Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

tokola. Izolacija i usporavanje širenja pos -ljednja je linija obrane, koja na dulji rok dajedaha iznalaženju trajnijega rješenja.Značaj ranog otkrivanja štetnika –Vrlo je odlučujuće rano otkrivanje (detekcija)štetnika. U SAD-u je načinjen Program zaštitepoljoprivrednih i ostalih prirodnih resursa odrizika povezanih s unosom, udomaćenjem i(ili) širenjem invazivnih stranih vrsta. Rasprava(panel) o karantenskim štetočinjama u šumarstvuinicirana je 2000. godine kao “nasljednik”prijašnje rasprave o fitosanitarnim problemima.Tijekom svoje posljednje godine postojanjabavilo se azijskom rasom gubara (Lymantriadispar), a 1-2 puta godišnje pozornost jeusmjerena na aktualne invazivne strane vrste.U Hrvatskoj su one definirane Zakonom o biljnomzdravstvu te pojedinim pravilnicima, aHrvatski šumarski institut uključen je u njihovuprovedbu, uz provođenje posebnoga nadzora.Potonji obuhvaća službeni postupak sustavnogaprikupljanja i čuvanja podataka o prisutnostištetnih organizama. Uključuje inspekcijskepreglede, praćenje zdravstvenoga stanja biljai sustavno istraživanje na zaraženim, ugroženimi nezaraženim područjima. Svake godinedolazi se do spoznaja o novim patološkim organizmima,primjerice o bolesti na gorskom ipoljskom jasenu, a stječe se dojam da poprimarazmjere širenja kao nekadašnja holandska bolestbrijesta. Ritam otkrivanja bolesti u zadnjih5-7 godina je znatno porastao, a patogeni organizmimogli bi biti katastrofa za Hrvatsku,Mađarsku, Bugarsku, Sloveniju i dr., posebiceza nizinske ekosustave.Karantenski laboratorij u Institutu – Dr.sc. Dinka Matošević (Hrvatski šumarski institut)održala je predavanje pod nazivom“Karantenske bolesti i štetnici-opasnost zahrvatsko šumarstvo i novi izazovi u europskomkontekstu” (izvještajno-prognozni posloviIPP-a i poseban nadzor karantenskihDr. sc. Dinka MatoševićU Europi je do danaszabilježeno 163 najštetnijihstranih invazivnih vrsta. U bazupodataka (DAISIE) unesenoje 10.961 nezavičajnih svojti,a smatra se da ih 10-15 postopredstavlja potencijalnuopasnost za europsku biološkuraznovrsnost.organizama). Za IPP i druge mjere ovlaštenje Hrvatski šumarski institut, provođenjempropisa spomenutog Zakona o biljnomzdravstvu i Zakona o šumama. U okvirusvojih ovlasti Institut obavlja poslove praćenjazdravstvenoga stanja bilja (pregledrasadnika i sjemenskih sastojina), laboratorijskihanaliza, istraživanja iz područjabiljnoga zdravstva, posebnoga nadzora,otkrivanja štetnih organizama, procjenerizika, podučavanja, uvođenja i razvoja informatičkogasustava. Poboljšanja tijekom2010. godine obuhvaćaju uređenje infrastrukturekarantenskoga laboratorija Institutate javni portal “zaštite šuma”: http://stetnici.sumins.hr, na kojemu su općeniteinformacije dostupne široj javnosti, a prijavljivanjemkorisnika (logiranjem) možese ući u interne sadržaje “Hrvatskih šuma”.Prilagodba zakonodavstvu Europske unijepodrazumijeva Direktivu 2000/29/EC, temeljneodredbe u Zakonu u biljnom zdravstvui podzakonske propise.Posebni nadzor (članak 14. Zakona)odnosi se na sustavno prikupljanje i čuvanjepodataka o prisutnosti štetnih organizama(inspekcijski pregledi, praćenje zdravstvenogastanja bilja i sustavno istraživanje zaraženih,ugroženih i nezaraženih područja).Sve to financira Ministarstvo poljoprivrede,a godišnjim programom ministar određujenačin provođenja, nositelje i provoditelje teštetne organizme. Godišnji program Institutaod 2010. čini uzimanje uzoraka (šumarskainspekcija), analizu uzoraka (Institut), predlaganjenovih posebnih nadzora. Programi posebnognadzora 2010. godine odnose se nasljedeće štetočinje: kestenova osa šiškarica,borova nematoda, azijska strizibuba i smolastirak bora. Sa Zavodom za zaštitu šuma ilovno gospodarenje Instituta može se kontaktiratii putem: www.sumins.hr, milanp@sumins.hr i dinkam@sumins.hr. 6 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.