Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

šumsko raslinjeZELJASTE BILJKEDobričica(Glechoma hederacea)Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaNalazimo jeu svijetlimlistopadnimšumama i šikarama,gajevima, narubovima šuma,u živicama, naobalama rijekai potoka, odnizinskog dobrdskog pojasa.Na rubu šumske sastojineDobričica, koturac (Glechoma hederacea)je zeljasta višegodišnja biljka iz porodiceusnatica (Lamiaceae; Labiatae), rasprostranjenapo cijelom svijetu, a pretežito na područjuSredozemnoga mora i srednje Azije. Dobričicaraste u većem dijelu europskoga kontinenta i Aziji, audomaćena (naturalizirana) je u Sjevernoj Americi. Narasteu visinu 30-40 cm, ima četverobridnu, golu stabljikuili sa po rubovima vrlo kratkim, priljubljenim, premadolje savijenim dlačicama. Stabljika je s uzdignutimi puzećim dijelovima koji nose listove i tijekom zime.Uspravno stoje samo oni ogranci koji su nositelji cvjetova,a nakon cvatnje rastu i dalje prilegnuti u obliku vriježa,puzeći po zemlji te tjerajući korijenje i nove izdanke.Cvatnja i u jesen – Listovi su bubrežastog oblika,nasuprotni, na licu znatno tamniji i sjajniji nego na naličju,nerijetko s primjesom crvenkaste boje. Dugi su4-35 (-80) mm, široki 6-40 (-80) mm. Oni na puzećemdijelu stabljike imaju dužu peteljku od onih listova kojisu na uspravljenim ograncima i srcoliki. Cvjetovi su dvousnati,duguljasti, plavi ili svijetloljubičasti, ponekadružičaste ili bijele boje. Do šest cvjetova skupinasto jeraspoređeno u pazušcima gornjih i srednjih listova, uprividnim pršljenovima. Čaška je duga 5-6,5 mm, a zupcisu joj 3-4 puta kraći od njene cijevi. Vjenčić je dug 10-22 (-25) mm. Cvijet ima četiri prašnika. Biljka cvate odtravnja do lipnja, a nerijetko i po drugi put u jesen. Plodje smeđi cjepavac, dug oko 2 mm, koji se raspada načetiri plodića (oraščića).U svijetlim listopadnim šumama – Dobričicu nalazimou svijetlim listopadnim šumama i šikarama, gajevima,na rubovima šuma, u živicama, na obalama rijekai potoka, od nizinskoga do brdskog pojasa. Uspijeva navlažnim zasjenjenim mjestima, a česta je i na vlažnimlivadama, ledinama i travnjacima, uz plotove, jarke, grmljei putove, u blizini naselja. Raširena je i kao korovpo poljima, njivama i vrtovima. U sastavu je brojnih nizinskih,poplavnih šumskih zajednica, a karakterističnaje vrsta reda Populetalia albae. U Hrvatskoj je vrlo čestai rasprostranjena biljka, a iznimka su primorski krajevi smediteranskim raslinjem. Raste u sloju prizemnoga ra-U Hrvatskoj je vrlo česta i rasprostranjena biljka, a iznimkasu primorski krajevi s mediteranskim raslinjem. Raste usloju prizemnoga rašća u šumi crne johe s trušljikom, šumihrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem te ušumi hrasta lužnjaka i običnoga graba sa cerom.šća u šumi crne johe s trušljikom, šumi hrasta lužnjakai velike žutilovke s drhtavim šašem te u šumi hrasta lužnjakai običnoga graba sa cerom.Hranjivost izdanaka i listova – Biljka je izrazitojakog i ugodnog aromatičnoga mirisa te neznatno gorkogi trpkog okusa. Za jelo se upotrebljavaju aromatičniDijelovi biljkemladi izdanci i listovi koji se beru prije cvatnje, tijekomproljeća i jeseni. Sadrži gorke tvari, trijeslovine (tanine),zelenkasta eterična ulja, smolu, šećer, kremenu kiselinu.U mladim listovima ima 25-65 mg% vitamina C i približno10 mg% karotina. U usporedbi s većinom drugihsamoniklih usnatica, skuhana dobričica može poslužitii kao ukusno povrće (varivo pripremljeno kao špinat).U nekim državama koristi se kao začin, a u Njemačkojfino usitnjene listove ove aromatične zeljanice dodajuproljetnim juhama, salati, namazima, varivima, jajima iliih jedu na kruhu s maslacem. Ovu biljku ne bi trebalokonzumirati sirovu u većoj količini, jer neprokuhani listovinisu sasvim neotrovni.36 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.