Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

vegetacija OTOČJAGALAPAGOSOvako izgleda „visoka“ šumaNa otočju GalapagosPiše: Olga JovanovićFoto: Goran Šafarek, Olga Jovanovićraste 560 različitih biljnih vrsta!Galapagos jevjerojatno jedno odnajpoznatijih otočjana svijetu. Nekolikoasocijacija nam seodmah budi predočima – Darwin, zebei teorija evolucije.Nimalo ne zaostajuni goleme kopnenekornjače s usamljenimGeorgom kaopredvodnikom tepriče. A tu su, naravno,još i plavonogeblune, morskeiguane, pingvini...No, malo je onih kojiGalapagos povezujus jedinstvenomvegetacijom, iako jeupravo ovdašnja florajedan od najljepšihprimjera evolucije naotocima.Otočje Galapagos se sastoji od 15 većih, trimanja otoka te 107 otočića i hridi. Ono je uokvirima geološkog računanja vremena vrlomlado otočje te su najstariji otoci (Espanola,Santa Fe i Floreana) stari svega 4-5 milijuna godina, a najmlađitek oko milijun.Otočje je nastalo iznad jedne od srednjeoceanskihbrazdi, hlađenjem magme na površini litosfere. Upravoje ovakav postanak ključan za biološki svijet na otočju,jer su se vrste naseljavale kako je koji otok nastajao. NaGalapagosu i danas postoje aktivni vulkani, sa zadnjomerupcijom 2009. godine. Za razliku od brojnog otočjadiljem oceana, čija je nadmorska visina obično mala, naGalapagosu nalazimo nekoliko vulkana čija nadmorskavisina seže i iznad 1500 metara. Upravo je ta visina ključnaza razvoj tako bogatog biljnog i životinjskog svijetakojeg možemo podijeliti u vegetacijske zone.Naseljavanje – Otočje je nastalo hlađenjem magmei na njemu u početku nije bilo nikakvog života, samogole stijene. Naseljavanjem ptica, polako su se naselile iprve biljke. Gotovo dvije trećine biljaka svoje rasprostranjenjena otočju mogu zahvaliti upravo pticama koje su usvom želucu i na perju pomogle u prenošenju sjemenki.Malo manje od trećine sjemenki je stiglo vjetrom, dok suostale, poput brodolomaca, doplutale nošene morskimZajednica mangrovastrujama do otočja. Većina biljaka je podrijetlom iz JužneAmerike, a manji dio iz Srednje i Sjeverne. Dolaskom ljudidonešene su i mnoge „domaće“ biljke. One su strane zaGalapagos pa spadaju u alohtone vrste, dok su neke odnjih postale i invazivne te potiskuju lokalnu floru. Zabilježenoje oko 240 alohtonih vrsta, od ukupno oko 560. Odtoga je čak jedna trećina (oko 170) endemskih vrsta, štoznači da žive samo ovdje i nigdje drugdje na zemlji.Vegetacijske zone – Kao što je već spomenuto, vegetacijskezone Galapagosa ovise najviše o nadmorskojvisini, ali i o stranama svijeta te vjetrovima i vlazi koja dolazis oceana.Obalna zona je većinom zimzelena i za razlikuod ostalih zona najviše ovisi o tipu obale, a ne o klimi. Uzaklonjenim obalama većinom nalazimo zajednice man-28 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.