Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

ziraju. U ovom pojasu ponekad padne i do 2.5 metarakiše godišnje te ovdje uvijek pušu vjetrovi.Galapagos i teorija evolucije – Galapagos je jedinstvenootočje što se tiče i flore i faune. Neke od životinjadošle su s američkih kontinenata (morski lavovi,flamingosi, zebe, pletilje...) dok su neke prevalile dalekiput čak s Antarktika uz pomoć morskih struja (tuljani,pingvini). Pošto se uvjeti od otoka do otoka razlikuju,tako su se i različite vrste bolje prilagodile na jednom,a neke na drugom otoku, a neke skupine su potpunoizostale. Tako na primjer na otočju nema vodozemaca,a ima dosta gmazova, ima puno ptica, a svega nekolikosisavaca, puno trava i papratnjača, a mali broj vrsta s velikimcvjetovima ili teškim plodovima.mala enciklopedijašumarstvaKuningamija(Cunnighamia)Biljni svijet je postao izrazito osjetljivte je čak 82 % endemskih vrstaugroženo i prijeti im izumiranje.Ptice fregate gnijezde se na grmlju i niskom raslinjuUpravo zbog tako različitih uvjeta za život među otocimai biljke su se morale prilagoditi te su negdje dominantnejedne vrste, a na drugom potpuno druge. Takosu se i životinje, koje jako ovise o biljnom pokrovu, moraleprilagoditi lokalnim uvjetima, što je rezultiralo dasu se kroz vrijeme razvijale nove podvrste i vrste, svakanajbolje prilagođena svom okolišu.Najpoznatiji primjer su Darwinove zebe, koje su ovisnoo dostupnoj hrani razvijale različite oblike; kljunajakiveliki kljun za tvrde sjemenke ili zašiljeni kljun zakukce. Tako brzoj evoluciji pogodovalo je i stanište bezvelikih predatora.Baš kao i jedinstveni životinjski svijet Galapagosa,tako je i biljni svijet iznimno važan, ako ne i važniji.Naime, upravo o biljnom svijetu ovisi i opstanak životinjskihvrsta, mnoge od kojih su usko specijaliziraneupravo samo na jednu vrstu biljaka. Dolaskom ljudi naotočje biljni svijet je postao izrazito osjetljiv te je čak82% endemskih vrsta ugroženo i prijeti im izumiranje,dok su dvije vrste već izumrle. Kao što je već spomenuto,uzrok tome su domaće životinje (najviše koze) teinvazivne vrste biljaka. Stablo “kineske jele” (Cunninghamia lanceolata)Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaKuningamijesu značajnovazdazelenoistočnoazijskodrveće izporodicetaksodijevki,a poznate sutri vrste, međukojima sudvije s Tajvanai jedna izkontinentalneKine.Rod kuningamija (Cunninghamia) obuhvaćavazdazeleno istočnoazijsko drveće iz porodicetaksodijevki (Taxodiaceae). Poznate su tri vrste,među kojima su dvije s Tajvana i jedna izkontinentalne Kine. To je jednodomno drveće čunjastekrošnje s pršljenasto razmještenim granama u mladihi nepravilno raspoređenih grana u starijih primjeraka.Grančice su povinute, njihovi vrhovi vise. Sušenjem donjihgrana na deblu ostaju okrugle ljevkaste udubine.Pupovi su okruglasti, ljuskavi, a cvjetni su veći od lisnih.Listovi su linealni, lancetasti, spiralno poredani, pojedinačni,kožasti, prema vrhu suženi te bodljikavo ušiljeni.Na vršnim su izbojcima smješteni unaokolo, a na postranimnagusto raspoređeni u dva niza. Ostaju na granama5-6 godina. Cvjetovi su jednospolni. Muški su u vršnomvaljkastom cvatu, oblikuju se u jesen, a otvaraju u travnju.Ženski cvatovi su okruglastog oblika, obično 1-4 navrhu izbojka. Češer je jajolik te sastavljen od kožastih,ovalnih, nepravilno napiljenih i ušiljenih ljusaka koje susvojim vrhovima neznatno otklonjene; pokrovne ljuskene postoje. Poslije dozrijevanja češer ne otpada. Svakačešerna ljuska ima po tri usko okriljene sjemenke kojekliju s dvije supke (kotiledona).BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 31