Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Zaprežna kola bila su napravljena od drvenih dijelovakoji su se okivali željezom, a rabilo se nekoliko vrstadrva koja su kolari zvali plemenitim: jasen, brijest,bagrem i breza.Jaram za par volovaAlat drvodjeljeKotač zaprežnih kolakove šume. Te šume tvore šumske biljne zajednice u kojimaraste i mnogo drugog drveća i grmlja.Zaprežna kola bila su napravljena od drvenih dijelovakoji su se okivali željezom. Za njihovu izradu rabilose nekoliko vrsta drva koje su kolari zvali plemenitimdrvima: jasen, brijest, bagrem i breza. Od drva za loženjerazlikovala su se posebnim svojstvima i kvalitetom.Plemenito drvo je čvrsto, može se lako i lijepo obraditipa su se od njih izrađivale razne rukotvorine. Orah,trešnju, kesten i šljivu koristilo se za izradu namještaja,hrast i kesten za izradu bačvi. Ta su drva bila skupocjenai teško su se nabavljala. Kolari su bili u stalnoj brizi hoćeli imati novo drvo kada potroše stare zalihe. Kada binetko došao naručiti kola ili neki njihov dio, a nije imaonovaca za platiti, često je u zamjenu davao stablo jasenaili brijesta. Nakon rušenja stablo se pustilo da odležigodinu dana, a potom se odvozilo u pilanu gdje su sedaske pilile na col (2,5 cm).Ponekad se po drvo moralo ići i do udaljenih mjesta.Danas u opustjelom Žumberku drva ima više. Nekadašnjeoranice pomalo zarastaju u šumarke jasena, brijestai bagrema, čija stabla često rastu tako blizu da smetajujedno drugom. Za ogrjev se najviše koristilo bukovodrvo, no prema riječima Dragana Vukšića bagrem svojimpucketanjem vatri daje poseban čar.Zaprežna kola bila su najvažnije i najsloženijeprijevozno sredstvo na selu. Njihova izrada zahtijevalaje vještinu i poseban alat, osobito za izradu kotača.Upravljački dio kola je rudo, drvena motka uz koju seuprežu tegleće životinje. Rudo je pričvršćeno za prednjitrap kola i njegovim zakretanjem zakreću se i prednjikotači u željenom smjeru. Prednji i zadnji trap spojenisu dugačkim oblim drvom zvanim »švora«. Dužina kolamože se po potrebi promijeniti pomicanjem zadnjegtrapa duž »švore«. Na trapove se oslanjaju ljestve za sijenoili koš za prijevoz krumpira ili gnoja. Njihov prednjikraj spojen je s prednjim trapom metalnim klinom, takoda se trap može zakretatiti.Kotači se sastoje od platnice, špica i glavine kotača.Platnica je zakrivljeni obod kotača okovan tankim željeznimobručem i povezan s glavinom drvenim špicama.Kotači su međusobno spojeni željeznom osovinom, načije se krajeve uglavljuje glavina kotača. Za kočenje kolapostavljena je uz stražnje kotače poprečna drvena gredicakoja se uz njih priteže željeznim vijkom s ručicom.Tegleće životinje se u rudo uprezalo na dva načina:volove i krave u jaram, a konje u ham. Par volovauprezao se u dvostruki jaram, a jedan vol uprezao seu jarmić ili samac. Jarmić za jednog vola napravljen jeod pruta savijenog u obliku slova U. Kada su se voloviuprezali u paru, rabio se jaram koji se sastojao od dvijeparalelno postavljene gredice. Gornja gredica je volunasjedala na šiju, dok je donja dolazila ispod vrata. NaOsnovni radni stolkolara i drugihdrvodjelja bio je»hoblbank«, klupa zahoblanje ili blanjanje,koju su Žumberčaniiskrivljeno zvali»obelbank«.Najsloženija spravabila je »drahštajn«,tokarski stroj nakojemu se obrađivalatrupina ili glavinakotača.48 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.