Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

sko drveće. U Europi su nađeni na nekoliko lokaliteta.Tijekom prezentacije Pernek je prikazao domaćine,štete i potencijalne opasnosti koje ovi štetnici moguučiniti u šumama Hrvatske. Azijske strizibube (cvilidrete)A. Chinensis (sin. A. malasiaca), engl. kraticaCLB, i A. Glabripennis (A. nobilis), engl. kratica ALB, suunutar roda Anoplophora koji broji 36 vrsta. Njihovoprirodno područje je u tropskim i suptropskim klimatimaAzije. Navedene dvije vrste su vrlo slične, jer suodrasli kukci (imaga) crne sjajne boje s bijelim pjegama(10-20) nepravilnog oblika na elitrama (prednjimkrilcima). Imaju jednu generaciju godišnje, a napadajupotpuno zdrava i vitalna stabla. Budući da su polifagništetnici, njihovi domaćini su vrste iz različitihrodova drveća i grmlja: javora, divljih kestena, joha,breza, grabova, bukvi, jasena, topola, vrba, lijeska, jabuka,krušaka, hrastova, brijestova i dr.Problem tijekom identifikacije – Tijekom identifikacijejavlja se problem jer se ličinke potporodiceLaminae ne razlikuju, no zato je lakša determinacijaodraslih kukaca. Detekcija na živućem stablu sastoji seu promatranju teklina (karakterističnih tamnih pjega),regeneracijskoga žderanja, ozljeda na kori, piljevine iizlaznih rupa, a kod determinacije može doći do zamjenes granotočom i vrbotočom. U svome prirodnomarealu A. Glabripennis (ALB) čini štete zadnjihnekoliko desetljeća (u Kini od 1980.), a A. Chinensis(CLB) ne radi štete. Štete su pronađene na kulturama,urbanom drveću te u oštećenim šumama (vjetrolomi).Prvi nalaz A. chinensis zabilježen je u Italiji 2000.godine (troškovi eradikacije 1,5 milijuna eura), a od A.glabripennis u SAD-u 1996., 1998., 2002. i 2008. godine(troškovi eradikacije čak 373,4 mil dolara). Dosadaje u SAD-u posječeno 28.205 stabala. Eradikacija sesastoji u uništavanju (spaljivanju, malčiranju) zaraženihstabala, a tretiranje pesticidima obavlja se u određenomradijusu od pozitivnoga stabla. Kako bismospriječili ulazak štetnika u Hrvatsku, poseban nadzorobavlja šumarska inspekcija u suradnji s Institutomi Fitosanitarnim sektorom Ministarstva. Vizualno sepregledavaju biljke domaćini, a uzorak sa sumnjivimsimptomima šalje se u Institut na determinaciju.Borova nematoda (Bursaphelenchus xylophillus)potječe iz Sjeverne Amerike, a s borovim je trupcimauvezena u Japan te dalje raširena u Kinu, Korejui Tajvan. U Portugalu je pronađena 1999. na primorskomeboru, a česta je i u Hrvatskome primorju. Naotočje Madeira i u Španjolsku proširena je 2010. godine.Njeni domaćini su vrste iz roda borova (Pinus) tejela, pačempresa, cedrova, ariša i duglazija. Prenosioci(vektori) ovoga štetnika su kukci iz porodica Cerambycidae,Buprestidae i Curculionidae. U početku se inficiraepitelno staničje biljke, karakteristični simptomisu smanjeno izlučivanje smole zelenih stabala, a znakovitoje žućenje i venuće izbojaka s brzim napretkomna grane i čitavu krošnju. Stablo ugiba u razdoblju 30do 40 dana, s milijunima nematoda u granama, deblui korijenu. Preduvjeti za ulaz ovoga štetnika u Hrvatskusu vektori, klima (cijeli Mediteran, dio kontinenta),domaćini (alepski bor) i putevi (kretanje roba, morskeluke). Vizualni pregled i uzimanje uzoraka (po EPPOprotokolu) obavljaju se u šumskim sastojinama u kojimasu uočene veće površine sušenja borovih stabala.Nakon sumnje u infekciju uzorak se uzima motornomi ručnom pilom, sjekirom, svrdlom, a na deset mjestauzima se uzorak do dubine oko 5 cm. Pritom alat moraAzijske strizibube (lijevo: Anoplophora glabripennis; desno: A. chinensis)biti dezinficiran u alkoholu, a treba paziti da se uzorcitijekom uporabe svrdla ne pregrijavaju.Deformacija listova i izbojaka pitomoga kestenaGljiva – uzročnik smolastoga raka bora – Predavanjedr. sc. Sanje Novak-Agbaba (Institut) imalo jenaziv ”Gibberella circinata”-uzročnik karantenske bolestiborova”. Ova gljiva uzročnik je smolastoga rakabora, bolesti različitih vrsta borova, a prepoznatljivaje po rakastim tvorevinama na kori debla i granamate obilnom smoljenju. Prvi put je zapažena u SjevernojKarolini (SAD) 1946. godine, u Kaliforniji 1986., uJapanu 1990., u Južnoj Africi 1994., u Meksiku 1999.,u Čileu 2002. godine. Na europskom kontinentu prviput je zabilježena 2005. u Španjolskoj te 2007. u Italiji.U Americi su domaćini gljive podvrste Pinus ellioti,dugoigličasti bor (P. palustris), kalifornijski bor (P. radi-BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 9