običajiDAN SV.VINKA U ŠUMARIJI ILOKVinograd blagoslovljen,samo da ga je više!Piše FotoMiroslav MrkobradDan Sv. Vinka,(Vinkovo,Vincekovo,Vinceška, SvetiVincencije) kojisimboličnimorezivanjemvinove loze 22.siječnja označavapočetak radovau vinogradu, uzMartinje (11.studenoga)jedan je od dvanajznačajnija„vinska“ blagdanau našim krajevima.Blagoslov vinograda, zalijevanje trsa - fra JosipŠoštarić, upravitelj Žarko LončarGosti su pomno pratiliblagoslovNarodni običaji na Vinkovo su različiti baš kaošto su različite i vrste vina iz naših vinograda.Ovaj se blagdan obilježava i diljem Europe,a začetak štovanja toga Sveca potičeiz Španjolske.Među šumarima, Vinkovo se tradicionalno obilježavau Šumariji Ilok.Ni hladni sjeverac od kojeg su se ledile ruke, nitisnijeg što je tih dana zatrpavao Ilok i okolicu nisu spriječilebrojne vinogradare da na blagdan Sv. Vinka, 22.siječnja, obave tradicionalni obred rezanja vinove lozekao uvod u brojne vinogradarske i podrumarske poslove,ali i, prema narodnom vjerovanju, kao svojevrsnumolitvu pa i predviđanje kakav će urod biti ovegodine! Običaji ne smiju nestati, oni su dio tradicijenašeg naroda, a to što su u pojedinim krajevima zemljerazličiti samo svjedoči o bogatstvu i kulturi narodnepredaje i nasljeđa. Kao što su različita i imenapod kojima se slavi ovaj „vinski“ blagdan: Vincekovo,Vinkovo, Vinceška, Sv. Vincencije...Kobasice obješene o trs, vino kojim će se sve to zalititi„kako bi godina bila rodna“, dobrodošli prijatelji i gosti,u velikih proizvođača i svećenik, scena je iz vinogradailočke Šumarije u Šarengradu te hladne snježne subote22. siječnja. Nakon što je upravitelj Šumarije Žarko Lončar,šumar i jednako takav zaljubljenik u vinograd (spomenimojoš i lovac!), odrezao nekoliko izdanaka vinoveloze, fra Josip Šoštarić iz samostana u Šarengradu zazvaoje „Božji blagoslov na rad ljudskihruku da nam podare jošbolji urod“, zalio trs i posvetiovinograd. Ceremoniju su gostipažljivo odslušali te se vratilina središnje mjesto, oko velikevatre, gdje su kušajućikobasice i slaninu pečene naštapu uz vatru, uz čašicu vina(kako kobasice i kulen ne bibili suhi!) proslavili mnogimajedan od najdražih blagdana!Kod velikih proizvođačau vinogradu su neizostavni itamburaši, povorka obilazi vinogradi podrume pa se tradicionalniobred zna odužiti. Aneki, kao što je to ove godinebilo u gospodarstvu Trs u Iloku,koje smo obišli, proslavuuz brojne goste, tamburaše ikapljicu održavaju navečer.– Običaj je da se odreženekoliko izdanaka, odneseS Vinceške u BaranjiVINCEŠKA U BARANJIObilježavanje dana Sv. Vinka u kontinentalnomdijelu naše zemlje, u vinorodnim područjima gdjeje uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, tradicija jeduga nekoliko stoljeća. U siječnju vinograd miruje,a prvi posjet dolazi upravo na dan Sv.Vinka, 22.siječnja, zaštitnika vinara i vinograda. Svaki pravivinogradar koji drži do sebe i svog vinograda, tajdan prvi puta u novoj godini odlazi obići trsove. Alinikada ne ide sam već sa svojom većom ili manjomdružinom kako bi odrezao koju grančicu i vidio kolikokapi će iz nje iscuriti pa saznao kakva će muberba biti! Kako bi iduća berba bila što bolja, natrsove se objesi koji par kobasica i sve to zalije svinom, što znakovito naznačuje želju za plodnošćutrsa i dobrim urodom vinograda. Tako su i našiprijatelji mr. sc. Boris Drenjančević i njegov kolegai prijatelj vinogradar dipl. inž. Zvonko Brdar, samostalnitaksatori iz osječkog Odjela za uređivanjeUŠP Osijek, na Vincešku pozvali u vinograd članoveosječkog ogranka planinarskog društva „Šumar“.A poslije tradicionalnog obreda u vinograduzna se, nastavlja se u baranjskim podrumima, kojeBaranjci zovu gatori, uz glazbu i pjesmu, druženje iveselje dugo u noć. (zlo)54 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.
Iločka šumarija obrađuje 8 ha vinogradazdravi život PUŠENJEI ZDRAVLJEDodatne loševijesti za pušačeSVETI VINKOSv. Vinko ranokršćanski je mučenik, đakonVincentius, rođen u Saragozi (Španjolska) u IV.stoljeću. Stradao je mučeničkom smrću u dobavladavine cara Dioklecijana koji je progonio kršćane.Mučen, preminuo je najvjerojatnije 22. siječnjau Valenciji, gdje je i pokopan. Zaštitnikomvinograda i vinogradara postao je jer se mrcvarenjetijela Sv. Vinka, curenje i hvatanje krvi poistovjećujesa branjem, lomljenjem grožđa i hvatanjemmošta.Postoji legenda koja govori kako su u našekrajeve, prije svega u područja gdje su boravilerimske legije, vinovu lozu donijeli rimski vojnicikoji su je za svoje potrebe sadili.Navodno postoje rimski zapisi u kojima sespominjegdje je rimski car Prob zasadio prve čokotevinske loze na obroncima Fruške gore.Sv. Vinka se prikazuje kao lijepog mladića,ogrnutom odjećom pastira u ondašnjoj Dalmaciji,oznakom mučeništva. Moći su mu preneseneu Lisabon gdje se i danas čuvaju.kući i stavi u vodu. Prema tome koliko se pupova otvori,orezivat će se vinova loza manje ili više. Ako se otvori manjepupova, ostavljat će ih prilikm orezivanja više na lozi,objašnjava ovaj obred Lončar.Šumarija Ilok nekada je uz gospodarenje šumskimkompleksom (oko 1800 ha), obrađivala i 84 ha vinogradai u podrumima u Pajzošu proizvodila među ostalim ivrhunski traminac. U ratu je podrum zajedno s lovačkimdvorcem i ostalim zgradama razrušen, vinograd minirani zakorovljen, tako da se danas obrađuje tek osam hektara.Ima naznaka, kaže Lončar, da bi se proizvodnja moglaproširiti, sve ovisi o tome koliko će u ovoj krizi biti sredstava.A niti cijena grožđa nije stimulativna, od lani je palaza 30 posto! PišeDr. Ivo BelanTopli plinovi u dimu cigareteometaju normalan mehanizamčišćenja pluća. Kad čovjekudahne zagađen zrak,onda se strane, vanjske čestice u tomzraku, nagomilaju u bronhijima. Trepetljike,koje se normalno nalaze nasluznici bronha, svojim fiziološkimmicanjem guraju natrag, prema gore,te strane čestice, skupa sa stvorenomsluzi. Kada ta smjesa dođe do ždrijela,bez ikakve štete bude progutana iliiskašljana van.Međutim, kod pušača topli plinoviu dimu cigarete poremete tajmehanizam čišćenja bronha. Svete nečiste čestice iz udahnutog zagađenogzraka nagomilavaju se naunutarnjoj strani dušnica (bronha) uplućima, umjesto da budu izbačeneiz pluća. Dim cigarete usporava pa čaki zaustavlja proces čišćenja pluća. Uprosječnog pušača, da ne govorimo okroničnom pušaču, koji praktički pripaljujecigaretu za cigaretom, taj mehanizamčišćenja ne dobiva nikakvurealnu šansu da se ponovo aktivira,osim kad pušač spava. Do jutra je onskupio toliko sluzi u svojim plućimada mora jedino uz pomoć kašlja sve toizbaciti.Čak i kašalj ne obavi u potpunostisvoj posao. Neizbježno, začepljenidišni putovi u plućima pružaju odličnupodlogu za infekciju. Istovremeno, nastavljeniučinci nepotpuno pročišćenihpluća i štetnih kemijskih spojevau samom cigaretnom dimu rezultirajudestrukcijom milijuna plućnih stanicai razvojem dišnih oboljenja kao štosu kronični bronhitis i emfizem ili čak,moguće, rak. Faktor koji može dodatnodoprinijeti oštećenju pluća je suženjekapilara u plućima, kao posljedicadjelovanja nikotina. To suženje sprječavada krv pomogne u obnavljanjuoštećenog tkiva.Međutim, pušenje učini još višenego što je ometanje mehanizma začišćenje pluća. Izgleda da i sam činPušačima zaista nije lako.S vremena na vrijeme čujusamo loše vijesti koje suu vezi s pušenjem. Nalaziispitivanja govore da jezagađen zrak za pušačeopasniji nego za nepušače.pušenja čini zagađenost zraka opasnijom.Utvrđeno je da kad zagađenzrak prolazi kroz toplu zonu cigarete,krute se čestice pretvaraju u paru.Zbog toga su u mogućnosti proći krozfizičke barijere, kao što je filter na cigareti,i nastaviti svoj put u pluća. Dakle,zbog toga su pluća pušača napadnutane samo kemijskim spojevima iz dimanjegovih cigareta, nego također i sčitavim spektrom kemijskih para iz zagađenogzraka.Jedno nedavno ispitivanje obavljenona grupi od 370 radnika koji rades azbestom pokazalo je da među nepušačimanije zabilježen ni jedan slučajraka pluća, dok je među pušačimaplućni rak bio daleko češći nego što bise očekivalo u normalnoj, uobičajenojmuškoj populaciji pušača. Objašnjenjeznanstvenika za ovu povećanukoincidenciju je prisustvo kemijskihsupstanci u zagađenoj atmosferi, kojesamo još uvećavaju već prisutnu štetuna plućima prouzrokovanu samim dimomcigareta.Alternative za pušača koji tražizaštitu od zagađenog zraka su vrlooskudne. On može: smanjiti broj popušenihcigareta kad je indeks zagađenogzraka visok; ograničiti svoje pušenjena zračno-kondicioniran prostor(ured, automobil); produžiti vremenskirazmak između dvije cigarete kakobi se dalo trepetljikama na sluznicidušnica šansa da ojačaju između dvijepopušene cigarete; živjeti u mjestugdje je zrak čist.Kao zadnji izlaz, naravno, je potpunoprestati pušiti, što svatko možeučiniti. BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 55