Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

lovstvoZANIMLJIVA PRIRODARogovlje i rogovi– sličnosti i razlikePiše FotoZoran TimaracGlavna razlika je utome što se starorogovlje odbacujei novo izrastasvake godine, arogovi se nosecijelog života istalno rastu, nosve manjei manje.Stepenasti razvitak rogovlja jelenaJelenski rogOd naših divljih papkara, onih koji u Hrvatskojžive od prirode ili su unešeni (autohtoni ialohtoni), rogovlje imaju obični jelen, jelenlopatar, jelen aksis i srna, a rogove divokozai muflon. Kod ovih prvih rogovlje nose samo mužjaci,izuzetno rogovlje mogu imati i ženke. Kod ovih drugihrogove imaju i divojarci i divokoze, a kod muflona mužjaci,a ženke rijetko mogu imati tri do pet centimetaraduge roščiće.I rogovlje i rogovi se nose na glavi i na prvi pogledje to slično, ali ima više razlika. Kod mužjaka je toturnirsko oružje za osvajanje i očuvanje ženki, teritorijaili poretka u krdu, u čemu je uz tjelesnu snagu važna iveličina (jačina) rogovlja ili rogova.Kod divokoza veličina rogova nema presudnu uloguu poretku krda. Zapaženi su slučajevi da su divojarci sjednim ili oba slomljena roga zauzimali visok položaj uporetku krda. Nedostatak u tom pogledu nisu bili ni deformiranirogovi ni uski raspon.Rogovi divokozeRogovi divojarca i divokoze se razlikuju i po tomese može odrediti spol. Divojarac po pravilu ima jače,u donjem dijelu deblje rogove, kuke su jače savijene ioštrije, a šiljci su više razmaknuti. Rogovi divokoze su upodnožju tanji pa izgleda da su rožišta jače razmaknuta,nego kod divojarca. Mogu biti vrlo visoki i imati velikiraspon. Ponekad su rogovi divokoze vrlo slični onimadivojarca pa kada ne bi bilo drugih znakova razlikovanjaspolova, rogovi bi bili nesiguran znak.Rogovi divokoza i muflona služe i kao amortizer kodpadova i odrona kamenja, za obranu od grabežljivaca, anavodno imaju i određenu ulogu u hlađenju tijela. Teškirogovi muflona služe i kao neke vrste balansera u skokovimapo stijenama.Slično je i s rogovljem mužjaka iz obitelji jelena, kadanose rogovlje. A kada su bez rogovlja, više se uzdaju unoge – da pobjegnu i udare neprijatelja oštrim papcima.Glavna razlika između ove dvije skupine krupnedivljači je u tome što se tijekom ciklusa rasta i odbacivanjarogovlja staro odbacuje i novo izrasta svakegodine, a rogovi se nose cijelog života i stalno rastu.Rogovlje raste na rožištu, produžetku čeone kosti, kaovišak razjene tvari, ali i iz pričuva organizma. Rast je vezans aktivnošću cijelog niza žlijezdi s unutrašnjim lučenjem,a u pojedinim godinama zavisi o prilivu materijalaza građu i sunčeve svjetlosti. Taj priliv ovisi o prehranitijekom rasta, ali i ranijih godina, jer se tvari za rogoveskladište u kostima i kasnije po potrebi oslobađaju.Rogovlje raste pod zaštitom posebnog produžetkakože rožišta, koje se naziva ruinje, bast, liko ili čupa. Imapokosnicu, gusto je protkano živcima, posjeduje mirisnežlijezde i pokriveno je dlačicama.U vrijeme rasta rogovlja tvari za njegovu građu dovodese krvlju kroz dvostruki krvotok. Vanjski je izmeđurunja i njegove pokosnice, a unutrašnji vodi iz srži rožištau hrskavicu roga u rastu. Rog raste donošenjem tvarina vrh, to mu je najmlađi dio, dok je vanjski najstariji.Kasnije rogovlje okoštava odozdo prema gore, čisti se idobiva tamniju boju od krvi i njene reakcije sa sokovimabiljaka o koje se rogovlje čisti.Rogovlje se s godinama grana do izvjesnogstupnja, ali broj parožaka nikako ne govori o broju godinatih vrsta divljači, kao što netko pogrešno misli. Kodprestarjele divljači rogovlje nazaduje u jačini, visini, brojuparožaka i drugom.Oblik i jačina rogovlja je jedan od kriterija u određivanjustarosti muških grla u obitelji jelena. Primjerice,kod srnjaka u mladosti glavni dio mase rogovlja nalazise iznad prednjeg paroška. U starih i prestarjelih srnjakaglavna masa roga je ispod prednjeg paroška. Dobrimladi srnjak ima dugačke i jake paroške, u starosti suparošci kraći i postepeno se gube. Obično prvi nazaduje44 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.