Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Nakon više izmjena i dopuna Zakona o šumama, upripremi je (ipak) novi Zakon. Postoje li za to nekiposebni razlozi?Organizirano šumarstvo u Hrvatskoj ima tradiciju dužuod 250 godina, tijekom toga vremena donijeto je nizzakona, propisa i normativnih akata temeljem kojihse gospodarilo šumama, sve do najnovijih akata, npr.FSC-a, koji potvrđuju da se šumama u Hrvatskoj gospodarina održiv način. No brojne promjene u društvui novi odnosi uvjetuju i stalne izmjene propisa. Širokalepeza stručnjaka iz različitih šumarskih institucijaimenovanih u povjerenstvo za izradu novoga Zakonadaje naslutiti da će se akceptirati novonastali uvjeti ukojima se radi. No Hrvatske šume imaju brojne zadanepostulate usvojene u Izjavi o misiji, viziji, ciljevimai temeljnim vrijednostima HŠ-a iz prošle godine, kao iu Nacionalnoj strategiji razvoja šumarstva. U njima seutvrđuje da je u državnim šumama potrebno osigurati“održivo integralno gospodarenje, ekološki osjetljivo,ekonomski učinkovito te gospodarenje na socijalnoodgovoran način”. Najave mogućnosti koncesija iliprodaje šuma samo su osobna mišljenja pojedinaca,na što imaju pravo, jednako kao i često spominjanjesredstava OKFŠ-a i njihove drugačije raspodjele. Jurišzvanih i nezvanih na ta sredstva intenzivira se s vremenana vrijeme kao da je to nekakav dar s neba, premdase zna da su ta sredstva strogo namjenska i da se trošeprema transparentnim projektima.Dipl. ing. šum. Darko Vuletićdina, u kojima ćemo nastojati dug naplatiti koliko togod bude moguće, koristeći sva zakonska sredstva imogućnosti. Prošle godine donijeli smo niz mjera kojimaje cilj zaštita i osiguranje naših potraživanja, a ukonačnici i naplata duga. U tom kontekstu u medijima se nedavno puno pisaloo tome kako iz Hrvatskih šuma “ispari milijunkubika godišnje”!To su bajke! To je toliko apsurdno da o tome ne mogugovoriti niti to komentirati! To je čini se bilo vezano za objavljivanje podatakaiz Prve nacionalne inventure šumskih resursa Hrvatske.Taj projekt vodilo je Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva pa odgovore na sva pitanjao podacima iz inventure mogu dobiti od stručnjakakoji su sudjelovali u izradi inventure. O restrukturiranju se govori od 2000. i prve studijekoju su izradili Irci! Od toga vremena puno se togazapravo već promijenilo u HŠ od čega bi se nekiprocesi mogli nazvati restrukturiranjem (osnivanjetvrtki kćeri, grupiranje poslova, npr. rasadnika,itd). Što sljedi na tom planu?Prvu studiju o restrukturiranju izradila je irska tvrtkaCoillte Consult 2002. godine, kada su Hrvatske šume izjavnog poduzeća pretvorene u trgovačko društvo, no onanije provedena. S radovima se nastavilo 2005. angažiranjemšumarskih te stručnjaka s Ekonomskog fakulteta dabi konačno studija “Poslovno upravljanje i organizacijskorestrukturiranje Hrvatskih šuma”, koju je izradila grupastručnjaka s Ekonomskog fakultata pod vodstvom DarkaTipurića, bila dovršena 2009. godine i predstavljenazaposlenima u Hrvatskim šumama. No opća kriza koja jezahvatila i ovaj sektor odgodila je cjelovito provođenjereorganizacije.Neke promjene u tvrtki već smo napravili. Tako je većibroj rasadnika objedinjen u četiri radne jedinice, isto takougostiteljsko-turistički objekti u dvije radne jedinice, dok jeupravo u toku ustrojavanje još jedne takve radne jedinice.Svrha restrukturiranja je racionalno korištenje raspoloživihresursa, kako materijalnih tako i ljudskih. Ako znamoda smo u protekle dvije godine uštedama u poslovanjuuspjeli sanirati gubitak od preko 200 mil. kuna, nastaozbog smanjene prodaje drvnih sortimenata, mislim damožemo slobodno reći da je proces restrukturiranja iu tako teškim uvjetima ipak otpočeo. Neke promjene utvrtki već smo napravili. Tako je veći broj rasadnika objedinjenu četiri radne jedinice, isto tako ugostiteljsko-turističkiobjekti u dvije radne jedinice, dok je upravo u tokuustrojavanje još jedne takve radne jedinice. Osnovana jei radna jedinica “Šumska biomasa”, značajno je smanjenbroj lovišta kojima su gospodarile Hrvatske šume. Usporedose posljednjih godina radi i na zbrinjavanju dijelaradnika i smanjivanju broja zaposlenih u tvrtki. Sve toproveli smo unatoč recesiji posljednjih godina čemu jepridonijelo i odgovorno ponašanje zaposlenih. U svakomslučaju restrukturiranje nije projekt trenutka, nego dugoročniproces. Na posljednjoj sjednici Glavnog radničkog vijećapostavljeno je pitanje po kojem se projektu restrukturiranjemisli provesti i je li ovaj posljednjislužbeno usvojen?BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 3