Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Rakaste tvorevine i obilno smoljenje – Na sjemenuse kao simptom bolesti uočava trulež hipokotila(dijela embrija ispod mjesta na kojemu se držesupke). Klijanci poliježu, iglice venu, suši se stabljikai vrhovi krošnjice. Na mlađim stablima uočava setrulež korijena, a na starijim obilno smoljenje krozrakastu tvorevinu (smolasti rak) te sušenje vrha i cijelekrošnje. Smola obilno curi na mjestu oštećenjarakom, na deblu se vidi lagano zadebljanje, a tkivodebla je oštećeno. Do oštećenja dolazi kombinacijomabiotičkih i biotičkih činitelja pa tako, primjerice, uočavamooštećenja uzrokovana tučom i zarazusmolastim rakom.Stalni pregledi i uzorkovanje – U laboratorijuse obavlja identifikacija patogena (gljivakoja izaziva bolest) odnosno određivanja morfološkihkarakteristika. Primijenjuje se molekularnaidentifikacija (DNA analiza). Europskazajednica propisala je 2007. zbog štetnostigljive poseban nadzor nad njenom pojavom iširenjem. Poseban nadzor uvodi se također i uHrvatskoj, a obuhvaća preglede i uzorkovanje.Na taj način ustanovljava se odsutnost, odnosnoprisutnost bolesti. U nas postoji Pravilniko mjerama za sprječavanje unošenja i širenjagljive Gibberella circinata te Program posebnoganadzora, uz 1-2 puta obavljeni godišnjipregled. Posebni nadzor obavljaju fitosanitarniinspektori (vrtni centri, pošiljke uvezenogsjemena i sadnica) te zaposlenici Instituta usuradnji sa šumarskim inspektorima (šumskirasadnici, šumske sastojine i kulture, urbanodrveće). Hortikulturne rasadnike pregledavajuzaposlenici Hrvatskoga centra za poljoprivrednuhranu i selo. Tijekom provođenja programaposebnoga nadzora dokazuje se da navedeništetni organizam nije prisutan na teritoriju RepublikeHrvatske. Ako je nalaz pozitivan poduzimajuse mjere iskorjenjivanja i sprječavanjaširenja u nezaražena područja. Smolasti rak bora na kori debla-obilno smoljenjekroz rakastu tvorevinu (uzročnik: gljiva Gibberellacircinata)ata), teda bor (P. taeda) i P. virginiana. U Europi su toalepski bor (P. halepensis), obični bor (P.sylvestris), primorskibor (P. pinaster), usukani bor (P. contorta), američkiborovac (P. strobus) i obična američka duglazija(Pseudotsuga menziesii). Za infekciju su potrebni većavlaga i više temperature (mediteranska klima), a gljivainficira sjeme, klijance i stabla. Na kori grana i debla makrokonidijama(većim nespolnim sporama) i mikrokonidijama(manjim sporama), nošenim vjetrom i insektima(Pytophtorus, Ips), uzrokuje smolasti rak kore.Borova nematoda potječe iz SjeverneAmerike, a s borovim je trupcimauvezena u Japan te dalje raširena uKinu, Koreju i Tajvan. U Portugalu jepronađena 1999. na primorskomeboru, a česta je i u Hrvatskomeprimorju.10 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.