Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

utjecaju još uvijek nedostaju. Navedena gljiva identificiranaje i opisana 2006. godine kao nova vrsta. Polovicom2010. godine u Oslu je o ovom uzročniku bolestiraspravljalo 44 stručnjaka iz 23 zemlje, od identifikacijepatogena do mogućih mjera zaštite. Istraživanje teleomorfa(spolnih reproduktivnih organa gljive) ukazujuna vrstu Hymenoscyphus pseudoalbidus. Domaćini ovenove bolesti jasena na europskom kontinentu su običnijasen (F.excelsior), poljski jasen (F. angustifolia) i crnijasen (F.ornus). Za potonju vrstu jasena nisu još zabilježenisimptomi u prirodi, no potvrđena je osjetljivost utestu inokulacije. U Americi i Aziji nema potvrda o osjetljivostivrsta. Karakteristični simptomi prepoznaju se pomalim nekrotičnim pjegama (zonama) na granama i deblu,koje postupnim povećanjem dovode do venuća teodumiranja grana i dijelova krošnji. Aseksualna forma(anaform) gljive Chalara fraxinea razvija spororastućekulture (micelije), a spore (konidije) najvjerojatnije neBrže se širenje kestenove ose šiškarice očekuje u okoliciMedvednice, u Hrvatskome zagorju i Samoborskom gorju,a neznatno sporije u Istri, okolici Karlovca (Banija) i drugimsastojinama pitomoga kestena u središnjoj Hrvatskoj.Karta rasprostranjenosti kestenove ose šiškarice uHrvatskojsudjeluju u zarazi! Kod gljive Hymenoscyphus pseudoalbidusseksualna ili askusna forma (teleomorf) razvijaplodna tijela na peteljkama lista jasena tijekomljeta, a spore (askospore) sudjeluju u zarazi i raznose sevjetrom. U Švicarskoj je njena prisutnost utvrđena 1978.godine, bez simptoma na jasenu. Gljivu Hymenoscyphusalbidus morfološki gotovo da nije moguće razlikovatiod prethodne, u Europi je poznata još od 1851., asmatraju je nepatogenom vrstom. Korištenjem “realtimePCR” testa, kvalitetne metode bazirane na DNA,moguća je brza identifikacija u samo nekoliko sati.Prisutnost bolesti u Gorskom kotaru – Prvisimptomi ove opasne gljive na jasenu zabilježeni su uHrvatskoj u svibnju 2009. godine (područje Zalesine uGorskom kotaru). Primijećeno je odumiranje stabala,grana, grančica i izbojaka, venuće lišća, nekroza i diskoloracijakore u tamnosmeđu boju, a zahvaćena sustabla različite dobi. Uzorci za analizu bila su mladastabla visoka 2,5-3 m, s granama bez lišća, s vidljivomnekrozom kore. Gljiva Chalara fraxinea izolirana je izstanica kore i drva oboljelih grana. Nakon istraživanjau laboratoriju potvrđena je prisutnost ove fitopatogenegljive u našoj državi. Buduća istraživanja trebaproširiti na ostala područja Hrvatske, pratiti pojavusimptoma i jačinu zaraze (sušenja) običnoga jasenate eventualnu pojavu simptoma na ostalim vrstamajasena (poljski i crni jasen).Azijske strizibube i borova nematoda – Izlaganjeo dvjema azijskim strizibubama, (Rod Anoplophora)i borovoj nematodi, (Bursaphelenchus xylophillus)imao je dr. sc. Milan Pernek (Institut), naglasivši kakosu to opasni karantenski štetnici koji napadaju šum-Shema biologije kestenove ose šiškarice-od mlade šiške (1), ličinke u šiški (2),kukuljice (4) i dr., do prezimljavanja u pupovima(7)Simptomi bolesti u mladoj jasenovoj sastojini(uzročnik: Gljiva Chalara fraxinea)8 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.