Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

godišnja inventura 2010.Nekako će biti!PripremioMiroslav MrkobradIspratili smo 2010.,godinu u kojoj suHrvatske šumebile domaćinnajvećeg svjetskogšumarskogdogađaja;29. svjetskogprvenstvašumarskih radnika.Istodobno smozakoračili ugodinu koju suUjedinjeni narodi,na inicijativuHrvatske proglasiliMeđunarodnomgodinom šuma.Na raskrižju ovih godina pokušavamo se sjetitijoš nekih važnih događanja koja su obilježilaovo recesijsko razdoblje, i kroz tekstove ukojima smo podsjećali na njih. Napravili smo(zbog prostora) mali izbor tema objavljenih u časopisu.Naravno, tekstovi su bitno skraćeni, isto tako izbor jemogao biti i drugačiji (širi), jer puno je tema, pitanja iproblema koje smo obrađivali.Prošla 2010. bila je godina štednje, racionalnogponašanja i nastojanja da se prebrodi kriza. Bila je togodina smanjivanja plaća (prema preporuci Vlade RH)te smanjenja broja zaposlenih čiji se broj, prema najnovijimpodacima, sveo na 8140. Bila je to također godinalaganog oporavljanja drvne industrije i otvaranjanjihovih tržišta te početka plaćanja sirovine (za razlikuod 2009.!). Za akumulirani dug tih godina predstoji svakodnevnabitka. Od tema koje su bile nezaobilazne (i)prošle godine je restrukturiranje tvrtke, najavljeno još2000. godine, a izrađena je još jedna studija, ona Ekonomskogfakulteta, za koju nije posve jasno je li službenoprihvaćena ili je “na čekanju“. Pažnju i znatiželjupotiče najava novoga Zakona o šumama i što bi on tonovoga mogao donijeti (u mislima su nekako sredstvaOKFŠ-a!).Treba se nadati da će se šumarska struka s preko 2,5stoljeća dugom tradicijom organiziranog gospodarenjašumama držati svojih znanstvenih postulata i nećepasti pod utjecaj dnevnopolitičkih potreba! Neovisno onjima, i o svemu, za radnike i njihove dnevne probleme(struja, voda, plin!), i dalje ostaje najvažnije pitanje:hoće li raditi pa onda kakvu će plaću imati. Neki pokazateljiposlovanja nagovještavaju da se tvrtka stabilizirala,da prošlogodišnja bilanca otvara nove mogućnosti.I dalje će biti teško, no svi su sada valjda svjesni da(sami) radom i odgovornim ponašanjem mogu pridonijetipoboljšanju. Ako će se svi tako ponašati, onda ćesigurno „nekako biti“!(BROJ 157/8) RASADNIČARSTVO HRVATSKIH ŠUMAKako restrukturiratirasadničarsku proizvodnjuU UKUPNOJ RASADNIČARSKOJ PROIZVODNJI privatnirasadnici imaju zanemariv i neznatan udio. Do sada jeu Republici Hrvatskoj registrirano, od početka stručnoganadzora, 49 rasadnika, a njih 44 u “Hrvatskim šumama”(432ha) ubilježena su u Upisnik i sudjeluju s 83posto (36 u proizvodnji, 336 ha). Rasadnici proizvedu20-25 milijuna sadnica, a prosječno godišnje isporučeoko 12,5 mil. sposobnih šumskih sadnica za sadnju naterenu, starosti dvije, tri i četiri godine. U kontejnerimase isporučuju jednogodišnje sadnice. Pretežit diosadnica je uzgojen na klasičan način u tlu, od čegalistopadnih 10 milijuna (60 % hrasta lužnjaka), a crnogoričnih1,4 mil. komada (udio smreke 70 %). Godišnjese za priobalje proizvede 1,1 mil. sadnica obloženog ko-Šumsko-hortikulturni rasadnik Hajderovac(UŠP Požega)rijenskog sustava (kontejnerske sadnice). U obnovi našihsastojina sudjeluje 79 % sadnica listača, 12 % četinjačate 9 % sadnica četinjača i listača za krško područje (priobalje).Udio lužnjakovih sadnica iznosi gotovo polovicuproizvodnje (48 %), sa 14 % sudjeluje hrast kitnjak, s 12 %poljski jasen, s 3 % crna joha te s 3 % ostale vrste listača...Rasadnici ne moraju neophodno biti povezani spodručjem Uprave šuma, a za naše je jednodobne šumeplanirano 8 glavnih rasadnika. To su Zalužje (Vinkovci),Višnjevac (Osijek), Lanik (Našice), Hajderovac (Požega),Cernik (Nova Gradiška), Zdenački gaj (Bjelovar), Limbuš(Koprivnica) i Lukavec (Zagreb). Za proizvodnju šumskihsadnica predviđeno je i 8 dosadašnjih manjih rasadnika.Na području prebornih šuma planirana su tri glavnarasadnika: Oštarije (Ogulin), Kuželj (Delnice) i Vujnovićbrdo(Gospić). Na mediteranskom i submediteranskompodručju glavni rasadnici bili bi: Frančeskija (Buzet), Podbadanj(Senj) te Piket, Liskovac i Bična (UŠP Split)...(BROJ 159) UZ SVJETSKI DAN VODA„Kvaliteta vode – izazovi imogućnosti“I OVE GODINE se 22. ožujka obilježava Svjetski dan voda,a središnja proslava bit će organizirana u Nairobiju uKeniji. Tema kojom će se baviti stručnjaci diljem svijetaje „Kvaliteta vode – izazovi i mogućnosti“. Svjetski danvoda po prvi puta u svijetu obilježen je 1993. godine,kao rezultat dogovora međunarodnih stranaka na UNovojopćoj skupštini održanoj u prosincu 1992. g. u Riode Janeiru.Broj stanovnika na Zemlji sve više raste, a samimtime povećavaju se i potrebe za proizvodnjom hrane,kao i potrošnja pitke vode. Glavni potrošač vode je poljodjelstvokoje diljem svijeta troši oko 70 % vodnih zaliha.Industrija se nalazi na drugom mjestu s 24 % svjet -12 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.