Životopis Ivana Golubića i slike

2013-08-20Zapisao i pripremio Franjo TalanU spomen na prijatelja i dobrotvora Ivana GolubićaNa groblju u Cestici, u četvrtak 13. lipnja pokopan je Ivan Golubić (Radovec Polje 13.10. 1950. – Otok Virje 11. 06. 2013.), jedan od osnivača Lovačkog društva Sveti HubertCestica i član više udruga i društava značajnih za promicanje društvenih vrijednosti, napredaki razvoj Otok Virja i susjednih naselja. Bio je i član Odbora za izgradnju spomen kapeležrtava križnog puta na grobištu Pancerica i više udruga na području Općine Cestica. Sprovodje vodio velečasni Ivan Košić, križvljanski župnik, a u ime Lovačkog društva Sveti HubertCestica od pokojnika se oprostio Stjepan Malčec, predsjednik. Kod odra izmjenjivale su sepočasne straže članova lovačkih društava, a za vrijeme prenošenje lijesa s pokojnim Ivanombili su postrojeni lovci uz put kojim je prošao sprovod.

Životopis Ivana GolubićaIvan Golubić, roñen je 13. listopada 1950. godine u Radovec Polju, sin Ivana i Marije r.Banfić. Djetinjstvo je, zajedno s bratom i sestrama, Vericom (1953.) i Boženom (1957.), tebratom Stankom (1963.) proveo u roditeljskom domu. Osnovnu školu polazio je uKrižovljanu (Radovcu) i Babincu, a potom je u Mariboru 1969. završio srednju školu zasoboslikara. Prvo zaposlenje dobio je u Komunalnom poduzeću Ormož, gdje je radio 18godina, a potom je 12 godina radio na održavanju u hotelu Jeruzalem Ormož gdje je ostao bezposla, kao tehnološki višak. Potom je posao potražio u matičnoj državi te je tri godine radio ufirmi Gifas iz Strmca Podravskog, a od 2005. godine je samostalni obrtnik. Uz soboslikarskeposlove specijalizirao se za izradu demit fasada, a za 2010. godinu obrt Ivana Golubića upisanje u Knjigu poslovnih uspjeha, a te 2010. godine stekao je uvijete za mirovinu, te je obrtprenio na sina Nenada kojem je i dalje pomagao.U roditeljskom domu živio je do 1973. kada se 21. srpnja oženio za Jožicu Pšag, kći Antuna iMarije r. Arklinić iz Otok Virja. Kako su oba supružnika bila vezana za posao obližnjemOrmožu u Sloveniji, kuću su počeli graditi u Otok Virju, nedaleko od obitelji Pšag gdje suživjeli. Supruga Jožica završila je osnovnu školu u Ormožu, a srednju za trgovca u Mariborute se 1973. zaposlila u robnoj kući „TIMA“ Ormož, gdje je ostala 17 godina, a posljednje tri ipol godine bila je zaposlena u trgovini Cvetko u Ormožu.Supružnici Josipa i Ivan imaju dvoje djece, Natalija, roñena u Ptuju, 15. veljače 1974. a sinNenad rodio se u istom gradu 25. svibnja 1976. godine. U vlastitu kuću obitelj je preselila1976. godine, pet mjeseci po roñenju sina, a odrastanjem djece obitelj se i proširila za unukuDoroteju i tri praunuka, Valentino, Antonio i Denis.Ivan Golubić član je LD Sv Hubert Cestica od osnivanja, a jedno vrijeme bio je predsjednikMjesnog odbora Otok Virje (1996.), a kao član Odbora za izgradnju spomen kapelasvojedobno je i na tom području dao značajan doprinos. Bio je član DVD-a VirjeKrižovljansko, ŠRK Općina Cestica 1995, a značajan doprinos dao je kod osnivanjanogometnog kluba Bratstvo i izgradnje društvenog doma u Otok Virju.S posebnom ljubavlju uredio je lovačku sobu u kojoj je svaki trofej imao svoju povijest, svakazahvalnica i priznanje svoje mjesto, a posebno je bio ponosan na spomenicu Domovinskograta koju je odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuñmana primio 15. svibnja1996. godine. Tu su često navraćali lovci i prijatelji, za svakoga je Ivan našao vremena idobru riječ, a druženja i pjesma resila su i završetke lova i uspješno realizirane radne akcije.Loše se počeo osjećati početkom studenog 2012. To je pripisivao velikoj poplavi koja jezadesila Otok Virje 6. studenoga 2012. godine, zbog koje je morao otići iz vlastite kuće inaselja. Od tad je više puta boravio na liječenju i pretragama u bolnicama i bio kod doktora, aposljednji put bio je u bolnici u razdoblju od 30. svibnja do 6. lipnja.Za posjeta supruge Jožice u nedjelju 2. lipnja izrazio je želju da ga župnik Ivan Košić doñeispovjediti. Znao je da je za bolnicu zadužen drugi svećenik, ali poželio je da ga ispovijedinjegov župnik. Želju mu je vlč. Košić i ispunio. U nedjelju. 9. lipnja održavala se

komemoracija na grobištu Pancerica, a poslije je bila u spomen kapeli i misa, te potomdruženje u društvenom domu u kojem je posljednjih godina pokojni Ivan pripremao gulaš zasve koji su prisustvovali misi. Htio sam ga posjetiti, ali su mi susjedi rekli da je slabo i da jenajbolje pustiti da se odmara. Sjetio sam se i naših susreta posljednjih godina, ishoñenjapapira za izgradnju kapele, susreta, a i same gradnje…Iscrpljen bolešću umro je u obiteljskoj kući 11. lipnja 2013. u 21:15., a od Ivana na groblju uCestici u četvrtak 13. lipnja, oprostilo se više desetaka lovaca cestičkih i ostalih društava. Teviše stotina prijatelja i predstavnika brojnih udruga kojima je Ivan nesebično pomagao.Od prvog momenta bio je uključen u Odbor za izgradnju spomen kapele žrtava križnogputa koja je podignuta kod grobišta Pancerica.Ostajemo zahvalni Bogu za trenutke koje smo mogli s Tobom proživjeti!Bila Ti laka hrvatska gruda, počivao u miru Božjem.Spomen kapela na grobištu Pancerica u Otok VirjuRazmišljanja o gradnji spomen-kapelice žrtvama grobišta Pancerica pojavljuju se nakonblagoslova spomen-križa koji su podigli lovci Lovačkog društva Sve. Hubert Cestica 1994., akoji je bio na sam blagdan Svih Svetih, 1. studenoga 1994. godine.Iduće godine 25. studenoga, formiran je Inicijativni odbor za izgradnju Spomen kapelicena grobištu Pancerica u Virje Otoku, a sastanku su prisustvovali Ivan Golubić, StjepanKolmačić, Marijan Petek, Ivan Borak i Franjo Talan. Potom je Inicijativni odbor proširen, aslijedeći sastanak održan je u prostorijama Općine Cestica, Mjesni ured Cestica, 29. siječnja1996. godine. Poslove oko sreñivanja potrebnih papira i dobivanje zemljišta za gradnju Odbordalje nastavlja obavljati, a dogovoreno je da se kapela gradi preko župe Križovljan. Uslijediloje dobivanje zemljišta koje je Republika Hrvatska poklonila župi Križovljan. Grañevnadozvola ishoñenje od Ureda za prostorno ureñenje, stambeno-komunalne poslove,graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždin 16. travnja 1997. godine, a prije početka radovapripremljen je, na temelju izdane dozvole, elaborat o iskolčenju 5. svibnja 1997. godine.Odbor za izgradnju organizira prikupljanje sredstavaKako bi se prikupila sredstva za početak gradnje Odbor za izgradnju popunjava se sčlanovima iz svih naselja Općine Cestica koji su potom organizirali skupljanje dobrovoljnihpriloga. Vrijedan član tog odbora bio je i Ivan Golubić, a priključila se i supruga Jožica ibrojni žitelji naselja te se jedne nedjelje po naseljima prikupilo 47.083,80 kuna. Pomoć uizgradnji spomen kapele dala je i Općina Cestica, a pomogla je i Varaždinska županija, GradVaraždin, Varaždinske vijesti, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – Gospić i ostali.Radovi na izgradnji počeli su u proljeće 1997. godine, a radove je izvodio Ivan Hrnčić,odnosno tvrtka Martina d.o.o. iz Cestice, te kasnije Mato Slunjski, D. Krasnić S. Minñeki ostali. Kapelica je početkom travnja 2000. godine bila u završnoj fazi izgradnjete su na Cvjetnu nedjelju, 16. travnja, članovi Odbora za izgradnju iz svih naselja otišlirazgledati objekt pred završetkom. Novosagrañenu kapelicu došli su pogledati i JosipPremužaj iz Petrijanca i Mirko Mužek iz Križovljana, preživjeli sudionici Križnog puta, a oddomaćih sastanku su prisustvovali Mladen Dobrotić i Slavko Furjan iz Babinca, DavorHohnjec (fotografirao) i Franjo Vnuk – Mukica iz Brezja, Ivica i Vinko Pavlović iz Cestice,Ivan Domjan i Milan Borak iz Radovca, a iz Križovljana su bili Ivan Košutar, Slavko Milec,Franjo Mužek, Franjo Talan i Mirko Pšag. Iz naselja Kolarovec u odboru je AntunSmontara, a iz Gornjeg Vratna tu su Slavko i Josip Bistrović te Stjepan Spevan. Iz VirjaKrižovljanskog Josip Sambolec i Branko Arklinić (nije na slici), a iz Lovrečana bili su Martin

Ivančić-zvonar i Stjepan Borak koji je preuzeo Dubravu Križovljansku. Brdoviti dio općinezastupaju Stjepan Šenkiš, Slavko Lazar i Ivan Furjan iz Natkrižovljana, Josip Vinter iz FalinićBrega, a za naselja Selci, Križanče i Jarki u Odbor se uključio Josip Hutinski (nije bio uOtoku). Iz naselja Virje Otok doprinos za izgradnju kapelice dala su gotova sva domaćinstva,a članovi Inicijativnog odbora od samog početka su Ivan Borak, Marijan Petek, Ivan Golubić iStjepan Kolmačić, te Trezika Petek i Josipa Golubić. U Odbor za izgradnju od 1997. godineuključeni su i preživjeli sudionici Bleiburga i Križnog puta, Mirko Mužek iz Križovljana iTomo Premužaj iz Petrijanca, te tada pokojni Stjepan Mihin i Stjepan Daljavec. Tu je bio iðuro Huñek iz Petrijanca koji je besplatno izveo radove na iskopu za temelje kapelice, teiskop, navoz i pripremu za asfaltiranje pristupnog puta u obliku križa.Blagoslov spomen kapele 18. lipnja 2000. godineU dogovoru sa župnikom Ivanom Košićem blagoslov spomen kapele planiran je i održanu nedjelju 18. lipnja s početkom u 17 sati. Bilo je potrebno urediti prilazni put kapelici iurediti okoliš. Potrebni asfalt osigurala je tvrtka Cesta Varaždin, a radove na postavljanjurubnika, od 5. do 10. lipnja te godine, i ureñenju okoliša izveli su Ivan Borak, Franjo Šinjur,Stjepan Pižeta, Zoran Mustedanagić i ostali mještani dok je Vrtlarija Šipek osigurala zemlju izasadila uz pristupni put oko 1300 komada raznog cvijeća te cijelo ljeto vodila brigu okozalijevanja. U prosincu elektrificirano je zvono, a iduće 2001. godine sredstvima koja suprikupili sami mještani naselja i dobrovoljnim radom stanovnika napravljena je i ograda.Početkom mjeseca ožujka 2002. godine kapelica je dobila i orgulje-harmonij koji je pokloniosvećenik Stjepan Grmec koji je u to doba bio župnik u Njemačkoj. Zahvaljujući OpćiniCestica u svibnju je asfaltirano i parkiralište ispred ograde kapelice. Kasnijih godinapostavljeni su bijeli križevi na grobovima i ureñen okoliš novog spomen-križa koji su podiglilovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica. Kod postavljanja putokaza za crkve i kulturnopovijesneznamenitosti općine Cestica obuhvaćena je i ova kapela i grobište Pancerica u VirjeOtoku.U spomen kapeli misa je svake zadnje nedjelje u mjesecu, a na drugu nedjeljutradicionalno se održava komemoracija na žrtve grobišta Pancerica. Na radost mještana OtokVirja i susjednih naselja 2001. godine, 14. travnja, bilo je i Vazmeno bdijenje, a uskrsnu misutom je prilikom služio vlč. Josip Pavlek, vojni kapelan, kao i iduće godine. Na svom putu odgrobišta Ovčare do Blaiburga, kao jednu od postaja hodočašća hrvatskih branitelja i logoraša„Tihi koraci na spomen dvaju Domovinskih ratova“ od 2. do 14. svibnja 2005. godine„Ovčara 1991. – Bleiburg 1945.“, kod spomen križa svijeće su 9. svibnja zapalili i misiprisustvovali hodočasnici koji su pješke hodočastili na Bleiburg.U sklopu križnog puta grobištima i stratištima Varaždinske biskupije koje posljednjihgodina organiziraju Društva za obilježavanje grobišta iz Varaždina i Čakovca križni putodržan je i u subotu 26. ožujka 2011. godine. Kod spomen križa bila je 14 postaja, a potom jemons. Josip Mrzjak, varaždinski biskup u spomen kapeli predvodio misu za stradale kojoj sutakoñer prisustvovali i lovci LD Sveti Hubert Cestica meñu kojim je bio i Ivan Golubić.Kao jedan od vrsnih majstora u pripremanju lovačkih specijaliteta Ivan je posljednjihgodina preuzeo pripremu lovačkog gulaša za sudionike komemoracije. Ove godine zbogbolesti to nije mogao.U nastavku nekoliko fotografijaI. dio fotografija s oproštaja na groblju u Cestici 13. lipnja 2013. godine

Od 1. do 6. s ispraćaja na groblju u CesticiII dioIII. dio1. do 2. lovačka soba s trofejima i priznanjima – te spomenica Domovinskog rata1. Ivan Golubić – na komemoraciji 2010. godine2. Lovci LD Sveti Hubert Cestica nakon mise kod spomen križa 13. lipnja 2010.3. u društvu s načelnikom Mirkom Korotajem i ostalim sudionicima komemoracije4. u društvu s biskupom Mrzljakom nakon mise 26. ožujka 2011. godine5. Zajedno s predstavnicima MO Otok Virje za sudionike komemoracije 2011. Ivan jepripremio lovački gulaš te potom pomogao u serviranju6. s prijateljima nakon završetka domjenka.7. spomen kapela na grobištu Pancerica u Otok Virju8. Odbor za izgradnju spomen kapele snimljen 16. travnja 2000. Godine