice,Vrbovsko, Čabar,Fužine, Ravna Gora,Mrkopalj, Tršće.Od prirodnihznamenitosti kojeturisti rado obilazetu su park šumaGolubinjak Lokve,park-šuma Japlenškivrh kraj Delnica,strogi rezervat Bijelei Samarske stijeneMrkopalj. Značajne sui spilja Lokvarka, spiljaVrelo Fužine, Hajdovahiža na Drgomlju krajDelnica.moru preko Grobničkog polja doPrezida. Slom Zapadnog RimskogCarstva u 5. stoljeću i ovom krajudonosi promjene. Mijenjaju segospodari od Langobarda, Franakai Bizanta. U 7. stoljeću na ovopodručje doseljavaju se Hrvati.Intenzivnije naseljavanje područjas određenim političkim igospodarskim planovima započinjeu drugoj polovici 13. stoljeća.Poslije turskih provala u 15.stoljeću Frankopani kolonizirajupodručje naseljavanjem izbjeglogstanovništva pred turskim osvajanjimaiz južnih krajeva. U vrijemeturskih osvajanja Gorski kotar služioje za zbjegove ugroženom narodu,a goranske šume u zimskomrazdoblju bile su neprohodne, pasu zaustavljale turske prodore.Krčki knezovi, kasnije Frankopaniširili su svoje posjede sve dogranice s Kranjskom, razvijajućine samo gospodarstvo (iskorištavanješuma, pilanarstvo, već i kulturnudjelatnost). Prva naselja spominjuse već 1481. kada Kraljevskisud u Zagrebu traži od StjepanaFrankopana da poštuje povlasticezagrebačkih trgovaca koji poslujuu Delnicama, Lokvama, Moravicama,Vrbovskom. Poslije Frankopanau 16. stoljeću, gospodari Gorskogkotara su iz obitelji Zrinskih.Oni intenziviraju trgovinu drvomi na taj način povezuju ovaj krajs drugim krajevima Hrvatske, Slovenijei Mađarskom. Gorski kotaru posjedu je Zrinskih do 1671. Zavrijeme vladavine Zrinskih podižuse pilane te razvija željezarstvo(vađenje rude, topljenje i kovanježeljeza, ugljenjarenje). Odtada mijenjaju se gospodari, kojiga sve više eksploatiraju, sve dodolaska pod vlast Austro-Ugarskemonarhije.Značajnu preobrazbu ugospodarskom smislu doživljavau 18. stoljeću. Za vrijeme vladavineaustrijskog cara Karla VI. puštase u promet Karolinska cesta kojaGorski kotar povezuje s Primorjemi unutrašnjošću Hrvatske. U19. stoljeću uz gradnju Lujzinskeceste gradi se željeznička prugakojom je povezana Rijeka sa Budimpeštom.Razvija se gospodarstvo,trgovina, pilanarstvo i manufakturnaproizvodnja stakla. Zapotrebe željezarskih i staklarskihpogona proizvodili su se drveniugljen i pepeljika.Poslije II. svjetskog rata kaotradicionalne gospodarske djelatnostirazvijaju se šumarstvo, drvnaindustrija, obrt i trgovina teturizam i ugostiteljstvo.Zbog siromaštva i sporog rastaprerađivačkih i uslužnih djelatnostiGorski kotar već krajem 19. stoljećapostaje i tipično iseljeničkiRijeka Kupakraj. Prvi val većih iseljavanja započinjeu 19. stoljeću u Ameriku iSlavoniju. Nastavlja se između dvasvjetska rata. Najmanja su iseljavanjaposlije II. svjetskog rata, dabi bila nastavljena sedamdesetihgodina prošlog stoljeća. Tada sukao i danas najprisutnije migracijeljudi iz manjih mjesta u Gorskomkotaru u veća, ili u veće gradove– Rijeku, Zagreb i Karlovac.Osnovne klimatske značajkesu mu kratka i svježa ljeta,te duge i oštre zime s mnogosnijega koje su karakterističneza krajeve sa oštrom gorsko-planinskomklimom. Ovo je i kraj sposebno velikom količinom padalina,što je posljedica blizineJadranskog mora i utjecaja visokogreljefa. Najhladniji je mjesecsiječanj, a najtopliji srpanj. Najvišeoborina padne u studenom i prosincu,a najviše snježnih padalinaima u siječnju i veljači.Vegetacijski pokrov Gorskogkotara vrlo je složen, a njimese najviše bavio poznati prirodoslovacIvo Horvat (1950. – 1962.).Regija je podijeljena u nekolikovegetacijskih područja.Brdsko područje zauzima krajnjisjeveroistočni dio Gorskog kotara,otprilike na oko 400 metaranadmorske visine. Osnovno vegetacijskoobilježje daju mu različitesastojine hrastova. U sloju drvećanajvažnija vrsta je hrast kitnjak.Uz njega ima i običnog graba,Zaštićeni leptir apolongorskog brijesta, divlje trešnjei gorskog javora. U sloju grmljačesti su glogovi, lijeska, drijen. Uovom brdskom području od šumskihzajednica najčešće su šumecrnog graba i mukinje sa šašikom,crnog graba i crnjuše (uz gornjitok rijeke Kupe), acidofilne šumehrasta kitnjaka (uz rijeku Dobru).Gorsko područje je najrasprostranjenijei proteže se od 400 do1000 metara nadmorske visine. Tusu kao najzastupljenije vrste šumebukve i bukve s jelom na različitojpedološkoj podlozi. S obzirom naDelnice14Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

Drijemovacorografske, klimatske, ekološkofitocenološkei šumsko-gospodarskerazlike, gorsko područje dijelise na niže i više.Niže gorsko područje obrasloje čistim šumama bukve koje sevisinski nadovezuju na šume hrastai običnog graba iz kopnenog ilicrnog graba i mukinje iz primorsko-brdskogpodručja.Višem gorskom području glavnoekološko-vegetacijsko obilježjedaju mješovite ili čiste šume crnogorice,uglavnom jela i smreka.To se područje i visinski raspro-Smeđi medvjedstranjuje između klimatozonskihpodručja gorske i predplaninskešume bukve.Pretplaninsko područjeobuhvaća najviše položaje umasivu Risnjaka, Snježnika, BurnogBitoraja i Bjelolasice na 1100metara nadmorske visine, dokse niže predplaninsko područjeprostire do visina od 1.400 metara.Tu prevladavaju čiste šumebukve s malim oazama smrekeu ponikvama. Više predplaninskopodručje u Gorskom kotaru jerazmjerno malo, jer zahvaća teknajviše vrhove iznad 1.400 metaranad morem. Vegetacijski je za ovopodručje najznačajnija sastojinaklekovina bora krivulja.Krajobrazu i vegetacijskom pokrovuposebna obilježja daju livadnei ostale zajednice koje nisuobrasle šumom. Od dolinskih livadagorskog područja najpoznatijesu: livada pahovke, vlasulje irosulje, krestaca, vrkute i žućkastezobice. Livade močvarnog šaša ibusike, male su i dominiraju nanajvlažnijim staništima. U subalpinskompodručju razvile su sedruge vrste travnjačke vegetacijekao što su: rudine čvrstog šaša,oštre vlasulje, smilice, milave ikosmate zečine.Šumama i šumskim zemljištemna području Gorskogkotara gospodare Hrvatske šume,najvećim dijelom delnička Podružnica,a manjim dijelom ogulinskai senjska. Delnička Podružnica gospodarisa 96.000 ha državnih tevodi brigu i o 28.000 ha privatnihšuma. U sastavu Uprave posluječetrnaest šumarija: Delnice, CrniLug, Fužine, Gerovo, Gomirje, Klana,Mrkopalj, Prezid, Ravna Gora,Rijeka, Skrad, Tršće, Vrbovsko iLokve te RJ MGP Delnice.Privatne šume Gorskog kotara,najuređenije su u Hrvatskoj. Svegospodarske jedinice pokrivenesu programima gospodarenja,a razmišlja se i o tome da se uskoroj budućnosti i certificiraju.Udruga privatnih šumovlasnikaGorskog kotara pokrenula je nizaktivnosti kojima bi se poboljšalone samo gospodarenje privatnimšumamau ovom kraju već i uostalim dijelovima zemlje.Najznačajnije zaštićenei rijetke biljke Gorskog kotarasu: runolist, planinski stolisnik,alpska tustika, dimak, oštri šaš,žabnjak, hrvatsko zvonce, medvjetka,alpski zvjezdan, vidac, alpskasunčanica, jednocvjetna kruščica,obična pasvica, sitna zvončika,grozdasta kamenika, planinčica,srčanik-žuta sirištara, Kluzijeva sirištara,dlakavi pjenišnik-sleč, planinskikotrljan, rebrača, uskolisnašašika...Životinjski svijet vrlo jebogat i raznolik. Spomenut ćemosamo najznačajnije vrste, od kojihsu mnoge i zaštićene a koje obitavajuna ovim prostorima.Od beskralježnjaka, kao rijetkevrste, zaštićeni su leptiri: lastin rep,prugasto jedarce, velika i malapreljevica i apolon. Od vodozemacacrni davždenjak, planinskii alpski štur i razne vrste žaba.Karakteristična je i planinska živorodnagušterica koja rađa živemlade, a od zmija vrlo je rijetkazmija bjelica. U toplijim dijelovimasusreću se i najotrovnije zmijeEurope poskok i riđovka. Od pticau mješovitim šumama bukvei jele obitavaju šojka kreštalica,mala zimnica, zeba, te planinska,jelova i velika sjenica. U višimpredjelima gnijezde se drozdovi,imelaš i cirkelj. Tu živi i naša najmanjaptica zlatoglavi i vatroglavipalčić. Značajna je i troprsta tukavica(relikt iz ledenog doba) icrna žuna, te šumska sovina. Imai jastreba kokošara, a u najvišimpredjelima gnijezdi se orao krstašte veliki tetrijeb koji polako izumire.Od sisavaca najviše ima smeđegmedvjeda i vukova te kunezlatice. Od divljači najprisutnijaje srna, a česti stanovnici šumaGorskog kotara su i divlja svinja,zec, puh, šumska voluharica, ježte vjeverica.Prirodne ljepote Gorskogakotara plijene pozornostturista i posjetitelja iz zemljei inozemstva. Najpoznatiji međunjima već je svima znani Nacionalnipark Risnjak. Prostire se na višeod 6.000 ha. Zbog ljepote prirode,te brojnih prirodnih fenomena,bogatstva flore i faune, sve jeposjećeniji od ljudi željnih mira iužitaka u nedirnutoj prirodi.Najstariji i najočuvanijispomenici povijesnebaštine su iz 15.stoljeća Kaštel Zrinskihu Liču i Frankopanau Brodu na Kupite iz 14. stoljećasrednjovjekovniutvrđeni gradBosiljevo.Delnička Podružnicagospodari sa 96.000ha državnih te vodibrigu i o 28.000 haprivatnih šuma. Usastavu Uprave posluječetrnaest šumarija.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 15

Pretplaninska bukvana snježnikuOstale prirodne znamenitostikoje turisti radoobilaze su: park šuma GolubinjakLokve, park-šumaJaplenški vrh kraj Delnica,Strogi rezervat Bijele i Samarskestijene Mrkopalj.Značajne su i spilja Lokvarka,spilja Vrelo Fužine,Hajdova hiža na Drgomljukraj Delnica. Posebna jeatrakcija zaštićeni krajolikKamačnik Vrbovsko,zaštićeni krajolik Petehovackraj Delnica, rezervatDebela lipa-Velika RebarLokve, spomenik prirodeizvor rijeke Kupe. Po svojojljepoti značajni su i izvoririjeke Čabranke i dolinarijeke Dobre, te jezera Lepenice,Bajer i Lokvarskojezero. Za one koji su željniuživanja u planinama tusu usponi na Orlove stije-ne iznad rijeke Kupe, na Snježnik,Bjelolasicu, vrh Bitoraja, velikiDrgomalj, ali i posjeti zaštićenomkrajoliku Litorić kraj Vrbovskog ihortikulturnom spomeniku prirode,parku i dvorcu u Severinu naKupi.Turizam kao djelatnost sveviše dobiva na značenju i uz šumarstvopostaje jedna od najznačajnijihgospodarskih grana.Otvaraju se novi ugostiteljskiobjekti, obogaćuje se gastronomskaponuda uglavnom temeljenana domaćoj kuhinji, ali nude inovi sadržaji koji ne mogu ostavitiPogled na Risnjak i Lokvarsko jezeroravnodušnim ni najizbirljivijeg gostai turista. Uređene su brojne biciklističkei turističke staze, nudese sadržaji poput jahanja, raftingai kanuinga na Kupi, planinarenja,lova i ribolova na rijekama i jezerima,trim staze, a tijekom zime iskijanje na sve bolje uređenim skijalištimau Mrkoplju, Delnicama,Tršću i Begovom Razdolju.Fortifikacijski i sakralnispomenici – materijalni suostaci najstarije goranske prošlosti,a kao graditeljski i likovniizraz predstavljaju najvrjedniji diokulturno-povijesne i umjetničkebaštine Gorskog kotara i kulturnebaštine naše zemlje. Najstariji inajočuvaniji spomenici te baštinesu iz 15. stoljeća Kaštel Zrinskihu Liču i Frankopana u Brodu naKupi. U gradu Čabru to su ostacidvora Petra Zrinskog iz 17. stoljeća,te iz 16. stoljeća dvorac Frankopanau Severinu na Kupi. Iz 14.stoljeća je i srednjovjekovni utvrđenigrad Bosiljevo te frankopanskidvorac u Staroj Sušici. Tu su ibrojne crkvene građevine, manastiru Gomirju, te ostaci najstarijihkapelica.Govori i nazivlje – Gorskokotarskigovori pripadaju svimnašim narječjima – kajkavskom,čakavskom i štokavskom. Raznovrsnostgovora posljedica je posebnihpovijesnih i gospodarskihprilika i zbivanja na Balkanu, uHrvatskoj i Gorskom kotaru od 15do 18. stoljeća. Čakavski se govoriu graničnim područjima Gorskogkotara te na području Vrbovskog,štokavski na području Moravica,Liča i Mrkoplja. Na područjimaDelnica i Čabra najviše se govorikajkavskim narječjem.Poznati Gorani – Gorskikotar poznat je po književnicima,povjesničarima, šumarima, kojisu dali veliki doprinos razvojunauke i umjetnosti u Hrvatskoj.Najpoznatiji među njima su FranjoRački, prvi predsjednik Jugoslavenskeakademije znanosti iumjetnosti, povjesničar rođen uFužinama.Josip Majnarić jedan je od vodećihhrvatskih šumara. Jedan jeod najpoznatijih stručnjaka koji jeradio na uređivanju šuma u ovomkraju, ali još je poznatiji po ustrajnojborbi za istinu i ispravljanjenepravdi feudalnog despotizmau Gorskom kotaru.Osim njih poznati šumari su i:akademik Dušan Klepac, VatroslavRački i Josip Šafar, znanstvenikBranimir Marković, utemeljiteljatomske i laserske fizike.Nema čovjeka u Hrvatskoj kojinije čuo za goranskog pjesnikaIvana Gorana Kovačića, rođenogu Lukovdolu. Napisao je mnogopjesama, ali najpoznatiji je popoemi Jama. Tu su i književnici ViktorJurković, Alojz Majetić, FranjoŠvob Franina, Zlatko Pochobradskyi mnogi drugi.Gorani imaju i svoje poznateslikare poput Mirka Račkog, VilkaGecana, Zvonka Glada, SašuForenbahera, Veljka Sinka, GrguMarjanovića, Stanka Novaka...Bogat je Gorski kotar i po svojojetnografskoj baštini, poznat postarim zanatima, po bogatoj kulturnoji graditeljskoj prošlosti, tejoš po mnogo, mnogo čemu...Unatoč sve boljoj prometnojpovezanosti posljednjih godina,sve je manje ljudi koji ostaju unjemu živjeti. Demografska situacijaiz dana u dan sve je lošija. Ljudidanas, kao i stoljećima unatragnapuštaju ovaj kraj. Nedostatakposla i surova klima nisu nikakvagarancija za sretan i ugodan životu njemu. Život u Gorski kotarmože se vratiti otvaranjem novihradnih mjesta, osiguranjem povlasticastanovništvu u vidu smanjenjaporeza, poticajnih mjeraza zapošljavanje, poticanju poduzetništvai sl.Gorani sve to sami nisu u mogućnostiostvariti, pa je u realizacijitih napora dobrodošla i pomoćsame države.16Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

olovanjaBOLESTI I BOLOVANJA RADNIKA HRVATSKIH ŠUMAProsječno se zbog bolovanja neradi 6,4 posto radnog vremena!Unatrag nekoliko godina od ukupnog fondaradnog vremena radnici Hrvatskih šumaproveli su na bolovanju u prosjeku 6,4 postovremena – kao da tijekom cijele godine oko 640radnika zbog bolesti nije radilo, ili kao da jednaosrednje velika uprava šuma uopće ne radi. To jei povod da se ovi podaci malo raščlanePrikupljeno je i analizirano13.953 »izvješća o bolovanju«,takozvanih doznakaza sve uprave Hrvatskihšuma. Iz načinjene analize izdvojenasu neka obilježja za potrebeovoga članka koja omogućuju pobližesagledavanje problematikebolovanja.Utvrđeno je da je u najvećembroju slučajeva uzrok bolovanjabolest radnika (85 %), na drugommjestu su ozljede radnika (7,5 %),a svi ostali uzroci (profesionalnooboljenje, izolacija, pratnja, njegačlana obitelji, komplikacije u trudnoćii porodni dopust) sudjelujusa 7,3 %.Broj izgubljenih radnih danazbog ozljede na radu je neznatanu odnosu na prvi uzrok – bolest.Odnos je 14 % prema 80 %.Analiza bolesti premagrupama bolesti pokazala jeda su radnici u šumarstvu najvišedana na bolovanju zbog:– bolesti mišićno-koštanog ivezivnog tkiva (27 %)– ozljeda, otrovanja i ostalihposljedica vanjskih uzroka (24 %)– bolesti dišnog sustava (9%)– bolesti cirkulacijskog sustava(8%)– duševni poremećaji i poremećajiponašanja (7%)– bolesti probavnog sustava(4%).Sukladno grupama bolesti su,naravno, i pojedinačne dijagnoze.Najčešće navođene dijagnoze su:bol u leđima (11%), druge bolestiintervertebralnog diska (4%), visokitlak (2%).Glavna grupa bolesti kao i najčešćepojedinačne dijagnoze ukazujuna pet poznatih čimbenikakoji se dovode u svezu sa zdrav-ljem šumarskih radnika: poslovineposrednih radnika u šumarstvusu fizički naporni i obavljaju se ufiziološki nepovoljnim položajima;radnici su zbog prirode posla, radas ručnim i strojnim alatima i zbograda u šumi i šumskim staništima,izloženi objektivno znatnim opasnostima;rad se odvija na otvorenompod utjecajem klimatskihfaktora; unatoč napornom radu,čini se da je neprimjerena prehranaradnika; može se sumnjati naprekomjernu uporabu alkohola.Analiza bolovanja pomjesecima nije ukazala na statističkiznačajne razlike. Nešto višeod prosjeka boluje se u listopadu istudenom, a najmanje u lipnju.Statističkom obradom bolovanjaprema trajanju pokušalo seprocijeniti u koliko su slučajevabolovanja neopravdana. Naime,osnovano se pretpostavlja da subolovanja duljeg trajanja uzrokovanastvarnom bolešću, a da subolovanja kraćeg trajanja, do četiridana, u visokom postotku zapravoneopravdana, da ih radniciuzimaju iz nekih osobnih potrebaza slobodnim danima. U HŠ su bolovanjau trajanju više od 8 danavisokih 83 % i za njih se može rećiRadno mjestoda su opravdana. Bolovanja u trajanjudo 4 dana je bilo 7,8 %, ali jezato broj otvorenih bolovanja najveći.Čak 41 % od svih otvorenih(uzetih) bolovanja su bolovanja utrajanju do četiri dana.Kao što se moglo i pretpostavitinajčešće idu i najdulje su nabolovanju sjekači i šumski radnici.Zbog objektivnijeg sagledavanjaučešća bolovanja po radnimmjestima stavljena su bolovanjašumskih radnika sjekača i šumskihradnika u odnos prema brojuzaposlenih. Ukupno zaposlenihšumskih radnika sjekača i šumskihradnika u strukturi zaposlenih je38 %. Od svih bolovanja oni sunositelji u 59 % slučajeva.Utvrđeno je da je u analiziranomrazdoblju bilo na bolovanju59 % od svih zaposlenihradnika. Od radnika koji su uzimalibolovanje samo jednom nabolovanju je bilo 47 % radnika, advaput 20 % radnika. Svojevrsnikuriozitet su dva radnika koja subila 34 odnosno 31 put na bolovanjutijekom godine s naznakomda im je bolovanje u prosjeku trajalo1,3 odnosno 2,5 dana.Kad su objedinjena bolovanjaradnika koji su u godini dana bilina bolovanju više od pet puta, došlose do podatka da je njih 498 ili5,5 % od zaposlenih bilo na bolovanju45.515 dana što je 29 % odsvih ostvarenih bolovanja u HŠ.Na temelju načinjene analitičkeobrade podataka o bolovanjimanameću se određeni zaključci,odnosno ukazuje se na mogućeDanabolovanjaBrojbolovanja% %šumski radnik sjekač 31,6 33,2šumski radnik 27,7 26,0pomoćnik revirnika poslovođa 6,8 6,2čuvar šume i lovišta pomoćnik revirnika 2,7 2,8pomoćni radnik u šumarstvu 2,6 5,5ostali radnici 28,6 26,3Piše: Branko Ranogajec, prof.smjernice djelovanja u ciljusmanjenja stope bolovanja:– Veći dio bolovanja radnikau šumarstvu se može smatratiopravdanima, a uzroke trebatražiti u prirodi poslova neposrednihradnika kao i u nepovoljnimuvjetima u kojima seobavljaju.– S obzirom na osnovnegrupe bolesti šumskih radnikabilo bi potrebno i poželjno dase zdravstveni pregled radnikaprije zapošljavanja usmjeriposebno na ocjenu stanja mišićno-koštanogi krvnožilnogsustava. Cilj tog prethodnogpregleda bi trebala biti procjenaradnikovih zdravstveno–fiziološkihpredispozicija za rad ušumarstvu, a ne samo ocjena jeli radnik zdrav. Nužna je i selekcijazdravih radnika.– Da bi se smanjilo učešćekratkotrajnih bolovanja za kojase smatra da nisu nužna (opravdano),trebalo bi razmisliti omogućnosti rješavanja osobnih,privatnih poslova radnikana racionalniji način, da zbognjih ne moraju otvarati bolovanje.Jedna od mogućnosti jei pružanje određenog servisaza radnike od administracijeorganizacijske jedinice.– S obzirom na činjenicu daje jedna manja grupa radnikanositelj znatnijeg udjela u bolovanjima,njima treba posvetitiposebnu pažnju, naročitoprilikom zbrinjavanja viška radnika.– Zaštitom zdravlja radnikatrebalo bi se baviti sustavno.Primjereniji značaj bolestimaradnika treba dati i na temeljuspoznaje da »izgubljeni dani«zbog bolovanja znatnije nadilazeposljedice ozljeđivanjaradnika.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 17

zaštita prirodeMOTOCIKLIZAM I ZAŠTITA PRIRODEJe li Hrvatska »veliki enduro pPiše: Christian Gallo,dipl. ing. šumarstvaFoto: C. GalloBrojčano gledano,stranih vozača jepuno više od domaćih.Među njima najviše jeAustrijanaca (nije ničudo, imaju industrijuvrlo poznatih enduromotora KTM), mnogoje manje Nijemaca,Talijana, Švicaraca, au posljednje vrijemepojavljuju se i Mađari.Na jednom od šumskihputovaNa web stranicama Hrvatskogmotociklističkogsaveza možemo pročitatišto je to enduro. Pišeda je »enduro sportska disciplinamoto-sporta jednostavno opisanakao test izdržljivosti vozačai motocikla, vozi se po teškimi nepristupačnim terenima sapuno prirodnih prepreka (strmiusponi, zemljani i makadamskiputovi, kameni predjeli...)«. U definicijiistarskog endura trebalobi još dodati da je to i test strpljivostilokalnog stanovništva!Na istoj web stranici možemopročitati da enduro utrke trajuobično dva dana, dnevno vožnjatraje oko šest sati, sama utrka sesastoji od nekoliko etapa dužineoko 200 km itd. Dakle, razlikaizmeđu motocrossa i enduro vožnjije ta što se cross vozi kružnona poligonu, a enduro traži punoduže staze, po mogućnosti da sedijelovi staze ne ponavljaju.Masovnija enduro aktivnostu Istri pojavila se krajemdevedesetih godina. Danas je gotovonezamisliv izlazak u priroduvikendom na području sjevernei srednje Istre, a da se ne sretnuEnduro utrke voze se po teškim inepristupačnim terenima s punoprirodnih prepreka, velikim dijelomkroz šume i šumske površine gdjemotori oštećuju šumske i poljskeputove, uništavaju vegetaciju. Trebali nam takav »enduro turizam«, kakoga strožije zakonski regulirati, štose događa u Istri gdje su enduroprovodi uzeli ponajviše maha i gdjesu mišljenja različita, riječ je u ovomečlankuskupine enduro motorista. Brojčanogledano, stranih vozača jepuno više od domaćih. Međunjima najviše je Austrijanaca (nijeni čudo, imaju industriju vrlopoznatih enduro motora KTM),mnogo je manje Nijemaca, Ta-lijana, Švicaraca, a u posljednjevrijeme pojavljuju se i Mađari. Umeđuvremenu Istra, posebno sjevernai srednja, postaje savršenadestinacija za enduro aktivnosti.Kako te vožnje uzimaju maha,obzira prema svemu živome i neživomesve je manje. A kada seRalf Schumacher pojavi na svomenduro motoru u Oprtlju, u sjevernojIstri, enduro turizam doživljavasvoj vrhunac. Čak se i HTVjednom prilikom sjurio u Oprtaljkako bi snimio intervju o herojukoji vrluda istarskim šumama igorama. Lokalni vinari i političarizovu ga na degustacije istarskihproizvoda, a on je jurio motoromtamo gdje su grožđe i maslinedozrijevale. Zanimljiv je i novinskičlanak povodom posljednjeSchumacherove posjete Oprtlju,objavljen u Jutarnjem listu u studenome2005., u kojem je pisaloda »Ralf Schumacher u Istri i Oprtljuostaje još nekoliko dana kakobi uživao u miru i tišini, naravno,opuštajući se vožnjom motora«.Treba znati da su takve aktivnostina Zapadu (ne na Divljemzapadu, već na ovom našem susjednom,kojem toliko stremimo)strogo zabranjene ili do u tančineregulirane. Ima Austrija atraktivnihlokacija za enduro vožnje,no zamislite da svojim motoromuplašite neku kravicu na ispaši uAlpama, tužili bi vas za ugrožavanjecijele mliječne i mesne industrijeAustrije. Koliko oni čuvajusvoje, spoznao sam kroz razgovors vozačima iz Austrije jesenas, napodručju sjeverne Istre. Rekli suda tamo ne smiju tako slobodnovoziti, te da ima mjesta gdje nesmiju ni biciklom prići. Upoznalisu me s činjenicom da su lovcivrlo moćni, te da na površinekoje su oni zakupili motoristi nesmiju ni blizu. Još zanimljiviji mije podatak da je 7. KTM festival uMattighofenu u Austriji otkazan(trebao je biti održan u svibnju18Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

mala zemlja zarovod«?2005.). Zamislite, u gradu u kojemse nalazio KTM, industrija kojazapošljava 1600 ljudi, biva otkazanfestival. Ljudi čiji grad živi odmoto industrije ne žele taj cirkusu svome dvorištu. Oni proizvodemotore, ali sa željom da ih se rabinegdje drugdje!Kada je 2003. godine napokonizašao novi Zakon o zaštitiprirode, u njemu su našli mjestai pojmovi enduro i off-road. Učlanku 10. je pisalo: »Radi sprječavanjananošenja šteta prirodizabranjeno je na područjimaizvan naselja i izvan svih vrstacesta, poljskih putova, uređenihstaza i poligona za vožnju, voziti,parkirati ili organizirati vožnjevozilima na motorni pogon (testvožnje, cross vožnje, off-road vožnje,sportske, takmičarske i promidžbenevožnje, te njima sličnioblici korištenja), osim u slučajevimaobavljanja službene dužnosti…«Zakon je, dakle, stavio svepoljske puteve i uređene stazena raspolaganje svakome tko seželi motornim vozilom iživljavatiu prirodi!Sljedeće 2007. godine, u ožujku,starta kampanja za reguliranjeenduro i off-road vožnji u Istri.Kampanji pripisujemo tri uspjeha:povlačenje letka Turističkezajednice Istarske županije kojireklamira čak 500 km nepostojećihenduro staza u Istri, buđenjeIstarske županije, tj. Upravnogodjela za promet, pomorstvo iveze u rješavanju problema, temijenjanje spomenutog članka10. Zakona o zaštiti prirode.Novi Zakon o zaštiti prirode(2005.) ovu problematikutretira u 32. članku: »Za organiziranjevožnje, vožnju i parkiranjevozila na motorni pogon (test vožnje,cross vožnje, off-road vožnje,športske, natjecateljske i promidžbenevožnje i sl.) izvan svih vrstacesta, na poljskim putovima iuređenim stazama potrebno jeishoditi dopuštenje Ministarstvauz suglasnost tijela državne upravenadležnog za poslove poljoprivredei šumarstva«. Osim što susportske vožnje postale športske,poljski putovi i uređene staze nisuviše na raspolaganju motoristima.No, nije se razmišljalo o prekršajnimodredbama, pa u članku 195.novog Zakona o zaštiti prirodepiše: »Novčanom kaznom u iznosuod 25.000 do 200.000 kuna kaznitće se za prekršaj pravna osobaako organizira vožnje vozilimana motorni pogon izvan naselja,svih vrsta cesta, poljskih puteva,uređenih staza i poligona zavožnju bez dopuštenja Ministarstva«.Znači li to da je na poljskimputevima i uređenim stazama zabranjenoorganizirati vožnje bezdopuštenja Ministarstva, ali bezkazne?Cilj kampanje je bio reguliratienduro vožnje, iznaći jednustazu s kojom bi se svi složili i zabranitivožnje stranim državljanimabez pratnje vozača iz domaćihmoto-klubova. U traženju optimalnestaze (ako ona uopće postoji)došlo se do podatka da domaćienduro vozači koriste oko 950 kmstaza u Istri, i da na dobrom dijelutih staza krše zakone. Toj brojcitreba pridodati još staze koje koristeorganizirane grupe stranaca,tako da brojka premašuje 1000km! Dio tih staza odnosi se i našumske (protupožarne) puteve iprosjeke koje grade i održavajuHrvatske šume. Štete koje pričinjavajuti motori velike su. Oštećujušumske i poljske puteve, uništavajuvegetaciju i pospješuju erozijuna mjestima gdje se vozi mimosvih puteva i staza (najnoviji primjerje vožnja na Gomilu, jedanod vrhova Ćićarije), te se bukommotora plaši divljač i narušava miri tišina koja se često ističe u promidžbamaza turiste koji pohodeIstru. Na područjima zahvaćenimtim problemom mišljenja suoprečna, no većina je ipak protivovakvih aktivnosti u prirodi. NVUZelena Istra, Hrvatske šume UŠPBuzet te općine Brtonigla, Kršan iGrožnjan izričito su protiv endurovožnji te se protive bilo kojoj stazinamijenjenoj enduristima. Planinarisu ona društvena skupinakoja je posebno ogorčena, jer semahom koriste njihove markiranestaze, dok su, primjerice, lovcikoji imaju razloga za zabrinutost,prilično tihi.Trenutačno se na adresi www.ktmadventuretours.at reklamiratura »Best of Istria«. Za 2006. predviđenasu tri trodnevna termina, ito u svibnju, lipnju i listopadu. Pojednom terminu vozi se 630 km.Na terenu nikad nije naplaćenani jedna kazna (niti onda kada sevozilo mimo svih puteva). Ne znase tko bi trebao loviti motoriste– policija, inspektori, aktivisti,lugari, lovci, općinari ili netkosedmi? Stanje na terenu sve jegore (Park-šuma Šijana u Pulipolako se pretvara u moto poligondomaćih vozača), a stižu još goriagresori – oni na quadovima(ATV-all terain vehicle), snažnimčetverokotačnim motorima (većsu viđene grupe Nijemaca).Vjerojatno i kolege u drugimupravama imaju slične probleme,jer sam osobno vidio skupinemotorista u Gorskom kotaru i ublizini Senja kada su se vraćali saVelebita. Prije godinu dana bila jereportaža na hrvatskoj inačici RTLtelevizije o Bavarcima koji svojimquadovima jure po Moslavini.Jedan od njih je pred kameramapojasnio da su te aktivnosti uBavarskoj zabranjene, za razliku odHrvatske gdje je to dozvoljeno, dasu ovdje uvjeti za taj sport idealni,te da razmišljaju o organizacijinekakvog prvenstva.Spremni za akcijuU Austriji su lovci vrlomoćni, toliko da napovršine koje su onizakupili motoristi nesmiju ni blizu!U traženju optimalnestaze (ako ona uopćepostoji) došlo se dopodatka da domaćienduro vozači koristeoko 950 km staza uIstri, i da na dobromdijelu tih staza kršezakone. Dio tih stazaodnosi se i na šumske(protupožarne) putevei prosjeke koje gradei održavaju Hrvatskešume. Štete kojepričinjavaju ti motorivelike su, oštećujušumske i poljskeputeve, uništavajuvegetaciju i pospješujueroziju...Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME19

dan planeta zemljeUZ DAN PLANETA ZEMLJE, 22. TRAVNJA»...Moratenaučiti svojudjecu da je tlopod njihovimstopama pepeonjihovihdjedova.Tako će onipoštovatizemlju, recitevašoj djecida je zemljas nama usrodstvu. Učitevašu djecu kaošto činimo mis našom da jeZemlja našamajka. Što godsnađe Zemljusnaći će isinove Zemlje.Ako čovjekpljuje na tlo,pljuje na sebesamoga.Piše: Miroslav MrkobradFoto: ArhivaKome bi danas pispoglavica SeattleTako je 1854. pisao indijanski poglavica Seattleu pismu američkome predsjedniku FranklinuPierceu u Washington kada je ovaj izrazio željuda kupi velika područja indijanske zemlje,obećavajući u zamjenu poseban rezervat indijanskomnarodu. Cjelokupno pismo i danas zvuči proročanski(objavit ćemo ga sljedećom zgodom u cijelosti). Riječiindijanskog poglavice očaravaju ljepotom, izrazom,dirljivošću, iskrenošću. Znamo što se dogodilo s indijanskomzemljom, pitanje je znamo li danas, 152godine kasnije, što činimo s ovom našom, jedinom.Prirodne katastrofe biblijskih razmjera(podvodni potres, tsunami u prosincu 2004., velikišumski požari u Australiji i Americi (2005. – 2006.),česti uragani (Florida, Meksički zaljev, najnoviji u Australijis vjetrom od 290 km/h), nezabilježene poplave(New Orleans 2005.), veliki snjegovi kada im nije vrijeme,pojave su najsvježijeg datuma koje pamtimo;ratni sukobi na svim meridijanima, atentati, ekološkekatastrofe u kojima se tone ulja izlijevaju u rijeke,mora, u zemlju; nove bolesti koje prijete pandemijskimrazmjerima (ptičja gripa) – sve to je naša svakodnevica.Što je u svemu tomu posljedica globalnihpromjena u atmosferi, koliko je čovjek svojim upletanjemutjecao na njih i koliko daljnjim pozitivnimdjelovanjem može pridonijeti sprječavanju ili barzadržavanju »oštećenja« na sadašnjoj razini, pitanjeje na koje ne bi mogla odgovoriti ni proročica Pitija.Moćni i bogati misle da sve mogu riješti – snagom,utjecajem, novcem, a priroda im bjelodano pokazujekako su tu nemoćni i – nepametni.Ni Hrvatska nije izuzeta ovih globalnih poremećaja,no ostala je (dosad!) pošteđena katastrofalnihposljedica! Tako mi bar govori jedan stručnjakkoji kaže »kako nije bilo ni velikih poplava – onomalo izlijevanja rijeka što se par dana vrti na TV dnevnikunije spomena vrijedno u usporedbi s drugima– ni velikih požara, niti pijavica, oluja, ono kad sene može preko Paškog mosta ne treba računati! Bognam je dao, veli on, i očaravajuću prirodu, i fantastičnuklimu, trebamo još samo – pameti! Da sačuvamoi unaprijedimo to što imamo. Ako zaobiđemo društvenazbivanja (rat i njegove posljedice) kao datu kategoriju,treba nam promućurnosti, znanja i htijenjada sačuvamo naše nacionalne parkove, šume (a neda si šumari i zaštitari dokazuju tko je više napravio);da ne dozvolimo da »nova klasa« počne zidati poMedvednici, Biokovu, na Marjanu; da ostane bar kojeprazno mjesto za neko drvo na Viru!; da ne peremoulice velikih gradova čistom vodom nego da njenavrela, posebno u Lici, sačuvamo i iskoristimo za sebe;da uredimo odlagališta otpada...Lako reći, teže učiniti. Zbog toga se, eto, bar jednomu godini, 22. travnja, cijeli svijet podsjeti dabi tu jedinu Zemlju trebalo sačuvati. A onda, opet,svatko po svom. Neke najmoćnije zemlje nisu nitipotpisale Kyoto protokol. Ipak, kreće se.Kako je sve to počelo, otkud baš 22. trav nja(u tom kontekstu važna su još dva datuma koja setiču zaštite prirode, okoliša, života – 21. ožujka, Danvoda i 5. lipnja, Dan zaštite okoliša), i tko se prvi sje-20Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

ao indijanskitio da bi trebalo malo pripaziti na tu Zemlju? Bio jeto američki senator Gaylord Nelson koji je po uzoruna tada popularne antiratne skupove na američkimsveučilištima predložio i masovne demonstracije zaočuvanje okoliša. U njima je 22. travnja 1970. sudjelovaloviše od 20 milijuna ljudi, a prozvane su »nacionalnimskupom o okolišu«. Nakon javnosti za tu seproblematiku, po logici stvari, zainteresirala i politikai tako je zaštita okoliša stigla na svjetsku političkupozornicu. Obilježavanje Dana planeta Zemlje ovese godine tako organizira 37. put. U tom razdobljuznačajna je 1990. godina kad je u manifestacijamaDana planeta Zemlje sudjelovalo više od 200 milijunaljudi diljem svijeta. Važna je i 1991. godina kad jeu Kanadi i SAD-u registrirana Earth Day International,neprofitna organizacija koja postaje središnja organizacijaza koordinaciju akcija prigodom Dana planetaZemlje na međunarodnoj razini.To se sveopće događanje prirode službeno uobličilo1992. godine na Konferenciji UN-a o okolišu irazvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovao velikbroj predstavnika vlada država svijeta koji su usuglasilidugoročni program održivog razvoja.U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježavaod 1990. godine; na poticaj časopisa Priroda. Od1991. do 1996. godine u koordinaciji nevladine udruge»Društvo za unapređenje kvalitete življenja« organiziranesu masov ne, medijski dobro popraćene aktivnosti.Otada se u našoj zemlji ovaj datum obilježava organiziranjemraznih prigodnih događanja u kojima se pozivana zaštitu prirode i potiče održivi razvoj.No, je li dovoljno o problemima zaštite priroderazmišljati samo jedan dan u godini? Živimo udoba znanstvene, tehnološke i industrijske revolucijekoje su čovjeku donijele bezbroj koristi i pogodnosti,ali i formirale potrošačku populaciju koja ne poklanjadovoljno brige zaštiti prirode i okoliša. Onečišćujuse mora, vodotoci i jezera, u atmosferu se emitirajuotrovni plinovi, iscrpljuju se zalihe prirodnih sirovinai energenata, pojačava se radioaktivno i ultraljubičastozračenje, opada vodostaj mora, javljaju se kiselekiše, efekt staklenika, ozonske rupe... Tko će i moželi to netko spriječiti? Umjesto indijanskog poglaviceSeattlea koji je pisao samo jednom čovjeku, Velikompoglavici u Washingtonu, pisma danas pišu brojneudruge zelenih. No previše je adresa na koje ih trebauputiti...To mi znamo:Zemlja nepripadačovjeku;čovjek pripadaZemlji. Tomi znamo.Sve stvaripovezane sukao krv kojaobjedinjujeobitelj. Svestvari supovezane.Čak i bijeličovjek, čijiBog, govorii šeta s njimkao prijateljs prijateljem,ne može bitiizuzet odzajedničkesudbine...«Hrvatske šume i Hrvatske željeznice zajednoHrvatske će šume zajedno s Hrvatskim željeznicama prigodno obilježitiDan planeta Zemlje u jednom od izletišta HŠ u blizini Delnica, 21. travnja.Zamišljeno je da se u vidu okruglog stola i konferencije za novinare govorio suradnji ovih dviju tvrtki u zaštiti prirode.Sudionici bi u jutarnjim satima krenuli vlakom iz Zagreba do Delnica odaklebi se prevezli do neke od lovačkih kuća u kojoj će se održati okrugli stol.Za tu priliku izdat će se i posebna brošura, a nakon konferencije i sadnjestabalaca previđen je i kraći obilazak okolice. Povratak za Zagreb trebao bibiti u poslijepodnevnim satima.Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME21

ljekovito biljeMARULJA, GORČIKA, MACINA TRAVA...Marulja – lijekza plućne bolestiPrimjenjuje se i kod bolestikože. Pojačavajući izlučivanje znojai štetnih otrovnih tvari uspješnootklanja razne čireve, osipe, raznerane na koži. Učinkovita je i kodbolesti bubrega (potiče rad bubrega)i mjehura te potiče izlučivanjemokraće, kod bolesti jetre(masne jetre, ciroze, žutice, upaležučne vrećice).Djelotvorna je i kod liječenjaženskih bolesti (neredovitih mjesečnica,amenoreje – kad mjesečnicaprestane ili je slaba), kodupalnih procesa na jajovodima.Smiruje razne grčeve želuca i crijeva,pojačava apetit i jača želudac.Učinkovita je u primjeni kodbolesti krvi i krvnih žila (anemija,proširenih vena, pucanja kapilara,srčanih aritmija...)U liječenju plućnih bolestiučinkovitija je ako se pomiješa saplućnjakom, metvicom, stolisnikom,matičnjakom, trputcem ilipodbijelom.Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaJoš 1563. Matthiolus,osobni liječnik caraFerdinanda I. piše danamočeni listovi maruljeu vinu ili vodi omekšavajuili odstranjuju sluz izpluća i pomažu priiskašljavanju.Marulja ima gorak iopor okus i miris kojipodsjeća na timijan.Uz nešto eteričnog uljasadrži tanina, smolastihtvari i gorku supstancumarubin.MaruljaKoristili su je i stari Egipćani,jer se pokazala kao dobarprotuotrov, ali i u liječenjubolesti respiratornih organa.Još 1563. Matthiolus, osobniliječnik cara Ferdinanda I. piše danamočeni listovi marulje u vinuili vodi omekšavaju ili odstranjujusluz iz pluća i pomažu pri iskašljavanju.Dodaje da je djelotvorna iprotiv glista, lijek kod želučanih ijetrenih bolesti i sl.Zeljasta je biljka koja narastedo 60 cm. Gusto je obrasladlačicama. Ima četverobridastustab ljiku s nasuprotnim listovima.Donji listovi stabljike su sdugim peteljkama, a plojka jeduga do 3,5 cm, okruglasta ilijajasto eliptična, na rubovimanepravilno nazubljena. Premavrhu stabljike, listovi su sve manji,a peteljka sve kraća. Cvjetovisu smješteni u gornjem dijelu upršljenovima listova i stabljikete na njenim ograncima, tvorećiMarulja (Marrubium vulgare L.),biljka je koja se koristi za liječenjemnogih bolesti. Poznata je i poimenima očajnica, teterljan, gorčika,macina travaokruglasti cvat s bijelim cvjetovima.Korijen joj je kvrgav.Potječe iz južne Europe,ali se proširila po cijeloj Europi.Raste po pašnjacima i travnjacima,na neplodnim tlima, uz puteve,ceste, na kamenjarima i sl.Cvate od srpnja do rujna mjeseca.Bere se za vrijeme cvatnje.Kada se pojave prvi cvjetovi režuse gornji dijelovi biljke, vežu se usnopiće i suše na zraku. Suha biljkase usitni i tako pohranjuje doupotrebe.Marulja ima gorak i opor okusi miris koji podsjeća na timijan. Uznešto eteričnog ulja sadrži tanina,smolastih tvari i gorku supstancumarubin.U narodu je poznata kao lijekkojim se uspješno liječi astma kaoi ostale respiratorne bolesti (kašalj,katar, bronhitis, tuberkuloza,suhi katar, gripa, upala grla..)Čaj: Uzima se jedna jušna žlicausitnjene biljke i 2 dcl vode. Usitnjenabiljka prelije se sa vrućomvodom, pusti se da odstoji okopola sata i onda se procijedi. Pijese dvije do tri šalice čaja dnevnos medom.Tinktura: 200 grama usitnjenebiljke moči se 30 dana u70 postotnom alkoholu. Prilikomnamakanja boca se povremenopromućka. Uzima se s čajem, vodomili sokom tri puta po 20 kapina dan.Vino: 80 grama suhe usitnjenebiljke moči se tri tjedna ujednoj litri dobrog bijelog vina iposlije toga procijedi. Pije se po1 dcl vina prije jela.Marulja se koristi i za proizvodnjulikera i pive. Kao začin, koristise u malim količinama (zbog neugodnogokusa), i to u svježemstanju ubrani listovi prije razvitkacvjetova. Ponegdje usitnjenelistove stavljaju i u juhe, variva,umake, pečenja, salate pa i u slatkiše.Ne bi ga smjele uzimati trudnicei bubrežni bolesnici.22Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

zaštićene biljne vrsteLovorolisni ili vazdazelenilikovac (Daphne laureola)je zimzeleni grm niskogarasta iz porodice Thymelaeaceae.Rasprostranjen je u zapadnomedijelu jugoistočne Europe te naSiciliji, Korzici, u zapadnoj Aziji isjevernoj Africi. Izraste u visinu50 – 120 cm, a grane su mu debele,uspravne i savitljive. Kora jetamnosmeđa ili sivosmeđa, relativnodebela, mekana i gola. Zbogdugih vlakanaca svilenkastogalika, kora se teško kida. Korijenskisustav je površinski i dobrorazvijen.Otrovna biljka – Listovi sumu duguljasti ili obrnuto kopljasti,dugi 5 – 8 cm i oko 1,5 – 4 cmširoki, kožasti i s vrlo kratkom peteljkom.Odozgo su tamnozeleni isjajni, a odozdo svijetliji i goli. Ugornjemu su dijelu kratko zašiljenii cjelovita ruba. Stariji listoviizgledaju poput listova lovoraPlodovi su plavkaste do crne bojepa otuda i narodni naziv ovogaLovorolisni likovacListovi i cvjetovi(Daphne laureola)Ovaj grm niskoga rasta najviše sejavlja u bukovim šumama brdskogai planinskoga pojasa, do 1400 mnadmorske visine, a u hrvatskojflori ulazi i u sastav mediteranskešumske vegetacijegrma. Na mlađim izbojcima listovise javljaju naizmjenično, a nastarijim grančicama više je listovazbijeno u rozete. Izbojci su glatkii goli, a cvjetovi žućkastozeleni,bez mirisa, po 5 – 10 u grozdastimcvatovima, u pazušcima srednjihi gornjih listova, pravilne sugrađe. Imaju cjevasto produženoi izdubljeno cvjetište te 8 prašnikaod kojih su 4 prirasla na gornjemurubu cvjetišta, a 4 su smještenaneznatno niže u cvjetištu. Prašnicesu žutonarančaste. Cvatnjaje od ožujka do svibnja. Plod jeduguljasta, jajasta i sočna koštunica,u početku zelena, a u zrelomstanju sjajna, plavkaste do crneboje. Dozrijeva u srpnju. Lovorolisnilikovac je jednodomna vrstadvospolnih cvjetova koji privlačekukce, a raste na zasjenjenim mjestima.Važno je napomenuti da susvi dijelovi biljke, posebice korai plodovi, vrlo otrovni. Naime,među ostalim sadrže otrovni glikoziddafnin.Stanište ovoga grma sumješovite šume, na svježim, rahlimi bogatim tlima, pretežito vapnenačkepodloge. Najviše se javljau bukovim šumama brdskog i planinskoga(montanskog) pojasa,do 1400 m nadmorske visine, arjeđe ga nalazimo i u termofilnimsastojinama. U hrvatskoj flori ulazii u sastav mediteranske šumskevegetacije. Na istarskom poluotokuima ga, primjerice, u zajednicicrnoga graba s jesenskom šašikom(Seslerio-Ostrietum), gdje sepojavljuje pretežito na flišu, od190 m pa do iznad 800 m nadmorem, no dolazi i na vapnencu.Navedena zajednica uglavnomje bez nekoga šumskogospodarskogznačenja, ali je velika njenaestetska i zaštitna vrijednost.Pretpostavka je da ova staništaimaju reliktna obilježja.Na planini Strandži u Bugarskojpojedinačno se javlja u šumamakavkaske bukve i crnomorskivazdazeleni likovac (Daphnepontica), koji je rasprostranjenijina Kavkazu, a prema nekimistraživačima i u sjevernom dijeluMale Azije.Na istarskompoluotoku lovorolisnilikovac dolazi,primjerice,u zajednici crnogagraba s jesenskomšašikom(Seslerio-Ostrietum).Ondje raste pretežitona flišu, od 190 m pado iznad 800 m nadmorem, no javlja se ina vapnencu.Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaSvi dijelovi biljke,posebice kora iplodovi, vrlo suotrovni, jer međuostalim sadrže otrovniglikozid dafnin.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 23

teorija šumarstvaŠuma je nelinearniFraktalno stablo i čovjekPiše: dr. sc. Karlo BezakFoto: K. BezakKad otkinete grančicus glavice cvjetače,mali komadić izgledabaš onako kakoje izgledala cijelacvjetača. Možeteotkidati sve manjei manje grančice, aone opet do izvjesnemjere nalikuju cijelojcvjetači.Svako stablo u šumi na svakomstaništu ima svoju matematičkustrukturu, atraktor kojem teži.Atraktor je dio faznog prostorakojemu se svaka točka koja jezapočela gibanje blizu njega,sve više približava. Kako prolazivrijeme, bliska područja stežu seprema stablu. Na njemu vidimoudvostručenje razdoblja, poznatopod imenom bifurkacijaBifurkacijski dijagram zalogističko preslikavanjesadrži u sebi male kopijesamog sebe, savršene usvakom detalju. To se zove samosličnost.Kada otpilite prvu granu,ona izgleda kao i stablo. Zatimodrežete sve manje i manje grančicekoje opet nalikuju cijelomstablu. Takvih primjera u prirodiima bezbroj. Posebno očaravacvjetača. Kada otkinete grančicus glavice cvjetače, mali komadićizgleda baš onako kako je izgledalacijela cvjetača. Možete otkidatisve manje i manje grančice, a oneopet do izvjesne mjere nalikuju cijelojcvjetači.Takva udvostručenja i umanjenjanajbolje opisuje fraktalnageometrija. Fraktalna geometrijaje geometrija prirodnog svijeta– svijeta životinja, biljaka i minerala.Fraktalna geometrija je ge-ometrija nepravilnih oblika kojenalazimo u prirodi, a fraktali suobilježeni beskonačno sitnim detaljima,beskonačnom duljinom inedostatkom glatkoće. Fraktal jesličan sam sebi u različitim mjerilima.Uz pomoć kompjutora, fraktalnageometrija može u detaljeoponašati prirodne oblike.Riječ fraktal skovao je1975. poljsko-francusko-američkimatematičar Benoît Mandelbrot,kako bi opisao oblike kojiiskazuju detalje u svim mjerilima.Rođen je u Varšavi 1924. u relativnoimućnoj židovskoj obitelji.Kada je Benoît imao dvanaestgodina, nad Poljsku se nadvila teškai mračna sjena holokausta tese njegova obitelj odselila u Pariz.Kada je Pariz 1940. godine paopod nacističku Njemačku, Mandelbrotisu pobjegli na jug. Benoîtje počeo učiti zanat kod nekogbravara. Školovao se neredovito iisprekidano. Nikad nije učio abecedu,a u tablici množenja stigaoje do množenja s pet! Vrativši senakon rata u Pariz, Mandelbrotje bez ikakve pripreme, pristupioprijamnom ispitu za upis nafrancusko sveučilište. Položio gaje pomoću svoje geometrijskeintuicije, na matematičkom dijeluispita iz formalne algebre i cjelokupneanalize.U to vrijeme u Francuskoj matematikaje bila pod utjecajemdogmatskih matematičara koji suse skrivali iza pseudonima »Bourbaki«.Očev mlađi brat SzolemMandelbrot bio je jedan od osnivačate čuvene skupine. Bourbakije bila grupa mladih drskih matematičarakoja je tragala za reformacijomsvjetske matematike, uduhu stroge logičke analize. Djelomično,Bourbaki je počeo kaoreakcija na Poincarea, koji nijepreviše mario za strogost. Poincareje znao reći: Znam da to morabiti ispravno, pa zašto bih to moraodokazivati? Smatrali su kakomatematiku ne treba vrednovatiprema primjenama na stvarne fizikalnepojave, naglašavajući njenoistaknuto mjesto među znanostima,te su zahtijevali odvajanjeod ostalih znanosti. Iznad svega,Bourbaki su odbijali uporabu slika,smatrajući geometriju nepouzdanom.Utjecali su na matematičkumisao ne samo u Francuskojveć i diljem cijele Europe. Tijekomnekoliko desetljeća, nemilosrdniapstrakcionisti odumrijeli su odšoka nastalog uvođenjem računala,s njegovim poticajem novoj,vizualnoj matematici.Mandelbrotov praktični odgojotvorio mu je oči za oblike kakvise javljaju u svijetu prirode. Žudioje za istinskim opisom prirode injezinih procesa. Mandelbrot jehtio matematiku-geometriju kojaće objasniti stvarni svijet. Pobjegaoje iz ledenog zagrljaja Bourbakijau Sjedinjene AmeričkeDržave. Sputanost matematičkemašte udaljila je Mandelbrota odakademskih krugova i približila gaIBM-u u New Yorku, gdje je dobioposao. U IBM-u imao je intelektualnuslobodu kakvu mu ne bi pružilonikakvo sveučilište.24Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

dinamički sustavBenoît Mandelbrot posjedovaoje vrlo razvijenu geometrijskuintuiciju. O svakomanalitičkom problemu mogao jerazmišljati kroz neki lik u svomumu. Mandelbrot je otvorio očiza oblike kakvi se javljaju u svijetuprirode. Ogoljelo drveće zimi sličnoje ušću rijeke ili anatomskimcrtežima krvožilnog sustava. Prirodapronalazi rješenja koja su umnogim pojavama slična. Na primjerkako iz tla crpiti vodu u lišće,ili kako krv iz srca prenijeti u vrhoveprstiju i opet natrag. Primjerikoje koristi priroda su fraktalni. Ičovjek je fraktalan. Naša pluća,naš krvožilni sustav, naš mozaknalikuje drveću. To su fraktalnetvorevine koje dopuštaju postojanjeuvijenih krivulja beskonačneduljine i zatvorenih ploha s beskonačnomploštinom. Fraktalna geometrijadozvoljava krivulje kojeimaju beskonačan obujam. Tako inaša pluća uspijevaju do krajnostipovećati svoju površinu. Površinausporediva s veličinom teniskogigrališta u našim je plućima zbijenana nekoliko teniskih loptica.Većina objekata u prirodi sastojise od mnogo različitih vrsta fraktala,međusobno isprepletenih,pojedinim dijelovima kojima sefraktalne dimenzije razlikuju.Grane i pluća samo su jedanprimjer fraktalne dimenzije u kojimase odvijaju životni procesi.Fotosinteza u lišću te proces vezanjaudahnutog kisika na hemoglobincrvenih krvnih tjelešaca uplućima.Proces fotosinteze je jednostavan:molekula vode H 2Ospaja se s molekulom ugljičnogdioksida CO 2, oslobađajući molekulukisika O 2, stvara građevniblok CH 2O za mnoge organskespojeve. Krajnji organski spoj jedrvo, a godovi su valni paketi kojise poput zavojnice nižu i uzdižuuz stablo.Kada pijemo slatki čaj i dišemo,molekule kisika koje pokupi hemoglobin,spajaju se u prisutnostienzima s molekulama glukozeu obrnutoj reakciji, oslobađajućipritom energiju sunčeve svjetlostišto ju je pohranio klorofil, a kojanam održava život.CH 2O + O 2• H 2O + CO 2Plavozelenkasti klorofil sastojise od 137 atoma (C 55H 72N 4O 5M g). Molekula klorofila u središtuima atom magnezija koji listudaje zelenu boju. Na jesen kadališće izgubi vodu ono postanežute boje. Pokazalo se kako jestruktura klorofila slična strukturihematina, jezgre hemoglobina ukrvi svih životinja. Umjesto atomamagnezija, hematin ima atom željeza,odgovornog za crvenu bojukrvi.Mandelbrot je dao preciznu definicijufraktala:»Fraktali su skupovi točaka kojimaje fraktalna dimenzija veća odtopološke dimenzije.«Šumska katedralaSvaka se slika može šifrirati nekomfraktalnom formulom. Popismatematičkih transformacija, fraktalnihpravila, koja opisuju kakotreba smanjiti predmet da bi seproizveli njegovi različiti samosličnidijelovi je kodirani prikaznjegova oblika. Paprat možeterekonstruirati ako poznate njezinušifru fraktalnih pravila. Papratje sazdana od četiri transformiranekopije same sebe. Četvrta jepeteljka, koja je zapravo papratstisnuta u dio pravca.I šuma je fraktalna, kakobi ju rekonstruirali treba pronaćipravila. Šifra je Logaritamska spiralai Zakon prigušenih oscilacija.Udvostručenje perioda je općeprirodno načelo. Fizikalni primjeriotkriveni u laboratorijima diljemsvijeta, pokazali su kako se brzinauzastopnog grananja poklapasa Feigenbaumovim brojem4,6692016... Feigenbaumov brojje opća univerzalna konstanta jednakotemeljena kao i broj π, štoće reći kako je omjer opsega kružnicei njezinog promjera 3,142, aomjer udvostručenja kod stabalaje 4,669.Priroda se pokorava relativnomalom broju temeljnih zakona. Zakonirasta i razvoja šuma su kompleksnejednadžbe, univerzalnialati za modeliranje multidimenzijskedinamike šuma. Rješenja kompleksnihjednadžbi su kompleksnibrojevi koji su topološka dimenzija,a skupovi kompleksnih brojevadaju fraktalnu dimenziju šume. Razvidnaje fraktalna dimenzija disipativnihstruktura koju su prikazaliHren i Kovačić 1984. godine preslikavajućiLevakovićevu funkcijuza praćenje sastojinske debljinskestrukture.Šumska katedrala u trodimenzionalnommodelu normalnihdistribucija broja stabala hrastalužnjaka (Quercus robur L.) u šumskojzajednici hrasta lužnjaka svelikom žutilovkom.I Hrvatsko šumarstvo ima svojeBourbakije koji uporno njegujuzastarjele linearne modele. Zna sekako kruti linearni modeli vode udegresiju potrajno gospodarenješumama. Šuma je nelinearnidinamički sustav koja se razvijapo pravilima koje diktira Zakonprirode.Priroda pronalazirješenja koja su umnogim pojavamaslična. Na primjerkako iz tla crpiti voduu lišće, ili kako krv izsrca prenijeti u vrhoveprstiju i opet natrag.Primjeri koje koristipriroda su fraktalni.Proces fotosintezeje jednostavan:molekula vode H 2Ospaja se s molekulomugljičnog dioksida CO 2,oslobađajući molekulukisika O 2, stvaragrađevni blok CH 2Oza mnoge organskespojeve. Krajnjiorganski spoj je drvo, agodovi su valni paketikoji se poput zavojnicenižu i uzdižu uz stablo.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 25

povijest šumarstvaZLATNO DOBA SLAVONSKOG ŠUMARSTVANekadašnja cjelovita 300-godišnja šuma hrasta lužnjakaHrastov trupačetiri željezničkaPiše: Zvonko PeičevićFoto: Etienne, Vinkovci,Z. PeičevićVodeće mjesto međuproizvodima pripadatrupcima jer zbogsvojstava slavonskehrastovine iz tog dobakroničari ističu da jojnema premca u cijelomsvijetu.Šume na istoku Slavonije najvrjednije su prirodnodobro i spadaju u njezine samoobnovljive prirodneresurse. U 18. su stoljeću pokrivale više od 70 postocjelokupne površine ove regije, a naročito su se isticalešume hrasta lužnjaka starosti od 150 do 300 godinaSlavonskim hrastovim šumamau drugoj polovici18. stoljeća smatrale suse posavske šume hrastalužnjaka duž lijeve obale Save odSiska do Zemuna. S površinomod 130.000 ha, u ovom tipu šumaone dosežu veličinu europskihrazmjera. Tu se svakako ne radi osuvislom kompleksu, već o raznolikimkoncentracijama, čiju glavninučini poznati šumski kompleksSpačva kojim gospodari vinkovačkaPodružnica Hrvatskih šuma.Za te šume svijet doznaje potkraj18. stoljeća kada počinje njihovokorištenje, koje Posavina dočekujesa cca 75.000 ha cjelovitihstarih hrastika. Prema vlasništvuoni su raspoređeni na državnešume s površinom od 23.000 ha,šume date na korištenje krajiškojinvesticijskoj zakladi sa 17.000 hai šume imovnih općina sa 35.000hektara. U početku, kad česte poplaveuvjetuju slabu naseljenostkoju još više razrjeđuje pojavaTuraka, šume su prašumskog tipa– na istim su površinama svi dobnirazredi, a obnova je prepuštenaprirodnim tijekovima. Kasnije,kad je Posavina ostala graničnopodručje prema Turskoj ustrojenakao vojno-obrambena oblast,tzv. Vojna krajina, nastupaju promjene.Krajiška naselja postajugušća, krajišnik svoj aktivni vijekprovodi s puškom u ruci, a stočarstvopostaje glavni izvor života.Prekobrojna pašarenja i žirenjaprekidaju prirodnu obnovu, aodrasla stabla, nastavljajući rast,postižu visoku starost zamašnedimenzije. Tako na jedan hektardolazi dvadesetak stabala, čiji jeprsni promjer od 100 do 120 cm,a starost od 200 do 300 godina.Stabla su visoka i čista od grana,26Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

vodnje bačvarskih dužica. Slabo buđuju na Milenijskoj izložbi uje plaćen, radi se od svanuća pa Budimpešti 1896. godine, gdjedo mraka, radnici stanuju u provizornimse uz ostale proizvode pojavljujenastambama tzv. bajtama hrastov trupac dužine 28 m i 3koje sami grade. Sami kuhaju, a hrastove kockice od kojih je svakato obično obavlja dječak iz grupe.izrađena u jednom komadu odNa izvozu drvnih sortimenata jednog kubika! Za dužinu od 28glavnu riječ vode domaće snage, metara trebalo je sastaviti četiriposebno kirijaši iz Bošnjaka, Vrbanjei Drenovaca. Njihova su specičanovim dimenzijama vjerojatnoželjeznička vagona! Primjerak slijalnosttrupci naročitih dimenzija postoji u jednom od beogradskihkojima spretno rukuju, bez obzirana stanje puteva. U Vrbanji je kom stablu iz šumskog predjelamuzeja. Naime, riječ je o orijaš-postojala i šumska željeznica koja Jamnička greda šumarije Rajić,je povezivala pilane sa šumama Direkcija šuma Vinkovci, kojemui savskim stovarištem Topola. je izmjeren prsni promjer od 260Odvoz na dulje relacije obavljao cm i drvna masa od 65 m 3 .se državnim željeznicama čiju su Uz ne malu dokumentaciju,izgradnju na području Slavonije i u svijet ovih iščezlih hrastika, udijela Hrvatske, omogućili upravo »zlatno doba slavonskog šumarstva«najpouzdanije nas odvodestari hrastici. Cjelokupan rad naiskorišćivanju odvija se pod rukovodstvomkupčevih poslovođa, stojanje treba zahvaliti domišlja-i stare fotografije. Njihovo po-malobrojne i vrlo dobro educiraneekipe koju njihovi poslodavci Naime, oni su obavezali kupcatim kupoprodajnim ugovorima.visoko cijene i dobro plaćaju. O da snima preuzete sječine, što jenjihovoj stručnosti, kao i o stručnostisjekača, najrječitije govore iz Vinkovaca.majstorski realizirao foto Etienneizrađeni proizvodi. Na šumskimpovršinama odavno iščezlih starih Književnik i šumar Josiphrastika danas stasaju kultivirane Kozarac imao je izniman osjećajcmješovite sastojine uz ponovnu za stare slavonske hrastike u svomod 28 metara prevozila suNa jedan hektar dolazidvadesetak stabala,čiji je prsni promjerod 100 do 120 cm, astarost od 200 do 300godina.vagona!dužina debla znala je doseći 30metara visine, a čisti dio bez ijednegrane i do 20 m.Do početka Prvoga svjetskograta posječena je glavninahrastika, koja se za cjelokupnuPosavinu procjenjuje na oko 12milijuna kubika tehničke drvnemase. To vrijeme traje nešto višeod 3 desetljeća i zaseban je period,odnosno jedna epoha u šumarstvu.Iskorišćivanje se vrši urežiji kupca koga predstavljajudrvni industrijalci i trgovci drvoms pretežnim učešćem stranog kapitala.Uloga se šumarstva svodina procjene sječina, pošto seprodaja obavlja licitacijom. Sječuuglavnom obavljaju Kranjci – kakoveć tada nazivaju poznate sjekačehrastovine iz Gorskog kotara i Slovenije.Sjekači su raspoređeni pogrupama od pet do deset radnika,rad je raspoređen po stručnosti ifazama rada, posebno kod proiz-dominaciju hrasta lužnjaka. Odstarih hrastika u Upravi šumaPodružnica Vinkovci vrijedno jespomenuti jednu oazu od desetpreostalih hrastika koji se nalazeu g. j. Trizlovi u šumskom predjeluRadiševo kojim gospodari šumarijaGunja.Vodeće mjesto međuproizvodima pripada trupcima jerzbog svojstava slavonske hrastovineiz tog doba, kroničari ističu dajoj nema premca u cijelom svijetu.Na tržištima srednje i zapadne Europevrlo je tražena i više od polavijeka dominantna. To potvrđujei kretanje cijena. Tako primjerice,kod Krajiške investicijske zaklade1881. godine, cijena po kubikustojeće – dubeće tehničke oblovineiznosi 14,20 zlatnih kruna,da bi 1910. godine dosegla 68-,20 zlatnih kruna. Od svojstavaove hrastovine spomenut ćemofinoću i pravilnost godova, elastičnost,lakoću obrade, zlatnožutuboju i posebno dimenzije. Ovihvalevrijedni svjetski proizvodiredovito sudjeluju na svjetskimizložbama. Posebnu pažnju po-djelu »Tena« (1894.) u kojem oslikavaatmosferu prodaje i sječuslavonskih hrastika, ulogu strancai rad jeftine radne snage Kranjacakoji su radili u slavonskim šumama.U cinično ravnodušnom oproštajutrgovca drvom iz Engleske i Francuskeod Slavonije sažet će gorkuistinu o tuđinskoj eksploataciji hrastika:Zbogom ostaj lijepa zemljo,pa te više ne trebam, ja idem usvoj kraj, u svoj rod, da potrošimono što sam u tebi ubrao!U svom djelu »Slavonska šuma«(1888. godine) Kozarac jepohranio romantični zanos pjesnika,strastvenog lovca i vrlineiskusnog šumara. I šumu i prirodui zemlju pisac je označioslikom majčinstva, najstarijeg inajsnažnijeg izvorišta topline,sigurnosti i hranjivosti. Želite liupoznati i razumjeti intimnogaJosipa Kozarca, potražite njegovonajbolje književno djelo »Slavonskašuma« koja ga predstavljai iščitava kao hrasta orijaša,jer život Slavonaca bez simbola izaštitnog znaka u ovom podnebljuje nezamisliv.Riječ je o orijaškomstablu iz šumskogpredjela Jamničkagreda šumarije Rajić,Direkcija šuma Vinkovci,kojemu je izmjerenprsni promjer od 260cm i drvna masaod 65 m 3 .Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 27

povijest pilanarstvaRadnici u pilani FranjeMalinarića u Zamostukama. Tijekom ljeta je zbog nedostatkavode trebalo čekati da sevoda sakupi u jazu kako bi pilanamogla raditi, a zimi je trebalo skidatiled s pogonskoga kola.Poznati šumar Mijo Radoševićpiše da je 1893. na goranskomepodručju bilo pedesetaktakvih pilana (venecijanskogsustava) koje je pokretalo 297konjskih ili 2097 ljudskih snaga.Pilane te vrste prerađivale sunajviše jelovinu i smrekovinu, amanje bukovinu. Kod najstarijihpilana vodenica snaga vode prenosilase s drvenoga vodenogkola, preko vretena, pomoću željezneručice (vinte) na drvenuvenecijansku jarmaču, venecijaneres jednim listom pile. Te pilena mehanički pogon dobile suPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaPrva pilana vodenica spse u Čabru još 1651. goPrve pilane vodeniceizgrađene su uGorskom kotaru narječicama Dobri,Gerovčici i Čabranki.Prva se spominje uČabru 1651. Osim načabarskom području,gradile su se i uostalim dijelovimaGorskoga kotara uVrbovskom, Liču,Lokvama.Bile su vrlo bitne ugospodarstvu, jer suzapošljavale značajanbroj radnika.Feudalni gospodari poputZrinskih i Frankopana veću 15. stoljeću na svojimposjedima počinju uvoditipilane vodenice, i to najprije usjevernom Hrvatskom primorju,a poslije toga i u Lici i Gorskomukotaru. U to su se vrijeme nanjihovim posjedima uz mlinove,kao sporedni pogoni, gradile ipilane. Razlog za to bile su velikepotrebe za izvozom građevnog iogrjevnog drva na područje tadašnjeVenecije. A Gorani su uz rad ušumi, kao tradicionalno najstarije inajmasovnije zanimanje, birali pilanarstvo.Pilanska je proizvodnjabila izrazito dobro organizirana.Trupci su se do pilana dovlačili nakolima, ili zimi na sanjkama. Taj suzahtjevan posao obavljali kirijaši iza to dobivali plaću. Posao pilanskogradnika bio je bolje plaćenod šumskoga rada.Prve pilane vodeniceizgrađene su u Gorskomu kotaruna rječicama Dobri, Gerovčicii Čabranki. Prva se spominje uČabru 1651. Osim na čabarskompodručju, gradile su se i u ostalimdijelovima Gorskoga kotara u Vrbovskom,Liču, Lokvama... Pilanena ličkom području proizvodileU bogatoj povijesti šumarstva i preradedrva Gorskoga kotara značajno mjestopripada pilanarstvu. Danas u obiljumodernih, visoko mehaniziranih pilanaopremljenih modernim strojevima, gotovoje nezamislivo da se u dalekoj prošlostidrvo pililo u primitivnim pilanama navodeni pogon, tzv. vodenicama. U ono jevrijeme to bio i određeni napredak, jerse od ručnog prelazilo na mehaniziranopiljenje drva. Građene su na rječicamaDobri, Gerovčici i Čabranki, a prva sespominje u Čabru 1651. godinesu oblovinu za prodaju u Primorje,a na čabarskom području zapotrebe gradnje i održavanja željezarskihradionica, ali i gradnjunastamba u Čabru. Bile su vrlobitne u gospodarstvu, jer su zapošljavaleznačajan broj radnika.Pilane vodenice potpuno izrađeneod drva bile su gotovo primitivne,jer je njihov kapaciteti rad uglavnom ovisio o količinivode, a zimi i o vremenskim priliimepo tome što su konstruiraneu Veneciji. Pila je bila slična produžnojpili. Željezni list pile bio jenapet na drveni okvir (jaram) kojije mehanička sila vode pokretalagore-dolje. Drvena vodena brana(jaz) gradila se do visine dva dotri metra, od balvana ukopanih uzemlju, sastavljenih u rešetkastiokvir, koji se ispunjavao kamenjemili ilovačom da ne propuštavodu. Na vrhu se pokrivao daska-28Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

ominjedine!ma kako se višak vode ne bi prelijevao,otjecao te razorio nasip. Uzdrvene, gradile su se i kamene vodenebrane. Drveno vreteno s vodeničnimkolom bilo je promjera50 – 70 cm, široko 1,5 – 2 metra.Sastojalo se od osovine (trupine),lopatica, palaca i poluge. Samo jepoluga (vinta) bila od željeza, a svisu ostali dijelovi bili drveni. Rotirajućidijelovi (ležajevi) podmazivalisu se vodom. Okretala ga je vodakoja je puštana iz jaza kroz prolaz(skele) te padala na lopatice kojesu pljuskajući i klopočući proizvodilezvuk nalik na glasanje svinje,pa je narod takvo vreteno nazvao»prasica«. Po tome su i pilane vodenicedobile naziv »prasice«.Zbog malog iskorištenja snagevode i direktnog prijenosa vodenogpogona s vretena preko ručicena pokretni okvir venecijanera,trošilo se mnogo snage, a jaramvenecijanera pokretao se sporoi neravnomjerno, kao i samovreteno. Osim jednolisne drvenejarmače, pilana nije imala više nikakvihpila. U njoj su obično podva radnika obavljala sve poslove.U desetak sati rada ispilili su1 – 1,5 m 3 oblovine. Drveni jaramu drvenom okviru podmazivao selojem. Trupac za piljenje dužine 5– 6 metara, učvršćivao se na drvenakolica koja su se zajedno s njimpomicala kroz jaram venecijanera.Tim načinom rada iskorištavalo sesamo 50 posto oblovine.Uz obradu drva u Gorskomje kotaru usko vezanai obrada željeza, pa su kovačivodeničari ujedno postajali i pilanari.Kovačnica i pilana često sugrađene jedna do druge ili su bilepokretane na pogon istoga vodenogkola. U takvim kovačnicamakovali su se alati potrebni goranskomudrvosječi za rad u šumi:sjekire, bradvilj za tesanje greda,klinovi za obaranje stabala i sl.Vremenom su najprimitivnijepilane na vodeni pogon počelenestajati. U 19. stoljeću gradile suse pilane vodenice, koje su pokretalavelika vodena kola promjeraoko četiri metra i širine jednogmetra. Modernizacijom tih pilanau obnovljenim vodenicama moglose piliti s dva do tri lista pile.Kapacitet takve pilane povećaose, pa se u desetak sati rada mogloispiliti 3,5 m 3 oblovine. Nekiod pilanara počeli su ugrađivati iželjezne višelisne jarmače (gater),pa se iskorištenjem iste snage pililo6 – 10 m 3 oblovine u desetaksati rada. Takve pilane imale suveć i elemente prvih pilana naparni pogon.Pilanske su zgrade imalenajčešće drvenu konstrukciju.Trupci za piljenje dovažali su sedo ili iznad same pilane, s nevelikogstovarišta u pilanski trijem,koji je s jedne strane bio posveotvoren. Piljenice su se gotovoodmah odvozile dalje, pa nijebilo posebnih stovarišta za njihovoodlaganje.Te prve pilane vodenice zvane»prasice« u Gorskom su kotarupotpuno nestale tridesetih godinaprošloga stoljeća. Nešto duljeodržale su se pilane potočare napogon vodenih turbina.Prema nekim podacima, 1957.godine bilo je u Gorskom kotaruna području kotara Rijeka 12 privatnihpilana vodenica i nekolikozadružnih pilana. Njihov kapacitetna bazi prerade jelovine iznosioje u jednoj smjeni oko 13.000 m 3trupaca, odnosno 6 posto ukupnogkapaciteta pilana u Gorskomekotaru. U 1959. u pogonuje bilo još 13 vodenica, od togadevet privatnih, koje su pilile oko14.000 m 3 trupaca. Vremenom sui one nestale iz upotrebe.Da bi istaknuli značenjetih prvih pilana vodenica, citiratćemo šumarskog stručnjaka injihova dobrog poznavatelja dr.Marijana Brežnjaka: »Vijek pilanavodenica je bez sumnje prošao.Poeziju vodenih kola u zelenimdolinama gorskih potoka zamijenioje neumoljivi i snažni ritammoderne proizvodnje. Ipak, pionirimapilanske industrije, koji sučesto tako ingeniozno izradili pogoneiz drveta za preradu drveta,treba odati priznanje u udjelu kojisu imali u razvoju pilanarstva«.Te prve pilane, koje još ponegdjepostoje, kao na rječici Gerovčiciu čabarskom kraju, trebačuvati kao dio naše bogate goranskeprošlosti, i koristiti ih kao pravibrand u turističkoj ponudi ovogprelijepoga kraja naše zemlje.Anton Kovač naradu u pilaniPilana braće Kovač u ZamostuPilana Malinarić uZamostuBroj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 29

aštinaPiše: mr. sc. Darko GetzFoto: D. GetzPOVIJESNI DVORCI HRVATSKEDvorac Eugena Savojskoga uBilju (18. stoljeće) u derutnom jestanju i, kao i brojni drugi objektiiz toga i ranijega vremena, vapiza temeljitom obnovom. Pitanjeje samo tko ima toliko novaca,neke stručne procjene govoreo 15 – 20 milijuna kuna, kojebi uložio u restauraciju ovogapovijesnoga objekta. Danas je unjemu smještena šumarija Tikveš,ali i neke druge ustanove i udrugezaštite prirode, no pitanje jetko ima interesa i mogućnostifinancirati obnovu dvorcaDvorac je bio osigurans dva hvata(1 hvat = 3,79 m)dubokim jarkom uobliku zvijezde. Nasva četiri ugla zidnogabedema nalazile su seredute (nešto poputstražarnica) koje su bilepojačane prsobranima.Građen je u oblikučetverokuta. S lijevestrane zgrade bile suprostorije službenika,a s desne zatvor i sobajednoga tamničara iuznika. Pomični mostpodizao se čekrkom nalancima.Kakva je sudbina i što sedogađa s brojnim starimdvorcima plemića i vlastelina(Normani, Elčevi,Majlati, Pejačevići, Habsburzi idrugi) koji su od vremena kadsu izgrađeni kroz burnu povijestovih krajeva mijenjali vlasnikei gospodare i služili u različitesvrhe, onako kako su društveneprilike i politički gospodari togavremena odlučivali.Ponekad pročitamo u novinamada je neki dvorac u fazi (beskonačne)obnove, da su sredstva kojadobiva nedostatna, da se nakonsaniranja jednoga dijela dvorcaubrzo pojave identični problemina istom dijelu zbog godina kojesu u međuvremenu prošle. Kao uzačaranom krugu; ne vidi se cjelovitorješenje.Ovom prilikom pozabavit ćemose sudbinom dvorca u Bilju kojegaje 1712. podigao glasoviti vojskovođaEugen Franjo Savojski.Korisnici dvorca su, od vremenaHabsburgovaca, Kraljevine Jugoslavije,pa Kraljevine Mađarske,Što će biti s dvorcemDržavnoga dobra Belje i na krajuLovno-šumskoga gazdinstvaJelen u bivšoj državi te danasHrvatskih šuma – planirali (godišnje)značajna sredstva za njegovoodržavanje. Mnogi ne znaju da sušumari Jelena planirali izgraditiveću zgradu u blizini Dvorca, neštopoput uprave šuma na lokacijidanašnjeg (derutna i ruševnoga)skladišta kojega je do Domovinskogarata koristila slovenskafirma Talis. Planovi su bili gotovi,investicijska sredstva osigurana itrebala je početi izgradnja. Međutim,iz pomalo nejasnih razlogasredstva za gradnju nove zgradešumske uprave preusmjerena suna obnovu dvorca. Na dvorcusu tada zamijenjene krovne grede,rogovi, stavljen je novi crijep,obnovljena je i ona prepoznatljivametalna kupola, ožbukana fasada,prefarbane kancelarije i uređenodvorište, itd. Međutim, i onda idanas, ostao je problem vlage unosećim zidovima, tzv. »salitra«koja se nalazi u zidu i žbuki i koja»vuče« kapilarnu vlagu do nekolikometara iznad tla, pa se događaloda je u nekim kancelarijamaotpala, bez nekoga vidljivogarazloga, poneki put doslovce odstropa do poda.U vrijeme izgradnje dvorca(1707. – 1712.) nije se koristilaizolacija kao danas. Većina starihslavonskih i baranjskih dvoracaizgrađena je od opeke koja jevremenom navukla vlagu i salitru.Sve dosadašnje mjere sanacijenisu riješile problem, a ne zaboravimoda su noseći zidovi pa ioni sporedni, širine 70 – 100 cm,na nekim mjestima i više. Ne tvrdimoda ne postoji način izolacije,odnosno sječivo koje bi moglopresjeći debeli zid radi umetanjaizolacije, ali pretpostavljamo da jezahvat vrlo skup. Također, i injektiranasredstva upotrijebljena nazidu dvorca s ciljem sušenja zidovanisu se pokazala korisnima.Tijekom Domovinskoga rata iokupacije Baranje (1991. – 1997.)dvorac nije obnavljan. Nakon mirnereintegracije Baranje, Hrvatskešume uložile su veća financijska30Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

sredstva za sanaciju krova, uređenjekancelarija, stolarije, sanitarija,električnih i vodovodnih instalacija,podruma, stubišta, za grijanjeitd. Ukupno oko dva milijunakuna. Nakon skoro devet godinaDvorac je ponovno u lošem stanju.Veći dio krovnih greda je natruo,na više mjesta prokišnjava.Zidovi u nekim kancelarijama su»obojeni« vlagom gotovo do stropa,pomalo ulegnuti krov prekrivenje naslagom mahovine. Sveto dokazuje da se radi o zgradi okojoj se sve manje brine i koja biuskoro mogla prijeći onu opasnugranicu kada popravci neće bitimogući bez velike investicije. Drugimriječima, trebalo bi ponovnopronaći 2,5 ili više milijuna kunaza »krparenje«, odnosno 15 – 20milijuna za njegovu obnovu. Hrvatskešume su sve manje skloneulaganjima u objekt koji jepod zaštitom države i kojega uzrelativno premalu mjesečnu naknadukoristi nekoliko nevladinihudruga (D. Z. M. Hrvatske – Bilje,BaranjaU ništa boljem stanjunije ni park oko dvorca ili boljereći ono što je od njega ostalo.Njegovi najljepši dijelovi su jošotprije prenamijenjeni u građevnozemljište na kojem je izgrađenaosnovna škola. Nikada nisuriješene tzv. uzurpacije vlasnikaobiteljskih kuća koji su površinomušli u park. Parkovno drvećeje prorijeđeno starošću i da gane održavaju šumari i domar Hrvatskihšuma, zacijelo bi preraslou podivljalu šumu. Ukratko, odonoga parka iz 50-ih godina prošlogastoljeća kojega se prisjećajustariji mještani Bilja, malo je togaostalo. Izgubile su se one simpatičnešetnice, klupe, ljuljačke zadjecu i drugi parkovniNačelno je jasnoda je za stavljanjeu funkciju ovakvogpovijesno-kulturnogobjekta potrebanstalni izvor novca!Nekad su to bile šume,oranice, polja,pašnjaci, stoka,mlinovi i vinogradiu sklopu dvorca.A toga više nema!Adventure Team »Falu-Dvorac E. Savojskog – ulazslapoš«, Udruga za mir i nenasiljeobrastao mahovinom»Lopoč« i Udruga Mađara »Baranja«te JUPP »Kopački rit«).E. Savojskoga u Bilju?sadržajiza koje se brinuo vrtlar Večej, a ifond stabala i grmlja iz 70-ih kojeje zabilježio prof. Đ. Rauš je prepolovljen.Park je bio naseljen različitimpjevicama. Šezdesetih godinaD. Rucner je zabilježio u parku 32vrste ptica.Dvorac Bilje je nesumnjivovažan povijesni objekt.Dao ga je izgraditi princ EugenSavojski. Služio mu je prvenstve-Dvorište dvorca – zapušteno, prepušteno vremenuBroj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 31

Vlaga uništava zidoveno za čuvanje raznovrsnevojne opreme dokoje je došao tijekomratovanja. Prema knjiziJosepha Payra (Gospoštija»Belje«, 1824.),dvorac je bio osigurans dva hvata (1 hvat =3,79 m.) dubokim jarkomu obliku zvijezde.Na sva četiri ugla zidnogabedema nalazilesu se redute (neštopoput stražarnica) kojesu bile pojačane prsobranima.Građen jeu obliku četverokuta.S lijeve strane zgradebile su prostorijeslužbenika, a s desnezatvor i soba jednogatamničara i uznika. Pomičnimost podizao sečekrkom na lancima. Ujarku se nalazila vodakoja je upuštana kanalomiz Seca. Na tavanuse spremala ljetina, a upodrumu vino (6–7.000akova/39.000 litara). Okolniprostor, gdje sudanas kancelarije, bilesu štale za konje i drugedomaće životinjete spremišta za kola,opremu za jahanje i sličaninventar. Dvorac jebio okružen šljivikom iparkom (94,8 k. jutra),skulpturama parkovnearhitekture i ukrasnimgrmljem. Iznad ulaznogapročelja nalazise ugrađen i relativnodobro očuvani grb E.Savojskoga s ugraviranim ratnimzastavama, lancem Zlatnoga runai drugim oznakama.Za vrijeme Habsburga(1736. – 1918.) u dvorcu je postojalazoološka zbirka dermoplastičnihpreparata koju je kataloškiobradio prof. August Mojsisovics(1883. – 1889.), a znanstvenoprof. E. Rössler (1908.). U vitrinamasu bila 322 preparata od194 vrste ptica. Princ Albrecht jenakon povrata u Baranju 1941.pokrenuo osnivanje Narodnogamađarskoga muzeja u čijem jesastavu djelovala Biološka stanica»Albertina«. Od 1961. godineu dvorcu je smješten »Jelenov«Operativno-naučni centar (ONC)s priručnim laboratorijem, knjižnicomi zbirkom prepariranihptica. Kasnije, od 1986. na istommjestu je sjedište Znanstvenejedinice »Bilje« (Centar za znanstvenaistraživanja u lovstvu) kojiprestaje s radom 1993. odlukomHrvatskih šuma. Tijekom prošlostiu više je navrata pokretana idejao osnivanju Lovačkoga muzeja prikojemu bi se nalazila knjižnica iodjel za staro oružje i vojnu opremu.Poticaji za njegovim osnivanjemdatiraju od 1972. no idejanikada nije realizirana.Hrvatske šume kao trgovačkodruštvo okrenuto profitnomposlovanju sve manje suzainteresirane za ovakav i sličneobjekte, koji financijski sliče navreću bez dna. Za dvorac, sredstavanema ni Ministarstvo kulturepa se može predvidjeti damu predstoji relativno brzo propadanje,ako se ne nađe sponzorodnosno netko zainteresiran zakupovinu objekta.Nedavno je osječko-baranjskižupan na Slavonskoj televizijisugerirao Hrvatskim šumama dase odreknu dvorca i prepuste ganevladinim udrugama, odnosnolokalnoj zajednici! Vjerojatno jepred očima imao brojne neiskorišteneprostorije dvorca i još brojnijenevladine udruge koje zasipajumolbama Županiju i Grad zadodjelom prostorija. Osim što je udvorcu smještena šumarija Tikveš,koju bi u tom slučaju trebalo preseliti,osnovno je pitanje otkudnevladinim udrugama novac zaadaptaciju kad ga nemaju ni zanajnužniji inventar?Možda bi jedno od prihvatljivihrješenja za Hrvatske šumebila prodaja dvorca. No pitanjeje tko bi ga mogao (htio) kupiti?Neki dokoni bogati Amerikanac ilišeik iz Emirata? Da ide »u paketu«zajedno s Parkom prirode i lovištem,možda bi se netko i našao,ovako?Načelno je jasno da je za stavljanjeu funkciju ovakvog povijesno-kulturnogobjekta potrebanstalni izvor novca! Nekad su tobile šume, oranice, polja, pašnjaci,stoka, mlinovi i vinogradi usklopu dvorca. A toga više nema!Veći dio šuma je pod zaštitomdržave (Parka prirode), glasovitiPIK »Belje« je rascjepkan, u fazistečaja i rasparceliranja te stoganije u mogućnosti održavati nisvoj dvorac u Kneževu.Ako kažemo da će odgovor dativrijeme, sudbina dvorca je zapečaćena!Jer vremena baš i nema.Ili će netko (Osječko-baranjskažupanija?) pronaći (najmanje) 18milijuna kuna za obnovu samezgrade dvorca i njegove infrastrukture!Od šumado VisokPožeški ogranak Hrvatskogašumarskog društva organiziraoje početkom trećedekade veljače četverodnevnustručno-turističku ekskurzijupo Slovačkoj. Članovi Društva bilisu gosti jedne od 26 gospodarskihuprava (Odštepny zavod v ČiernomBalogu) državnih Slovačkih šuma(Lesy SR), čija je generalna direkcijau Banskoj Bistrici, prvom odredištupožeških šumara. Kraće stajanje uovome slovačkome gradu gostiiz Požege iskoristili su za razgledavanjeglavnoga trga, a direktorgospodarske uprave Miroslav Englersa suradnicima potrudio se dakolege iz Hrvatske upozna s gradskimkulturno-povijesnim znamenitostima.U okolici Banske Bistriceupoznati su sa smrekovo-bukovimsastojinama u izrazito snježnomkrajoliku, u veličanstvenom prirodnomokružju Niskih Tatri, s obiljemsnijega koji je dosezao visinu i dojednoga metra.U šumarskome muzeju– Uslijedio je zatim posjet šumarskomemuzeju na otvorenom(Vidrovska dolina, područje ČiernogaBaloga) gdje su izloženi nekadašnji,ali i suvremeni šumskistrojevi, sredstva i oprema (traktori,žičare, šumska željeznica, helikopteri dr.) te različiti atraktivniproizvodi i figure od drveta, žežnice(kope), panoi i dr. Šumska željeznicau današnje vrijeme koristise za prijevoz turista. U objektumuzeja gosti iz Hrvatske pozornosu razgledali stare šumarske mjerneinstrumente, uređaje, oruđa,32Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

U snježnom ambijentuslovačkih smrekovih kulturaTijekom stručnoturističkeekskurzije šumariPožeštine bili sugosti jedne od26 gospodarskihuprava Slovačkihšuma, a doživjeli sui sve čari skijanja uVisokim Tatramarskog muzejaIznimna ljepotaVisokih Tatriizletiih Tatriopremu, dokumentaciju, karte,namještaj i različite uporabnepredmete, što je na sve ostaviloosobit i nezaboravan dojam.Predavanje o slovačkomešumarstvu – U obližnjemugostiteljskom objektu domaćinisu uz dijapozitive održali predavanjeo slovačkome šumarstvu (BohumirGlončak, direktor Slovačkihšuma) te o Upravi šuma (MiroslavEngler) , s posebnim naglaskom naprirodnu katastrofu u 2004. godini,kada je orkanski vjetar uništio oko2 mil. m 3 drvne mase, na gotovo12.000 ha smrekovih monokultura.Poslije ovih kalamiteta slovačkišumari intenzivno rade na sanacijišteta, poučeni lošim iskustvom uvezi s podizanjem monokultura.Inače, šume u Slovačkoj obuhvaćaju41 posto površine, najraširenijesu u brežuljkastim i brdskimpodručjima sjevernoga dijela zemlje.Od četinjača najzastupljenija jesmreka (Picea abies), a od listačabukva (Fagus sylvatica) te hrastovilužnjak (Quercus robur) i kitnjak(Quercus petraea). To je zemlja sjakim i razvijenim, troslojno ustrojenimšumarstvom: državne šumeimaju generalnu direkciju, 26 gospodarskihi 2 posebne uprave te220 šumarija. U sklopu ovakve organizacijepostoje vlastite pilane,rasadnici, lovne uprave, uzgajalištakonja, šumarske kuće, ugostiteljskiobjekti i dr.Najviši organ državne upraveza šumsko gospodarstvo je Ministarstvopoljoprivrede, a njegovaSekcija šumarstva rješava strateš-ke i koncepcijske probleme, legislativneuvjete i koordinaciju sostalim ministarstvima. Uz rudarstvo(lignit, željezna ruda, bakar,olovo, magnezij i dr.), poljoprivredui hidroenergiju, šumarstvo jemeđu važnijim izvorima prihoda.Prirodna obnova obavlja se u sastojinamalistača provođenjem različitihvarijanti oplodnih sječa namalim površinama, u prugama uzrub sastojine. Površina dovršnogasijeka je ograničena, čiste su sječezabranjene, a u današnje vrijemeosobita se pozornost usmjerava naekološke metode uzgajanja šuma.Povećava se prirodna obnovašuma, a povećavaju se i površines prebornim načinom gospodarenja,osobito u zaštitnim šumamai šumama posebne namjene. Tijekomumjetne obnove upotrebljavase sjetva sjemena. Godišnje sesiječe približno 4,500.000 m 3 , odčega je 3,300.000 m 3 glavnoga te1,200.000 m 3 prethodnoga prihoda.Sječa i čišćenje debla od granaobavljaju se motornim pilama, aprivlačenje debala pretežito traktorima(93%), žičarama oko 3%,a konjima oko 4%. Otvorenostšuma iznosi 10,5 m po hektaru,a šumske vlake izgrađene su narazmaku 30 – 50 m/ha.Četinjačama najzastupljenijepodručje Uprave šuma(Odštepny zavod v Čiernom Balogu)obuhvaća površinu 32.000ha, godišnji etat je 190.000 m 3 ,a najzastupljenije vrste drveća subukva, smreka, hrast kitnjak, bor,grab, jela, a zatim gorski javor,jasen. Četinjače zauzimaju 67 %površine, a listače 33 %. Tijekomzajedničkoga ručka u šumarskomugostiteljskom objektu domaćinii gosti razmijenili su prigodnepoklone, a predsjednik požeškogogranka HŠD-a, dipl. ing. StjepanBlažičević, zahvalio se ljubaznomedomaćinu na gostoprimstvu,pozvao njihove šumare da posjeteHrvatsku te budu gosti požeškojpodružnici Hrvatskih šuma.Iznimna ljepota VisokihTatri – U turističkome dijelu ekskurziječlanovi Društva boravili suu mjestu Podbanske (grand hotelPermon) u Visokim Tatrama, na sjeveruSlovačke, uživajući u skijanjute bogatoj i raznovrsnoj hotelskojponudi. Visoke Tatre su najvišiplaninski lanac u Karpatima, asmještene su na slovačko-poljskojgranici. Njihov pretežit dio pripadaSlovačkoj, a zbog svojih iznimnihprirodnih ljepota proglašene su1949. godine prvim Nacionalnimparkom u Slovačkoj. Mnogi su sešumari iz požeškoga kraja prvi put,među brojnim skijašima iz drugihdijelova Europe, okušali u skijaškimvještinama, a osobito atraktivnabila je vožnja četverosjednomuspinjačom na gotovo 2000 mnadmorske visine. Kako se nijemoglo odoljeti čarima slavonskekuhinje, na podnožju jednoga odskijališta priređen je za ručak ukusničobanac.S domaćinima ispredmuzeja u okrilju šumePiše: Ivica TomićFoto: Požeški ogranakHŠD-a, ArhivaFigure sjekača u šumarskommuzeju na otvorenomDrvena fotelja i stolićBroj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 33

lovački domoviLOVAČKI DOM DELNICEPogled na Lovački domDvadeset godina u okSkakaonica 1934. godinePiše: Vesna PlešeFoto: V. PlešeSmješten je na obroncimaJaplenškog vrha, ponadDelnica. U okružju jeprekrasne crnogoričnešume, na koju se premacentru Delnica nastavljaPark kralja Tomislava.Okružen je zoološkimvrtom, u kojem su stalnistanovnici od ožujka 2004.godine jeleni lopatari.Gorski kotar u posljednjeje vrijeme sve atraktivnijeodredište za mnogobrojneizletnike i turistekoji ga pohode tijekom cijele godine.Prirodne ljepote i sve boljaturističko - ugostiteljska ponudaprivlače kako domaće tako i inozemnegoste. Prednosti za razvojturizma su dobar geostrateški položaj,blizina većih gradskih centarapoput Rijeke i Zagreba i blizinamora. Značajno mjesto u razvitkugoranskoga turizma ima i Lovačkidom Delnice izgrađen još 1947.godineTurizam i ugostiteljstvo postalisu važnije gospodarske grane uovome kraju, gdje su svoje mjestonašle i Hrvatske šume koje seuz osnovnu djelatnost, gospodarenješumama i šumskim zemljištem,bave i turističkom djelatnošću.U vlasništvu poduzeća nalazese hoteli, odmarališta i apartmanite lovačke kuće. Jedan od njih je iLovački dom Delnice, objekt otvorenogtipa, okrenut tržišnom načinuposlovanja. Objekt je to s pedesetogodišnjomugostiteljskomtradicijom. Početkom ožujka ovegodine obilježio je dvadeset godinarada u sastavu šumarskedjelatnosti.Izgrađen daleke 1947.godine, prvobitno je bio namijenjenokupljanju lovaca i gostiju utranzitu. Tijekom godina često jemijenjao vlasnike, a povremenobio zatvoren i zapušten. Tko znakakvu bi sudbinu doživio, da gapod svoje okrilje nije uzelo tadašnjeGoransko-primorsko ŠG Delnice.Objekt je potpuno revitaliziran,obnovljen i proširen. Timeje postao jedan od najreprezentativnijihugostiteljskih objekata,ne samo u Delnicama nego i ucijelome Gorskom kotaru.Danas radi u sastavu delničkeUprave Hrvatskih šuma kao radnajedinica.Smješten je na obroncimaJaplenškog vrha, ponadDelnica. U okružju je prekrasnecrnogorične šume, na koju seprema središtu Delnica nastavljaLovački dom kapacitetaje 22 ležaja u sedamkomfornih soba i jednomapartmanu.U neposrednoj blizinidoma nalaze se mala40-metarska skakaonicaizgrađena 1934. i veća70-metarska skakaonicaiz 1948., na kojima segodinama nije skakalo.Ove godine većaskakaonica potpuno jeobnovljena i na njoj supočetkom ožujka, nakonprekida od 30-ak godina(!),održani skijaški skokovi.Ponovno otvorena skakaonicaZoološki vrt u blizini doma34Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

Park kralja Tomislava. Okruženje zoološkim vrtom, u kojem sustalni stanovnici od ožujka 2004.godine jeleni lopatari.Lovački dom kapaciteta je 22ležaja u sedam komfornih soba ijednom apartmanu. Svaka sobaima televizor i sanitarni čvor, govoriŽivko Malnar, voditelj Lovačkogdoma. U sklopu objekta jerestoran sa sto sjedećih mjesta,aperitiv bar i salon. Cijeli prostoruređen je kao svojevrsni atelijer sizloženim slikama poznatog delničkogakademskog slikara GrgeMarijanovića.Uz dugogodišnju ugostiteljskutradiciju, Lovački je dom prepoznatljivpo dobroj ponudi autohtonihgoranskih jela te jela od divljači(gulaš od vepra, jelena, košute,s palentom ili lovačkim okruglicama,a od predjela – sušeni vepar ijelen, te nadasve poznata lovačkajuha kao vlastiti brand).U Lovačkom domu organizirajuse i poslovni ručkovi, obilježavajuobljetnice i svadbe.Posredstvom turističkih agencija,gosti dolaze i na jednodnevneizlete i ručkove. Trinaestero zaposlenihsvojim znanjem, radomi ljubaznošću brine da boravak uDomu gostima ostane u lijepomsjećanju.rilju šumarstvaRestoran ima kapacitet od 100 mjestaDa bi se udovoljilo standarduHACCP-a (skupina normikojima se u procesu proizvodnjehrane isključuje mogućnost zagađivanjanamirnica), koji stupana snagu u lipnju 2006., u objektuje potrebno učiniti još nekezahvate, prvenstveno adaptiratikuhinju. Od ostalih radova, nužnaje i adaptacija sanitarnog čvora teuređenje vanjske terase.– Trebalo bi povećati broj ležajeva,jer je postojeći kapacitetnedovoljan za ponudu većimgrupama koje dolaze autobusom,ali i sportskim skupinamau kojima je uvijek 30 do 40 ljudi.Nužno je proširenje kapaciteta, ilidogradnjom postojećeg objekta,ili izgradnjom depandanse – kažeMalnar.Objekt je najbolje posjećentijekom ljetnih mjeseci,kada pojedine turističke agencijeorganiziraju jednodnevne izlete uGorski kotar za turiste koji boravena moru. Tendencija bi trebala bitida se gosta što dulje zadrži u ovomekraju, a za to mu treba ponuditii druge sadržaje. U Delnicama,ali i šire, ponuda je sve bogatija.U samome gradu u funkciji je zatvorenibazen, a tijekom zime naraspolaganju su skijaški tereni naPetehovcu. Posebna su atrakcijau turističkoj ponudi organizacijeizleta po Gorskom kotaru.U neposrednoj bliziniobjekta nalaze se mala 40-metarskaskakaonica izgrađena 1934.i veća 70-metarska skakaonicaiz 1948., na kojima se godinamanije skakalo. Ove godine većaskakaonica potpuno je obnovljenai na njoj su početkom ožujka,nakon prekida od 30-ak godina(!),održani skijaški skokovi. Bio je tovažan sportski događaj i atrakcijane samo za Gorski kotar već iza cijelu Hrvatsku, jer je to jedinaskakaonica za skijaške skokove ucijeloj zemlji! Atrakcija su i mnogobrojneuređene staze i šetnicena Japlenškom vrhu, koje u okružjuprekrasne šume privlače, kakoljeti tako i zimi, mnogobrojne posjetitelježeljne uživanja u ljepotamanedirnute prirode.PODRIJETLOHRVATSKIH NAZIVAMJESECITravanjPiše: Milan PaunTu travanj odivatravom poljei goruAntun KanižlićPosve je jasno da je ime mjesecutravnju izvedeno iz imenice trava. Travaje naziv za biljku travu, ali i skupni nazivza porodicu biljaka koje upravo tada bujnorastu, neke i cvjetaju. Tako je o travnjupjevao i pjesnik J. S. Relković – Travanjmisec imenom se izda, on bo travomi cvićem se gizda. U ranijim stoljećimaovaj mjesec su nazivali i mali travanj jerje tada trava još malena, a svibanj su nazivaliveliki travanj jer je tada trava prijekošnje najveća. Livadu gdje raste travanazivamo travnjak ili travnik. U narodnojljubavnoj pjesmi se trava ovako spominje– Teško travi koja rose nema i divojki kojadike nema.Želi li se naglasiti čija snaga, kaže seGdje on stane, tu trava ne raste. Postojiizreka Čekaj, magare, dok trava narastekoja označava uzaludno čekanje, lažnunadu.Glagol traviti danas je gotovo zaboravljen.Prvotno je označavao hranjenježivotinja travom. Čovjek travi životinju itako stječe njeno povjerenje i ljubav. Takoće taj glagol dobiti preneseno značenjezadobiti, osvojiti a susrećemo ga često uljubavnim pjesmama. Evo nekih stihova– Ljubav tvoja travi moje srce premdaje oporo (Kalić); Dobrota tva (tvoja) metravi da još umrem od ljubavi (Marchi);Ljubav je zmija u travi skrita ka (koja) srcetravi (Gundulić); Ljepota omamlja i travi(Palmotić)...S glagolom traviti usko je povezan iglagol trovati. Trovati zapravo znači jestiškodljivu travu koja izaziva bolest. Otrovisu i danas uglavnom biljnoga podrijetla.U Istri je zabilježeno prezime Traven,a u Bosni postoji grad Travnik. U bugarskomi makedonskom jeziku za ovajmjesec i danas postoji naziv traven, a unekim govorima ruskoga i ukrajinskogajezika tako se zove svibanj.Ostali zabilježeni nazivi – mali travanj,mali traven, traven, travan, travnik,brzosok, listonos, cvetanj, đurđevščak,jurjevščak, jurjevčak, dubanj, lažak,apriliš...Međunarodni naziv april dolazi odnaziva drugog mjeseca rimskog kalendara,a izveden je iz imena Afrodite, grčkebožice ljepote, ljubavi, plodnosti, proljećai života.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 35

legende, mitovi, vjerovanjaU pojedinim hrvatskimkrajevima hrast senaziva sa više odpedesetak različitihimena kao recimo:brdanjak, blagun, bjel,adraš, crnika, česvina,črepinjek, drobljak,dub, dubac, golubnjak,gorun, graden, granik,crni hrat, kakrik,kestenjar, lužnik,rošnjak.Piše: Antun Zlatko LončarićFoto: ArhivaU visokogorskimpredjelima srednjeAzije te u Zakavkazju,Iranu i Afganistanu,hrast je najsvetijedrvo. U tim predjelimaraste čak i od 2300do 2600 m. Budući daraste u tako visokimpredjelima, u njeganajčešće udara gromi zato ga povezuju sabogom gromovnikom.»...dok mu bura hrašće vije«glasi djelić hrvatske himne, što jedokaz koliko značenje ima hrast unašem narodu, od pradavnih danapa do danasUEuropi su se sve do 4000godina prije Krista, cijelimkontinentom prostiraleogromne hrastovešume, čija su stabla bila orijaškihrazmjera. Kasnije, udjel hrasta utim šumama opada i on ustupamjesto drugim vrstama drveća– brezi te nekim crnogoričnim vrstama.Postupno gubi svoju kultnuulogu, najčešće u sjevernimpredjelima Europe, gdje njegovuulogu preuzima bor.U starih naroda prije nego štose razvilo vjerovanje u različitapoganska božanstva, razvilo seštovanje prirode. Usporedo s kultomvode, vatre, groma i Sunca,razvio se kult stabla.Kod većine starih Indoeuropljanauz hrast je bilo vezanomnogo mitoloških i ritualnih predodžbi,uz njegovu veliku gospodarskuulogu. Hrast je zauzimaovažno mjesto, ako ne i najvažnijemjesto u vjerovanjima ljudi ustaroj Europi. Vrhovni Bog bio jebog hrasta, neba, kiše i grmljavinei štovan je pod različitim imenima.Značenja koja proizlaze izovih naziva: bog gromovnik, gora,stijena, dub, munja i neki drugi,lako mogu objasniti svjetonazorestarih Indoeuropljana i Slavena.Prirodni ambijent i elementarnesile stvorile su predodžbe o vrhovnombožanstvu.Davno prije kršćanstva, hrastje štovan kao sveto drvo. KeltskiDruidi štovali su hrast kao neštonajsvetije, osobito ako je na njemurasla imela, kao sveto drvo.Niti jedan obred nisu obavljalibez hrastova lišća. Riječ druid nastalaje od grčke riječi drus (vrstahrasta) i wid (znanje, znati, vidjeti)što označava čovjeka koji posjedujesveto znanje o hrastovima.Druidi su se smatrali posrednicimaizmeđu bogova i ljudi. Grci suzapisali kako Kelti štuju Zeusa i daje njihova predodžba Zeusa visokihrast. I kod sibirskih Jakuta i Grkahrast je bio os svijeta.Kod Germana, najvažnije svetodrvo bio je hrast, posvećenobogu groma Donnaru ili Thunaru,a nazivali su ga Donnares Eich– Donnarov hrast. Po germanskimzakonima onoga koji oguli korusa svetog hrasta slijedi strašnakazna.Najsvetije stablo starihSlavena bio je hrast. U šumi svetihhrastova ložili su vječnu vatru,koja je bila ograđena plotom kakojoj stoka i zli ljudi ne bi moglinauditi. Stablo hrasta bilo je posvećenobogu Perunu, kao najvažnijembogu, stablo jasena boguSvantevidu, a lipa boginji Vidi.Pod starim ogromnim hrastovimavijećali su starješine plemena, nahumku pod hrastom prinosili su ižrtve bogu Perunu, a ispod nekihogromnih stabala nalazili su seogromni kameni žrtvenici. Mnogiod njih održali su se sve do kraja15. stoljeća, a i danas se na otokuRujanu u Baltičkom moru nalazestari hrastovi koji obilježavaju grobovepredaka.U Siriji, rimski namjesnik Euzebijespominje tamošnje žrtvovanjeispod svetog hrasta. Na naredbucara Konstantina srušio je svete hramove i sagradio kapeliceispod tog drveća. Kod Latina bioje simbol snage, pa je otuda i latinskinaziv robur, koji simboliziramoralnu i fizičku snagu. I Latini iKelti su imali svoje obrede žrtvovanjaupravo ispod svetog hrasta– jedni su žrtvovali bijele junce,a galski su Druidi žrtvovali bijelebikove, kada su brali imelu.Kršćani preuzimaju posebanodnos prema hrastu u svoja vjerovanja,pa tako hrast postaje slikomKrista ili Djevice Marije. Jošuvijek postoji vjerovanje kako jeKristov križ načinjen od hrastovine,zbog svoje trajnosti i čvrstoće,pa tako označava jakost vjere,kreposti te ustrajnosti kršćanina uživotnim tegobama.Ime hrast novijeg je doba, potječeod slavenskih naroda i premanekim autorima potječe odčeškog glagola chrasteti, starohrvatskoghrustiti, što znači šumiti,kad je sveto ime dub zabranjenoupotrebljavati. Naime, riječ dubjavlja se u nekih najstarijih naroda,u keltskom jeziku, na jednojstrani te u starogrčkom, albanskomi makedonskom jeziku, štoHrastupućuje da riječ dub potječe odIndoeuropljana, čije primarnoznačenje je drvo, tvrdo, snažno,krepko, jako, a upravo su to sveosobine hrastova drveta.I kod starih Germana ime zahrast je iz osnove aik – staroislandskieik (dub, korablja), engleskioak (dub), starovisokonjemačkieih (dub), njemački Eiche(dub). U gotovo svim slavenskimjezicima javlja se isti oblik imena,lužičkom (dub), češkom (dub), ruskom,te slovenskom (dob), poljskom(dab), bugarskom (dub), uhrvatskom dub, ali i hrast.Međutim, u pojedinimhrvatskim krajevima hrast se nazivasa više od pedesetak različitihimena kao recimo: brdanjak, blagun,bjel, adraš, crnika, česvina,črepinjek, drobljak, dub, dubac,golubnjak, gorun, graden, granik,crni hrat, kakrik, kestenjar, lužnik,rošnjak i niz drugih.Najčešći naziv je dub, a to jeriječ sveslavenska, praslavenskai možda baltoslavenska, koja jeznačila drvo uopće.Zbog svoje kompleksne ulogeu mitološkim predodžbama i vjerovanjimana širokom prostoruStarog svijeta, kod mnogih indoeuropskihnaroda, dub je često biotabuiran putem zamjene imenanekom drugom riječju.Zbog toga je latinski naziv Quercusrobur za dub koji je ogromani čvrst najispravniji naziv, adolazi opet iz indoeuropskih jezi-36Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

– sveto drvo,drvo životaka koji označava hrast, ali i goruili mjesto u gori.U litavskom i latvijskom jezikunaziv za hrast označava mjestogdje prebiva bog Perun, bog gromova.Litavci svoje želje duhovimaizražavaju ispod starog hrastate za karmine kuhaju hranu na vatriisključivo od hrastovog drveta iispod hrasta.Slavenski bog Perun bio je zanjih jedini bog svih stvari. U Rusijije kod mjesta Novgoroda, stajaosve do 1578. g. kip Peruna s munjomu ruci ispod kojeg je gorjelavječna vatra od hrastovog drveta,a ako bi se vatra kojim slučajemugasila, oni koji su bili zaduženi zanju, plaćali su to svojim životom.Najpoznatije svetište hrasta uGrčkoj bilo je Dodona, a u Rimubog neba i grmljavine bio je Jupiter,a Romul je na Kapitolu poredsvetog hrasta podigao hram. Važnosthrasta za Rimljane vidi se i pobrojnim nazivima: Hram hrastovešume (posvećen hrastovim nimfama),Vrata hrastove šume, ispodAventina nalazila se zimzelenahrastova šuma (Egerijin šumarak).Na groblju u Forumu, nađeni sudječji posmrtni ostaci u hrastovimlijesovima, a na Vatikanskombrijegu postoji hrast za koji se vjerujeda je stariji od Rima.U visokogorskim predjelimasrednje Azije te u Zakavkazju, Iranui Afganistanu, hrast je najsvetijedrvo. U tim predjelima raste čaki od 2300 do 2600 m. Budući daraste u tako visokim predjelima,u njega najčešće udara grom izato ga povezuju sa bogom gromovnikom.Na čitavom područjuKavkaza široko je zastupljen kulthrasta ili duba. To se posebno vidiu gruzijskoj tradiciji, gdje se ljudiprilikom molitve obraćaju duhuduba. Misle da je dub golemomitsko drvo (drvo svijeta) čiji jevrh prikovan za nebo zlatnim lancempo kojem se spuštaju ili podižuanđeli. Ispod golemih hrastovana planinskim prijevojima često senalaze mjesta gdje lokalno stanovništvoprima ili daje zakletve.Estonci koji su susjedi Litavcimai Slavenima također su štovalihrast, imali su običaj da tri putaobilaze oko vatre noseći pivo urukama, a stabla hrasta su prskaliživotinjskom krvlju. Estonski grkokatoliciokupljaju se ispod stablahrasta odjeveni u svečano ruho,noseći svijeće koje stavljaju nagrane. Kada dođe svećenik i obaviceremoniju po grkokatoličkomobredu, počinju pjevati pjesmu uslavu svetaca. Umjesto da pjevaju»Sveče, moli za nas«, oni pjevaju»Sveti hraste, Aleluja, moli za nas«.Potom svećenik okadi cijeli hrast,a oni, ležeći na zemlji, pale svijeće.Kada svećenik napusti prostor,narod ostaje jesti i piti, plesati tepaliti nove svijeće.U Njemačkoj za Uskrs mladioba spola plešu oko hrasta, a negdjeje običaj da bolesne ljudeili životinje provedu kroz otvor uhrastu, bio on prirodni ili umjetni– radi ozdravljenja.U nekim dijelovima Francuskeobičaj je da se obožavaju usamljenihrastovi u poljima pa se na njihvješaju slike svetaca.U našim krajevima u Hrvatskoj,najrašireniji običaj je dase u Badnjoj noći u kuće unosibadanj – gorući komad hrastovogdrveta, povezujućitako svijet živih sa svijetommrtvih dajući nadu u ponovnorađanje Sunca, Boga i ljudi. Budućida se paljenje badnjakajavlja samo kod južnih Slavena,pretpostavlja se da je ovatradicija usvojena dolaskomHrvata u ove južne krajeve. Toje ostatak starog paganskogobičaja kojeg su prihvatili prvikršćani. Prelaskom na kršćanstvoHrvati su nastavili štovatihrast, samo što se on sadavezuje uz Isusa Krista i križna kojem je bio razapet. Isuspreuzima ulogu nekadašnjegvrhunskog božanstva Peruna,i on je taj koji održava cijelisvijet. Badanj u nekim krajevimamože biti i od bukve, masline,smokve, klena ili nekogdrugog drveta, ukoliko u tomkraju nema hrasta.Štovanje hrasta postoji idanas u mnogim krajevimau Dalmaciji u okolici mjestaGrablje, gdje mještani vjerujuda se u dupljama ogromnihstabala nalaze duše predaka.Ako netko obori takvo stablo,mora na mjestu umrijeti ili ćeživjeti kao bogalj. Ako netkoshvati da je takvo stablo oborio,mora na tom panju istomsjekirom odsjeći glavu živojkokoši jer će ga to spasiti, akoje drvo zaista posjedovaloduše.I u Slavoniji u mnogim selimau nedalekoj prošlosti,vjerovalo se kako se u krošnjihrasta skupljaju vile, a u nekimpodručjima smatraju gasretnim drvetom.Broj 112 • travanj 2006. HRVATSKE ŠUME 37

psi s kojima (ne)lovimoBasset jekratkonogi gonič,glasan i oštar, sličanjazavčaru. Nije zagustiše u kojima muje teže slijediti, voliraditi sam. Maloje sporiji, no zatouporan i hrabarpas, koji se odlikujeizvrsnim osjetilima imelodičnim glasomPODSJETNIK ZA LOVNIKATravanjPiše:Dražen Sertić, dipl. ing. šum.U travnju počinje nova lovnagodina. Obavljeni su svi pripremniposlovi, izvršeno je prebrojavanjedivljači i ustanovljeni fondovi. Divljačije prije svega potreban mir. Jelenimarastu novi rogovi, srnjaci susvoje očistili ili ih čiste, lopatari ih jošodbacuju, krmače se prase, koncemmjeseca iz brloga izlazi medvjedica sovogodišnjim mladima. Fazanke, trčkei ostala pernata divljač sjedi najajima. Bit će zanimljivo pratiti kakoće se zakašnjela zima i produženosnježno razdoblje u ožujku odrazitina ustaljeni ritam života divljači.U travnju treba početi s promatranjemsrnjaka koji zaposjedajusvoje teritorije i utvrditi im starosti uzgojnu vrijednost. To je mjesecu kojem tetrijeb pjeva svoj poznatiočaravajući svadbeni pjev.Od radova u lovištu treba obrađivatinjive i remize za divljač te punitihranilišta solju.Za mjesečine u travnju love semedvjedi, čeka vepar i odstreljujenazimad. Utvrđuje se brojno i spolnostanje divljači, a tijekom ljetapotrebno ga je kontrolirati tako daprije početka lovne sezone znamošto imamo u lovištu.Hrvatske šume završile su lovnugodinu, ovih dana utvrdit će se kakoje ispunjen plan odstrijela, kakva jebila protekla lovna godina te kolikije bio prihod od lovnih usluga.BassetiNajpopularnija pasmina Postoji više pasmina basseta uje engleski basset, koji Francuskoj, no najpopularniji jeradi kao gonič na krvavomtragu, glasan i ta bili su poznati u Engleskoj jošengleski basset. Goniči tipa basse-oštar u potrazi za nastrijeljenomkrupnom divljači. Basseti su simpatičnipsi s lijepom glavom ipolovinom pretprošlog stoljeća.Preci današnjeg engleskog bassetanastali su potkraj 19. stoljećadugim ušima, izgledaju kao veći križanjem artoaško-normandijskogjazavčari. U novije vrijeme osobitoim je porasla popularnost kao kućnimljubimcima, iako ih se i daljebasseta sa psom sv. Huberta.Nastao je spor, ali siguran pas zalov zečeva.koristi kao lovne pse.Tako je postavljena osnovaDomovina kratkonogih goničaje Francuska. U francuskoj knjizio lovu iz 1573. godine već suopisane različite pasmine basseta,a prvi su put basseti predstavljenina izložbi u Parizu, 1863. godine.S pojavom i razvojem vatrenogoružja lovci su uvidjeli da pas nemora sustići divljač, nego je samonatjerati na pušku. Takvoj potrebiodgovarali su goniči s dužim trupomi kraćim nogama. Oni su i bilirodonačelnici basseta (francuskiznači: niski). U prvo vrijeme jazavčarei bassete nisu razlikovali,smatrali su ih jednom pasminom.Do današnjeg vremena s bassetimase u prorijeđenim šumamaEurope love divlje svinje, lisice,zečevi... Basseti nisu za gustiše, ukojima im je teže raditi.Basset radi sam ne obraćajućipažnju na druge pse, goni polako.Iskrivljene, kratke i snažne nogedaju čvrst oslonac za izduženo iteško tijelo. Bez obzira na sporost,to je uporan i hrabar pas. Odlikujese izvrsnim osjetilima i melodičnimglasom.nove pasmine, koja je dobila današnjinaziv i službeno je priznata.Basseti su se proširili po mnogimzemljama, a osobito su popularniu zapadnoj Europi i SAD-u.Engleski basset je velik pas nakratkim nogama. Visina mu je uhrptu 33 do 35 cm, a težina 18– 27 kg. Za usporedbu, njemačkilovni terijer visine u hrptu od 38cm težak je samo 7,5 kg. Kosti sumasivne i grube. Glava je lijepa– velika, s ravnim čelom i ovlašgrubom njuškom.Vlažne, obješene usne u profiludaju pravokutni oblik njuške.Na čelu, obrazima i vratu koža jeskupljena u meke nabore (kao upsa sv. Huberta). Donji kapci suobješeni, što daje izražajnost dubokousađenim očima. Uši su veomadugačke, cjevasto savijene,nisko nasađene.Glavna osobina pasmine su kratkenoge. Prednje, dugačke okol0 cm od lakta, okrenute su premaunutra, a šape prema van. Uprofilu noge su ravne. Stražnje sunoge rastavljene šire od prednjih,Piše Zoran TimaracFoto: Arhiva– kratkonogi goničis kratkim goljenicama i masivnimstopalima. Šape su velike.Rep se pri kretanju podižeiznad linije leđa. Dlaka je kratka,sjajna, svilasta. Boja je veoma šarolika,uglavnom crna, zatim bijelasa žutosmeđim (trobojna) teboja limuna s bijelom (dvobojna).Prihvatljiva je bilo koja boja uobičajenaza goniče.Engleski basseti u svom razvojune dospijevaju nešto kasnije zalovnu obuku, kao što se to misli,nego do starosti do jedne godineu obuci treba izbjegavati napornokretanje, jer se do te starostirazvijaju udovi pasa te pasmine.Inače, basset se može obučavatikao i većina drugih pasmina lovačkihpasa.Mladi basset s velikom voljomispunjava zadatke u obuci. Obukazavršava nekim ispitima lovneupotrebljivosti za rad na krvavomtragu do starosti jedne i pol dodvije godine. Dobro je da poslijeu obuci radi s drugim psima zbogglasnosti. Kao i u drugih pasmina,učinkovitost obuke ovisi o sposobnostii dosljednosti onoga tkoobavlja obuku i o tome koliko sevremena može posvetiti obuci.Pri pravilnoj obuci basset dobroradi ono za što je predodređen– kao gonič, na krvavomtragu, oštar i glasan u potrazi zanastrijeljenom krupnom divljači.U prehrani basseta važno je pazitida pas ne bude pretežak – damože savladavati inače savladiveprepreke i da može završiti potraguza nastrijeljenom divljači.38Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

na šumskom stoluGOLUBICA, BLAVIJENKA, ZELENKASTA KRASNICAGdje najčešćerastu, kako pronaćii prepoznatipojedine vrstegljiva, riječ je ukratkom serijaluo ovim šumskimdarovima. Nudimoi osobna iskustva utraženju i nekolikoprijedloga kako ihdobro pripremiti!Golubica je najpoznatijagljiva iz grupe russula.Valja napomenuti da zatu grupu vrijedi pravilou determinaciji koje kaže da susve gljive iz te grupe jestive akonisu ljutog okusa, što ne značida neke russule ljutkastog okusanisu jestive. Dakle, pri sakupljanjuse može kušati komadić. Ako nijeljut, gljiva je jestiva. Pravilo vrijedisamo i isključivo za grupu russula.Inače, russule ili krasnice su dostateške za prepoznavanje, slične su,ima ih puno vrsta, promjenjive suboje, itd. Osim golubice tipičnesu: russula cyanoxanta – ljubičastozelena krasnica, russula aurata– zlatna krasnica, russula vesca– jestiva krasnica, russula lepida– crvena krasnica.Klobuk golubice veličineje 5 – 12 cm, najprije okruglastpa rastvoren, u sredini ulegnut,zelene je boje i posut debelimnepravilnim ljuskama, u mladostisvijetliji sa sitnim pjegama. Kožicaklobuka lako se da guliti samo sNa vrhu kulinarskeljestvice!Golubica (russula vircenss)ruba. Listići su jako gusti, krhki,bijele boje. Meso je bijelo, krhkoi tvrdo, slatkastog okusa i ugodnog,nenapadnog mirisa. Stručakje 3 – 10 cm visok, bijel, lomljiv,bez vjenčića i ovoja, nema zadebljanjapri dnu. To je vrlo bitno, dase kojim slučajem ne zamijeni zamladu zelenu pupavku, ali s obziromda je toliko tipična, ne bi dotoga trebalo doći. Još ću jednomponoviti da se treba kloniti sasvimmladih i nerazvijenih gljiva.Piše: Dubravko ZemčakFoto: D. ZemčakPiše: Dubravko ZemčakFoto: ArhivaPunjene golubice – Potrebno je oko pola kg mladih golubica koje sedaju puniti, 25 dkg mljevenog mesa, 30 dkg svježih rajčica ili pelati iz konzerve,mala glavica crvenog luka, 1 dcl kiselog vrhnja, 1 dcl suhog bijelog vina, sol,papar, 2 do 3 lista svježeg bosiljka.Gljive dobro očistimo i odvojimo stručke od klobuka i izrežemo ih na sitnekockice. Na ugrijanom maslinovom ulju popržimo isjeckanu glavicu luka dazazlati pa dodamo stručke i mljeveno meso, dinstamo pet minuta, dodamorajčice i vino, posolimo, popaprimo. Kuhamo 10-ak minuta i na kraju stavimosvježi bosiljak. Smjesu ohladimo i napunimo gljive koje posložimo u maslacemnamašćenu vatrostalnu posudu, prelijemo kiselim vrhnjem i zapečemo petnaestminuta u pećnici. Poslužimo vruće.Golubice na maslacu – Ovo je jednostavan način pripreme i trebareći da ovako možemo pripremiti i ostale vrste krasnica. Gljive dobro očistimo,odvojimo stručak od klobuka. Lagano posolimo i popaprimo. Na tavi zagrijemomaslac, položimo stručke i klobuke s listićima prema gore. Pečemo na umjerenojvatri s jedne i druge strane dok se ne uhvati korica. Poslužimo odmah.Košarica snova – golubica,vrganj, lisičarkaGolubica raste od proljeća dojeseni po listopadnim i crnogoričnimšumama, više listopadnim,u malim grupama i pojedinačno.Najviše sam ih nalazio početkomljeta. Izvanredne je kvalitete takoda se sa sigurnošću može reći daspada među najbolje gljive na kulinarskojljestvici.Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME39

turistička razglednicaPutnička agencija Hrvatske šumeID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: tours@hrsume.hrUPRAVA ŠUMA ZAGREBLovišta Opeke i LipovljaniOtvoreno lovište Opeke sa 3500 ha površine nalazi se jugoistočnood Zagreba. Smješteno je u prostoru od rijeke Save na jugu doautoceste na sjeveru, u najljepšim nizinskim šumama hrasta lužnjakai jasena, s brojnim nizama i barama.Lovište je bogato jelenskom divljači, srnama, divljim svinjama tesitnom pernatom divljači.U lovištu se nalazi manji lovački dom »Opeke« koji nudi mogućnostsmještaja manjoj grupi gostiju.Lovački dom »Opeke«Kapacitet: 2 sobe: 1/2, 1/3Kontakt: 098 349-730CJENIK PANSIONSKOG SMJEŠTAJAPuni pansion: 210,00 knPolupansion: 160,00 knNoćenje s doručkom: 110,00 knNoćenje: 70,00 knBoravišna pristojba i osiguranje se plaćaju posebno.Lovište Lipovljani sa 720ha površine poznato je po ribnjacimau kojima se još od davne1969. godine uzgajaju toplovodneslatkovodne ribe kao što sušaran, amur, som, smuđ i tolstolobik.Kapacitet proizvodnje jeoko 400 tona konzumne ribe, aoko 200 tona ribe za vlastitu reprodukciju.Ribnjaci predstavljaju oazu zauzgoj ptica močvarica kao što sudivlje patke i crne liske te drugevrste ptica kao što su divljeguske, čaplje, šljuke, labudovi,ždralovi, orlovi i dr.Ovim ekosustavom u sastavuUprave šuma Zagreb upravlja RJRibnjačarstvo Lipovljani.Uprava šuma podružnica Zagreb, Vladimira Nazora 7, 10000 ZAGREB,TEL. 00385 (0)14821-075 (CENTRALA), 098-209-75040Broj 112 • travanj 2006.HRVATSKE ŠUME

Krasno, mjesto kojetreba posjetiti!u šumskom miljeuSmješteno u srcu Velebita, na iznimno lijepupoložaju, poznato po kvalitetnom krasnarskom siru,rakiji, po Gospi od Krasna i vjerskom turizmu, u blizini Zavižana iNacionalnog parka Sjeverni Velebit, selo Krasno danas je sinonimuspješnosti, mjesto u kojem nema nezaposlenih!? Treba li boljepreporuke za turistički obilazak i izlet, tim više što se do njega lako ibrzo stiže – do Otočca samo 22 km, a do Senja i prvih plaža 33 kmZimska idila u KrasnuKrasno leži na nadmorskojvisini od 800 m i jedno jeod naših najvećih planinskihnaselja. Čini ga četrnaestzaseoka s oko 600 stanovnika.Gospodarski razvijeno, a sobzirom na bogate šume, tradicionalnadjelatnost ovoga krajaje šumarstvo i prerada drveta.Šumarija Krasno najstarija je šumarijau Hrvatskoj, osnovana još1765. godine, a tu je nedavnootvoren i prvi Šumarski muzej.U Krasnu rade dvije trgovine,nekoliko ugostiteljskih objekatate sirana Runolist, koja proizvodinadaleko poznati krasnarski sir.Tu je i sjedište Nacionalnog parkaSjeverni Velebit te ispostavaParka prirode Velebit. Od prošleje godine Krasno za mnoge ljubiteljesnijega postalo popularnoi zbog ponovno otvorenog skijalištas tri skijaške staze i velikimsanjkalištem, a potrebnu opremumožete iznajmiti na licu mjesta.Unatoč činjenici da se Krasnonalazi svega dva sata od Zagrebate isto toliko od Zadra, pravimini-odmor provest ćete akoodlučite ondje i prenoćiti. Nakoncijeloga dana provedenog na sni-Premužićeva stazaPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovjegu pravi lijek za umorno tijeloje Anđina jota uz domaći kruh. Aposlije toga – u udobne i odličnoopremljene apartmane ili sobeHrvatskih šuma u sklopu Šumarskogmuzeja i Šumarske kuće.Zadnjih desetak godinaaktivni turizam postaje sve popularnijiu Europi i svijetu. Biciklizam,treking i planinarenje, agroturizami avanturizam, umjestodosadašnjeg masovnog turizma!Krasno svojim geografskim položajem(blizina mora) i prirodnimljepotama predstavlja idealno mjestoza razvoj planinskog turizma. UNacionalnom parku Sjeverni Velebitosmislili su nekoliko programaposjeta za 2006. godinu, kojiuključuju obilazak mjesta Krasnoi šetnju po Nacionalnom parku.Osim zimskog turizma i skijanja,sve se više gostiju odlučuje diosvog odmora u ljetnim mjesecimaprovesti u planini, daleko od velikihvrućina (jer ovdje se i u ljetnimmjesecima noću pokrivate toplimpokrivačem). Jednodnevne ili višednevneplaninarske ture, šetnjakroz Velebitski botanički vrt iliPremužićevom stazom do Rossijevaskloništa i dalje,ponude su kojese sve češće mogunaći u turističkimagencijama.Krasnari su prepoznaliprednostisvoga kraja i malo mjesto usredLike pretvorili u poželjnu turističkudestinaciju.Crkva Majke Božje odKrasna iz XVIII. stoljeća, izgrađenana temeljima srednjovjekovnecrkvice, još je jedna od znamenitostiKrasna. Najveću umjetničku vrijednostu crkvi predstavlja drvenikasetirani strop s oslikanim scenamaiz života Krista, Marije i svetaca slatinskim citatima iz 1740. godine.Legenda o Majci Božjoj Krasnarskojpotječe iz 1219. godine.Davna pobožna priča kazuje da supastiri u krasnarskoj šumi pronašlina panju drveta čudesan cvijet, au cvijetu sliku Majke Božje. Pastiriotrgnuše cvijet i ponesoše ga uKrasnarsko polje, gdje se od drevnihvremena nalazila kapelica. Alipreneseni cvijet nestade, dok gapastiri ne nađoše na onom istompanju. To se čudo ponovilo nekolikoputa: prenijeli bi cvijet, a onse opet vraćao na panj u šumi.Mjesto koje je Majka Božja odabrala,nije bio ni vidikovac, niti jena tom mjestu netko živio. Bila jeto jedna obična jama. Narod jeshvatio Gospinu želju, sagradivšijoj kapelicu u toj šumi, nad samimpanjem, gdje se cvijet ukazao,podigli su joj žrtvenik. Kroznaredna stoljeća Krasno postajepoznato marijansko proštenište,naročito čuveno po čudesnimozdravljenjima.Rossijevo skloništeCrkvicaŠumarski muzej