Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Sudionici simpozijanost ovog znanstvenog skupa za cjelokupno šumarstvoHrvatske.Uvodno, plenarno izlaganje imao je prof. dr. MatyasCsaba, član Mađarske akademije nauka, profesorna Zapadno - mađarskom šumarskom fakultetu u Sopronu,na temu: „Budućnost bukve na jugoistoku Europeiz perspektive ekološke evolucije“. Dolazak velikogbroja šumarskih znanstvenika izvan Europe na ovajskup ohrabruje ga u razmišljanjima što će biti u budućnostis bukvom. A svoje poglede i stručna opažanjapredstavio je u 12 točaka ključnih za budućnost bukveu razdoblju do 2050. godine.Tijekom dva dana prezentirano je 40-ak znanstvenihradova i 20-ak posterskih izlaganja...Antun Zlatko Lončarić(BROJ 168) PILANSKA INDUSTRIJAJUGOISTOČNE EUROPEPreviše pilana srascjepkanim interesima izaostalom tehnologijomZNATAN BROJ OD 2500 PILANA koje posluju na područjujugoistočne Europe suočen je danas s velikimizazovima uzrokovanim sirovinskim, financijskim i tržišnimproblemima, nestabilnim cijenama, zastarjelimi neučinkovitim tehnologijama, nedostatkom ulaganjai strategije, manjkom obrazovanoga stručnog kadra,rascjepkanim interesima. Istaknuto je to na 1. kongresupilanara jugoistočne Europe u Slavonskome Brodu, potkrajlistopada, kojega su organizirali časopis “Drvo i namještaj”te Drvni klaster, pod visokim pokroviteljstvomVlade Republike Hrvatske (Ministarstvo regionalnogarazvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva). Temakongresa imala je naslov:”Slaba tehnološka ulaganja inedostatak sirovine-mogu li pilane opstati?”. Nazočnoje bilo više od 300 sudionika, predstavnika drvne industrije,šumarstva, državnih i obrazovnih institucija, gos-Suvremeno pilansko postrojenje (krojačnice)podarskih komora i dr. iz zemalja regije (Slovenija, Hrvatska,Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora), sektorskistručnjaci iz Europske unije te dobavljači tehnologija izNjemačke, Austrije, Italije i Francuske...Tijekom kongresa je naglašavano kako na tržištudjeluje previše pilana s različitim i rascjepkanim interesima,trenutačno se koristi samo 60 posto prerađivačkogakapaciteta, a iz godine u godinu smanjuje setržište slobodne sirovine.U radu kongresa sudjelovali su i predstavnici“Hrvatskih šuma” , Šumarskog fakulteta i Hrvatskekomore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Pozdravljajućinazočne, Darko Vuletić, predsjednik UpraveHrvatskih šuma, istaknuo je kako su šumari stalniposlovni partner pilanarima, ali da smatra kako ih definitivnotoliko ne treba. Krunoslav Jakupčić, voditeljUŠP Zagreb, govorio je o tome kako “Hrvatske šume”u pozitivnom smislu znatno utječu na konkurentnostproizvoda hrvatske drvne industrije (rabati, kasaskonto) te odgodama plaćanja, no problemi nastajutijekom naplate, jer čak 20 posto kupaca čini 80 postoproblema u naplaćivanju... BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 17