Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Da, projekt Ekonomskog fakulteta “Poslovno upravljanjei organizacijsko restrukturiranje Hrvatskih šuma” usvojenje na sjednici Uprave HŠ-a krajem 2009. Oko 130 000 ha šuma još uvijek je pod minama. Izgodine u godinu taj se broj smanjuje, koliko sredstavaHŠ-e ulažu u razminiranje?Lani blizu 60 milijuna kuna, u zadnje tri godine oko200. Ovisno o tome s koliko ćemo sredstava raspolagati,svake godine ćemo nastojati razminirati dio minskisumnjivih površina. Inače, sav posao oko razminiranjasada vodi i pod kontrolom je HCR-a.Moram istaknuti da osim u razminiranje, Hrvatskešume svake godine značajna sredstva ulažu i u protupožarnupreventivu, negdje oko 100 milijuna kuna. Odtoga dio ide lokalnim zajednicama te vatrogasnima postrojbamana krškom području, iz tih sredstava financi-zaštita šumaKARANTENSKI ORGANIZMIKarantenskeštetočinjeLani je u razminiraje uloženo blizu60 milijuna kuna, u zadnje tri godineoko 200. Ovisno o tome s koliko ćemosredstava raspolagati, svake godinećemo nastojati razminirati dio minskisumnjivih površina. Inače, sav posao okorazminiranja sada vodi i pod kontrolomje HCR-a.ra se u tri ljetna mjeseca motrilačka služba koja radi 24sata. Jedan dio sredstava koristi se i za obavljanje različitihšumskih radova koji pridonose smanjivanju opasnostiod požara, kresanja grana, izgradnje protupožarnihšumskih prometnica i drugo. Pregovori o ulasku u EU su u tijeku. Jesu li šumari,odnosno Hrvatske šume spremne za takav izazov?Višestoljetno organizirano gospodarenje šumama,još iz vremena Austrougarske monarhije, očuvanost našihšuma, priznanja i pohvale europskih šumarskih stručnjakaprilikom godišnjih susreta i posjeta Hrvatskoj, sveto daje nam pravo misliti kako hrvatsko šumarstvo ni počemu ne zaostaje od europskog, ili bar europskog prosjeka!Pa europski šumarski krugovi i te kako uvažavaju Zagrebačkuuzgojnu školu, Hrvatske šume nositelj su FSCcertifikata kojim se potvrđuje da se šumama gospodarina održiv način. Stoji činjenica da su Hrvatske šume, ovakoorganizirane, pomalo trom sustav.No pred nama je restrukturiranje, mnoge stvari će semijenjati, no i u tim promjenama mi moramo zadržatisvoj identitet. Ne možemo i ne trebamo se u svemu uspoređivatis nekim drugim zemljama, uostalom ni trenutnostanje nije isto. Kod nas je npr. oko 80 % šuma u državnomvlasništvu, u europskim zemljama 20-ak posto, štoonda određuje i neke druge korake. S druge strane, to jeotvaranje europskog tržišta, drugačijeg načina formiranjacijena drvnih sortimenata, mogućnosti izvoza, itd.Ovdje podsjećam na još jedan “europski” moment.Baš na inicijativu Hrvatskih šuma, Ujedinjeni narodisu 2011. godinu proglasili Međunarodnom godinomšuma koja će se obilježiti nizom manifestacija koje ćevoditi i objedinjavati naše Ministarstvo.Stoga bih na početku još jedne radne godine, kojani po čemu neće biti obična, u ime Uprave htio zahvalitisvim našm radinicima, ponajprije na strpljenjupa onda na zalaganju tijekom protekle godine, a jošviše 2009., kada su svaki na svom radnom mjestu daliosobni doprinos i pomogli u prevladavanju krize. Piše FotoIvica TomićHrvatsko šumarstvosuočeno je s novimopasnostima kojepredstavljajukarantenske biljnebolesti i štetnici, anekoliko njih uočenoje na granicamanaše države ili suveć uneseni te supotencijalno opasništetnici za šumskodrveće.Snažan čovjekov utjecaj na prirodu ipojedine ekosustave negativno utječena očuvanje biološke raznolikostii raznolikosti staništa. Tome pridonosisve ubrzanija urbanizacija i širenje gradova,razvoj novih tehnologija, sveprisutno kretanjeljudi i roba (promet, turizam, trgovina),odnosno proces globalizacije te klimatskepromjene. Biološka se raznolikost smanjujei unošenjem (introdukcijom) stranih (alohtonih)vrsta biljaka i životinja koje ekolozi, zbogprevelikog utjecaja na ekosustav u koji suunesene, nazivaju invazivnim vrstama. Štetočinjena bilju koje su potencijalno štetne zagospodarstvo zemlje, ali još ne postoje u RepubliciHrvatskoj ili su ograničeno proširene,nazivamo karantenske štetočinje bilja. U ciljusprječavanja njihova unošenja ili proširenjapoduzimaju se posebni postupci za suzbijanjeili iskorjenjivanje.Edukacija putem radionica – Hrvatskošumarstvo suočeno je s novim opasnostimakoje predstavljaju karantenske biljne bolestii štetnici, a nekoliko njih uočeno je nagranicama naše države ili su već uneseni tesu potencijalno opasni štetnici za šumskodrveće. Tim povodom održana je početkomtreće dekade studenoga prošle godine ulovačkoj kući Brezovica (UŠP Sisak) i na Šumarskomfakultetu dvodnevna radionica okarantenskim organizmima u šumarstvu, uorganizaciji Hrvatskoga šumarskog instituta.Predavanje pod nazivom “Karantenske bolestii štetnici-opasnost za hrvatsko šumarstvoi novi izazovi u europskom kontekstu” biloje namijenjeno stručnjacima koji su svakodnevnoprisutni u šumama (ekolozi, zaštitari,revirnici “Hrvatskih šuma”). Cilj radionica jeda se oni upoznaju s novim karantenskimbiljnim organizmima, nauče prepoznavanjesimptoma i šteta na pojedinim domaćinimate doznaju o postupcima koje treba provestinakon pronalaska štetnika.Ugrožavanje biološke raznolikosti – Uuvodnom izlaganju je istaknuto kako sezbog ekspanzivnoga globalnoga trgovanja,prijevoza putnika i klimatskih promjena štet -4 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.