Nakon utrke života – zastava HŠ na Antartiku!Na jednoj od brojnihutrkaIspred hrvatskog grba u Punta Arenasu (Čile)U isti mah u glavi se roje problemi; treba osiguratisredstva za put, uplatiti startninu, boravak...Najviše trkača, oko 40.000, okupe maratonske trkeu Berlinu, Londonu i New Yorku.– Ipak, najradije pamtim New York!Atmosfera je fantastična, oko 2,5 milijuna gledateljaprati trkače uz stazu, a na cilju, u Central parkuokupi se njih 400 tisuća! Na ulazu u cilj svakog trkačadočekuje glazba! To je nezaboravno.Nemoguće je pobrojiti sve nastupe, a gotovo jednakoteško pobjede, medalje („To se mjeri u kilogramima!)i pehare („Ima ih preko 150!“) karlovačkogšumara u njegovoj dugoj sportskoj karijeri. No evonekih od uspješnih nastupa prošle 2010. godine: Zim -ska riječka liga u kojoj se trči osam utrka; Jaskanskabrdska liga; Štajerski koruški pokal; Slovenski pokal.Apsolutni je državni veteranski prvak u krosu 2007;trostruki prvak Balkana u krosu, itd. itd.Starešinić je i inicijator utrke na Petrovoj gori „Utrkakralja P. Svačića“ i to je valjda jedina atletska utrkakoju organiziraju šumari! „ZID“ NA 32. KILOMETRU! Zlatne godine za maratonce su između 30.i 40., tada su u naponu snage, iskusni.Maraton je test mentalne i fizičkeizdržljivosti, test volje, no možda prije svega– ljubavi. Svaki maraton je priča za sebe, aopet svi imaju nešto zajedničko-„zid“, kakoatletičari običavaju zvati krizu koja se upravilu pojavljuje oko 32. kilometra! U timtrenucima sve otkazuje, noge postaju olovne.Ako to prebrodi, maratonac će završiti trku.S druge strane, svi mi znamo koliko možemopa otprilike koliko mogu i drugi! Meni se činida sve ovisi o tome kakav si taj dan i to jeono što bitno određuje uspjeh! Važno je nepreforsirati u početku, ako to napraviškazna te stiže na tom 32. km.Neki tada odustaju, često poznati i velikitrkači, kako bi na taj način izbjegli slabiplasman! Jednom se to dogodilo i velikomFincu i olimpijskom pobjedniku Lasse Virenu(5000 i 10000 m u Münchenu 1972.) namaratonu u New Yorku.Važne su naravno okolnosti i uvjeti,ponajprije gdje se trči. Ja na europskimstazama nemam problema, nema potrebe zaposebnim prilagođavanjem. Ali na drugimkontinentima stvari se drastično mijenjajutako da se, npr. u Australiji, nisam uspiodobro prilagoditi! Oni idu spavati, menise ne spava i obratno!SPONZORIDok svi drugi natjecatelji imajubogate sponzore i u pravilu nemajubriga s logistikom, Starešinić se samnajprije mora pobrinuti za to! Nastupna Antartiku pomogli su <strong>Hrvatske</strong><strong>šume</strong>, HŠD Zagreb, Uprave Karlovac,Gospić, Požega, Buzet, Zagreb, Sisak.26 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.
europska unijaPOGLED NA HRVATSKU BRISELSKI DNEVNIK KAKO SE PRIPREMITI ZA ULAZAK U EU4Pogled prema EU sve je jasniji!Piše: Irena Devčić BuzovFoto: ArhivaNovinarkaHrvatskih šumaIrena Devčić Buzovprovela je mjesecdana u Briselu,stažirajući u EUi promatrajućiizbliza kakofunkcioniraadministrativnicentar Europe,radeći također napromociji svoje,Zadarske županije.Evo što nas svečeka prilikom(prije) ulaska u EU.UprijestolniciEuropske unije boravila samu povoljno vrijeme, baš kad je Španjolskazavršila sa svojim šestomjesečnim predsjedništvom,a vodstvo preuzela Belgija.Hrvatska je zatvorila dva te otvorila posljednja tripoglavlja. Pregršt događaja. No, osvrnimo se na našepristupanje Europskoj zajednici.Za vrijeme boravka u Briselu, na sami spomenzemlje iz koje dolazim, kod svakog sugovornika istareakcija: „Užurbano se pripremamo za vaše pristupanjeEU, očekujemo vas u našoj obitelji krajem 2012.godine, a to je jako brzo“. Čini mi se da je „euforija“našeg pristupanja ovdje veća nego li u Hrvata. Naravno,pri tome mislim na „naše“ prijatelje, a to sudefinitivno Njemačka i Austrija. Njihovi zastupnici ueuropskom parlamentu veliki su zagovaratelji <strong>Hrvatske</strong>.Upravo po pitanju našeg što skorijeg pristupanjaEU zatražila sam sastanak s Doris Pack, dobrompoznavateljicom prilika na zapadnom Balkanu, kakooni to geografski vole reći. Prema njezinom viđenjustvari, većih prepreka više ne bi smjelo biti. Smatrada je 2012 g. apsolutno realna i očekivana. Iznimnoje zadovoljna s trenutnom Vladom u RH, a o premijerkiKosor imala je samo riječi hvale. Pitam je jeli to po „ženskoj“ liniji s obzirom da je Pack poznata ikao veliki borac za ženska prava. Drago joj je, naravno,da je na čelu zemlje žena, no, kaže, nije to razlog.Premijerka Kosor jako dobro kotira među europskimpolitičarima, to sam čula s više strana. Možete mesmatrati pristranom ili ne, ali zaista samo prenosimšto sam tamo čula. Vrlo slično mišljenje imao je i IvoVajgl, Slovenac i zastupnik unutar grupe liberala. No,o njemu ćemo nešto kasnije. Pack je pomalo ljuta nanaše susjede te mi prepričava i svoj razgovor s visokopozicioniranim slovenskim političarom unutarEPP grupe, kaže, unatoč tome što smo iz iste obitelji,sramim se vaših postupaka. Vrlo oštre riječi, morampriznati.O istoj tematici razgovarala sam i s austrijskimzastupnikom Berndom Posseltom, izvjestiteljemiz sjene za Hrvatsku unutar EPP grupe. Naime,da kratko objasnim način funkcioniranja. U Europskomparlamentu postoje tri velike političke grupe,a to su Europska pučka stranka, Socijal-demokrati iLiberali, osim njih u manjem broju zastupljene su ineke druge grupe te naravno i nezavisni zastupnicikoji ne pripadaju niti jednoj skupini. Za svako pitanjeo kojemu se raspravlja unutar EP-a jedan zastupnikdobije zadatak biti izvjestitelj. To bi značilo da je tatema prepuštena njemu te se on za nju priprema ipostaje stručnjak za to područje. U slučaju pristupanja<strong>Hrvatske</strong> EU, glavni izvjestitelj je Hans Swobodaiz grupe S&D. No, sve ostale grupe imenuju tzv. izvjestiteljeiz sjene koji također pozorno prate i proučavajuproblematiku te teme te o tome izvještavajukolege na sastancima svojih grupa. Nakon diskusijegrupa prihvaća zajedničko stajalište koje izvjestiteljiz sjene iznosi pred Europski parlament. Dakle, na tajnačin stvari ovdje funkcioniraju. Drugim riječima, nepetlja se svatko u svašta, povode se za onom „punobaba kilavo dijete“. U trenucima rasprave na plenarnimsjednicama bude svega stotinjak zastupnika iličak i manje (od ukupnih 750), odnosno samo oni kojiimaju nešto za reći, ostali su prisutni samo za vrijemeglasanja. No, na sastancima grupa prisutni su gotovosvi, jer upravo to je mjesto gdje se donose odluke izauzima stajalište koje će grupa iznijeti na plenarnojsjednici parlamenta.No da nastavim – izvjestitelj iz sjene za EPPgrupu po pitanju pristupanja <strong>Hrvatske</strong> EU je već spomenutiBernd Posselt iz Austrije, a za grupu LiberalaIvo Vajgl iz Slovenije (možda vam je poznat kao bivšislovenski ministar vanjskih poslova). Razgovaralasam i s jednim i s drugim. Posselt ima sličan stav kaoi Pack (ipak su iz iste grupe). Smatra da smo stigli dopred sam vrh, ali i naglašava da vrlo često baš posljednjimetri uspona znaju biti najteži. Po njemu2012., godina je našeg ulaska u punopravno članstvo.Pregovori idu dobro, suradnja je izvanredna i snaše i s vaše strane, ali… Opet neko ali! Pa, nastavljaPosselt, treba se pripremiti za sva moguća iznenađenjakoja mogu eventualno iskrsnuti u zadnjem trenutku.Ruku na srce nisu baš svi oduševljeni vašimulaskom. A tko nije, pitam naivno. Nadam se da Vamsusjedi više neće raditi većih problema, no tu je jošuvijek neriješeno pitanje Ljubljanske banke pa ondaNE Krško. No, ipak ono što je bitno, da je referendumu Sloveniji prošao. Pa onda ni Nizozemci vam nisubaš naklonjeni, no pitanje topničkih dnevnika sve serjeđe spominje i mislim da će to tako i završiti. Nisuvam skloni niti Britanci. Za kraj kroz smijeh mi govoriposljednju stvar: E da, znate tko ima prigovorena visoki stupanj korupcije u vašoj zemlji – ni više nimanje nego rumunjski zastupnici!?Želja mi je bila naći se i sa slovenskim zastupnikomda čujem i njihovu stranu. Ivo Vajgl bio je vrlodrag i simpatičan i srdačno me primio na razgovor.Započeo je s time da je i sam napola Hrvat, majka muje s Pelješca. No, smatra, Hrvati pate od kompleksamanje vrijednosti, kaže, volite se praviti da ste jakovažni i veliki, to je kod vas česta pojava. Kako samsama zatražila ovaj sastanak nisam ulazila u raspravei nepotrebne lamentacije jer sam i došla čuti slovenskomišljenje. I dobila sam ga. Vajgl kaže kako je Hrvatskana najboljem putu da 2013.g. postane članicaEU. Zašto sad pobogu 2013., a svi spominju godinuranije. Pa, objašnjava Vajg, čisto radi administracije,Europska unija voli čiste datume pa bi radi toga moglipostati članovi 1.1.2013 g. Živi bili pa vidjeli! Po njemuje također bitan referendum koji je prošao, a za ostalapitanja iskreno vjeruje u mudrost J. Kosor i B. Pahora imogućnost dogovora i sporazuma.Sve u svemu, pogled prema Hrvatskoj iz Europskeunije nikada nije bio bolji. Europska administracijanaveliko se priprema za naš ulazak, pitanje je kolikose mi pripremamo za nju? BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 27
Change language